Hrvatske zemlje u drugoj

polovici 19. stoljeća

Vita Zadravec, 3.a
Gradovi
Iako pod utjecajem snažne mađarizacije, za vrijeme banovanja Khuena-Hedervaryja došlo je do
napretka u u kulturi te su brojni hrvatski gradovi bili modernizirani. Pod okriljem Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti nastajale su kulturne institucije, primjerice Strossmayerova galerija te
Narodni muzej. Poseban je doprinos današnjem izgledu Zagreba dao profesor Izidor Kršnjavi u
suradnji s arhitektom Hermanom Bolleom. Zaslužan je za obnovu i izgradnju kulturnih spomenika
diljem Hrvatske, ali i za danas postojeće promjene u obrazovnom sustavu. Zagreb je tada doživio i
zelenu promjenu, prema zamisli urbanista Ivana Lenucija uređena je zelena potkova, a otvoren je i
botanički vrt.
Umjetnički stilovi
Nakon polovine 19. stoljeća, u Hrvatskoj se isprepliću romantizam, realizam i historicizam. Buđenje
nacionalne svijesti tijekom preporodnog doba odrazilo se na razvoj romantičarskih motiva u
umjetnosti te ona obiluje domoljubljem. Tada nastaju domoljubne pjesme poput onih Antuna
Mihanovića ili pak Mažuranićev ep Smrt Smail-age Čengića