Nikica Barić

Ivan Brigović

Zaviša Kačić

Ante Nazor

Mira Racić

Zrinka Racić

POVIJEST 8

Udžbenik iz povijesti za osmi razred osnovne škole

1. izdanje

Alfa 2021.
 SADRŽAJ:

I. IZAZOVI MEĐURAĆA............................................................................................................................5

1. VERSAJSKI POREDAK I NOVONASTALO STANJE U EUROPI I SVIJETU. HRVATSKA I HRVAT! U PRVOJ

JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI......................................................................................................................5

1.1. Posljedice prvog svjetskog rata........................................................................................................5

1.2. Pobjednici i poraženi - versajski poredak.........................................................................................6

1.3. Hrvatske zemlje u Kraljevstvu SHS...................................................................................................8

1.4. Stjepan Radić i njegova politička opcija.........................................................................................11

1.5. Diktatura kralja Aleksandra (Šestosiječanjska diktatura)...............................................................12

1.6. Hrvatsko pitanje - Banovina Hrvatska............................................................................................15

2. DRUŠTVENI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U HRVATSKOJ I SVIJETU: PARLAMENTARIZAM,

DEMOKRACIJA I TOTALITARNI SUSTAVI................................................................................................18

2.1. Dva različita oblika vlasti................................................................................................................18

2.2. Komunistički režim i nasilje u SSSR-u.............................................................................................18

2.3. Fašistički režim u Italiji...................................................................................................................20

2.4. Nacionalsocijalizam - njemački totalitarni režim...........................................................................22

3. GOSPODARSKI UČINCI VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE........................................................24

4. PROMJENE U DRUŠTVU IZMEĐU DVA RATA.....................................................................................27

5. ZNANOST I TEHNOLOGIJA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU...............................................................29

II. DRUGI SVJETSKI RAT....................................................................................................................... ..33

1. DRUGI SVJETSKI RAT U SVIJETU, EUROPI I HRVATSKOJ....................................................................33

1.1. Uzroci Drugog svjetskog rata................................................................................................. ........33

1.2. Drugi svjetski rat: sile Osovine u naletu.........................................................................................35

1.3. Drugi svjetski rat: prijelomne godine (1942./1943.)......................................................................39

1.4. Drugi svjetski rat: završno razdoblje..............................................................................................41

1.5. Nezavisna Država Hrvatska............................................................................................... .............44

1.6. Partizanski pokret..........................................................................................................................46

2. RASNI, VJERSKI NACIONALNI, POLITIČKI I IDEOLOŠKI PROGONI I STRADANJA, HOLOKAUST I DRUGI

ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI.............................................................................................................48

2
2.1. Holokaust............................................................................................................... ........................48

2.2. Rasni, vjerski, nacionalni i ideološki progoni i zločini.....................................................................51

3. ZNANOST I TEHNOLOGIJA U VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA .................................................55

III. SVIJET I HRVATSKA U HLADNOM RATU...........................................................................................58

1. BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA I HLADNI RAT. HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI....58

1.1. Svijet po završetku Drugog svjetskog rata.....................................................................................58

1.2. Hrvatska u socijalističkoj

Jugoslaviji.................................................................................................................. ............................60

1.3. Hrvatsko proljeće....................................................................................................... ....................64

2. GOSPODARSKE RAZLIKE I POSLJEDICE BLOKOVSKI PODIJELJENOG SVIJETA.....................................66

2.1. Društveni, gospodarski i politički razvoj Istoka i Zapada................................................................66

3. HRVATSKA U PRVOJ I DRUGOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI - GOSPODARSKI RAZVOJ.......................68

3.1. Od kapitalizma do radničkog samoupravljanja..............................................................................68

4. ZNANOST, TEHNOLOGIJA I MEDIJI U DRUGOJ POLOVINI 20. STOLJEĆA.......................................67

5. NESTANAK KOLONIJALNIH CARSTVA................................................................................................74

5.1. Dekolonizacija - osamostaljenje kolonija.......................................................................................74

5.2. Izazovi postkolonijalnog svijeta.....................................................................................................75

6. DRUŠTVENA PREVIRANJA, POKRETI ZA LJUDSKA, GRAĐANSKA I RADNIČKA PRAVA U DRUGOJ

POLOVINI 20. STOLJEĆA .......................................................................................................................78

6.1. Pokreti za ljudska i građanska prava..............................................................................................78

IV. SVIJET I HRVATSKA NAKON HLADNOG RATA...................................................................................81

1. SLOM KOMUNIZMA U EUROPI I SLOM SFRJ. STVARANJE SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE.

EUROPSKE I EUROATLANTSKE INTEGRACIJE.........................................................................................81

1.1. Kraj Hladnog rata - slom komunizma u Istočnoj Europi.................................................................81

1.2. Jugoslavenska kriza i uvođenje višestranačja................................................................................83

1.3. Osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske.....................................................................85

1.4. Europska unija od nastanka do danas. Hrvatska u Europskoj uniji (EU)........................................86

2. DOMOVINSKI RAT 1991. - 1995. ......................................................................................................89

2.1. Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku.................................................................................89

3
2.2. Obrana Hrvatske od velikosrpske i crnogorske agresije................................................................91

2.3. Oslobodilačke akcije Hrvatske vojske............................................................................................94

2.4. Operacija Oluja. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja .........................................................96

2.5. Rat u Bosni i Hercegovini...............................................................................................................99

3. STRADANJA STANOVNIŠTVA I RATNA RAZARANJA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA.....................103

3.1. Strahote rata................................................................................................................................103

4. UMJETNOST, RELIGIJA, KULTURA I SPORT U 20. I 21. STOLJEĆU....................................................106

5. SVIJET U 21. STOLJEĆU....................................................................................................................110

5.1. Globalno selo........................................................................................................... ....................110

LITERATURA........................................................................................................................................113

I. IZAZOVI MEĐURAĆA

1. VERSAJSKI POREDAK I NOVONASTALO STANJE U EUROPI I SVIJETU. HRVATSKA I HRVAT! U

PRVOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI

4
1.1. Posljedice prvog svjetskog rata

RATNA RAZARANJA I STRADANJA

- Prvi svjetski rat, zvan i Veliki rat, bio je najtragičniji ratni događaj u dotadašnjoj povijesti
čovječanstva.

- Broj ranjenih, poginulih i umrlih te razaranja i gospodarske posljedice daleko su nadmašili

sve dotadašnje sukobe.

- Tome su pridonijela mnoga nova oružja, poput strojnica, tenkova, bojnih otrova,
podmornica i borbenih zrakoplova.

- Mnogi vojnici umirali su i nakon rata od posljedica ranjavanja i bolesti zadobivenih zbog
dugotrajnog boravka u naplavljenim rovovima.

- S druge strane, milijuni civila, posebice djece, umrli su od pothranjenosti i najrazličitijih

bolesti, poput tifusa, koji je odnio oko četiri milijuna ljudi.

- Naposljetku, u posljednjim mjesecima rata izbila je pandemija španjolske gripe koja je

usmrtila između 25 i 50 milijuna ljudi.

- Posebice su stradala područja u blizini velikih bojišnica iz kojih je prisilno iseljen znatan broj
ljudi.

- Velika preseljenja, uzrokovana promjenama političkih granica, nastavila su se i nakon rata.

- Oko pola milijuna Turaka napustilo je Grčku, a više od milijun Grka otišlo je iz Turske.

- S druge strane, nepregledne kolone Nijemaca napuštale su njemačka područja koja su nakon
rata pripala Poljskoj.

GOSPODARSKE POSLJEDICE RATA

- Voditi rat svjetskih razmjera zahtijeva znatna materijalna sredstva, što državne blagajne i
gospodarstva zaraćenih država dovodi u velike probleme.

- U Prvom svjetskom ratu europske su države mobilizirale više od 70 milijuna vojnika, koje je
trebalo hraniti, odijevati i opskrbljivati potrebnim količinama oružja i streljiva.

- Velik dio industrije u zemljama zahvaćenim sukobom morao je prijeći na ratnu proizvodnju i
napustiti svoje dotadašnje poslove.

- Kako je rat odmicao, zaraćene zemlje sve su ga teže i teže financirale, a njegov završetak
dočekale su gospodarski potpuno iscrpljene.

- Unatoč broju od oko 100 000 poginulih i znatnim ratnim troškovima, SAD je završetak rata
dočekao kao vodeća svjetska gospodarska sila.

- Povratak s ratne na mirnodopsku proizvodnju bio je iznimno težak te nije tekao brzo.

5
 - Milijuni razvojačenih muškaraca nakon povratka s bojišnice nisu mogli naći posao pa je
njihovo ponovno uključivanje u svakodnevni život bilo još teže.

- Ogromna sredstva trebalo je izdvojiti i za obnovu ratom razrušenih područja.

- Dok je u Njemačkoj padala vrijednost novca, a cijene rasle (inflacija), u nizu drugih država
zabilježen je suprotan proces.

- Tamo su cijene proizvoda padale, što je u konačnici dovelo do propasti mnogih poduzeća i
rasta nezaposlenosti.

- Poslijeratnom su gospodarskom krizom najsnažnije bile pogođene Italija i Njemačka.

1.2. Pobjednici i poraženi - versajski poredak

WILSONOVIH ČETRNAEST TOČAKA

- Dok su ratni sukobi još bili u punom jeku, američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson
podnio je američkom Kongresu svoj program o poslijeratnom preuređenju Europe i svijeta.

- Prema broju programskih točaka taj je dokument nazvan Četrnaest točaka, a predstavljen je
8. siječnja 1918. godine.

- U njemu se Wilson zalagao za prava manjih država, za mirovne ugovore koji bi bili pravedni
za sve te za mirno rješavanje budućih sporova.

- Neke od 14 točaka govore o općim svjetskim problemima, dok se druge odnose na

konkretne države.

- Ovo su neke od najznačajnijih točaka:

1. Ugovori o miru trebaju se sklopiti javno, a nakon toga ne smije biti nikakvih tajnih sporazuma.

2. Jamčenje slobodne pomorske plovidbe izvan teritorijalnih voda u miru i ratu.

3. Dokidanje svih gospodarskih prepreka.

4. Smanjiti naoružanje svih država na najmanju mjeru potrebnu za sigurnost zemlje.

10. Puna sloboda za autonoman razvoj naroda Austro-Ugarske.

14. Osnivanje Općeg društva naroda, koje će pružiti uzajamno jamstvo za političku i teritorijalnu
nezavisnost i malim i velikim državama.

MIROVNI UGOVORI

- Već u siječnju 1919. godine započela je mirovna konferencija koja je trebala urediti odnose
u poslijeratnom svijetu.

6
 - Najznačajnije rasprave održane su u dvorcu Versaillesu pa je se uglavnom naziva Versajskom
konferencijom, a odnose koji su na njoj utemeljeni versajskim poretkom.

- Vodeću ulogu na Konferenciji imali su predstavnici Francuske, Italije, Velike Britanije i SAD-a,
koje nazivamo i „velikom četvoricom".

- Rasprave su bile tajne, a u njima nisu sudjelovale poražene zemlje koje su bile pozivane
samo na potpisivanje ugovora.

- Ugovori su najvećim dijelom udovoljili zahtjevima zemalja pobjednica.

- Vođeni različitim interesima, njihovi stavovi često nisu bili jedinstveni, što se moglo vidjeti i
po pitanju kažnjavanja poraženih zemalja.

- Francuska je tako težila njihovom strogom kažnjavanju, dok se Velika Britanija zalagala za
umjerenije kazne.

- Naposljetku je prevladalo francusko stajalište koje će u poraženim zemljama uzrokovati

veliko nezadovoljstvo i posijati sjeme novih sukoba.

- Nezadovoljne sporazumima i versajskim poretkom bile su i neke zemlje pobjednice,

posebice Italija i Japan, koje su smatrale da su dobile premalo.

- One će se zajedno s poraženima zalagati za izmjenu (reviziju) sporazuma, stoga ih nazivamo

revizionističkim državama.

SPORAZUM S NJEMAČKOM

- Mirovni sporazumi sklapani su sa svakom poraženom zemljom posebno, a najznačajniji je bio

onaj sklopljen s Njemačkom.

- Proglašena glavnim i jedinim krivcem za rat, Njemačka je bila drastično kažnjena.

- Oduzeta su joj znatna područja u Europi, svi kolonijalni posjedi i čitava trgovačka i ratna
mornarica.

- Smjela je imati samo 119 000 i to lako naoružanih vojnika.

- Područje između rijeke Rajne i zapadne njemačke granice moralo je biti demilitarizirano, što
znači da Njemačka u njemu nije smjela držati vojnike.

- Industrijski bogato sarsko područje dospjelo je pod kontrolu Lige naroda.

- Nametnuto joj je i plaćanje tako velikih ratnih odšteta (reparacija) da ih urušeno njemačko
gospodarstvo jednostavno nije moglo isplaćivati.

- Sve to utrlo je put dolasku nacista na vlast i gurnulo svijet prema Drugom svjetskom ratu.

LIGA (DRUŠTVO) NARODA

- Na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. godine osnovana je međunarodna organizacija

nazvana Liga (Društvo) naroda.

7
 - Njen glavni cilj bio je očuvanje mira u svijetu, a napad na jednu zemlju članicu trebao se
smatrati napadom na sve.

- Bavila se i gospodarskim pitanjima te problemima vezanim uz zdravstvo, trgovinu

opijatima i uz moderno ropstvo.

- Dvadesetih godina 20. stoljeća Liga naroda zabilježila je određene uspjehe.

- Spriječila je izbijanje nekih manjih ratnih sukoba i riješila pojedine pogranične sukobe.

- Međutim, ti uspjesi nisu proizlazili iz snage Lige naroda, već iz izostanka interesa velikih sila
za te sukobe.

- Stoga se, unatoč tim početnim uspjesima, njezina slabost nije mogla dugo prikrivati.

- Jedan od razloga te slabosti ležao je u činjenici što ona nije imala vlastitih oružanih snaga,
nego je sve probleme nastojala riješiti pregovorima te gospodarskim sankcijama.

- Uz to, Njemačka i SSSR bile su članice Lige tek jedno kraće vrijeme, a Velika Britanija i
Francuska nisu dopuštale da odluke Lige budu protivne njihovim interesima.

- SAD nikada nije postao dijelom Lige iako je ona nastala po ideji američkog predsjednika
Wilsona.

- U tridesetim godi- nama 20. stoljeća, usporedno sa sve agresivnijom politikom Njemačke,
Italije i Japana, Liga naroda sve je više pokazivala svoju nemoć.

- Naposljetku, s početkom Drugog svjetskog rata prestala je postojati.

1.3. Hrvatske zemlje u Kraljevstvu SHS

ADRANSKO PITANJE

- Na završetku Prvog svjetskog rata talijanska vojska ušla je u dio hrvatskih područja koja su
1915.

- Italiji obećana tajnim Londonskim ugovorom.

- Osim Italiji, Londonskim ugovorom bili su također zajamčeni i teritorijalni dobitci za Srbiju i
Crnu Goru (od rta Planka ili Ploče blizu Šibenika do rijeke Drima u Albaniji).

- Na mirovnoj konferenciji u Parizu Italija je nastojala i pravno osigurati stanje na terenu, ali to
joj nije pošlo za rukom.

- Odlučeno je da se pronalaženje rješenja tzv. Jadranskog pitanja prepusti Italiji i

novoutemeljenom Kraljevstvu SHS, nastalom 1. prosinca 1918. ujedinjenjem Države
Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srbije.

- Dogovor je naposljetku postignut 1920. u talijanskom gradiću Rapallu nedaleko od Genove

pa se stoga naziva Rapalskim ugovorom.

8
 - Njime je Italiji prepuštena Istra bez Kastva i Krka, grad Zadar te otoci Lastovo, Cres, Lošinj i
Palagruža, dok je Rijeka proglašena samostalnom državom.

- Međutim, talijanski iredentisti predvođeni pjesnikom i idejnim pretečom fašizma

Gabrieleom D'Annunzijem umarširali su u grad i stavili ga pod talijansku upravu.

- Bio je to uvod u Rimski sporazum kojim je 1924. Rijeka i službeno pripala Italiji.

- Na svim pripojenim područjima Italija je odmah započela provoditi žestoku talijanizaciju.

- Talijanski jezik postao je službeni, na udaru su se našle hrvatske škole i druge institucije, a
posebno javni djelatnici i učitelji.

- Položaj Hrvata pritisnutih političkim, nacionalnim pa i gospodarskim tlačenjem postao je

nepodnošljiv.

UNUTARPOLITIČKE PRILIKE U KRALJEVSTVU SHS

- U Kraljevstvu SHS djelovao je veliki broj stranaka različitih ciljeva i opredjeljenja.

- Najveći dio njih bio je nacionalnog karaktera, a samo je manji dio stranaka bio aktivan na
čitavom državnom području.

- Vodeću ulogu imale su prorežimske stranke (Radikalna stranka i Demokratska stranka) koje
su podržavale kraljevo samovlašće i centralizam.

- Novonastalu državu vidjele su kao proširenu, odnosno Veliku Srbiju, a Srbe, Hrvate i
Slovence smatrale su pripadnicima istog naroda.

- Takvu politiku, koja je nastojala negirati nacionalne posebnosti triju naroda te od njih stvoriti
jedan narod, nazivamo politikom unitarizma.

- Osim njih, na području cijele države djelovala je i Komunistička partija, koja je ubrzo bila
zabranjena te je morala prijeći na ilegalno djelovanje.

- Najpopularnija hrvatska stranka bila je Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS), kojoj je na
čelu bio Stjepan Radić.

- Ona je podržavala zajedničku državu, ali se protivila centralizmu te u početku nije priznavala
kralja iz dinastije Karađorđevića.

- Protiveći se monarhiji, ona se zalagala za republiku i federaciju, zbog čega se često nalazila
na udaru režima.

VIDOVDANSKI USTAV

- Politička situacija u državi bila je iznimno nestabilna, toliko da do 1929. nijedan saziv
skupštine nije dočekao kraj mandata.

- U takvom ozračju provedeni su i prvi parlamentarni izbori dvije godine nakon ujedinjenja.

9
 - Prvi ustav izglasan je na blagdan sv. Vida (Vidovdanski ustav) 1921. slabom natpolovičnom
većinom, premda je za njegovo donošenje ranije dogovoren dvotrećinski broj glasova
zastupnika u Narodnoj skupštini.

- Vidovdanskim ustavom država je uređena kao centralizirana monarhija u kojoj je kralj dobio
gotovo apsolutističke ovlasti.

- Hrvatska je prvi put u svojoj povijesti ostala bez bana i Sabora, tih tradicionalnih nositelja
hrvatske državnosti.

- Istovremeno je država podijeljena na 33 oblasti, čije su granice izbrisale ranije nacionalne

granice.

DRŽAVNI TEROR

- Svega nekoliko dana nakon proglašenja nove države postalo je očito kako će se srpski režim
ophoditi prema Hrvatima.

- Nove su vlasti 5. prosinca 1918. na Jelačićevu trgu u Zagrebu organizirale proslavu

ujedinjenja, vrijeđajući pritom Hrvate.

- Kada su protiv takvog ponašanja na Trg došli prosvjedovati pripadnici dviju domobranskih
pukovnija, na njih je otvorena puščana paljba.

- Poginulo je 13, a ranjeno 17 prosvjednika upamćenih kao Prosinačke žrtve.

- Bio je to samo uvod u brutalno i nemilosrdno obračunavanje s bilo kakvim pokušajem

izražavanja hrvatskog nezadovoljstva.

- Takva su postupanja provođena tijekom čitavog razdoblja postojanja Prve Jugoslavije (do
1941.).

- Premlaćivanja, ubijanja, pucanje po prosvjednicima, pa čak i po vjerskim procesijama i

pjevačkim zborovima, bili su uobičajen oblik državnog terora.

- Osim toga, režim je provodio i bezobzirnu gospodarsku pljačku kao što je to bio slučaj
prilikom zamjene austrijskih kruna za srbijanski dinar, provedene na područjima koja su bila
u sastavu Austro-Ugarske.

- Umjesto realnog odnosa dva dinara za jednu krunu, valute su mijenjane prema omjeru 4 : 1
(četiri krune za jedan dinar).

- Na taj su način vlasnici kruna ostali bez znatnih materijalnih sredstava, a krajevi koji su prije
rata bili u Austro-Ugarskoj su osiromašeni te se njihov položaj pokušalo izjednačiti s
gospodarski znatno zaostalijom Srbijom.

- Zemljišnim veleposjednicima oduzimana je zemlja i dijeljena seljacima bezemljašima,

mahom Srbima, pa je tako mijenja- na i nacionalna struktura pojedinih krajeva.

10
1.4. Stjepan Radić i njegova politička opcija

POLITIKA APSTINENCIJE

- Za vrijeme protumađarskih prosvjeda 1903. prvi je put do izražaja došla snaga hrvatskog
seljaštva.

- Prepoznavši tu snagu, braća Antun i Stjepan Radić već sljedeće godine osnovali su Hrvatsku
pučku seljačku stranku (HPSS).

- Po stvaranju Kraljevstva SHS ona postaje uvjerljivo najpopularnija hrvatska politička opcija.

- S obzirom na to da se zalagala za republikansko uređenje države, stranka je 1920.

promijenila ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS).

- Premda je stranka na prvim parlamentarnim izborima osvojila pedeset zastupničkih

mandata, Stjepan Radić zabranio je njihov odlazak u Narodnu skupštinu u Beogradu.

- Zbog republikanskih opredjeljenja stranke takva se politika apstinencije u tom trenutku

činila opravdanom s obzirom na to da bi u protivnom Radić njegovi zastupnici morali priznati
kralja i monarhiju.

- Takva se politika ubrzo pokazala neučinkovitom jer je izostanak zastupnika HRSS-a

omogućavao srpskim zastupnicima da u Narodnoj skupštini nesmetano i bez ikakvog otpora
donose nove zakone.

PROMJENA RADIĆEVE POLITIKE

- Uvidjevši neučinkovitost politike apstinencije, Radić je odlučio napraviti novi, dosad najveći
politički zaokret.

- Godine 1925. on se odrekao republikanizma, priznao monarhiju i Vidovdanski ustav te sa

zastupnicima svoje stranke ušao u Narodnu skupštinu.

- Zbog promijenjenih političkih pogleda stranka je iste godine promijenila naziv u Hrvatska
seljačka stranka (HSS) te ušla u vladu.

- Stjepan Radić prihvatio je mjesto ministra prosvjete, a u vladu su ušla još četiri ministra iz
njegove stranke.

- Takva vlada nije, međutim, trajala dugo pa se HSS već sljedeće godine vratio u oporbu.

- U međuvremenu je i Svetozar Pribićević, predratni vođa hrvatskih Srba, prešao u oporbu te

iz osnova promijenio svoja politička stajališta.

- On se odrekao unitarizma i centralizma te se počeo zalagati za federativno uređenje države.

- Suradnja HSS-a i Pribićevićeve Samostalne demokratske stranke (SDS) nametnula se u

takvim okolnostima sama od sebe.

11
 - Godine 1927. te su dvije stranke stvorile Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK) koja je
postala vodećom oporbenom snagom u državi.

- Ona se zalagala za ravnopravnost svih krajeva i naroda unutar Kraljevine SHS, a u Narodnoj
skupštini postala je snažan protivnik vladajućem režimu.

ATENTAT U BEOGRADSKOJ SKUPŠTINI

- Seljačko-demokratska koalicija od samog svog osnutka bila je vrlo žustra i aktivna.

- S osobitom pažnjom posvetila se raskrinkavanju korupcije u vlasti i borbi protiv centralizma.

- Narodna skupština u Be- ogradu polako je postajala poprištem sve žešćih sukoba i ozračje u
njoj bivalo je sve napetije.

- Takvo stanje kulminiralo je 20. lipnja 1928. godine.

- Nakon međusobnih optužbi i uvreda zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić iz svojega
revolvera otvorio je paljbu po zastupnicima HSS-a.

- Ubio je Pavla Radića i Duru Basaričeka, a ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana
Grandu.

- Povijest parlamentarizma ne pamti takav ili sličan događaj.

- Iako je zbog počinjenog zločina bio osuđen, Puniša Račić odsluživao je zatvorsku kaznu u vili
upravitelja zatvora uz osobnu poslugu.

- U međuvremenu stanje ranjenoga Stjepana Radića sve se više pogoršavalo.

- Preminuo je 8. kolovoza 1928., a na njegovoj sahrani u Zagrebu okupilo se više od 500 000
ljudi iz svih hrvatskih krajeva.

- Na čelu HSS-a zamijenio ga je Vladko Maček koji je nastavio Radićevu politiku u pogledu
postizanja dogovora s Beogradom i suradnje u okviru Seljačko-demokratske koalicije.

1.5. Diktatura kralja Aleksandra (Šestosiječanjska diktatura)

ŠESTOSIJEČANJSKA DIKTATURA

- Nakon atentata u beogradskoj skupštini stanje u državi bilo je prilično kaotično.

- Hrvatsku su potresali masovni proturežimski prosvjedi, a zastupnici SDK odbili su sudjelovati

u daljnjem radu skupštine i zatražili njeno raspuštanje.

- U takvoj situaciji kralj je proglasio da posrednik između njega i naroda više nije potreban i
donio čitav niz radikalnih odluka.

- Raspustio je Narodnu skupštinu, ukinuo Vidovdanski ustav i zabranio rad svim političkim
strankama.

12
 - Proglas je objavljen 6. siječnja 1929., pa stoga i novouvedenu diktaturu nazivamo
Šestosiječanjskom diktaturom.

- Smatrajući diktaturu privremenim rješenjem koje bi moglo otvoriti vrata dogovoru, uvođenje
diktature isprva je pozdravio i novi predsjednik HSS-a Vladko Maček.

- Međutim, kraljeve su namjere bile potpuno drukčije i brzo ukidanje diktature nije mu bilo ni
na kraj pameti.

- Vladao je uredbama i ukazima, a diktatorska vlada koju je osobno imenovao služila je jedino
za njihovo provođenje.

PROMJENE U VRIJEME DIKTATURE

- Nije samo proglas od 6. siječnja 1929. donio promjene u uređenju države.

- U listopadu iste godine donesen je novi zakon kojim je država promijenila ime u Kraljevina
Jugoslavija.

- Zabranjeno je korištenje i isticanje nacionalnih simbola poput grbova, himni i zastava, a svi
narodi od tada su smatrani dijelovima jednog, jugoslavenskog naroda.

- Takvu politiku, nastalu na prijašnjoj politici unitarizma, nazivamo politikom cjelovitog ili
integralnog jugoslavenstva.

- Ona se provodila na svim razinama, čak i u školstvu, a i državni praznici određivani su s ciljem
veličanja jugoslavenstva.

- Promijenjen je i teritorijalni ustroj države.

- Dotadašnja podjela na 33 oblasti zamijenjena je novom podjelom na devet banovina pri

čemu se također pazilo da one ne poštuju povijesne ili nacionalne granice ili nazivlja.

- Hrvatski teritoriji uglavnom su se našli u sastavu Primorske i Savske banovine iako su poneki
dijelovi završili i u sklopu drugih banovina.

- Tako je dubrovačko primorje smješteno u Zetsku, a Srijem i Baranja u Dunavsku i Drinsku

banovinu.

- Čitav državni aparat bio je podređen kralju tako da su sve institucije, osobito vojska i vlada,
služile isključivo za provođenje odluka koje je on donosio.

JAČANJE TERORA

- Uvođenje diktature nimalo nije smirilo napete odnose u zemlji.

- Štoviše, pojačao se državni teror, a nizom novih zakona sustavno su gušena ljudska i
građanska prava i slobode.

- Zabranjena su sva javna okupljanja i bilo kakvo isticanje nacionalnih simbola pa su na taj
način i vjerske procesije postajale protuzakonit čin.

13
 - Naravno, srpsko ime i simboli koristili su se bez ikakvih poteškoća pa se unatoč politici
integralnog jugoslavenstva nastavljala velikosrpska hegemonija.

- Progoni, nasilje, zatvaranja i politička ubojstva i dalje su bili sastavni dio svakodnevice.

- Posebno zgražanje domaće i svjetske javnosti izazvalo je mučko ubojstvo hrvatskog

znanstvenika dr. Milana Šufflaya.

- U veljači 1931. godine ubijen je metalnom šipkom na svom kućnom pragu.

- Režim i njegove pristaše sve su glasnije prijetili „amputacijom“ većeg dijela hrvatskog
teritorija s razgraničenjem na liniji Karlobag - Karlovac - Virovitica.

OTPOR DIKTATURI

- I u domaćoj i u međunarodnoj javnosti sve je više jačao otpor Aleksandrovoj diktaturi.

- Tako su fizičar Albert Einstein i književnik Heinrich Mann, dobitnici Nobelove nagrade,
uputili prosvjedno pismo Ligi za ljudska prava u Parizu.

- U njemu su u ime Njemačke lige za ljudska prava pozvali na prosvjede protiv strahovlade
beogradskog režima uperene prvenstveno protiv hrvatskog naroda.

- Pismo je imalo veliki odjek u svjetskoj javnosti i bitno je narušilo ugled Kraljevine
Jugoslavije.

- S obzirom na to da je politička borba u zemlji bila potpuno onemogućena, dio hrvatskih

političara otišao je u emigraciju.

- Dio pravaša predvođenih Antom Pavelićem zaključio je da je pokušaj rješavanja hrvatskog

pitanja demokratskim metodama izgubio svaki smisao.

- Smatrali su da Hrvatima nema sudbine u Jugoslaviji i da je temeljni nacionalni interes izlazak

iz nje.

- Odlučili su na silu uzvratiti silom – oružanom borbom, diverzantskim akcijama i atentatima,

nastojeći tako destabilizirati režim i stvoriti preduvjete za rušenje države.

- U tu svrhu osnovali su 1930. godine u Italiji Ustašu - hrvatsku revolucionarnu organizaciju

(UHRO).

- Fašističke vlasti u Italiji podržavale su ih vidjevši u njima sredstvo pritiska na Jugoslaviju s

ciljem ostvarivanja svojih osvajačkih težnji na istočnoj obali Jadrana.

1.6. Hrvatsko pitanje - Banovina Hrvatska

UKIDANJE DIKTATURE

- Reakcije na uvođenje apsolutizma i diktature, kako u zemlji tako i u inozemstvu, bile su žešće
nego što je režim očekivao.

14
 - Zbog svega toga kralj Aleksandar pokušao je 1931. ublažiti stanje i uvesti prividan
parlamentarizam donošenjem novog Ustava.

- Prividan stoga jer Ustav nije donijela skupština (nije ni postojala), nego ga je kralj sam
proglasio pa takve ustave nazivamo nametnutima ili oktroiranima.

- Promjene su bile samo površne pa razdoblje između 1931. i 1934. godine nazivamo
razdobljem prikrivene diktature.

- Država je i dalje bila centralistički uređena, a kralj je zadržao kontrolu i nad zakonodavnom i
nad izvršnom vlašću, tj. nad parlamentom i vladom.

- Na izbore su smjele izaći samo one stranke koje su djelovale na čitavom teritoriju države, a
glasovanje je bilo javno.

- Ubrzo nakon uvođenja Ustava, Velika gospodarska kriza u Jugoslaviji dosegla je vrhunac, što
je dodatno pogoršalo ionako teško stanje u zemlji.

ATENTAT U MARSEILLEU

- Vodstvo Seljačko-demokratske koalicije objavilo je 1932. rezoluciju poznatu pod nazivom

Zagrebačke punktacije.

- Tako je nazvana jer su stavovi protiv centralizma, unitarizma i velikosrpske hegemonije

izraženi u točkama (punktima).

- Režim je na rezoluciju odgovorio novim uhićenjima pa je Vladko Maček, prvi potpisnik

punktacija, osuđen na kaznu zatvora.

- Smatrajući da će ubojstvom kralja srušiti i državu, ustaše su potkraj 1933. u Zagrebu izvele
neuspješan atentat na kralja Aleksandra.

- Nova prilika pružila im se u najavljenom kraljevom posjetu Marseilleu već sljedeće godine.

- Organizaciji atentata priključio se i makedonski VMRO (Unutarnja makedonska

revolucionarna organizacija) iz čijih je redova izabran i sam atentator - Veličko Kerin.

- On je 9. listopada 1934. za vrijeme svečane vožnje Marseilleom teško ranio kralja Aleksandra
I. Karađorđevića koji je vrlo brzo podlegao ozljedama.

- Zalutali metak francuskog policajca ubio je francuskog ministra vanjskih poslova Louisa
Barthoua, što je atentat pretvorilo u međunarodni incident.

- S obzirom na to da su se ustaški logori za obuku nalazili na teritoriju Italije i Mađarske, obje

su zemlje optužene za umiješanost u atentat.

- Pod pritiskom zapadnih europskih sila ti su logori za obuku zatvoreni, dok je vođu ustaškog
pokreta Antu Pavelića Mussolini dao uhititi odbivši međutim zahtjeve za njegovim
izručenjem Jugoslaviji.

HRVATSKO PITANJE - U POTRAZI ZA RJEŠENJEM

15
 - Aleksandrov sin i prijestolonasljednik Petar još je bio maloljetan pa je u njegovo ime vlast u
zemlji preuzelo tročlano Namjesništvo.

- Na čelu Namjesništva nalazio se knez Pavle Karađorđević, bratić ubijenog kralja i protivnik
njegove autokratske i centralističke politike.

- Politički život u zemlji bio je stoga obnovljen, a 1935. provedeni su novi izbori.

- Već je iste godine knez Pavle pokrenuo pregovore s Vladkom Mačekom, svjestan da
neriješeno hrvatsko pitanje prijeti opstanku Jugoslavije.

- Međutim, otpori iz krugova srpskih političara, a posebice od novog predsjednika vlade

Milana Stojadinovića, onemogućavali su dogovor.

- Stojadinović je, štoviše, zaoštravao politiku prema Hrvatima.

- Istovremeno, u vanjskoj politici udaljavao se od tradicionalnih saveznika Francuske i Velike

Britanije, sve više priklanjajući se Italiji i Njemačkoj.

- Kako se knez Pavle protivio takvoj politici, iskoristio je prvu priliku da ga smijeni i na mjesto
predsjednika vlade postavi Dragišu Cvetkovića.

- Glavna zadaća novog premijera bila je postizanje dogovora s Hrvatima pa je 26. kolovoza
1939. sklopljen Sporazum Cvetković - Maček.

USPOSTAVA BANOVINE HRVATSKE

- Sporazumom Cvetković - Maček uspostavljena je nova vlada s Dragišom Cvetkovićem na čelu

te s Vladkom Mačekom kao potpredsjednikom.

- Najvažniji dio sporazuma bilo je stvaranje Banovine Hrvatske koja je trebala imati
autonomiju u većini unutarnjih poslova.

- Teritorij Banovine obuhvaćao je Savsku i Primorsku banovinu te kotareve Dubrovnik, Šid,

Ilok, Brčko, Gradačac, Derventu, Travnik i Fojnicu.

- Predviđeno je i vraćanje institucija bana i sabora kao elemenata hrvatske državnosti i

nositelja upravne i zakonodavne vlasti.

- Sporazum Cvetković-Maček odnosio se samo na Banovinu Hrvatsku, dok je status svih ostalih
banovina ostao nepromijenjen.

- To je izazvalo veliko nezadovoljstvo među srpskim političarima koji su smatrali da se

Hrvatima previše popustilo.

- O Sporazumu se nikada nije izjasnila Narodna skupština zbog opravdane bojazni da ga srpska
većina ne bi potvrdila.

- Njegovih protivnika bilo je i među Hrvatima.

16
 - Najogorčeniji bili su ustaše koji su smatrali kako Sporazum vodi učvršćivanju, a ne rušenju
Jugoslavije.

- Komunisti su, pak, bili mišljenja kako je Sporazum samo dogovor između srpske i hrvatske
buržoazije, uperen protiv socijalno najugroženijih slojeva društva.

- Svega nekoliko dana nakon njegova potpisivanja započeo je Drugi svjetski rat.

2. DRUŠTVENI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U HRVATSKOJ I SVIJETU:

PARLAMENTARIZAM, DEMOKRACIJA I TOTALITARNI SUSTAVI

2.1. Dva različita oblika vlasti

POLITIČKE IDEOLOGIJE MEĐURATNOG RAZDOBLJA ZAKONODAVNA VLAST

- Riječ demokracija grčkog je podrijetla i označava vladavinu naroda (grč. demos = puk,
narod).

17
 - S obzirom na to da u suvremenim državama nije moguće da čitav narod sudjeluje u
upravljanju, ta je uloga prepuštena parlamentu u koji narod, putem izbora, bira svoje
predstavnike.

- Pravo birati i biti biran u europskim su zemljama nakon završetka Prvog svjetskog rata
uglavnom imali samo punoljetni muškarci.

- Tek u nekim zemljama to je pravo odmah bilo priznato i ženama.

- Takve sustave nazivamo parlamentarnim i demokratskim, a njihovo osnovno obilježje

predstavlja trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

- Brojne gospodarske poteškoće s kojima je Europa bila suočena nakon završetka Prvog
svjetskog rata i koje je još više produbila Velika gospodarska kriza negativno su utjecale na
razvoj demokracije.

- U demokratskim društvima, koja su zagovarala slobodno tržišno gospodarstvo, ljudi su vidjeli

glavnog krivca za slom gospodarstva.

- Stoga su se u onim zemljama koje su bile najteže pogođene krizom sve više stali okretati
totalitarnim lijevim (komunizmu) ili desnim ideologijama (fašizmu i nacizmu).

2.2. Komunistički režim i nasilje u SSSR-u

OD LENJINA DO STALJINA

- Ubrzo nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije Rusija je istupila iz rata.

- Takva odluka nije, međutim, značila i mir jer su zemlju zahvatili unutarnji nemiri, koji su
prerasli u građanski rat.

- U borbama koje su potrajale do 1920. pobijedili su komunisti (boljševici).

- Zemlja je pretrpjela velika pustošenja, a građanski je rat odnio više ruskih života od Prvog
svjetskog rata.

- Dodatne ljudske žrtve prouzročila je glad u poratnim godinama, kojoj je doprinijelo i

oduzimanje hrane stanovništvu za potrebe vojske.

- Čitav niz nemilosrdnih mjera poduzetih s ciljem prehranjivanja ogromne Crvene armije, bez
obaziranja na višemilijunske posljedične žrtve, nazivamo ratni komunizam.

- Veliko ogorčenje izazivale su boljševičke reforme, posebice nacionalizacija, u kojoj je sve

privatno vlasništvo oduzeto i proglašeno društvenim.

- Usporedno s time boljševici su se obračunavali sa svim neistomišljenicima pa se dolazak

komunista na vlast pretvorio u pravu diktaturu.

18
 - Komunističke vlasti nisu ni pokušavale sakriti svoja zlodjela, nego su otvoreno o njima pričali
tvrdeći da je taj crveni teror nužan za očuvanje revolucionarne vlasti.

- Uvidjevši da je takvo stanje neodrživo, Lenjin je odlučio prekinuti razdoblje ratnog

komunizma i uvesti Novu ekonomsku politiku (NEP).

- Ona je dopustila djelomičnu obnovu tržišnog gospodarstva i djelomični povratak privatnog

vlasništva u poduzetništvu.

- Cilj NEP-a bio je poboljšanje ekonomskih prilika u zemlji čije je gospodarstvo ratni
komunizam doveo do kolapsa.

- Godine 1922. Sovjetska Rusija sjedinila se s ostalim komunističkim državama s područja bivše
carske Rusije i promijenila ime u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).

O CRVENOM TERORU

- Tijekom vremena pokazalo se da su u svim državama s komunističkom vlašću provođena

masovna smaknuća i druge vrste zločina.

- Oni nisu vršeni samo nad političkim protivnicima, već i nad svim društvenim skupinama i
nacionalnim manjinama koje su doživljavane kao opasne i nepoćudne.

- Svi oni smatrani su neprijateljima naroda te su bili izloženi nemilosrdnom progonu.

- Kada je nakon Lenjinove smrti vlast u SSSR-u 1924. preuzeo Staljin, ti su se progoni i pojačali
ne zaobilazeći pritom ni članove Komunističke partije.

- Staljin se naime okrutno obračunao sa svim svojim političkim protivnicima, dovodeći na

njihovo mjesto sebi odane političare i časnike.

- Veliki broj Staljinovih žrtava stradao je u sustavu koncentracijskih logora i zatvora, zvanom
GULAG (Glavnoe Upravlenie Lagerej - Glavna uprava logora).

- Taj sustav „progutao" je desetke milijuna ljudi u masovnim likvidacijama, medicinskim

pokusima na zatvorenicima, prisilnom ropskom radu i životu u nemogućim uvjetima.

- U svim tim zlodjelima ključnu ulogu odigrala je boljševička tajna policija ČEKA (Črezvyčajnye
komissii po bor'be s kontrrevoljuciej i sabotažem - Izvanredno povjerenstvo za borbu protiv
kontrarevolucije i sabotaže).

- S obzirom na to da komunizam pretpostavlja i tzv. kolektivnu krivnju, neprijateljima naroda

proglašavane su čitave obitelji, društvene skupine poput imućnijeg seljaštva kao i nacionalne
manjine poput Čečena i krimskih Tatara.

- Njih je Staljin 1944. godine odlučio preseliti u istočni dio Sovjetskog Saveza pri čemu su nad
njima vršeni zvjerski zločini, a tisuće su umrle putem.

2.3. Fašistički režim u Italiji

19
BENITO MUSSOLINI I ROĐENJE FAŠIZMA

- lako je bila članica predratnog Trojnog saveza, Kraljevina Italija ušla je u Prvi svjetski rat
1915. na strani sila Antante.

- Unatoč tome što je rat završila na pobjedničkoj strani, njeni teritorijalni dobitci bili su
zanemarivi.

- Neispunjena očekivanja izazvala su veliko nezadovoljstvo u svim slojevima stanovništva.

- Poslijeratna gospodarska kriza i milijuni razvojačenih vojnika koji su neuspješno tražili posao
prijetili su da odvuku zemlju u kaos.

- U takvoj situaciji prigodu za politički uzlet ugledao je učitelj, novinar i zagovornik Velike Italije
Benito Mussolini.

- Godine 1919. u Milanu je osnovao fašistički pokret iz kojeg je dvije godine kasnije nastala
Fašistička nacionalna stranka.

- Nasuprot demokratskom uređenju, koje je smatrao neučinkovitim, fašizam je zastupao

uspostavu autoritarnog režima u kojem je sva vlast podređena vodi.

- Antikomunistički i nacionalistički usmjeren, s obećanjima o zaustavljanju komunističke

revolucije i obnovi vlasti na Sredozemlju, fašistički pokret ubrzano je stjecao sve veću
popularnost.

- Udarnu snagu pokreta pritom su predstavljali fašistički paravojni odredi koji su provodili
teror i nasilje nad neistomišljenicima i koji su prema boji svojih košulja nazvani
crnokošuljaši.

POHOD NA RIM I FAŠISTIČKA DIKTATURA

- Opći štrajk koji su socijalisti i sindikati organizirali u kolovozu 1922. pružio je fašistima novu
prigodu za dokazivanje.

- Kako bi održali mir u društvu i nesmetanu proizvodnju, crnokošuljaši su u svega četiri dana
slomili štrajk, što je Mussolinija učinilo najpopularnijim političarom u zemlji.

- Procijenivši da su sazrele okolnosti za preuzimanje vlasti, fašisti su već u listopadu iste godine
iz Napulja, gdje se održavao kongres stranke, organizirali „pohod na Rim".

- Kada je u Rim vlakom stigao i Mussolini, kralj Viktor Emanuel III. ponudio mu je mjesto
predsjednika vlade.

- Na taj su se način fašisti domogli vlasti i polako počeli pretvarati Italiju u totalitarnu
državu.

- Ubrzo su uveli otvorenu diktaturu te nasiljem, terorom i ubojstvima počeli ostvarivati svoje
političke ciljeve.

20
 - Štrajkovi, sindikati i sve političke stranke osim fašističke bile su zabranjene, a na udaru su se
našle i nacionalne manjine.

- Mussolini je postao obožavani Duce (tal. vođa) i uspostavio kult ličnosti.

- Razvoj vojne industrije, veliki javni radovi i smanjenje nezaposlenosti širili su popularnost
fašista među Talijanima.

- Iako su nastojali kontrolirati cjelokupan život u zemlji, nisu u tome bili uspješni poput
boljševika u SSSR-u. Ipak, pod gotovo potpunom kontrolom imali su policiju i sudstvo.

LATERANSKI UGOVORI

- Tijekom procesa ujedinjenja Kraljevine Italije, početkom druge polovine 19. stoljeća, prestala
je postojati višestoljetna Papinska Država.

- Na taj su način pape postali samo poglavari Katoličke Crkve, a ne više i državni vladari.

- Teritorij Papinske Države uklopljen je u novonastalu Kraljevinu Italiju, ali je ostao neriješen
odnos između pape i talijanskih vlasti.

- Pitanje sudbine države kojom bi upravljao Sveti Otac kao državni poglavar, koje je godinama
opterećivalo međusobne odnose, naziva se rimskim pitanjem.

- Benito Mussolini odlučio je riješiti taj problem iako nije bio simpatizer Katoličke Crkve.

- Njegov motiv za dogovor bilo je povećanje popularnosti među talijanskim katolicima i ugleda
u cjelokupnom društvu.

- Stoga su 1929. potpisani Lateranski ugovori između Svete Stolice i Kraljevine Italije kojima
je to pitanje razriješeno.

- Papinska Država nije obnovljena, već je utemeljena nova Država Vatikanskog Grada na
teritoriju od samo 0,44 km2.

- Unatoč maloj površini države, pape su na taj način opet stekle ulogu svjetovnih poglavara, a
Vatikan je postao čimbenik u međunarodnoj diplomaciji. Italija se obvezala isplatiti novčanu
naknadu za oduzete teritorije Papinske Države kao i plaćati stalno godišnje davanje.

- Katolička vjera proglašena je službenom u Kraljevini Italiji, a vjeronauk je postao obavezan

predmet u školama.

2.4. Nacionalsocijalizam - njemački totalitarni režim

ADOLF HITLER I NACIONALSOCIJALIZAM

- Po završetku Prvog svjetskog rata situacija u Njemačkoj ponešto je nalikovala onoj u Italiji.

- Stanovništvo je potpisnike Versajskih ugovora smatralo izdajnicima i vladalo je posvemašnje

nezadovoljstvo ishodom rata.

- Zemlju je potresala gospodarska kriza te sukobi komunista i nacionalista.

21
 - Veliki problem predstavljali su i nerazoružani povratnici s bojišta organizirani u vojne odrede.

- U takvim prilično kaotičnim okolnostima 1919. godine osnovana je Njemačka radnička

stranka.

- Već sljedeće godine preimenovana je u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku

(NSDAP), a 1921. na njeno čelo dolazi Adolf Hitler.

- Nacistička stranka u mnogočemu je bila nalik talijanskim fašistima, a Benito Mussolini bio je
Hitlerov uzor.

- Nacisti su 1923., po uzoru na Mussolinijev „pohod na Rim“, pokušali osvojiti vlast, ali je
njihov Minhenski puč neslavno propao.

- Hitler je uhapšen i zbog veleizdaje osuđen na pet godina zatvora.

- U zatvoru je napisao knjigu Mein Kampf (Moja borba), mješavinu autobiografije i nacističkog
programa.

- U njoj je iznio ideju o potrebi stvaranja životnog prostora (Lebensraum) za njemački narod.

- Za sve probleme s mržnjom okrivio je Židove (antisemitizam), Slavene je smatrao manje

vrijednim narodom (rasizam), a Nijemce višom, arijevskom rasom.

- Uza sve to, odbacivao je demokraciju kao sustav vladavine zalažući se, nasuprot tome, za
potpuno totalitarno uređenu državu.

TREĆI REICH

- Nacisti u početku nisu uživali značajniju popularnost.

- Kako je, međutim, gospodarska kriza u Njemačkoj bivala sve izraženija, s nezadovoljstvom u
narodu rasla je i njihova popularnost.

- Hitler je u svojim govorima sunarodnjacima obećavao izlazak iz krize i obnovu njemačke

slave i ponosa.

- Kada su nacisti 1933. osvojili vlast, Adolf Hitler postao je njemački kancelar (predsjednik
vlade), a već sljedeće godine prisvojio je i ovlasti njemačkog predsjednika.

- To je označilo kraj Weimarske Republike te ulazak Njemačke u razdoblje Trećeg Reicha

(Trećeg Carstva).

- Nacisti su ubrzano gušili građanske i političke slobode, uvodeći pritom totalitarni državni
sustav.

- Politički suparnici i neistomišljenici bili su izvrgnuti ozakonjenom teroru i nasilju.

- Ubrzo je zabranjeno djelovanje svih političkih stranaka osim nacističke, a parlament je

prestao biti središtem političke moći.

- Sva vlast bila je u rukama Führera (Vođe) Adolfa Hitlera.

22
 - Glavno nacističko oruđe u izgradnji i održavanju totalitarnog režima bila je tajna politička
policija Gestapo.

ŽIDOVI I RASNI ZAKONI

- Već 1935. nacisti su donijeli Nirnberške zakone kojima su Židovima oduzeta sva građanska
prava i slobode.

- S vremenom su na odjeći bili prisiljeni nositi i vidljivu oznaku - žutu šestokraku zvijezdu te
slo- vo „J" (Jude = Židov).

- Židovima je bilo zabranjeno raditi u državnim i javnim službama te s Nijemcima stupati u

brakove i spolne odnose.

- Židovskim je obrtnicima i trgovcima zabranjeno zapošljavanje Nijemaca kao i bilo kakvo

sudjelovanje u kulturnom ili sportskom životu zemlje.

- U mnogim gradovima bilo im je gotovo nemoguće nabaviti hranu i lijekove, zabranjen im je

bio ulaz u hotele i dućane, pa čak i parkove i šume te u mnoge gradske četvrti.

- Pojedinačni ispadi nasilja kojima su Židovi od tada bili izvrgnuti bili su tek nagovještaj općeg
progona koji je započeo Kristalnom noći s 9. na 10. studenog 1938.

- Naziv događaja dolazi od porazbijanih stakala i predmeta u radnjama i trgovinama čiji su

vlasnici bili Židovi.

- Tijekom samo jedne noći tridesetak tisuća Židova uhapšeno je i deportirano u logore, a veliki
broj njihovih trgovina i sinagoga bio je uništen i opljačkan.

- Prvi koncentracijski logor nacisti su osnovali 1933. u okolici Münchena (Dachau).

- Nacisti nisu zatvarali samo Židove u logore, nego i homoseksualce, psihičke bolesnike i Rome
kao i političke neistomišljenike (liberale, demokrate, komuniste).

- Spomenuti događaji bili su samo početak velikog stradanja Židova tijekom Drugog svjetskog
rata, poznatog pod nazivom holokaust.

3. GOSPODARSKI UČINCI VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE

SAD - VODEĆE SVJETSKO GOSPODARSTVO

- Sjedinjene Američke Države izašle su iz Prvog svjetskog rata kao vodeća svjetska
gospodarska sila.

- Snažan razvoj nastavljen je i u prvoj polovini 20. stoljeća, a napredak znanosti i tehnologije
strelovito je ubrzao proizvodnju.

- Razvoju je pridonio i povrat kredita, koje su europske sile podigle kod američkih banaka
tijekom ratnih godina.

23
 - Posebice popularni postali su automobili, čija je prodaja jako porasla.

- Osim uspona automobilske industrije to je omogućilo i jačanje popratnih industrijskih grana,

u prvom redu metalurške i gumarske, ali i onih gospodarskih sektora koji su vezani uz
cestogradnju.

- Gospodarski procvat pretvorio je SAD u prvo potrošačko društvo u povijesti.

- Građani su trošili i iznad svojih platežnih mogućnosti pa su u bankama dizali kredite, što je
bankarima donosilo velike zarade od kamata.

- Činilo se da blagostanju američkih građana nema kraja, a pobjeda Herberta Hoovera na

američkim predsjedničkim izborima 1928. temeljila se na sloganu pile u svakom loncu, auto
u svakoj garaži.

- U takvoj situaciji Amerikanci su u velikoj mjeri kupovali i dionice, odnosno udjele u vlasništvu
pojedinih tvrtki.

- Američke su tvornice proizvodile tolike količine robe da su, zbog smanjenja potražnje, počele
gomilati viškove proizvoda.

- Takvu pojavu nazivamo hiperprodukcijom, a ona je bila jedan od bitnih razloga za izbijanje
gospodarske krize.

VELIKA GOSPODARSKA KRIZA

- Američko gospodarstvo proizvodilo je znatno više od potreba tržišta, a kreditima

opterećeni građani sve su manje kupovali.

- Rast plaća ni izbliza nije pratio rast industrijske proizvodnje, što je dodatno ugrožavalo
ravnotežu između proizvodnje i potrošnje.

- Uskoro se počeo događati potpuno obrnuti proces.

- Najprije je zastala kupnja luksuznih proizvoda koji nisu nužni.

- Donedavno vodeća autoindustrija prva je zapala u krizu, jer je prodaja automobila drastično
pala.

- Prepuna tvornička skladišta prouzročila su zatvaranja tvornica i otpuštanje radnika, što je

izazivalo dodatno smanjenje kupovne moći.

- Vlasnici dionica nastojali su ih prodati, ali ih više nitko nije želio kupiti pa su postale potpuno
bezvrijedne.

- Milijuni ljudi preko noći su ostali bez čitave životne ušteđevine.

- Panika koja je počela 24. listopada 1929. (,,crni četvrtak") doživjela je svoj vrhunac nekoliko
dana kasnije kada je 29. listopada („crni utorak“) poslovno središte svijeta, burza na Wall
Streetu u New Yorku, doživjela potpuni slom.

24
 - Bio je to početak Velike svjetske gospodarske krize koja se poput zaraze prošila cijelim
svijetom.

- Države koje su poslovale sa SAD-om našle su se prve na udaru, a takvih je, razumljivo, bilo
mnogo.

- Milijuni ljudi ostali su bez posla, ušteđevina pa čak i bez domova kojima su bankama jamčili
za svoje kredite.

NEW DEAL

- Države zahvaćene krizom pokušavale su se iz nje izvući na različite načine.

- Američki program za prevladavanje krize nazvan je New Deal (novi dogovor, nova pogodba).

- Njegov autor i pokretač bio je predsjednik Franklin Delano Roosevelt, izabran na izborima
1932.

- Spomenuti program predviđao je intervenciju države u gospodarske odnose, što nije tipično
za demokratske i liberalne sustave, ali drugoga izlaza nije bilo.

- Glavni ciljevi bili su ponovno pokretanje trgovine i otvaranje još uvijek zatvorenih tvornica.

- New Deal uveo je promjene u brojne sfere rada i života u Americi.

- Tako su pokrenuti javni radovi radi zapošljavanja dijela brojnog nezaposlenog stanovništva.

- Državnim novcem građene su ceste, škole, zračne luke, kazališta i ostali infrastrukturni
objekti.

- Osim toga država je ponudila povoljne kredite industrijalcima i pomoć farmerima, osigurala
je stalne prihode starim i bolesnim radnicima.

- Kako bi vratila povjerenje u bankarski sustav, država je zajamčila i povrat izgubljenih uloga u
slučaju bankrota banaka.

- Bilo je i protivnika Rooseveltovih mjera koji su tvrdili da država guši tržišno gospodarstvo i
uvodi državni kapitalizam.

- Iako New Deal nije uspio u potpunosti oporaviti američko gospodarstvo, on ga je ipak
pokrenuo, što je otvorilo vrata izlasku iz krize.

- Kao najveći neriješeni problem još je uvijek ostao veliki broj nezaposlenih.

VELIKA GOSPODARSKA KRIZA U EUROPI

- Velika gospodarska kriza proširila se svijetom poput epidemije zahvatila gotovo sve europske
države.

- Velika Britanija i Francuska, baš kao i prekomorske države Kanada i Australija, suočile su se s
istim problemima kao i SAD, premda manje izraženima.

25
 - SSSR, koji nije ima gospodarskih odnosa s kapitalističkim zemljama, ostao je pošteđen
posljedica krize.

- Od europskih zemalja kriza je najteže pogodila Njemačku.

- Njeno gospodarstvo, opterećeno isplatom reparacija doživjelo je potpuni slom.

- Strane pozajmice o kojima je ovisilo prestale su pristizati, jer ih više nitko nije bio u stanju
davati. SAD je znatno povećao carine na uvoznu robu kako bi spasio i obnovio vlastit
proizvodnju.

- S druge strane, potražnja robe na europskom tržištu znatno je pala.

- Sve je to snažno pogodilo njemačku industriju, koja se prije krize bila počela oporavljati.

- Višemilijunski broj nezaposleni nezadrživo se povećavao, a inflacija je postigla do tada

neviđen razmjere.

- U takvoj situaciji više ništa nije moglo zaustaviti dolazak nacista na vlast.

4. PROMJENE U DRUŠTVU IZMEĐU DVA RATA

RAZVOJ GRADOVA

- Urbanizacija ne označava samo proces doseljavanja stanovništva u gradove, već ona

podrazumijeva i prihvaćanje gradskog načina života.

- Započela je razvojem industrije u 19., ali je još veći zamah doživjela u 20. stoljeću.

- U razvijenim državama liberalne demokracije u gradovima je nakon Prvog svjetskog rata već
živjelo više od polovice stanovnika.

26
 - Rastao je i broj gradova s više od milijun stanovnika, a New York je bio prvi grad s više od 10
milijuna stanovnika.

- Brzo povećanje gradova u 19. stoljeću pratio je nizak životni standard i očajni higijenski i svi
drugi uvjeti života.

- Gradske četvrti građene su naglo i gotovo bez infrastrukture pa su bolesti poput žutice i
tuberkuloze harale među gradskim stanovništvom.

- Veliki europski i američki gradovi 20. stoljeća riješili su te probleme gotovo u potpunosti.

- Vodovod i kanalizacija prestaju biti povlastica elitnih gradskih četvrti, a život u gradovima
postaje ugodniji i kvalitetniji.

- Elektrifikacija javnih prostora započeta u prethodnom stoljeću, u 20. stoljeću sve je više
zahvaćala i privatne kuće i stanove te je naposljetku postala posve uobičajenom.

DRUŠTVENE PROMJENE

- U razdoblju između dva svjetska rata aktivno sudjelovanje građana u političkom životu
postaje sve izrazitije.

- Pravo glasa, koje je do tada bilo ograničeno raznim kategorijama stanovništva, sada se
počinje širiti općim pravom glasa.

- Ipak, ženama je to pravo u mnogim zemljama i dalje bilo uskraćeno pa su one bile prisiljene
nastaviti borbu koju su još krajem 19. stoljeća započele sufražetkinje.

- Već za vrijeme Prvog svjetskog rata one se sve intenzivnije uključuju u poslove izvan kuće
postajući tako financijski neovisnije.

- Tijekom 20. stoljeća neprekidno je rasla i njihova uključenost u sve oblike javnog života, a
tako i njihov utjecaj.

- Izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca ipak je teklo prilično sporo ili barem
nedovoljno brzo, a taj proces nije završen ni do danas.

- Razdoblje između dva svjetska rata obilježila je i borba za radnička prava.

- Radnički sindikati i različite političke stranke organizirali su masovne štrajkove te koristili

druge oblike borbe i građanskog neposluha kako bi se izborili za veća prava radnika.

- Ta su nastojanja urodila skraćivanjem radnog vremena, povećanjem cijene rada, uvođenjem

socijalne i zdravstvene zaštite, plaćenim godišnjim odmorima i drugim dobrobitima za
radnike.

POTROŠAČKO DRUŠTVO

- Po završetku Prvog svjetskog rata, svijetom se raširilo mišljenje da je to bio posljednji od svih
ratova.

27
 - Takav stav pomiješan s radošću što je rat napokon završio izazvao je val optimizma i
bezbrižnosti u zemljama Europe i sjeverne Amerike.

- Takvo raspoloženje nadahnulo je i nove oblike zabave.

- Ples i cjelonoćni provodi postali su dio svakodnevice pa se to razdoblje često naziva i „lude
dvadesete".

- Osobito popularan bio je ples charleston.

- Žene su se počele znatno oskudnije odijevati i nositi kratku „bubikopf" frizuru.

- To su bili izvanjski znaci njihove emancipacije.

- Uz plesnjake, sve popularniji postaju automobili, sport, novine, radiopostaje i kinematografi.

- Krajem dvadesetih godina film ulazi u svoje zvučno razdoblje, a središte filmske industrije
postaje američki Hollywood.

- Naravno, svi spomenuti oblici zabave bili su povlastica imućnijeg građanstva kojeg nije
nedostajalo, osobito u SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj, najbogatijim svjetskim državama.

- Naime, te su tri države, posljedicama rata unatoč, postigle veliki gospodarski razvoj.

- Najviše se proizvodilo i trošilo u SAD-u.

- Svijet je polako postajao potrošačko društvo, a konzumerizam novi način života, iako će on
svoj potpuni zamah doživjeti tek nakon Drugog svjetskog rata.

5. ZNANOST I TEHNOLOGIJA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

ATOMSKA FIZIKA

- lako je znanost napredovala u gotovo svim područjima, matematika, fizika i kemija doživjele
su revolucionaran uzlet koji je udario temelje kasnijoj tehnološkoj revoluciji.

- Pionirski pokušaji s područja atomske i molekularne fizike koje su još prije Prvog svjetskog
rata pokrenuli Danac Niels Bohr i Nijemac Max Planck prerasli su u pravu utrku među
znanstvenicima.

28
 - Novozelandski kemičar britanskog podrijetla Ernest Rutherford dokazao je da radioaktivnost
uzrokuje raspadanje atoma pa ga se nerijetko naziva ocem nuklearne fizike.

- Talijanski i američki fizičar Enrico Fermi prvi je 1934. neutronima bombardirao atomsku
jezgru raznih kemijskih elemenata i time otvorio vrata nuklearnoj fisiji koju će 1938. u
laboratoriju izvršiti Nijemci Otto Hahn i Fritz Strassmann.

ELEKTRIČNA ENERGIJA, RADIO I TELEVIZIJA

- Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je elektrifikacijom razvijenog svijeta.

- Dok je na kraju Prvog svjetskog rata tek mali broj kućanstava bio opskrbljen električnom
energijom, dvadeset godina kasnije u razvijenim je zemljama elektrificirano dvije trećine
kuća.

- Budući da je električna energija ušla i u široku industrijsku uporabu te da su se sve više

koristili kućanski aparati, njezina je uporaba u međuratnom razdoblju povećana za gotovo
400 %.

- U uporabi električne energije u početku su prednjačile najrazvijenije zemlje, a električni

uređaji bili su povlastica bogatih obitelji.

- Usporedno sa širenjem električne mreže širila se i uporaba radija i| televizije.

- Emitiranje radiovalova u današnjem smislu te riječi započinje 1920.

- Riječima Halo, Halo, ovdje Radio Zagreb započelo je 15. svibnja 1926. emitiranje programa
Radija Zagreba (danas Hrvatski radio), samo nekoliko godina nakon pokretanja prvih
radiopostaja u Francuskoj, Čehoslovačkoj i Velikoj Britaniji.

- I dok radio između dva svjetska rata ulazi u masovnu uporabu, televizija u tom razdoblju
bilježi svoje početke.

- Temeljni izum koji je predodredio razvoj televizije bio je pronalazak katodne cijevi, koja je
čitavo 20. stoljeće bila središnji dio svakog televizora.

- Već 1929. godine s emitiranjem je započeo britanski BBC i nekoliko američkih televizijskih
postaja.

FILM - TEHNOLOGIJA, UMJETNOST ILI INDUSTRIJA?

- lako su ideje o filmu znatno starije, njegov puni zamah vežemo uz početak 20. stoljeća.

- Filmski su se umjetnici u početku izražavali pomoću nijemih pokretnih slika, koje su se s

vremenom povezivale u scene i dobivale određenu naraciju.

- Kako gledatelji takve uratke ne bi gledali u potpunoj tišini, uvodi se klavirska glazbena
pratnja, a za velike projekcije i pratnja čitavog orkestra.

- S vremenom je postalo uobičajeno da zajedno s filmovima dolaze i unaprijed pripremljeni

notni zapisi.

29
 - I dok je Prvi svjetski rat u Europi privremeno zaustavio razvoj filma, u SAD-u je upravo u tom
razdoblju sedma umjetnost doživjela uzlet i procvat.

- Međuratno razdoblje donijelo je spajanje zvučnog zapisa i filmske slike te nastanak zvučnog
filma.

- Napredak tehnologije između dva svjetska rata omogućio je i prelazak s mehaničkog na

elektroničko zapisivanje zvuka.

- Ključno sredstvo u tom procesu postaju mikrofoni, a elektronska pojačala zvuka omogućila
su reprodukciju zvuka u velikim prostorima.

- Postupno je film postao najznačajniji oblik zabave i masovnih medija 20. stoljeća, a snimanje
filmova s pravom je nazvano industrijom.

PROMET

- Međuratno razdoblje donijelo je napredak i promjene u različitim vrstama prometa.

- Zahvaljujući novim lokomotivama na električni i naftni pogon u željezničkom su prometu

napuštene parne lokomotive, a brzina novih prometala sve se više povećavala.

- U životu poljoprivrednika nezamjenjivi postaju traktori i ostali strojevi bez kojih bi rastuća
poljoprivreda u ovom razdoblju bila nezamisliva.

- Automobili, koji su do tada doživljavani kao izrazito elastični proizvod, sada ulaze u sve širu
primjenu.

- Razvoj automobilske industrije najimpresivniji je bio u SAD-u, gdje su niske cijene pojedinih
modela učinile automobile dostupnima širem krugu ljudi.

- Potpuna novost u tome razdoblju bio je zračni promet, koji doživljava nezaustavljivi razvoj.

- Ratne zračne luke iz Prvog svjetskog rata po njegovu su završetku preuređene u civilne.

- Istovremeno se za potrebe ratnog zrakoplovstva pristupilo razvoju konstrukcije mlaznog

motora, koji će po završetku Drugog svjetskog rata ući u širu uporabu.

PLASTIKA

- Otkriće plastičnih materijala seže u početke dvadesetog stoljeća, ali se prava revolucija u
njihovoj proizvodnji dogodila 1930-ih.

- Još pred Prvi svjetski rat izumljen je celofan, materijal koji i danas koristimo za zamatanje.

- Prvi komercijalno iskoristivi oblik plastike bio je vinil, a dobivanje neoprena, posebne vrste
gume, otvorilo je put proizvodnji najlona.

- On se pokazao kao savršena zamjena za skupi i osjetljivi pamuk.

- Ubrzo su proizvedene i prve četkice za zube s vlaknima od najlona.

30
 - S vremenom su kemičari stvarali sve više plastičnih materijala, od kojih se posebno ističe
teflon, kojim se i danas oblaže kuhinjsko posuđe.

- Pokazalo se, naime, da je teflon sklizak, kemijski stabilan i da ima visoko talište.

- Brtve od teflona svoju su primjenu našle i u proizvodnji prvih atomskih bombi za vrijeme
Drugog svjetskog rata.

OTKRIĆE PENICILINA - POBJEDA MEDICINE

- Kada je 1928. godine škotski biolog Alexander Fleming otkrio penicilin, otvorena su vrata
prema pobjedi nad jednom od najtežih bolesti tadašnjice - tuberkulozi.

- Kako to u povijesti često biva, i Fleming je do svojega otkrića došao posve slučajno.

- Nakon nekoliko dana izbivanja s posla Fleminga je po povratku u njegov londonski laboratorij
zateklo zanimljivo otkriće.

- U jednoj laboratorijskoj zdjelici zatekao je tipičan primjer antibioze - „rata" u kojem jedan
mikroorganizam proizvodi tvari smrtonosne za drugi mikroorganizam.

- U dijelu zdjelice u kojem se razvila plijesan Penicillium više nije bilo bakterije stafilokok koju
je u to vrijeme proučavao.

- Fleming je zaključio da plijesan luči do tada nepoznatu tvar koja ubija bakterije i nazvao ju je
penicilin.

- Zanimljivo je da je Fleming smatrao da penicilin ne može dovoljno dugo opstati u ljudskom

tijelu pa je prvotno odustao od ideje da ga se pokuša koristiti kao učinkoviti antibiotik.

- Daljnja istraživanja ipak su otišla u sasvim drugom smjeru pa je penicilin postao prvi
antibiotik u masovnoj proizvodnji, koji je spasio milijune ljudskih života.

ALBERT EINSTEIN-ZNANSTVENIK I GENIJE

- Međuratno razdoblje obilježilo je i djelovanje njemačkog fizičara Alberta Einsteina, jednog

od najznačajnijih znanstvenika suvremenog doba.

- Njegova opća teorija relativnosti, u početku oštro napadana i osporavana, postala je

temeljem moderne fizike i astronomije.

- S obzirom na njegovo židovsko podrijetlo, Einstein se ubrzo nakon dolaska nacista na vlast u
Njemačkoj našao na njihovom udaru.

- Njegove spoznaje proglašavane su „židovskom fizikom" kojoj je suprotstavljana tzv.

njemačka ili arijevska fizika.

- Zbog toga je Einstein emigrirao u SAD i počeo upozoravati svijet na opasnost zlouporabe
znanosti i tehnike u ratne svrhe.

31
 - U pismu američkom predsjedniku Rooseveltu Einstein je 1939. upozorio na mogućnost da
nacisti proizvedu atomsku bombu.

- To je američkog predsjednika navelo na pokretanje tzv. Projekta Manhattan, čiji je krajnji

rezultat bilo konstruiranje atomske bombe u Drugom svjetskom ratu.

- Neki su Einsteinovi prijatelji kasnije posvjedočili da je Einstein kasnije izražavao svoje žaljenje
zbog pisanja tog pisma.

II. DRUGI SVJETSKI RAT

1. DRUGI SVJETSKI RAT U SVIJETU, EUROPI I HRVATSKOJ

1.1. Uzroci Drugog svjetskog rata

UTRKA U NAORUŽANJU

- Nakon Prvog svjetskog rata odredbe Versajskog ugovora ograničile su veličinu njemačke
vojske i naoružanja.

32
 - Njemačka vojska nije smjela imati više od 119 000 vojnika, niti je smjela raspolagati
zrakoplovstvom i teškim naoružanjem.

- Hitler je dolaskom na vlast odbacio ta ograničenja te je započeo s ubrzanim jačanjem i

naoružavanjem njemačke vojske.

- Osobita pažnja posvećena je razvoju zrakoplova i tenkova, oružja prikladnih za munjeviti

napadački rat.

- Budući da je jedna od zadaća Lige naroda bila i ograničavanje naoružavanja, Njemačka je

1933. napustila tu međunarodnu organizaciju.

- Na jačanju vojnih potencijala radile su i ostale velike sile, no svaka od njih imala je vlastite
potrebe i specifičnosti.

- Tako su Francuzi duž čitave francusko-njemačke granice izgradili dobro utvrđenu obrambenu
liniju, nazvanu Maginotova linija, prema francuskom ministru rata Andréu Maginotu.

- Zbog svog specifičnog otočnog položaja Velika Britanija je tijekom druge polovine 1930-ih
postigla znatan napredak u razvoju radarskog sustava.

- Postavljen na njezinim jugoistočnim obalama, ovaj je sustav dojavljivanja trebao omogućiti

otkrivanje prilaska neprijateljskih zrakoplova britanskom teritoriju.

TALIJANSKA OSVAJANJA ETIOPIJE I ALBANIJE

- Fašistički vođa Mussolini težio je svojevrsnoj obnovi Rimskog Carstva tako da Italija ostvari
teritorijalnu i vojnu prevlast na Sredozemlju.

- Smatrao je da Italija nakon Prvog svjetskog rata nije pravedno nagrađena za svoje
sudjelovanje u ratu na strani Antante.

- U sklopu ove ekspanzionističke politike Talijani su iz svojih kolonija u istočnoj Africi napali i
1936. zauzeli Etiopiju.

- Liga naroda zbog toga je Italiji nametnula gospodarske sankcije na što je Mussolini
odgovorio istupanjem iz te organizacije.

- U travnju 1939. talijanska vojska izvršila je invaziju na Albaniju te ubrzo zauzela i tu državu.

- Umjesto odbjeglog albanskog kralja, talijanski kralj Viktor Emanuel III. postao je novi vladar
Albanije.

ANSCHLUSS - PRIPOJENJE AUSTRIJE

- Naoružavanjem Njemačke Hitler je prekršio odredbe Versajskog mirovnog sporazuma.

- Ponovno naoružavanje bio je tek prvi korak u Hitlerovoj težnji za potpunim poništenjem
versajskog poretka i ostvarivanjem njemačke prevlasti u Europi.

33
 - Tako je njemačka vojska 1936. ušla u Porajnje, njemački teritorij uz rijeku Rajnu, na granici s
Francuskom, koje je nakon Prvog svjetskog rata bilo demilitarizirano.

- U susjedstvu Njemačke nalazila se Austrija, nova država nastala raspadom Austro-Ugarske

Monarhije.

- Mnogi njezini stanovnici osjećali su se pripadnicima njemačkog naroda.

- Odmah nakon Prvog svjetskog rata bilo je pokušaja da se Austrija ujedini s Njemačkom, ali su
sile Antante odredbama mirovnih sporazuma to zabranile.

- Pojavom Hitlerove Nacionalsocijalističke partije i u Austriji su se organizirale njezine pristaše

koje su se zalagale za ujedinjenje s Njemačkom.

- Konačno je 1938. u Austriji održan referendum na kojem se velika većina stanovništva

izjasnila za priključenje Njemačkoj.

- Neposredno prije održavanja referenduma njemačka je vojska 12. ožujka 1938. ušla u
Austriju, gdje je bila svečano dočekana.

- Njemačko pripojenje Austrije (Anschluss) bilo je samo jedan u nizu poteza njemačkog
nacističkog vodstva, koji će u konačnici dovesti do izbijanja Drugog svjetskog rata.

POLITIKA POPUŠTANJA I SUDETSKO PITANJE

- Francuska i Velika Britanija, sile pobjednice Prvog svjetskog rata, pasivno su promatrale kako
Hitler jača Njemačku, želeći je opet pretvoriti u veliku europsku silu.

- Ponovno njemačko naoružavanje, ulazak njemačke vojske u Porajnje 1936., kao i priključenje
Austrije 1938., predstavljali su kršenje versajskog poretka.

- Unatoč tome Francuzi i Britanci na to nisu odlučno odgovorili, pa je takvo njihovo držanje
nazvano politikom popuštanja.

- Među ostalim, politika popuštanja bila je uzrokovana i činjenicom da mnogi u Britaniji i

Francuskoj nisu željeli novi rat, jer su se dobro sjećali teških stradanja i žrtava iz Prvog
svjetskog rata.

- Nedugo nakon priključenja Austrije Hitler je postavio zahtjev da se Njemačkoj priključe i

Sudeti, dio Čehoslovačke u kojem je pretežito živjelo njemačko stanovništvo.

- Nacistička propaganda u tu je svrhu isticala navodnu ugroženost sudetskih Nijemaca u

Čehoslovačkoj.

- Sudetsko pitanje bilo je i temom Minhenske konferencije na kojoj su se okupili predstavnici

Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije i 30. rujna 1938. potpisali Minhenski
sporazum.

- Njime su predstavnici Britanije i Francuske dopustili da Sudeti budu priključeni Njemačkoj

nadajući se da će tako zadovoljiti Hitlera i spriječiti novi rat u Europi.

34
 - Ohrabren višegodišnjim popuštanjem, Hitler se, međutim, više nije dao zaustaviti.

- Početkom 1939. njemačka vojska bez otpora je okupirala čitavu Češku, dok je Slovačka, uz
njemačku potporu, proglasila samostalnost.

- Nestanak Čehoslovačke bio je tako konačna posljedica politike popuštanja.

PREDRATNI SAVEZI

- Njemačku, Italiju i Japan povezivala je težnja za izgradnjom novog svjetskog poretka u

kojemu će oni imati potpunu prevlast.

- Zato su Njemačka i Italija 1936. sklopili savez nazvan Osovina Rim - Berlin kojemu je kasnije
pristupio i Japan.

- Upravo će stoga tijekom Drugog svjetskog rata Njemačka i njezini saveznici biti nazivani sile
Osovine.

- Njemačka i Japan dogovorile su 1936. i savezništvo protiv Sovjetskog Saveza, odnosno

komunizma, nazvano Antikominternski pakt.

- Neočekivani obrat u odnosima između Njemačke i Sovjetskog Saveza uslijedio je 23.

kolovoza 1939., kada su ta dva totalitarna i ideološki nepomirljiva režima potpisala
Sporazum o nenapadanju.

- Sporazum je sadržavao i tajni dio, kojim je dogovorena podjela zemalja koje su se nalazile
između Njemačke i Sovjetskog Saveza.

- Tim sporazumom Hitler se osigurao od mogućeg rata na dvije bojišnice, odnosno da ne mora
istovremeno ratovati protiv Francuza i Britanaca na zapadu i Sovjeta na istoku.

- S druge strane, i Staljin je želio postići dogovor s Hitlerom jer je sovjetsko vodstvo sumnjalo
da zapadne sile priželjkuju Hitlerov napad na Sovjetski Savez.

- Politika popuštanja zapadnih sila prema Hitleru samo je produbljivala te sumnje.

1.2. Drugi svjetski rat: sile Osovine u naletu

NJEMAČKA I SOVJETSKI SAVEZ OKUPIRAJU POLJSKU

- U proljeće 1939. Francuska i Velika Britanija sklopile su s Poljskom vojni savez te joj zajamčile
neovisnost.

- Na taj su način konačno željele pokazati odlučnost da zaustave Njemačku.

- U međuvremenu, Hitler je od Poljske zahtijevao da se Njemačka poveže s teritorijalno

odvojenom njemačkom Istočnom Pruskom tako da kroz poljski teritorij prolazi prometnica
pod isključivim njemačkim nadzorom.

35
 - Isto tako Hitler je tražio da u sastav Njemačke uđe Slobodni Grad Danzig (Gdańsk) na
Baltičkom moru.

- Taj grad bio je većinski naseljen Nijemcima, ali je nakon prvog svjetskog rata bio u carinskoj
uniji s Poljskom.

- Budući da su Poljaci odbili njemačke zahtjeve, njemačka je vojska 1. rujna 1939. napala
Poljsku, čime je započeo Drugi svjetski rat.

- Kao odgovor na njemački napad, Francuska i Velika Britanija 3. rujna 1939. objavili su rat
Njemačkoj.

- Dva tjedna kasnije Sovjeti su napali Poljsku koja je, u skladu s njemačko-sovjetskim
sporazumom o nenapadanju i podjeli teritorija, bila podijeljena između te dvije zemlje.

- Iste godine sovjetska je vojska zauzela i tri neovisne baltičke zemlje (Estoniju, Litvu, Latviju)
koje su potom bile uključene u sastav Sovjetskog Saveza.

BLITZKRIEG-MUNJEVITI RAT

- lako su Francuzi i Britanci nakon napada na Poljsku objavili rat Njemačkoj, do sukoba u
zapadnoj Europi nije došlo.

- Situacija se promijenila u proljeće 1940., kada se njemački ratni stroj pokrenuo napadom na
Dansku i Norvešku.

- Njemačke postrojbe primjenjivale su strategiju munjevitog rata (njemački: Blitzkrieg) u

kojem su istovremeno upotrebljavale zrakoplove za napade na neprijateljske ciljeve na
zemlji, tenkovske snage za duboke prodore, kao i padobranska iskrcavanja (desante) u
neprijateljsku pozadinu.

- Na taj način protivniku su zadavali brze i odlučne udarce, razbijajući njegove snage na više
manjih i nepovezanih dijelova koji nisu mogli pružiti ozbiljan otpor.

- Početkom travnja 1940. Danska je okupirana za svega jedan dan, a Norveška, kojoj su
Britanci i Francuzi pružili pomoć, zauzeta je do početka lipnja.

- U svibnju 1940. njemačke su postrojbe invazijom zemalja Beneluxa započele napad na

Francusku.

- Takvim smjerom napredovanja Nijemci su izbjegli Maginotovu obrambenu crtu na njemačko-

francuskoj granici, a njihove su tenkovske jedinice kroz Belgiju ušle u sjevernu Francusku.

- U nemogućnosti ozbiljnijeg suprotstavljanja Nijemcima, Francuska je uskoro potpisala

primirje.

- Sjeverozapadni dio Francuske okupirali su Nijemci, a u ostatku države vlast je preuzela nova
francuska vlada koja je surađivala s Nijemcima, a čije se sjedište nalazilo u gradiću Vichyju.

BITKA ZA BRITANIJU

36
 - Nakon što je Francuska bila izbačena iz rata, jedini njemački protivnik u zapadnoj Europi
ostala je Velika Britanija, gdje je novim predsjednikom vlade postao Winston Churchill.

- Kako bi slomio njezin otpor i prisilio je na predaju, Hitler je planirao iskrcavanje njemačke
kopnene vojske na britanskom tlu.

- No, da bi invazija bila uspješna, Nijemci su prethodno trebali uništiti moćno britansko
zrakoplovstvo.

- Istovremeno, žestokim zračnim udarima htjeli su nanijeti što veću štetu britanskim
gradovima, prometnim komunikacijama, gospodarskim i industrijskim postrojenjima.

- Jedan od bitnih ciljeva zračnih napada trebao je biti i veliki broj civilnih žrtava i razaranje
stambenih četvrti u gradovima kako bi se kod britanskog pučanstva izazvala panika i pad
spremnosti za borbu.

- Tako se nad britanskim nebom od srpnja do rujna 1940. razvila velika zračna bitka, poznata
kao Bitka za Britaniju.

- Britanci su, koristeći radarski sustav, razvili dobru službu promatranja koja je javljala
smjerove dolaska i broj njemačkih zrakoplova.

- Na taj su način protiv njih mogli pravovremeno uputiti svoje lovačke zrakoplove koji su
Nijemcima nanosili velike gubitke.

- Zbog toga je Njemačka naposljetku bila prisiljena odustati od osvajanja Britanije te je svoje
snage započela prebacivati na istok, pripremajući se za napad na Sovjetski Savez.

- Unatoč tome britanski su gradovi ostali metom napada njemačkog zrakoplovstva, a Britanija
se i dalje nalazila u teškom položaju.

- Njemačke podmornice iz novih uporišta u Norveškoj i na francuskoj atlantskoj obali nadzirale

su pomorske prilaze Britaniji potapajući brodove koji su je opskrbljivali hranom i drugim
potrepštinama.

TROJNI PAKT

- U rujnu 1940. predstavnici Njemačke, Italije i Japana potpisali su u Berlinu sporazum o

osnivanju Trojnog pakta.

- Njime je Japan priznao Njemačkoj i Italiji pravo na stvaranje novog poretka u Europi, a one
isto takvo pravo Japanu u Aziji.

- Potpisnice pakta obvezale su se na međusobnu pomoć u slučaju da neku od njih napadnu

sile koje do tada još nisu ušle u rat.

- To se zapravo odnosilo na Sjedinjene Američke Države.

- Tijekom nekoliko narednih mjeseci Trojnom paktu pristupile su i neke europske države
naklonjene Njemačkoj (Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Bugarska).

37
OPERACIJA BARBAROSSA

- Nakon neuspješnog pokušaja osvajanja Britanije Hitler se već od jeseni 1940. počeo spremati
za napad na Sovjetski Savez.

- Nijemci su rat protiv Sovjeta smatrali obračunom s komunizmom, ali i mogućnošću da

Njemačka na osvojenim sovjetskim prostorima ostvari svoj životni prostor.

- Tako je njemačka vojska 22. lipnja 1941. napala Sovjetski Savez u operaciji koja je nosila
naziv Barbarossa, po velikom njemačkom vladaru iz srednjega vijeka.

- Uz Nijemce su stali i njezini saveznici, ali i one zemlje kojima su Sovjeti prethodno preoteli
dijelove njihova teritorija, kao što je to bio slučaj s Finskom.

- Kako je Staljin bio potpuno iznenađen napadom, Nijemci su u početku ostvarili velike
uspjehe i prodrli duboko u sovjetski teritorij.

- Na sjevernom dijelu bojišnice opkolili su Lenjingrad, na središnjem su se približili Moskvi, dok

su na jugu zauzeli velika prostranstva Ukrajine.

- No zbog rane i oštre zime koja je otežala njemačku opskrbu, iscrpljenosti njemačke vojske i
sve snažnijeg sovjetskog otpora, Nijemci su zaustavljeni, a početkom 1942. odbačeni od
Moskve.

- Napadom na Sovjetski Savez Njemačka se dovela u položaj da mora voditi rat na dvije
bojišnice, što će umanjiti izglede za njezinu pobjedu.

NAPAD NA PEARL HARBOR-SAD ULAZI U RAT

- Nastojeći ostvariti prevlast u Aziji, Japan je već 1930-ih zauzeo dijelove Kine nastojeći
istovremeno preuzeti i europske kolonije u jugoistočnoj Aziji.

- Navedena područja bila su bogata rudama i sirovinama važnim za japansko gospodarstvo i

vojsku.

- Svjesni kako Sjedinjene Američke Države predstavljaju glavnu prepreku ostvarivanju tih
planova i kako je sukob stoga neizbježan, Japanci su odlučili napraviti prvi potez.

- Bez objave rata japanska je mornarica sa svojih nosača zrakoplova 7. prosinca 1941. napala
američku ratnu luku Pearl Harbor na Havajima.

- U iznenadnim japanskim zračnim napadima potopljen je ili teško oštećen veliki broj
američkih ratnih brodova.

- No Japanci u napadu nisu uspjeli uništiti američke nosače zrakoplova, koji će u nastavku rata
imati ključnu ulogu u američkim protunapadima na Tihom oceanu.

- Nakon napada na Pearl Harbor Sjedinjene Američke Države već su idućeg dana objavile rat
Japanu.

- Kao odgovor na to, Njemačka i ostale potpisnice Trojnog pakta objavile su rat Amerikancima.

38
 - Tako je rat zaista zahvatio gotovo cijeli svijet.

- Izbacivši nakratko iz stroja američku mornaricu, japanske su snage krajem 1941. i početkom
1942. brzo zauzele velike dijelove jugoistočne Azije (Filipine, Indoneziju, Maleziju, Singapur),
kao i brojne strateški važne otoke na Tihom oceanu koji su predstavljali prvu crtu obrane
Japana.

- Zauzimanjem tih područja Japan je osigurao prijeko potrebne sirovine, poput nafte iz
Indonezije.

- Osim toga tim je osvajanjima Japan ostvario prevlast na području istočne Azije i Tihog
oceana.

1.3. Drugi svjetski rat: prijelomne godine (1942./1943.)

BITKA KOD MIDWAYA

- Nakon teških gubitaka koje su im Japanci nanijeli u Pearl Harboru, američka se mornarica do
sredine 1942. uspjela oporaviti.

- Tomu je pridonijelo moćno američko gospodarstvo, koje nije opremalo samo američku
vojsku, već i ostale Saveznike.

- Obnovljena moć američke flote i zrakoplovstva najbolje je pokazana u lipnju 1942., u Bitki
kod Midwaya (Midvejskih otoka).

- To otočje u sjevernom dijelu Tihog oceana Japanci su nastojali osvojiti kako bi potom utvrdili
svoje obrambene linije.

- Zbog toga je došlo do velike pomorske i zračne bitke između američkih i japanskih nosača
zrakoplova.

- Amerikanci su ostvarili veliku pobjedu potopivši čak četiri japanska nosača zrakoplova.

- Za razliku od Amerikanaca koji su lako nadoknadili vlastite gubitke s početka rata i izgradili
novu flotu, Japan se od tog poraza nije mogao oporaviti.

- Tako je Bitka kod Midwaya označila prekretnicu u ratu na pacifičkom bojištu, nakon koje su
Amerikanci nastavili potiskivati Japance.

- Primijenivši taktiku nazvanu žablji skokovi, oni su se iskrcavali s jednog otočja na drugo
postupno se približavajući Japanu.

- Tako zauzeti otoci postajali bi američke zrakoplovne baze s kojih su njihovi zrakoplovi mogli
letjeti do Japana i bombardirati ga.

STALJINGRAD I KURSK - PREKRETNICE RATA

39
 - Nakon što je njemačka vojska krajem 1941. zaustavljena pred Moskvom, Hitler je u ljeto
1942. pokrenuo novu veliku ofenzivu želeći zauzeti važna naftna polja na Kavkazu, kao i grad
Staljingrad na rijeci Volgi.

- Njemačka je vojska do studenog zauzela najveći dio grada, koji je pretrpio ogromna
razaranja, nakon čega je uslijedio veliki protuudar sovjetske Crvene armije.

- U veljači 1943. Sovjeti su potpuno opkolili i uništili njemačku 6. armiju kod Staljingrada, pri
čemu je poginulo više od 200 000 njemačkih vojnika.

- Neuspjeh u Staljingradu Nijemci su pokušali nadomjestiti novim velikim napadom na Sovjete

kod Kurska.

- Tamo se tijekom srpnja 1943. odigrala najveća tenkovska bitka Drugog svjetskog rata u
kojoj su obje strane koristile oko 6000 tenkova.

- Nakon početnih uspjeha, njemačke napade zaustavila je snažna sovjetska obrana i

protunapadi.

- Tako je njemačka ofenziva doživjela neuspjeh.

- Njemački porazi kod Staljingrada i Kurska označili su prekretnicu na istočnom bojištu i

početak potiskivanja Nijemaca iz SSSR-a.

RAT U SJEVERNOJ AFRICI

- Nakon njemačkog napada na Francusku, u rat je ušla i Mussolinijeva Italija.

- Budući da je Mussolini težio ostvariti premoć na Sredozemlju, Talijani su iz svoje kolonije

Libije napali Egipat koji je bio pod britanskom zaštitom.

- No Britanci su ubrzo potisnuli Talijane kojima su početkom 1941. u pomoć morali priskočiti
Nijemci.

- Njima je zapovijedao general Erwin Rommel, koji je tijekom 1942. ostvario čitav niz pobjeda
i prodro u dubinu Egipta.

- U jednom trenutku činilo se da bi Rommel mogao osvojiti Kairo i ovladati ključnim

pomorskim prolazom - Sueskim kanalom.

- Ali Njemačka, koja je u isto vrijeme vodila žestoku bitku za Staljingrad, nije imala snage
pružiti dovoljnu potporu Rommelu pa su Britanci uspjeli zaustaviti njegov prodor.

- Dobivši dodatna pojačanja i naoružanje, britanski je zapovjednik Bernard Montgomery u

listopadu 1942. napao i porazio Nijemce i Talijane u Bitki kod El Alameina u Egiptu te ih je
uspio potisnuti u Libiju.

- Kako su se istovremeno nove američke i britanske snage iskrcale u Alžiru i Maroku, Nijemci i
Talijani našli su se pritisnuti s dvije strane te su u svibnju 1943. prisiljeni na predaju.

KAPITULACIJA ITALIJE

40
 - Pobjeda u Africi Saveznicima je otvorila mogućnost iskrcavanja u Italiji.

- U srpnju 1943. američke i britanske snage iskrcale su se na talijanski otok Siciliju.

- Strahoviti gubitci koje je tom prilikom pretrpjela talijanska vojska još su više oslabili ionako
težak Mussolinijev položaj, a protiv njega sada su se okrenuli i kralj i vodeći fašistički
dužnosnici.

- Niti dva tjedna nakon savezničkog iskrcavanja Mussolini je bio zbačen s vlasti, a nova je vlada
potpisala kapitulaciju koja je službeno proglašena 8. rujna.

- Uslijedio je munjeviti odgovor Njemačke čija je vojska ušla u Italiju i nastavila borbe sa
snagama Saveznika koji su se, nakon zauzimanja Sicilije, iskrcali i u južnoj Italiji.

- Na talijanskom planinskom terenu Nijemci su se vrlo vješto branili te su zapadni Saveznici

sporo napredovali prema sjeveru Apeninskog poluotoka.

- Savezničke snage ušle su u Rim tek u lipnju 1944., a do sjevera Italije doprle su na samom
kraju rata, u proljeće 1945. godine.

1.4. Drugi svjetski rat: završno razdoblje

TEHERANSKA KONFERENCIJA

- Krajem 1943. u Teheranu, glavnom gradu Irana, održana je konferencija vođa glavnih
savezničkih zemalja - Churchilla, Roosevelta i Staljina.

- Bio je to prvi zajednički susret velike trojice, kako su nazvane vode glavnih savezničkih sila.

- Oni su raspravljali o ratnim planovima koji su trebali pobjedonosno okončati rat.

- S tim je ciljem i postignut dogovor o iskrcavanju anglo-američkih snaga u Francuskoj koje je

trebalo uslijediti sredinom 1944., na čemu je posebno ustrajao sovjetski vođa Staljin.

- Otvaranje ove druge bojišnice u zapadnoj Europi rasteretilo bi sovjetsku vojsku i ubrzalo
njemački poraz.

- Uvjerivši se, osim toga, kako u Jugoslaviji jedino partizanska vojska ratuje protiv sila Osovine,
saveznički vođe donijele su i odluku o pružanju vojne pomoći jugoslavenskim partizanima.

ISKRCAVANJE U NORMANDIJI - DAN D

- U skladu s odlukama Teheranske konferencije o otvaranju drugog bojišta, zapadni su

Saveznici okupili vojsku i ratnu tehniku u jugoistočnom dijelu Britanije.

- Pripreme za iskrcavanje u Francuskoj trajale su mjesecima, a vojni su stručnjaci pokušavali

odrediti najbolji termin i mjesto za iskrcavanje.

- Savezničke i njemačke špijunske službe vodile su tijekom tih priprema pravi ,,mali rat" kako
bi zavarali protivnika, odnosno kako bi otkrili mjesto i vrijeme iskrcavanja.

41
 - Računajući da Nijemci očekuju iskrcavanje kod francuskog grada Calaisa, jer je tamo kanal
(La Manche) najuži, Saveznici su se u konačnici odlučili iskrcati južnije, na plažama
Normandije.

- Savezničko iskrcavanje 6. lipnja 1944. (Dan D) označilo je početak konačnog oslobođenja

zapadne Europe od njemačke okupacije.

- Unatoč žestokom njemačkom otporu, savezničke snage uspostavile su mostobran na

francuskoj obali, a zatim su izvršile prodor u dubinu Francuske.

- U kolovozu 1944. oslobođen je Pariz, a do kraja iste godine savezničke snage izbile su na
zapadnu njemačku granicu.

- Istovremeno su njemački gradovi, tvornice i drugi objekti od vojne važnosti bili izloženi
razornim bombardiranjima anglo-američkog zrakoplovstva.

- U tim napadima stradalo je mnoštvo civila kao prilikom višednevnog bombardiranja

Dresdena u veljači 1945., kada je poginulo više od 20 000 ljudi.

- Krajem rata Nijemci su na zračne napade odgovorili lansiranjem dalekometnih raketa na

Veliku Britaniju, ali to nije moglo utjecati na ishod rata.

KRAJ RATA U EUROPI

- U veljači 1945., kada je slom Hitlerove Njemačke bio očit, velika trojica ponovno su se
sastala u Jalti na poluotoku Krimu.

- Dogovoreno je da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati i da će nakon rata biti podijeljena

na četiri okupacijske zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku.

- Po istom načelu trebao je biti podijeljen i glavni grad Njemačke.

- Velika trojica donijela su i Deklaraciju o oslobođenoj Europi u kojoj se zagovara da nakon

rata u europskim državama budu održani slobodni, demokratski izbori.

- Unatoč tome, u zemljama u koje su ušle sovjetske snage taj dogovor nije bio poštovan i u
njima će nakon rata, uz pomoć sile i pritisaka, biti uspostavljena komunistička vlast.

- Do proljeća 1945. Saveznici su sa zapada i istoka ušli na njemački teritorij.

- U travnju 1945. sovjetske snage pokrenule su napad na Berlin, u kojem se nalazio Hitler.

- U uličnim borbama Sovjeti su zauzeli Berlin, a Hitler je izvršio samoubojstvo.

- Neposredno prije, talijanski partizani u sjevernoj Italiji uhvatili su i strijeljali Benita

Mussolinija.

- Nekoliko dana nakon Hitlerova samoubojstva visoki časnici njemačke vojske zasebno su pred
zapadnim Saveznicima, a zasebno pred Sovjetima, potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.

- Ona je na zapadnom bojištu stupila na snagu 8., a na istočnom bojištu 9. svibnja.

42
 - Zbog toga se 9. svibnja slavi kao Dan Europe.

KAPITULACIJA JAPANA

- Unatoč žestokom japanskom otporu, američke snage postupno su se približavale Japanu koji
je bio izložen žestokom zračnom bombardiranju.

- Na samom kraju rata Japanci su u borbu uveli i kamikaze, odnosno pilote samoubojice koji
su se svojim zrakoplovima napunjenim eksplozivom obarali na američke brodove.

- Upravo zbog tog fanatičnog otpora Japanaca, Amerikanci su odustali od planiranog

iskrcavanja na japansko otočje bojeći se velikih ljudskih gubitaka.

- Kako bi prisilili Japan na kapitulaciju, odlučili su stoga isprobati novo i iznimno moćno oružje
- atomsku bombu.

- Dana 6. kolovoza 1945. atomska bomba bačena je na Hirošimu, a nekoliko dana kasnije (9.
kolovoza) i na Nagasaki.

- Bilo je to prva i do sada jedina uporaba atomskog naoružanja.

- Atomske bombe nanijele su goleme ljudske gubitke i materijalnu štetu.

- Osim desetina tisuća civila koji su odmah poginuli, mnogi preživjeli kasnije su godinama
trpjeli posljedice radijacije atomskih bombi.

- Izložen povrh toga napadu sovjetskih snaga u sjeveroistočnoj Kini, Japan je 2. rujna 1945. bio
prisiljen potpisati bezuvjetnu kapitulaciju, čime je Drugi svjetski rat konačno završen.

POSLJEDICE RATA

- Posljedice Drugog svjetskog rata bile su iznimno teške.

- U njemu je poginulo oko 19 milijuna vojnika, ali i oko 31 milijun civila.

- To pokazuje da rat nije bio ograničen isključivo na bojišnice, nego su u njemu još i više
stradavali civili.

- Znatni dijelovi Europe bili su razoreni u ratnim djelovanjima, a mnogi gradovi uništeni u
borbama ili zračnim bombardiranjima.

- Na stotine tisuća civila bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a nakon okončanja rata tek
je trebalo organizirati njihovo zbrinjavanje.

- Na kraju rata obnovljene su Čehoslovačka, Poljska, Austrija i Jugoslavija.

- U sastav Jugoslavije došli su neki dijelovi dotadašnjeg talijanskog teritorija.

- Granice Sovjetskog Saveza i Poljske pomaknule su se prema zapadu na štetu Njemačke.

- Na buduće odnose u Europi veliki će utjecaj imati dvije pobjedničke sile - Amerika na
zapadnu Europu, a Sovjetski Savez na istočnoeuropske države.

43
 - Sile pobjednice organizirale su neposredno nakon završetka rata i suđenja za zločine protiv
mira, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile sile Osovine tijekom rata.

- Tako je u njemačkom gradu Nürnbergu tijekom 1945. i 1946. suđeno najvišim dužnosnicima
Hitlerove Njemačke koji su dijelom osuđeni na smrtne, a dijelom na zatvorske kazne.

- Slično tome i u Tokiju je održano suđenje visokim japanskim dužnosnicima optuženima za

ratne zločine.

1.5. Nezavisna Država Hrvatska

TRAVANJSKI RAT

- U početnom razdoblju Drugog svjetskog rata Kraljevina Jugoslavija bila je neutralna.

- Ipak, pod pritiskom Njemačke, 25. ožujka 1941. Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu, čime
su Nijemci željeli u potpunosti osigurati svoju prevlast u jugoistočnoj Europi.

- Dio visokih časnika jugoslavenske vojske nije prihvaćao svrstavanje Jugoslavije uz Njemačku
te je dva dana kasnije izvršen državni udar i srušena vlada Cvetković - Maček.

- Značajnu ulogu u prevratu odigrala je Velika Britanija koja je, usamljena u borbi protiv
Njemačke, nastojala spriječiti da Jugoslavija bude uvučena u neprijateljski tabor.

- lako je do tada vodio prijateljsku politiku prema Jugoslaviji, Hitler ju je nakon prevrata u
Beogradu odlučio napasti i uništiti.

- Njemačka i talijanska vojska, zajedno sa saveznicima, napale su 6. travnja 1941. Jugoslaviju i

nakon svega desetak dana prisilile je na kapitulaciju.

- Jugoslavenska vlada s kraljem Petrom II. Karađorđevićem, koji je nakon prevrata proglašen
punoljetnim, napustila je zemlju i sklonila se u Veliku Britaniju.

- Njezinu vlast priznavali su ostatci kraljevske vojske u Jugoslaviji okupljeni u četnički pokret
pod zapovjedništvom pukovnika Dragoljuba Draže Mihailovića.

- Njegovu je vojsku vlada ubrzo priznala kao Jugoslavensku vojsku u otadžbini, dok je
Mihailović unaprijeđen u čin generala.

- Sve do jeseni 1943. Saveznici su pomagali četnicima, pogrešno misleći da se oni bore protiv
Nijemaca.

PROGLAŠENJE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

- Neočekivani razvoj prilika u Jugoslaviji naveo je Njemačku da u svoje ratne planove tek sada
uključi i stvaranje neovisne hrvatske države.

- Njemački su predstavnici prvo stupili u vezu s vodom HSS-a Vladkom Mačekom nudeći mu
da nakon sloma Jugoslavije on preuzme vlast u Hrvatskoj.

44
 - Kada je Maček, nesklon silama Osovine, odbio taj prijedlog, Nijemci su se obratili ustašama.

- Uz njemačku podršku ustaški je dužnosnik Slavko Kvaternik 10. travnja 1941. proglasio
uspostavu Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

- Nekoliko dana kasnije ustaška skupina na čelu s Antom Pavelićem, koja se tada nalazila u
Italiji, vratila se u Hrvatsku.

- Hrvatski je narod u velikoj većini pozdravio slom Jugoslavije i proglašenje samostalne

Hrvatske.

- Vlast u NDH bila je organizirana po uzoru na fašističku Italiju i nacističku Njemačku.

- Jedina dopuštena politička opcija u državi bio je ustaški pokret, na čijem se čelu kao
poglavnik, ali i kao državni poglavar s iznimno velikim ovlastima, nalazio Ante Pavelić.

- Hrvatski državni sabor zasjedao je samo u nekoliko navrata i nije imao nikakve stvarne
ovlasti.

- Vojne snage NDH sačinjavalo je domobranstvo, koje je predstavljalo redovnu vojsku i

Ustaška vojnica, koja je predstavljala vojni ogranak ustaškog pokreta.

NDH IZMEĐU ITALIJE I NJEMAČKE

- Talijanska je vojska tijekom napada na Jugoslaviju zaposjela cijelo hrvatsko obalno područje.

- Iako je Italija prethodno podržavala ustaše i pomogla im u dolasku na vlast, ona je u skladu
sa svojom ekspanzionističkom politikom željela zauzeti i krajeve na istočnom Jadranu.

- Kako u tom pogledu nije mogao računati na potporu Njemačke, Pavelić je 18. svibnja 1941.
potpisao Rimske ugovore.

- Italiji su tako prepušteni dijelovi Dalmacije sa Splitom i Šibenikom, najveći dio dalmatinskih
otoka, Sušak i dijelovi Hrvatskog primorja.

- Određenja iz ugovora nisu se odnosila na područja pripojena Italiji Rapalskim sporazumom iz

1920.

- Osim toga Mađarska je anektirala Međimurje iako vlasti NDH to službeno nisu priznavale.

- Razgraničenje prema istoku bilo je povoljnije za NDH i u njezin sastav ušla je Bosna i
Hercegovina i cijeli Srijem.

- Nakon razgraničenja utvrđenog Rimskim ugovorima odnosi između Italije i NDH uvelike su se
pogoršali.

- Za razliku od Talijana, Nijemci nisu imali slične pretenzije prema hrvatskim teritorijima zbog
čega se NDH počela sve više oslanjati na Njemačku.

- Kapitulacijom Italije u rujnu 1943. NDH je poništila Rimske ugovore i proglasila vraćanje
izgubljenih obalnih krajeva u svoj sastav.

45
 - Uz potporu njemačke vojske, vlast NDH uspostavljena je u većini krajeva koje su Talijani
prethodno anektirali.

1.6. Partizanski pokret

Partizanski pokret

- Nakon što je 22. lipnja 1941. Njemačka napala Sovjetski Savez, to je i za jugoslavenske
komuniste, na čelu s Josipom Brozom Titom, bio znak da započnu otpor protiv sila Osovine.

- Istog dana, 22. lipnja, skupina hrvatskih komunista iz Siska, na čelu s Vladom Janićem
Capom, osnovala je prvi partizanski odred (Sisački partizanski odred).

- Zbog toga se taj datum u Republici Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe.

- Dijelom zbog stalno prisutnih srpskih težnji za izdvajanjem dijelova hrvatskih teritorija
(amputacija), a dijelom i kao odgovor na državni teror kojemu su bili izloženi, i srpsko
stanovništvo u NDH podiglo je ustanak.

- Među tim je ustanicima ubrzo došlo do podvajanja.

- Dio se uključio u redove partizanske, odnosno Narodnooslobodilačke vojske koju su vodili

komunisti, dok se dio ustanika pridružio četničkom pokretu.

- Krajem 1941., kao sastavni dio jugoslavenske partizanske vojske, osnovan je Glavni štab
narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske.

- On je trebao voditi operacije partizanskih jedinica na području Hrvatske.

- Uspjesi Saveznika na drugim svjetskim bojištima doprinijeli su jačanju partizanskog pokreta.

- Kada je u rujnu 1943. kapitulirala Italija, partizani su u obalnom pojasu zaplijenili velike
količine talijanskog naoružanja i mobilizirali veliki broj novih boraca, znatnim dijelom Hrvata,
koji su i u drugim krajevima Hrvatske sve više pristupali partizanima.

ZAČETCI KOMUNISTIČKE JUGOSLAVIJE

- U težnji da kod Saveznika budu priznati kao nositelji oslobodilačke borbe protiv sila Osovine,
komunisti su krajem 1942. organizirali Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja
Jugoslavije (AVNOJ), kao vrhovno predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta.

- Krajem studenog 1943., na zasjedanju AVNOJ-a u bosanskom gradu Jajcu, osnovan je

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije kao izvršno tijelo AVNOJ-a, zapravo tijelo sa
svim značajkama vlade.

- Isto tako AVNOJ je zaključio da se nova Jugoslavija mora uspostaviti na demokratskim

načelima, kao zajednica ravnopravnih naroda.

46
 - U međuvremenu su osnovana i zemaljska antifašistička vijeća za pojedine dijelove
Jugoslavije, što je bio uvod u stvaranje poslijeratne Jugoslavije kao federacije ravnopravnih
republika.

- Tako je sredinom 1943. osnovano i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja

Hrvatske (ZAVNOH).

- Na čelu ZAVNOH-a nalazio se književnik Vladimir Nazor.

- ZAVNOH je bio vrhovno predstavničko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj.

- Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. ZAVNOH je donio odluku o priključenju Istre, Rijeke,
Zadra i svih drugih krajeva na Jadranu u sastav Hrvatske, odnosno Jugoslavije.

- U sastavu ZAVNOH-a nisu bili isključivo komunisti, nego i članovi predratnih političkih
stranaka, primjerice HSS-a.

- Na taj su način, kao i isticanjem borbe za oslobođenje i ravnopravnost hrvatskog naroda u

novoj Jugoslaviji, komunisti nastojali prikriti stvarni cilj - revolucionarno preuzimanje
potpune vlasti.

SPORAZUM TITO - ŠUBAŠIĆ

- Tijekom 1944. za novog predsjednika izbjegličke jugoslavenske vlade imenovan je bivši ban
Banovine Hrvatske Ivan Šubašić.

- Na poticaj Britanaca, Šubašić je sredinom 1944. posjetio otok Vis, gdje se tada nalazio Tito.

- U pregovorima Tita i Šubašića dogovoreno je da će kraljevska vlada priznati partizanski

pokret i prestati podržavati ostatke kraljevske vojske u Jugoslaviji okupljene u četnički
pokret, kao i da će priznati odluke AVNOJ-a o uređenju Jugoslavije kao zajednice
ravnopravnih naroda.

- Nedugo nakon što su partizani ušli u Beograd, tamo je u studenom 1944. postignut novi
dogovor Šubašića i Tita o osnivanju nove jedinstvene jugoslavenske vlade u koju bi ušli
predstavnici partizanskog pokreta i izbjegličke vlade.

- Ta nova jugoslavenska vlada osnovana je početkom 1945. kao Privremena vlada

Demokratske Federativne Jugoslavije.

- Tito je bio predsjednik vlade, a Šubašić ministar vanjskih poslova.

- Činjenica da su komunisti nadzirali stanje na terenu otvorila je put uspostavi potpune

komunističke vlasti.

- Kralju Petru II. Karađorđeviću zabranjen je povratak u Jugoslaviju, a komunisti su ubrzo

preuzeli stvarnu vlast, zanemarujući predstavnike kraljevske vlade, poput Šubašića.

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

- Nakon proglašenja NDH u HSS-u je došlo do podjela.

47
 - Dio članstva pristupio je ustaškom pokretu, dok je dio HSS-ovaca kasnije prišao partizanima.

- Kako bi u svoje redove privukli još više Hrvata, komunisti su najistaknutije pridošle HSS-ovce
uključili u rad najviših tijela Narodnooslobodilačkog pokreta.

- Jedan od njih bio je i Božidar Magovac koji je izabran čak i za potpredsjednika Nacionalnog
komiteta oslobođenja Jugoslavije.

- No, komunisti nisu željeli da im HSS bude ravnopravni partner u oslobodilačkom pokretu.

- Tako je i sam Magovac, kada je došao u sukob s vodstvom Komunističke partije, dao ostavku
na svoj položaj nakon čega je bio pritvoren, a poslije rata čak i osuđen na zatvorsku kaznu.

- Osim toga, predstavnici HSS-a bili su tijekom rata i članovi jugoslavenske kraljevske vlade u
izbjeglištvu.

- Stoga su Vladko Maček i dio visokih dužnosnika HSS-a držali podjednak otklon i od NDH i sila
Oso- vine, ali i od komunista.

- Njihove nade kako će im pobjeda zapadnih Saveznika omogućiti da i nakon rata igraju važnu
političku ulogu, pokazale su se neutemeljene.

- Svu vlast u zemlji prigrabili su komunisti, a HSS nije mogao djelovati kao samostalna stranka.
Sam Maček, koje- ga su vlasti NDH tijekom rata držale pod strogim nadzorom, na kraju rata
je napustio Zagreb i otišao u emigraciju.

ZAVRŠNE OPERACIJE I SLOM NDH

- U jesen 1944. sovjetska vojska napredovala je u jugoistočnoj Europi pa su njezine snage

pomogle Titovim partizanima ovladati Beogradom koji je držala njemačka vojska.

- Na taj način Tito je uspostavio vlast u Srbiji.

- Budući da se njemačka vojska povlačila dok su partizanske jedinice napredovale kroz

područje NDH, ustaško vodstvo shvatilo je da daljnji otpor više nije moguć.

- Zato je početkom svibnja 1945. vodstvo NDH s vojskom, kao i znatan dio hrvatskih civila koji
nisu željeli prihvatiti komunističku vlast, krenulo u povlačenje prema Austriji kako bi se tamo
predali zapadnim Saveznicima.

- U Zagreb, koji je bio napušten bez borbe, 8. svibnja 1945. ušla je Titova Jugoslavenska
armija.

- Sredinom svibnja glavnina postrojbi NDH predala se zapadnim Saveznicima na području

austrijskog mjesta Bleiburga.

- No Saveznici su vojnike i dužnosnike NDH, kao i izbjegle hrvatske civile, u najvećoj mjeri
predali Titu.

48
2. RASNI, VJERSKI NACIONALNI, POLITIČKI I IDEOLOŠKI PROGONI I STRADANJA, HOLOKAUST I
DRUGI ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI

2.1. Holokaust

ŠTO JE HOLOKAUST?

- Tijekom Drugog svjetskog rata nacistička je Njemačka u svim dijelovima Europe koji su došli
pod njezin nadzor provodila sustavne mjere usmjerene na potpuno uništenje židovskog
naroda.

- Nakon rata, kako se više nikada ne bi ponovilo uništenje određenih naroda ili skupina, kakvo
su pretrpjeli Židovi, Organizacija ujedinjenih naroda donijela je 1948. Konvenciju o
sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

- Time je genocid definiran kao namjera potpunog ili djelomičnog uništenja određene
nacionalne, rasne ili vjerske skupine.

49
 - Genocid koji je Hitlerova Njemačka sa svojim saveznicima počinila nad europskim Židovima
zove se holokaust, što dolazi od grčke riječi,,olokauston" i znači „potpuno uništenje".

- Za holokaust se koristi i izraz iz hebrejskog jezika „Shoah” (šoa), što znači „ka- tastrofa".

KONAČNO RJEŠENJE

- Nacisti su od dolaska na vlast progonili Židove, a nakon njemačkih osvajanja u početnom

dijelu rata pod njihov je nadzor došao veliki broj Židova u drugim europskim državama.

- U siječnju 1942. u berlinskom predgrađu Wannsee održan je sastanak visokih nacističkih

dužnosnika na kojem je odlučeno da se pristupi konačnom rješenju židovskog pitanja, što je
značilo istrjebljenje svih Židova u područjima koja su bila pod vlašću ili utjecajem nacističke
Njemačke.

- Prema zaključcima spomenutog sastanka, svi su Židovi iz Njemačke i drugih europskih država
pod njemačkim nadzorom trebali biti deportirani na područje okupirane Poljske, gdje su u
logorima za istrjebljenje bili sustavno ubijani.

- Od oko 9 milijuna Židova, koliko ih je prije rata živjelo u Europi, Nijemci su do kraja rata
pobili šest milijuna europskih Židova.

- Na isti način Nijemci su postupali i prema Romima, koji su također masovno ubijani u
logorima.

KONCENTRACIJSKI LOGORI

- Koncentracijski su logori mjesta u koja su bez suđenja zatvarani pripadnici neke nacionalne,
rasne ili političke skupine koje su smatrane nepodobnima ili opasnima.

- Takvi logori nisu bili izum nacista, ali su upravo oni koncentracijske logore upotrijebili za
uništavanje čitavog jednog naroda - Židova.

- Prvi koncentracijski logor Nijemci su osnovali 1933. kod Münchena (Dachau), a kasnije je
otvoren čitav sustav logora.

- U najvećoj mjeri ti su se logori nalazili na području Njemačke, dok su tijekom rata na

području okupirane Poljske osnovani logori za masovno uništenje.

- Naime, nakon početka napada na Sovjetski Savez Nijemci su strijeljali na tisuće Židova koje
su zatekli na osvojenim područjima.

- No budući da se na taj način nije moglo izvesti potpuno uništenje Židova, nacisti su kao novo
sredstvo masovnog istrjebljenja osmislili plinske komore koje su se nalazile u nekim
koncentracijskim logorima - logorima za uništenje.

- Najzloglasniji nacistički logori bili su u Auschwitzu, Treblinki i Belzecu.

AUSCHWITZ - NAJZLOGLASNIJI NACISTIČKI LOGOR

- Od svih nacističkih logora najozloglašeniji je bio logor Auschwitz (Oświęcim) kraj Krakova.

50
 - U taj logor, osnovan 1940., najprije su dovođeni Poljaci te zarobljeni sovjetski vojnici.

- No, nakon što su nacisti donijeli odluku o konačnom rješenju židovskog pitanja, prvotni logor
u Auschwitzu počinje se proširivati i tako nastaje novi logor Auschwitz-Birkenau, u kojem su
u plinskim komorama masovno ubijani Židovi.

- Smatra se da je od ukupno šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu oko jedan milijun
ubijen upravo u Auschwitzu.

- Nijemci su postupno proširivali logorski sustav u Auschwitzu tako da se on na kraju sastojao

od cijelog niza okolnih logora.

- U njih su smještani Židovi koji nisu ubijeni odmah po dolasku, već su zajedno s drugim
logorašima korišteni kao ropska radna snaga u obližnjim industrijskim pogonima.

- Mnogi od njih umirali su i zbog gladi i iznimno loših uvjeta života u logorima.

- Logor u Auschwitzu oslobodili su sovjetski vojnici 27. siječnja 1945. pa se zbog toga taj dan i
obilježava kao Dan sjećanja na žrtve holokausta.

2.2. Rasni, vjerski, nacionalni i ideološki progoni i zločini

DRŽAVNI TEROR I RASNI ZAKONI U NDH

- Ustaše su smatrali Srbe glavnim protivnicima hrvatskog naroda pa su od samog početka

poduzimali niz oštrih mjera protiv Srba.

- Ukinut je naziv srpska pravoslavna vjera, a Srbi su nazivani grkoistočnjacima.

- Dio Srba iseljen je u Srbiju, a mnogi su ubijeni u progonima koji su uslijedili.

- Istovremeno se provodila i politika vjerskih prijelaza Srba na rimokatoličku vjeru.

- Do početka 1942. vlasti NDH spoznale su da je takav odnos prema srpskom stanovništvu
štetan pa je represivna politika prema Srbima djelomično ublažena.

- Velik broj ljudi stradao je u sabirnim logorima koji su bili dijelom sustava koji je provodio
državni teror u NDH.

- Postojalo je više takvih logora.

- Tako je sabirni logor u Gospiću djelovao tijekom prvih mjeseci NDH.

- U njega su uglavnom upućivani Srbi i Židovi osumnjičeni za komunizam i mnogi su od njih

tamo ubijeni.

- Židovi i Romi u NDH bili su, slično kao u Hitlerovoj Njemačkoj, obuhvaćeni „rasnim
zakonima" i stoga izloženi gotovo potpunom uništenju.

51
 - Na početku su Židovi u javnosti morali nositi posebnu ponižavajuću oznaku - slovo „Ž“ na
žutoj podlozi, a vlasti NDH provele su temeljitu akciju kojom je Židovima oduzeta imovina
koja je prešla u državno vlasništvo.

- Nakon toga, postupno, od 1941. do 1943. najveći dio Židova i Roma koji je živio u NDH
deportiran je u sabirne logore gdje su ubijeni ili umrli od gladi i teških životnih uvjeta.

- Dio Židova bio je predan Nijemcima koji su ih otpremili u svoje koncentracijske logore u
istočnoj Europi, gdje su pobijeni.

KONCENTRACIJSKI LOGOR JASENOVAC

- Vlasti NDH osnovali su tijekom druge polovine 1941. koncentracijski logor u Jasenovcu.

- On se sastojao od nekoliko logora, među kojima je bila dotadašnja kaznionica u Staroj

Gradiški.

- U taj logor deportirani su Židovi i Romi, koji su potpadali pod rasne zakone NDH, ali i brojni
srpski civili, posebno tijekom ratnih operacija koje su sile Osovine vodile protiv partizana.

- Osim toga, tijekom cijelog postojanja NDH njezine su vlasti u Jasenovac upućivale i sve one
koji su se protivili politici ustaškog režima, a među njima je bilo i Hrvata.

- Tako je u Jasenovcu jedno vrijeme bio zatočen i Vladko Maček, predsjednik HSS-a, kao i neki
drugi članovi te stranke.

- Veliki broj osoba deportiranih u Jasenovac u njemu je ubijeno ili su umrli zbog iznimno teških
uvjeta života (slaba prehrana i zdravstvena skrb) te maltretiranja kojima su bili izloženi.

- Prema podatcima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac u jasenovačkom logoru je

tijekom rata pobijeno ili umrlo 83 145 osoba, najvećim dijelom Srba, Roma i Židova.

ČETNIČKI ZLOČINI

- Draža Mihailović naveo je krajem 1941. u svojim uputama podređenim jedinicama da četnici
moraju stvoriti Veliku Jugoslaviju u čijem će sastavu biti Velika Srbija, zbog čega pojedina
područja treba „očistiti" od hrvatskog i muslimanskog stanovništva.

- Krajem srpnja 1941., ubrzo nakon izbijanja ustanka srpskog stanovništva protiv NDH u Lici i
zapadnoj Bosni, ustanici su ubili ili protjerali znatan broj Hrvata i bosanskih muslimana.

- Tada je spaljeno selo Boričevac, čiji su hrvatski stanovnici pobijeni, a stanovnici okolnih
mjesta otišli su u izbjeglištvo.

- Nedugo potom srpski su ustanici pobili i brojne muslimane iz Kulen Vakufa.

- Na taj se način dio srpskih ustanika stavio na stranu četnika, koji će u nastavku rata biti
posebno aktivni na području sjeverne Dalmacije, s uporištem oko Knina.

- Tu su djelovale četničke jedinice pod zapovjedništvom Momčila Đujića.

52
 - Ti su četnici surađivali s talijanskom, a kasnije s njemačkom vojskom, a izvršili su brojna
nasilja nad hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji.

- Jedno od najtežih zbilo se početkom listopada 1942. kada su četnici pobili više desetaka
stanovnika sela Gata kraj Omiša.

- Od nasilja četnika posebno su stradali muslimani u istočnoj Bosni (Foča, Srebrenica,

Višegrad), gdje je na tisuće njih ubijeno ili protjerano iz domova.

- Prema povijesnim istraživanjima i procjenama četnici su tijekom Drugog svjetskog rata ubili
više od 50 000 Hrvata i bosanskohercegovačkih muslimana.

KOMUNISTIČKI OBRAČUN S PORAŽENIMA

- Nakon što su im Britanci predali desetine tisuća zarobljenih hrvatskih vojnika i civila koji su se
pred partizanima povukli prema Austriji kako bi se tamo predali Saveznicima, komunistima
se pružila prilika da bez suđenja likvidiraju i unište one koje su smatrali glavnim protivnicima
komunističke revolucije.

- Jugoslavenska je armija na različitim lokacijama u Sloveniji likvidirala na desetke tisuća

zarobljenih hrvatskih domobrana, ustaša, ali i civila.

- Tek početkom 21. stoljeća otkrivene su brojne masovne grobnice koje svjedoče o tim
zločinima.

- Među njima se brojem žrtava ističu grobnice otkrivene u zatrpanom protutenkovskom rovu
u Teznom kraj Maribora te u oknu rudnika Huda Jama kraj Laškog.

- Slične grobnice ubijenih pripadnika postrojbi NDH postoje i na mnogim mjestima u

Hrvatskoj, primjerice u jami Jazovki na Žumberku.

- I dok je dio hrvatskih zarobljenika ubijen odmah po izručenju, drugi se dio u kolonama,
pješice vraćao u Jugoslaviju, pri čemu su mnogi od njih također izgubili živote.

- Taj prisilni povratak, obilježen mučenjem i ubijanjem iscrpljenih zarobljenika, poznat je kao
križni put.

- Njihovo konačno odredište bili su udaljeni zarobljenički logori od kojih su se neki nalazili
duboko u unutrašnjosti zemlje, primjerice u Vojvodini.

- Oni koji su uspjeli živi doći do logora, upućeni su na izdržavanje raznih kazni, a dio je
amnestiran i pušten na slobodu.

53
3. ZNANOST I TEHNOLOGIJA U VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA

RAKETNI POGON

- Poput većine tehnoloških dostignuća koja su se koristila tijekom Drugog svjetskog rata i
nakon njega, tako i razvoj raketa svoje začetke ima u međuratnom razdoblju.

- Pritom su ključna bila istraživanja nekolicine znanstvenika i njihovi zaključci da raketa može
imati potisak i izvan atmosfere ako uz gorivo nosi i kemikaliju s kojom će gorivo reagirati
(oksidator).

- Tako je, počevši od 1926., izveden čitav niz uspješnih pokusnih lansiranja, a 1930-ih u SAD-u i
SSSR-u pojavljuju se razna raketna društva, usmjerena na razvoj svemirskih letjelica.

54
 - Usporedno s njima i nacistička Njemačka razvija raketna istraživanja, ali njihov cilj nije bio
istraživanje svemira nego razvoj raketnih projektila.

- Godine 1944. na London i neke druge ciljeve počeli su padati njemački V-2 projektili (njem.
Vergeltungswaffe = osvetničko oružje).

- Amerikanci i Sovjeti ostali su zatečeni spoznajom koliko su Nijemci ispred njih u razvoju
raketnog pogona pa su ubrzali razvoj vlastitih projektila.

- Koliko je njemačka raketna tehnologija bila napredna, pokazuje i činjenica da su prvi

poslijeratni svemirski letovi izvedeni upravo uz pomoć modificiranih V-2 projektila
zaplijenjenih nakon kapitulacije nacističke Njemačke.

SIGURNO KOMUNICIRANJE - RAZVOJ KRIPTOGRAFIJE

- Problem sigurne komunikacije star je koliko i prve visoke civilizacije.

- Prve poznate šifre pomoću kojih se nastojala uspostaviti sigurna komunikacija potječu iz
drevnog Babilona, a podrazumijevale postupak zamjene slova u riječima.

- Sljedeća razdoblja ljudske p vijesti obilježili su pokušaji stvaranja šifri koje bi bilo ne mogu
odgonetnuti bez ključa za dešifriranje.

- Na taj se način razvijala kriptografija, disciplina koja se bavila šifriranjem važnih poruka i
tekstova.

- Razvojem tehnologije pojavili su se složeni i napredni strojevi, pop Enigme 1923. godine.

- Taj njemački kriptografski stroj mogao je konstruirati šifre koje je bilo vrlo teško dešifrirati.

- Tridesetih godina prošloga stoljeća Amerikanci su konstruirali SIGABA-u, napredniji

kriptografski stroj od Enigme.

- Naravno, napredak kriptografije potakao je i tehnološki razvoj strojeva za dešifriranje.

- Neki od njih, poput britanskog Colossusa, zapravo su preteča suvremenih računala.

- Smatra se da je razbijanje Enigminih šifri značajno doprinijelo pobjedi snaga zapadnih

Saveznika u Drugom svjetskom ratu.

ZRAKOPLOVI I TENKOVI

- Razdoblje između dvaju svjetskih ratova bilo je idealna prilika za daljnji razvoj i usavršavanje
novih oružja.

- U samo dvadesetak godina razvoj oružja toliko je uznapredovao da se novi svjetski sukob
znatno razlikovao od prethodnog.

- Već su početkom 1920-ih Velika Britanija, SAD i Japan znatno unaprijedili nosače zrakoplova,
što je ratne brodove činilo ranjivijima, s obzirom na to da su zrakoplovi sada mogli pokrivati i
područja znatno udaljena od kopna.

55
 - Brodovlje su dodatno ugrožavale i naprednije podmornice koje su mogle više vremena
provoditi ispod vode.

- Zrakoplovstvo se tijekom dva desetljeća razvilo do neslućenih razmjera pa su spore dvokrilce

i trokrilce zamijenili ubojiti lovci i teški bombarderi.

- Oni su rat doveli i u gradove udaljene od bojišnica i prouzročili milijune civilnih žrtava.

- Između dva rata radilo se i na razvoju tenkova, posebno Nijemci, pa su zrakoplovstvo i

tenkovi bili okosnica Hitlerove taktike munjevitog rata (Blietzkriega).

- Premda su sve sile koristile tenkove u Drugom svjetskom ratu, njihova je kvaliteta bila
različita.

- Najkvalitetnije tenkove proizvodila je Njemačka, dok se japanski tenkovi smatraju najslabijim

tenkovima ovog rata.

- Osim ovdje izdvojenih oružja, u Drugom svjetskom ratu korištena su i brojna druga oružja,
poput različitih projektila i bombi.

- Među najubojitije spadaju fosforne bombe napalm-bombe, koje su bacane iz zrakoplova, a

nad gradovima su stvarale ubojite užarene uragane.

- Završetak rata nije donio kraj utrke u naoružanju, ona se nakon rata tek zahuktala.

RADAR

- Nije slučajno da se radarska tehnologija razvila u Velikoj Britaniji.

- Razvojem zrakoplovstva sve je više rasla mogućnost da će eventualni napadač na Britaniju

koristiti upravo zračne snage.

- Zbog toga je u toj zemlji ubrzo nakon Hitlerova dolaska na vlast u Njemačkoj pokrenut
opsežan projekt, koji je trebao donijeti odgovore u pogledu zračne obrane.

- Inicijator projekta Henry Wimperis u početku je bio zamislio uređaj koji bi snažnim radijskim
valovima rušio neprijateljske zrakoplove.

- Takva mogućnost ubrzo je odbačena, ali je otkriveno da je uz pomoć istih valova moguće
radijsko otkrivanje zrakoplova u letu.

- U razdoblju nakon 1935. britanski su znanstvenici uložili silan trud, intenzivno

eksperimentirajući na tom području.

- To je rezultiralo razvojem učinkovitog uređaja, koji je tijekom Drugog svjetskog rata dobio
naziv radar.

- Još prije rata Britanci su uzduž svojih obala postavili čitav lanac radijskih postaja s takvim
uređajima.

56
 - Nerijetko se smatra da su upravo taj sustav radara i pravodobno otkrivanje njemačkih
zrakoplova predodredili njemački neuspjeh u Bitki za Britaniju 1940.

PROJEKT MANHATTAN I ATOMSKO ORUŽJE

- Prvi koraci prema izumu atomskog oružja učinjeni su po samom završetku Prvog svjetskog
rata.

- Godine 1919. Ernest Rutherford dokazao je da se cijepanjem atoma mogu osloboditi

ogromne količine energije.

- Istraživanjima u sljedećih dvadesetak godina znanstvenici su približili svijet praktičnoj

primjeni nuklearne energije.

- Uoči izbijanja Drugog svjetskog rata znanstveni su krugovi upozorili američkog predsjednika
Franklina D. Roosevelta da Nijemci rade na razvoju atomskog oružja.

- Leo Szilard i Albert Einstein u svom su glasovitom pismu predložili Rooseveltu da SAD
proizvede takvo oružje prije Nijemaca.

- Stoga su američke vlasti 1941. pokrenule tajni projekt Manhattan s ciljem izrade atomske
bombe.

- Okupili su vrhunske znanstvenike pod vodstvom američkog fizičara Juliusa Roberta

Oppenheimera.

- U srpnju 1945., nakon četiri godine intenzivnog rada, u pustinji Novog Meksika izvedena je
prva nuklearna eksplozija u povijesti izazvana djelovanjem čovjeka.

- Eksploziju snage 16 000 tona TNT-a u tajnosti je promatralo tristotinjak ljudi.

- Samo tri tjedna kasnije nove su atomske eksplozije nad japanskim gradovima Hirošimom i
Nagasakijem usmrtile nekoliko stotina tisuća ljudi.

III. SVIJET I HRVATSKA U HLADNOM RATU

1. BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA I HLADNI RAT. HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI

1.1. Svijet po završetku Drugog svjetskog rata

ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA

- Savezničke su sile na konferenciji u Jalti dogovorile osnivanje Organizacije ujedinjenih

naroda (OUN, Ujedinjeni narodi) kao međunarodne organizacije koja će pomoći mirnom
razvoju svijeta nakon Drugog svjetskog rata.

- Sama Organizacija ujedinjenih naroda utemeljena je 26. lipnja 1945., a njezino središte bilo
je u New Yorku.

57
 - Glavni ciljevi OUN-a trebali su biti ravnopravnost svih država članica, rad na mirnom
rješavanju međunarodnih sporova i nekorištenje sile u međunarodnim odnosima.

- Unatoč tome sile pobjednice - Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Velika Britanija,
kao i Francuska i Kina - dobile su posebno mjesto u OUN-u, odnosno stalno mjesto u
njegovom Vijeću sigurnosti i pravo ulaganja veta na sve njegove odluke.

PODJELA NJEMAČKE

- Sukladno prethodnim dogovorima, na savezničkim konferencijama Njemačka je nakon rata

podijeljena na četiri okupacijske zone, isto kao i njezin glavni grad Berlin.

- Zapadni Saveznici počeli su 1948. ujedinjavati svoje zone uvodeći u njima jedinstvenu
njemačku upravu.

- To su željeli provesti i u svojim zonama u Berlinu koji se nalazio duboko u sovjetskom

okupacijskom području Njemačke.

- Sovjeti, koji to nisu htjeli dopustiti, odgovorili su blokadom Berlina zatvorivši kopneni
pristup gradu.

- Stoga su zapadni Saveznici, kako bi opskrbili svoje zone u Berlinu, organizirali opskrbu grada
zračnim mostom.

- Sovjetska blokada Berlina potrajala je do sredine 1949. godine.

- Iste godine proglašena je Savezna Republika Njemačka koja je obuhvaćala teritorij pod
nadzorom zapadnih sila, s glavnim gradom Bonnom.

- U sovjetskoj okupacijskoj zoni iste godine proglašena je Njemačka Demokratska Republika, s

glavnim gradom Berlinom.

- Savezna Republika Njemačka (Zapadna Njemačka) bila je višestranačka parlamentarna

demokracija s tržišnim gospodarstvom, dok su u Njemačkoj Demokratskoj Republici (Istočna
Njemačka) na vlasti bili komunisti te je uspostavljen sustav državnog socijalizma.

- Brojni Nijemci iz Njemačke Demokratske Republike, nezadovoljni slabijim uvjetima života i

komunističkim poretkom, bježali su u Zapadnu Njemačku.

- Istočnonjemačke vlasti stoga su zatvorile granicu prema Zapadu.

- Otvoren je ostao samo prolaz između Istočnog i Zapadnog Berlina.

- Građani Istočne Njemačke to su koristili kako bi prešli u Zapadni Berlin odakle su odlazili u
Zapadnu Njemačku.

- Zato su istočnonjemačke komunističke vlasti 1961. podigle zid koji je odijelio Istočni Berlin i
Njemačku Demokratsku Republiku od Zapadnog Berlina.

HLADNI RAT I BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA

58
 - Primjer Njemačke pokazao je kako su se odnosi između bivših saveznika ubrzo nakon Drugog
svjetskog rata toliko pogoršali, da se vrlo brzo proširio pojam hladni rat.

- Pod time se podrazumijevalo stanje u kojem su odnosi između suprotstavljenih strana bili
zahlađeni i neprijateljski, no bez izbijanja otvorenog ratnog sukoba.

- Zapad je zamjerao Sovjetima nedemokratsku uspostavu komunističke vlasti u zemljama

srednje i jugoistočne Europe te pokušaje daljnjeg širenja komunističkog utjecaja.

- S druge strane, Sovjeti su smatrali kako su suočeni s kapitalističkim silama koje žele uništiti
komunizam.

- Da bi što bolje zaštitili svoje interese, dva suprotstavljena bloka formirala su i zasebne
vojno-političke saveze.

- Godine 1949. osnovan je Sjevernoatlantski savez, odnosno NATO (North Atlantic Treaty
Organization) kao savez Sjedinjenih Američkih Država i država zapadne Europe.

- S druge strane, godine 1955. potpisan je Varšavski ugovor (Varšavski pakt), kojim je stvoren
savez Sovjetskog Saveza i komunističkih zemalja srednje i jugoistočne Europe.

UTRKA U NAORUŽANJU

- Važna značajka hladnog rata bila je utrka u naoružanju između Amerikanaca i Sovjeta te u
razvijanju oružja masovnog uništenja.

- Sovjeti su svoju prvu atomsku bombu razvili 1949. godine.

- Nakon toga obje su se strane posvetile razvijanju dalekometnih bombardera koji su mogli
nositi atomske bombe, kao i dalekometnih raketnih projektila s atomskim bojevnim glavama.

- Na taj način, u slučaju izbijanja otvorenog sukoba, obje strane željele su osigurati totalno
uništenje protivnika.

- Iako je gomilanje atomskog naoružanja predstavljalo prijetnju za čovječanstvo, ono je ujedno

bilo i sredstvo odvraćanja od otvorenog sukoba između zemalja članica NATO saveza i
Varšavskog ugovora.

KRIZE I RATOVI U BLOKOVSKI PODIJELJENOM SVIJETU

- Premda do otvorenog atomskog rata između zapadnih i istočnih sila nikada nije došlo, oba
bloka sukobljavala su se neizravno.

- U cijelom nizu ratova i sukoba koji su nakon Drugog svjetskog rata izbijali u Africi, Aziji i
Južnoj Americi, nerijetko su Amerikanci podržavali jednu, a Sovjeti drugu sukobljenu stranu.

- Primjeri su Korejski rat (1950. - 1953.) i rat u Vijetnamu koji je s prekidima trajao od 1955.
do 1975. godine.

- Opasnost da se hladni rat ipak pretvori u otvoreni sukob i atomski rat pojavila se 1961.
izbijanjem Kubanske krize.

59
 - Naime, nakon što je dvije godine ranije vlast u toj otočnoj državi preuzeo prokomunistički
revolucionarni pokret pod vodstvom Fidela Castra, Amerikanci su od- lučili intervenirati i
zbaciti Castra s vlasti.

- Njihov pokušaj iskrcavanja u Zaljevu svinja početkom 1961. završio je, međutim, potpunim
neuspjehom i okretanjem Castra Sovjetskom Savezu.

- Odazivajući se na njegove molbe za pomoć, Sovjeti su na Kubi potajno razmjestili svoje

raketne projektile s atomskim bojevnim glavama, kojima su mogli gađati veliki dio teritorija
Sjedinjenih Američkih Država.

- Kada su američki izviđački zrakoplovi snimili sovjetske rakete na Kubi, predsjednik J. F.

Kennedy zatražio je u listopadu 1962. njihovo povlačenje.

- U tom trenutku prijetila je opasnost općeg atomskog sukoba između dvije velike sile.

- Na kraju je ipak postignut dogovor te su Sovjeti povukli svoje nuklearne projektile s Kube,
dok su Amerikanci zauzvrat povukli svoje projektile iz Turske i južne Italije.

1.2. Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

NASTANAK FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (FNRJ)

- Nakon završetka rata glavna zadaća novih vlasti bila je pripremiti izbore za Ustavotvornu
skupštinu, koji su održani početkom studenog 1945.

- Provedeni su u atmosferi straha i prijetnji, bez sudjelovanja oporbe - prijeratnih građanskih

stranaka.

- Na izborima je sudjelovala samo lista Narodne fronte - masovne političke organizacije

okupljene oko Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), na čelu s Josipom Brozom Titom, koja je
odnijela apsolutnu pobjedu.

- To je KPJ omogućilo nesmetano formiranje vlasti.

- Ustavotvorna skupština proglasila je 29. studenog 1945. Federativnu Narodnu Republiku

Jugoslaviju (FNRJ), lišivši svih prava kralja Petra II. Karađorđevića.

- Početkom iduće godine donesen je Ustav FNRJ po uzoru na Ustav SSSR-a. FNRJ se sastojala
od šest republika (Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije) i
dviju autonomnih pokrajina (Kosova i Vojvodine) u sastavu Srbije.

- Iako je zamišljena kao federalna republika, FNRJ je bila centralizirana država pod vlašću
komunističkog režima.

- Uz Slovence, Hrvate i Srbe, status državotvornih naroda priznat je Crnogorcima i

Makedoncima, a 1963. dobili su ga i Muslimani.

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

60
 - Na zasjedanju krajem srpnja 1945. ZAVNOH je preimenovan u Narodni sabor Hrvatske koji
26. veljače 1946. proglašava Narodnu Republiku Hrvatsku (NRH).

- Njezini organi vlasti bili su Sabor, Vlada i narodni odbori.

- Suverenitet Hrvatske, kao i drugih republika u sastavu FNRJ, bio je ograničen saveznim
ustavom i zakonima.

- Nakon rata ostalo je neriješeno pitanje granica FNRJ sa susjednim državama, kao i
međurepubličkih granica, koje su određene na temelju povijesnog i etničkog načela.

- Na temelju odluke posebne komisije, Hrvatska je u korist Srbije izgubila većinu Srijema, dok
je Boka kotorska ušla u sastav Crne Gore.

- Dobila je Baranju, Istru, Zadar i ostala priobalna područja koja su nakon prvog svjetskog rata
pripala Italiji.

- Neriješeno je ostalo pitanje Trsta s okolicom, slovenskog primorja i sjeverozapadnog dijela

Istre, na koje su pravo polagali i FNRJ i Italija.

- Budući da se konačni dogovor o razgraničenju nije mogao postići, od spornog teritorija

osnovan je 1947. Slobodni teritorij Trsta (STT) podijeljen na dvije zone.

- Krajem 1954. dogovoreno je da zona A (Trst s okolicom) većim dijelom pripadne Italiji, a mali
dio zone A i zona B (sjeverozapadni dio Istre i slovensko primorje) FNRJ.

- Razgraničenje između Jugoslavije i Italije konačno je riješeno 1975. potpisivanjem Osimskog

sporazuma.

OBILJEŽJA KOMUNISTIČKE VLASTI

- Komunističke su vlasti u Jugoslaviji, po uzoru na SSSR, uspostavile jednopartijski sustav i

socijalističko državno uređenje.

- Kontrolirale su i usmjeravale cjelokupni društveni život u zemlji, pri čemu su stupovi

komunističkog režima bili Komunistička partija Jugoslavije, vojska i policija.

- Poput ostalih totalitarnih režima i u Jugoslaviji je postojao državni vođa - Josip Broz Tito, u
čijim je rukama bila sva vlast.

- Svojim autoritetom on je utjecao na sva zbivanja u zemlji, a državni dužnosnici uglavnom su

postavljani sukladno njegovim odlukama i preporukama.

- Na taj se način razvio kult ličnosti Josipa Broza Tita, u čiju su čast organizirane posebne
priredbe, na kojima se recitacijama, pjesmama i scenskim programima veličalo njegovu
osobu.

- U državi se poticalo bratstvo i jedinstvo svih naroda i nacionalnih manjina jer se vjerovalo da
će se na taj način riješiti nagomilani nacionalni problemi iz prethodnih razdoblja.

61
 - Iako su Ustavom bila zajamčena ljudska i građanska prava te slobode, to se nije poštivalo u
praksi.

- Zabranjeno je bilo svako iskazivanje drukčijeg mišljenja, progonjeni su politički protivnici i

neistomišljenici (zatvaranja, namješteni sudski procesi, likvidacije) te je ukinuta sloboda
tiska.

- Nositelji takve politike bili su pripadnici tajne policije iz Uprave državne bezbednosti (UDBA).

KOMUNISTI I VJERSKE ZAJEDNICE

- Sve vjerske zajednice bile su izložene pritiscima i progonima, posebice Katolička Crkva u
Hrvatskoj.

- Njoj se oduzimaju zemljišta i nekretnine, onemogućava se rad njezinih školskih ustanova, a

svećenici se progone i zatvaraju, najčešće bez ikakvih dokaza, i ubijaju.

- Progon katoličkih svećenika kulminirao je uhićenjem zagrebačkog nadbiskupa Alojzija

Stepinca.

- Na temelju lažnih optužbi da je podržavao ustaški režim i da je nakon rata djelovao protiv
komunističkih vlasti, Vrhovni sud NRH osudio ga je 12. listopada 1946. na 16 godina zatvora s
prisilnim radom.

- Cilj komunističkog režima bio je suzbiti djelovanje Katoličke Crkve i oslabiti njen značaj među
hrvatskim narodom. Umjesto vjere, komunisti su zagovarali ateizam.

SUKOB SA STALJINOM

- Nakon rata FNRJ je postala dio istočnog socijalističkog bloka na čelu sa SSSR-om.

- On je težio uspostavi potpune kontrole nad vanjskom politikom i unutarnjim razvojem svih
članica bloka.

- Nakon podčinjavanja drugih komunističkih zemalja ostala je samo Jugoslavija čije se vodstvo
na čelu s Titom nije željelo pokoriti SSSR-u.

- Težnje prema neovisnoj politici dovele su 1948. Jugoslaviju u sukob sa Staljinom, koji je
odlučio srušiti neposlušno vodstvo KPJ i uspostaviti novo, bespogovorno odano njemu.

- SSSR i zemlje socijalističkog bloka prekinule su sve veze s Jugoslavijom, koja se time našla u
potpunoj izolaciji.

- Vodstvo KPJ odbacilo je sve optužbe na svoj račun i pružilo otpor Staljinu, započevši
istodobno nemilosrdan obračun sa svima u zemlji koji su podržavali Staljina.

- U idućih nekoliko godina brojni članovi isključeni su iz KPJ, a u zatvorima i logorima završilo
ih je oko 15 700.

- Za njih su u ljeto 1949. posebno otvoreni logori na otocima Goli i Sv. Grgur, gdje su mučeni i
bili izloženi teškom fizičkom radu i maltretiranju s ciljem njihova „preodgoja“.

62
 - Mnogi su pritom stradali ili su ubijeni.

- Napuštena od Istoka, Jugoslavija se okreće Zapadu od koga idućih godina dobiva velike
zajmove te ekonomska, tehnička i vojna sredstva, pomoću kojih je prevladana kriza u zemlji.

- Nakon Staljinove smrti 1953. Jugoslavija je normalizirala odnose sa SSSR-om, ali se nije
vratila u socijalistički blok.

- Trudeći se održavati dobre odnose s Istokom i sa Zapadom, uskoro počinje voditi vanjsku
politiku nesvrstanosti.

1.3. Hrvatsko proljeće

PROMJENE 1960-ih

- U travnju 1963. donesen je novi jugoslavenski Ustav, koji su pratili i novi republički ustavi.

- Njime je ime države promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ),

a pridjev socijalistički dobile su i republike.

- Početkom 1960-ih pokrenuta je gospodarska reforma s ciljem što veće decentralizacije

države, stvaranja učinkovitijeg gospodarstva i jačeg uključivanja u svjetsko tržište.

- Usprkos gospodarskom razvoju, reforme su dovele do prvog većeg otpuštanja radnika u

socijalističkoj Jugoslaviji te sukoba između zagovornika centralizma s onima koji su bili za
daljnju decentralizaciju države.

- U strahu da će decentralizacija oslabiti državno jedinstvo, Tito i državni vrh zaustavili su

gospodarsku reformu i ponovno uspostavili čvrsti nadzor nad gospodarstvom početkom
1970-ih.

- U skladu s liberalizacijom društva, jugoslavenske su vlasti ukinule stroge postupke izdavanja

putovnica te su dopustile građanima slobodno zapošljavanje u inozemstvu.

- Takvim su postupcima, između ostalog, nastojali smanjiti nezaposlenost koja je zbog

gospodarskih reformi 1960-ih sve više postajala društveni problem.

- Nakon otvaranja granica mnogobrojni Hrvati krenuli su na privremeni rad u

zapadnoeuropske zemlje, prvenstveno u SR Njemačku.

- Ti gastarbajteri (gastarbeiter na njemačkom jeziku znači gostujući radnik) slali su zarađeni

novac svojim obiteljima pridonoseći tako poboljšanju njihova životnog standarda.

HRVATSKO NEZADOVOLJSTVO

- Dugo prikrivani međurepublički i međunacionalni sporovi, koji su sve više opterećivali

politički i društveni život Jugoslavije, izašli su na vidjelo u drugoj polovini 1960-ih.

63
 - U Hrvatskoj je vladalo nezadovoljstvo zbog povlaštenog položaja Srba, ali i pokušaja da se
hrvatskom narodu nametne osjećaj kolektivne krivnje za zlodjela u NDH.

- Osim toga, Hrvate su smetali i pokušaji centralističkih snaga da se umjetno stvore

jugoslavenski jezik i nacija.

- Vladalo je i nezadovoljstvo zbog odljeva novca u savezni Fond za nerazvijene u koji su

doprinos uplaćivale sve federalne jedinice.

- U Hrvatskoj se smatralo da njezini građani izdvajaju previše novca za kreditiranje bržeg

razvoja privredno nedovoljno razvijenih dijelova Jugoslavije te za izgradnju i širenje glavnog
grada Beograda.

- Nezadovoljstvo je osobito iskazano objavljivanjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog

književnog jezika 1967., koju su potpisale brojne hrvatske kulturne i znanstvene institucije.

- U njoj se tražilo ukidanje povlaštenog položaja srpskog jezika i uvođenje hrvatskog jezika u
državnu upravu i vojsku.

- Zbog tih stavova, autori i potpisnici Deklaracije našli su se pod udarom vlasti, a mnogi od njih
završili su u zatvoru.

HRVATSKO PROLJEĆE

- U isto vrijeme novo se vodstvo Saveza komunista Hrvatske (SKH) na čelu sa Savkom
Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom zalagalo za gospodarske i političke promjene.

- Sukladno tomu tražili su veću gospodarsku neovisnost Hrvatske te pravo na hrvatsku

kulturnu i jezičnu posebnost u okviru SFRJ.

- Podrška hrvatskoga naroda tom programu bila je velika pa se hrvatska težnja za

ravnopravnošću tijekom 1970. i 1971. pretvorila u masovni nacionalni pokret poznat kao
hrvatsko proljeće.

- Pokret je imao i potporu intelektualaca, okupljenih oko Matice hrvatske, i studenata.

- Zalažući se i sam za daljnju decentralizaciju i reformu države, Tito je u početku podržavao

zahtjeve hrvatskog vodstva.

- No reformistički zahtjevi hrvatskog proljeća doveli su u pitanje Titov autoritet i monopol SKJ.

- Zbog toga je Tito hrvatskom vodstvu okrenuo leđa želeći spriječiti daljnje produbljivanje
političke krize u zemlji.

- Hrvatsko je vodstvo bilo prisiljeno na povlačenje, a istodobno je počeo nemilosrdan obračun

sa sudionicima hrvatskog proljeća.

- Zabranjen je rad Matice hrvatske, smijenjeni su svi istaknuti proljećari, zabranjeno im je

javno istupanje, a oko 2000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne.

USTAV IZ 1974.

64
 - Pod utjecajem Josipa Broza Tita u ožujku 1971. sve su republike prihvatile daljnju
decentralizaciju Jugoslavije, što je ozakonjeno 1974. donošenjem novog jugoslavenskog
Ustava.

- Njime su republike i autonomne pokrajine dobile veću samostalnost, a utvrđeno je i pravo

svake republike na samoodređenje do odcjepljenja od Federacije.

- Uvedeno je da se sve odluke na saveznoj razini moraju donositi uz suglasnost svih članica
Federacije, pri čemu je svaka od njih imala pravo uložiti veto, te da sve članice SFRJ moraju
biti jednako zastupljene u svim saveznim tijelima.

- Sukladno tomu, ustrojeno je kolektivno predsjedništvo države u koje uz Tita ulazi po jedan
predstavnik svih republika i autonomnih pokrajina.

- Nakon Titove smrti ono će preuzeti ulogu predsjednika SFRJ.

- Veća samostalnost republika očitovala se i u stvaranju republičkih vojski (teritorijalnih

obrana), čime je i jugoslavenski obrambeni sustav decentraliziran.

- Navedene promjene trebale su očuvati SFRJ i onemogućiti da se pojedini narod ili republika
pokuša nametnuti drugima.

- No problem je bio što proces decentralizacije nije pratila i demokratizacija društva, već je i
dalje sva vlast bila u rukama komunista.

2. GOSPODARSKE RAZLIKE I POSLJEDICE BLOKOVSKI PODIJELJENOG SVIJETA

2.1. Društveni, gospodarski i politički razvoj Istoka i Zapada

POLITIČKA UREĐENJA U ISTOČNOM I ZAPADNOM BLOKU

- Sovjetska je vojska u završnom razdoblju Drugog svjetskog rata ušla u dijelove Njemačke, kao
i u Poljsku, Čehoslovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku.

- U svim su tim zemljama nakon rata, uz sovjetsku potporu, na vlast došli komunisti.

- Komunistička vlast uspostavljena je i u obnovljenoj Jugoslaviji, kao i u Albaniji.

- Uspostava komunističke vlasti značila je uspostavu jednopartijskog režima u kojem je jedina

dopuštena politička opcija bila vladajuća komunistička stranka.

- Svim drugim političkim strankama bilo je zabranjeno djelovanje, dok je svaki oblik oporbe bio
suzbijan, a politički protivnici bili su izloženi progonima.

- Zemlje pod komunističkom vlašću izgrađivale su socijalističke društvene odnose, koji su

trebali biti prijelazna faza prema konačnom komunističkom uređenju.

65
 - Nasuprot tome, u većini zemalja zapadne Europe postojao je višestranački parlamentarni
sustav u kojem su građani na izborima mogli birati između političkih stranaka različitih
ideoloških opredjeljenja.

- Isto tako postojala je sloboda govora i mišljenja, odnosno izražavanje različitih političkih i
svjetonazorskih stavova.

- U nekima od zapadnoeuropskih država djelovale su čak i snažne komunističke partije,

primjerice u Francuskoj i Italiji, ali su i one svoje političke ciljeve bile spremne ostvarivati
prihvaćajući pravila višestranačke demokracije i parlamentarnog sustava.

GOSPODARSTVA ISTOKA I ZAPADA

- Gospodarski razvoj u zemljama pod komunističkom vlašću temeljio se na državnom

vlasništvu i državnom planiranju razvoja gospodarstva.

- To je značilo da je država, u skladu s planovima vladajuće komunističke partije, određivala

koje grane gospodarstva i u kojem opsegu treba razvijati.

- Privatno vlasništvo nad velikim gospodarskim sustavima nije bilo dopušteno, a

poljoprivrednici su često bili prisiljavani pristupiti državnim poljoprivrednim kolektivima.

- Nasuprot tome, u zapadnoeuropskim državama postojalo je tržišno gospodarstvo,

temeljeno na privatnom vlasništvu i poduzetničkoj inicijativi.

- SAD je nakon Drugog svjetskog rata u sklopu svoga Marshallova plana pružio veliku
gospodarsku potporu obnovi i razvoju zapadne Europe, kako bi se ona što žurnije oporavila
od ratnih razaranja.

- Ta potpora zapadnoj Europi pružena je i iz političkih razloga, kako bi se u njoj suzbio utjecaj
ili moguće jačanje komunizma.

- Komunistički sustavi u srednjoj i jugoistočnoj Europi ostvarili su određene uspjehe u razvoju,

podizanju životnog standarda i osiguranju socijalne sigurnosti svome stanovništvu.

- No postupno su gospodarstva u komunističkim zemljama zaostajala za razvojem zapadne

Europe, pri čemu svojemu stanovništvu, u nekim slučajevima, nisu bila u stanju osigurati čak
ni dovoljne količine robe opće potrošnje.

66
3. HRVATSKA U PRVOJ I DRUGOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI - GOSPODARSKI RAZVOJ

3.1. Od kapitalizma do radničkog samoupravljanja

GOSPODARSKE PRILIKE U PRVOJ JUGOSLAVIJI

- U prvoj jugoslavenskoj državi gospodarski najrazvijenije bile su Hrvatska i Slovenija.

- S obzirom na to da su i one bile slabo razvijene u usporedbi sa zemljama zapadne Europe,

možemo zaključiti da su ostali dijelovi države gospodarski bili potpuno zaostali.

- Od prvoga dana beogradski režim gospodarski je iskorištavao i iscrpljivao razvijeniji

sjeverozapad zemlje.

- Ulagalo se gotovo isključivo u razvoj srpskog gospodarstva, dok su ostali krajevi potpuno
zanemarivani.

- Povoljne kredite mogli su, primjerice, dobiti samo srpski poduzetnici.

- Srbija i Crna Gora oslobađane su od mnogih poreza, trošarina pa i carina uz izgovor da ih je

potrebno oporaviti nakon velikih ratnih stradanja.

67
 - Zbog svega toga, hrvatskom gospodarstvu razvoj je bio potpuno onemogućen.

- lako se u hrvatskim krajevima još uvijek više od 80 % ljudi bavilo poljoprivredom, ona je
bila izrazito zaostala, a industrije gotovo da nije ni bilo.

- Usprkos svemu navedenome, Zagreb je vrlo brzo postao gospodarsko središte zemlje, ali od
toga su značajnu korist imale jedino banke.

- Hrvatsko stanovništvo bilo je vrlo siromašno, a u vrijeme Velike gospodarske krize u

Dalmaciji se doslovno umiralo od gladi.

- lako se turizam u Hrvatskoj pojavio još u 19. stoljeću, značajnije se počeo razvijati u razdoblju
između dva svjetska rata.

- Na našoj obali počinju se razvijati ljetovališta i raste broj gradova koji privlače domaće, ali
sve više i strane goste, posebice iz Čehoslovačke, Njemačke, Austrije i Mađarske.

PLANSKO GOSPODARSTVO I KOLEKTIVIZACIJA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI

- Temeljne zadaće komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata bile su obnova razorene
zemlje i uređenje gospodarstva.

- Odbacivši kapitalizam, u idućih nekoliko godina uveden je sustav karakterističan za sve

komunističke zemlje.

- On je bio temeljen na državnom vlasništvu i na gospodarstvu kojim je upravljala i sve odluke

donosila država (plansko gospodarstvo).

- Provedena je agrarna reforma kojom je, bez naknade, privatnim vlasnicima oduzeta sva
zemlja iznad 10 ha.

- Dio oduzete zemlje pretvoren je u velika državna poljoprivredna dobra, a dio je podijeljen
siromašnim seljacima.

- Režim je pokušao prisiliti seljake da se udruže u seljačke radne zadruge te da dio proizvoda i
prihoda ostavljaju zadrugama kao opće dobro.

- Zbog velikog otpora seljaka od ovog se procesa, koji nazivamo kolektivizacija, ubrzo
odustalo.

NACIONALIZACIJA I RADNIČKO SAMOUPRAVLJANJE

- U sklopu spomenutih agrarnih mjera poticana je kolonizacija – preseljenje ljudi iz siromašnih

krajeva u Slavoniju i Vojvodinu, na imanja protjeranih Nijemaca.

- Time se u potpunosti izmijenila nacionalna struktura stanovništva tih krajeva, najčešće u

korist srpskog stanovništva.

- Agrarnu je reformu pratila nacionalizacija, odnosno oduzimanje imovine bogatima i onima

koji su označeni narodnim neprijateljima.

68
 - Povoljni krediti i pomoć koje su jugoslavenske vlasti dobivale od zapadnih zemalja omogućili
su ubrzanu industrijalizaciju i urbanizaciju zemlje.

- Jedna od posebnosti jugoslavenskog socijalističkog gospodarstva bilo je radničko

samoupravljanje.

- U teoriji ono je bilo zamišljeno kao oblik radničkog upravljanja tvornicama i strojevima
(„sredstvima za proizvodnju") te raspodjelom dobara dobivenih u procesu proizvodnje.

- Radnički savjeti, preko kojih su radnici trebali upravljati pogonima, u praksi, međutim, nisu ni
o čemu važnom odlučivali.

- Oni su samo potvrđivali odluke koje su državna tijela nametala putem direktora u
poduzećima.

4. ZNANOST, TEHNOLOGIJA I MEDIJI U DRUGOJ POLOVINI 20. STOLJEĆA

HLADNI RAT U SVEMIRU

- Sve do 20. stoljeća smatralo se da je svemir konačan i da se sastoji od samo jedne galaksije.

- Tek je američki astronom Edwin Hubble 1920-ih zaključio da su magličasti objekti koji su
primijećeni teleskopima zasebne galaksije.

- Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata donijelo je utrku između suprotstavljenih

hladnoratovskih blokova u nastojanjima da ostvare prve svemirske letove.

- Prvi pokušaji bili su usmjereni na konstruiranje umjetnih satelita pa je 1957. SSSR lansirao
prvi satelit nazvan Sputnik 1.

- Njegov znanstveni značaj bio je vrlo malen, jer je nosio samo radioodašiljač preko kojeg su ga
kratkovalni prijemnici mogli registrirati kad bi proletio iznad njih.

- On je zapravo predstavljao samo veliku želju SSSR-a da pokaže svoju nadmoć u svemirskim
istraživanjima u odnosu na SAD.

- Američki odgovor stigao je samo nekoliko mjeseci kasnije kada je lansiran Explorer 1, koji je
bio u stanju mjeriti zračenja oko Zemlje pa ga se može nazvati znanstvenim satelitom.

69
 - Sovjeti su ubrzo u svemir poslali Sputnik 2 koji je sa sobom ponio kujicu Lajku, prvo
stvorenje sa Zemlje lansirano u svemir.

LJUDI U SVEMIRU

- Napredak raketne tehnologije donio je i snove o letovima ljudi u svemir pa i to postaje

pitanje prestiža među velikim silama.

- U travnju 1961. SSSR je odnio još jednu veliku pobjedu u toj utrci, s obzirom na to da je
sovjetski astronaut Jurij Gagarin u letjelici Vostok 1 proveo 1 sat i 48 minuta u Zemljinoj
orbiti i tako bio prvi čovjek u svemiru.

- Želeći nadmašiti taj sovjetski uspjeh, SAD je usmjerio sve snage na projekt Apollo i osvajanju
Mjeseca.

- Napokon, 21. srpnja 1969. svijet je svjedočio jednom od najvećih događaja suvremenog
doba.

- U sklopu svemirske misije Apollo 11 američki je astronaut Neil Armstrong toga dana stupio
na Mjesečevo tlo.

- Nakon tog epohalnog uspjeha još je pet ekspedicija Apollo slijetalo na površinu Mjeseca od
1969. do 1972. godine.

- Istraživanje svemira potom je ušlo u novu fazu.

- Jednokratne letjelice zamijenjene su svemirskim postajama koje u orbiti ostaju godinama i

raketoplanima, letjelicama za višestruku uporabu.

- Raspadom komunističkih uređenja utrku u svemirskim istraživanjima zamijenila je suradnja

SAD-a i Rusije koja je rezultirala izgradnjom Međunarodne svemirske postaje.

MIKROČIPOVI I RAČUNALA

- Način života suvremenih ljudi u velikoj mjeri ovisi o malenim predmetima za koje mnogi ni
ne znaju da postoje.

- Riječ je o mikročipovima, sićušnim elektroničkim sklopovima, jednom od najvažnijih izuma

20. stoljeća.

- Sastavni dijelovi gotovo svih elektroničkih uređaja su tranzistori, koji služe kao prekidači ili
pojačala.

- Mikročipovi su omogućili da se na svakome od njih smjeste tisuće, a kasnije i milijuni

tranzistora na površinu veličine zrna riže.

- Na najsuvremenijim mikročipovima nalazi se i više od dvije milijarde tranzistora.

- Prvi funkcionalni čip predstavila je 1958. tvrtka Texas Instruments iz SAD-a.

70
 - U posljednjih pola stoljeća tehnologija mikročipova doživjela je tako strelovit uspon da je
današnji način života bez njih postao nezamisliv, posebice kada je u pitanju računalna
tehnologija.

- Bez njih bi računala bila toliko golema i toliko skupa da ih nitko ne bi mogao koristiti.

- Bez njih ne bi bilo ni pametnih telefona ni ostalih uređaja koji u sebi sadrže bilo kakvo pa i
najjednostavnije računalo.

- Mikročipovi su omogućili munjevit razvoj računala, a broj tranzistora na čipu u prosjeku se

udvostručava svake dvije godine.

INTERNET

- Pojavom računala u šezdesetim godinama prošlog stoljeća pojavila se ideja o slanju

elektroničkih računalnih informacija kroz postojeće telekomunikacijske mreže.

- Takvim sjedinjavanjem računalne tehnologije i telefonskih linija rođen je internet.

- Prva internetska veza ostvarena je 1965. između dvaju računala na suprotnim obalama SAD-
a.

- Od samih je početaka, međutim, bilo jasno da telefonske linije nisu u stanju prenijeti
potrebne količine podataka.

- Stoga je u američkoj Agenciji za napredna istraživanja (ARPA) osmišljen tzv. paketni prijenos
podataka, a prva je internetska mreža iz 1969. nazvana ARPANET.

- Taj prvi internet bio je ograničen na sveučilišta i vladine ustanove, a njegova šira uporaba u
to vrijeme nije ni bila moguća zbog malog broja osobnih računala te zbog nerazvijenosti
tadašnjih programskih rješenja.

- Kada je britanski izumitelj Tim Berners-Lee na institutu CERN u Ženevi osmislio programsku
podršku za izradu mrežnih stranica, više ništa nije stajalo na putu internetu kakav danas
poznajemo.

UMJETNA INTELIGENCIJA - ROBOTIKA

- Prve elektroničke robote još je za vrijeme Drugog svjetskog rata konstruirao William Grey
Walter.

- Robote, koje je nazvao Elmer i Elsie, koristio je kako bi stekao nove uvide u funkcioniranje
živčanog sustava.

- Preduvjet za razvoj umjetne inteligencije i pojavu prvih pravih robota bio je i razvoj
računalstva.

- Britanac Alan Turing objavio je 1950. glasoviti test (Turingov test) koji je omogućavao
provjeru inteligencije računala.

71
 - Test se sastojao u tome da jedan čovjek istovremeno komunicira s drugim čovjekom i s
računalom i da pokuša utvrditi tko je čovjek, a tko stroj.

- Veliki korak naprijed učinio je 1966. njemačko-američki informatičar Joseph Weizenbaum

kreiravši program ELIZA koji je mnoge uvjerio da komuniciraju sa živom osobom, a ne s
računalnim programom.

- Sljedeći cilj znanstvene zajednice bio je ugraditi takve programe u strojeve kako bi mogli
obavljati poslove koji su ljudima opasni, teški ili neugodni.

- Bio je to ključni korak prema nastanku robota, uređaja koji je u stanju raditi poslove koje
obavljaju ljudi.

- Robotizirana proizvodnja danas je posebno zastupljena u autoindustriji.

RAZVOJ MEDICINSKE TEHNOLOGIJE – SNIMANJE TIJELA

- Prva snimka unutrašnjosti ljudskoga tijela potječe iz 1895., kada je njemački fizičar Wilhelm
Conrad Röntgen snimio ruku svoje supruge uz pomoć zraka koje su njemu u čast nazvane
rendgenskim zrakama.

- Ta posebna vrsta elektromagnetskog zračenja, nazvanog i X-zrake, već se nakon samo

nekoliko tjedana počela primjenjivati u medicinskoj dijagnostici.

- Ona je neprekidno usavršavana, a nikada nije napuštena jer je idealna za snimanje tvrdih
tkiva poput kostiju ili zuba.

- Ipak, rendgensko snimanje ima i jedan veliki nedostatak – ta tvrda i gusta tkiva na snimkama
skrivaju tkivo koje se nalazi iza njih.

- Taj je problem riješen ulaskom u elektroničko doba koje je potkraj šezdesetih godina prošlog
stoljeća omogućilo izradu novih tipova uređaja.

- Nova tehnologija nazvana je računalnom tomografijom (CT), a rendgenske je zrake rabila na

nov način.

- CT koristi rotirajući izvor rendgenskih zraka i projicira trodimenzionalne snimke, a uz pomoć

digitalnih tehnologija može prikazati i tkivo ispod tvrdih i gustih tvorevina.

GENETSKA ISTRAŽIVANJA I KLONIRANJE

- Sve dok 1953. američki i britanski znanstvenici nisu konstruirali i opisali model prvog lanca
DNK, smatralo se da su bjelančevine prenositelji genetskih informacija.

- Tada se pokazalo da upravo DNK sadrži genetske upute za razvoj staničnih oblika života i
većine virusa.

- Istraživanje DNK označilo je veliki napredak u kriminalistici jer uz pomoć te nukleinske

kiseline forenzičari mogu razriješiti i najzamršenije slučajeve.

72
 - Osim toga, DNK se koristi i u praćenju razvoja ljudske vrste i u utvrđivanju majčinstva,
očinstva i drugih rodovskih poveznica.

- Jedan od smjerova genetskih istraživanja doveo je do kloniranja, odnosno do stvaranja

genetski identičnih jedinki.

- S obzirom na to da je takav proces kod nekih jedinki posve prirodna pojava, ne čudi da su
znanstvenici došli na ideju da ga pokušaju provesti umjetnim putem.

- Najpoznatiji primjer kloniranja sisavca čuvena je ovca Dolly, „rođena“ 5. srpnja 1996.

- Čitava priča o klonovima i kloniranju od samoga početka izaziva brojne kontroverze,

posebice kada je u pitanju mogućnost kloniranja ljudi.

- Zagovaratelji kloniranja neprestano ističu njegove pozitivne strane.

- Tako bi kloniranje omogućilo spašavanje najugroženijih vrsta, a neki su eksperimenti pokazali

da bi se moglo iskoristiti u medicini.

5. NESTANAK KOLONIJALNIH CARSTVA

5.1. Dekolonizacija - osamostaljenje kolonija

STANJE DO DRUGOG SVJETSKOG RATA

- Europske države na čelu s Velikom Britanijom i Francuskom su do početka 20. stoljeća imale
svoje kolonijalne posjede u Africi i velikim dijelovima Azije, odakle su crpili sirovine za razvoj
svoga gospodarstva.

- No kao što su se nacionalni pokreti prema kraju 19. stoljeća počeli razvijati i među brojnim
europskim narodima koji su željeli stvoriti vlastite nacionalne države, isti su se pokreti i
težnje počeli javljati i u azijskim i afričkim kolonijama europskih sila.

- Budući da su Francuska i Velika Britanija na kraju Prvog svjetskog rata bile sile pobjednice,
one su zadržale svoje kolonijalne posjede.

- U njima je međutim s vremenom gospodarski i politički jačalo i domaće stanovništvo, a

mnogi od njih sudjelovali su i u tijelima kolonijalne uprave.

- Upravo će oni u bliskoj budućnosti biti glavni pokretač borbe za osamostaljenje od

kolonijalne vladavine.

73
DEKOLONIZACIJA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

- lako su Velika Britanija i Francuska iz Drugog svjetskog rata izašle kao pobjednice, rat ih je
toliko iscrpio da se više nisu mogle održati u svojim kolonijama.

- I Organizacija ujedinjenih naroda počela se početkom 1960-ih baviti pitanjem dekolonizacije

te se založila za pravo koloniziranih zemalja i naroda na samoopredjeljenje.

- Unatoč tome, neke kolonijalne sile nisu bile spremne poslušati te savjete.

- Tako je primjerice Francuska nastojala silom sačuvati vlast u svojim kolonijama Vijetnamu i
Alžiru, ali je u oba slučaja morala priznati poraz i povući se iz tih zemalja.

- Nasuprot Francuzima, Britanci su bez otpora postupno napuštali svoje kolonije.

- No i to je u nekim slučajevima otvorilo put novim krizama.

- Trajnim žarištem jedne takve krize postala je Palestina koja je nakon Prvog svjetskog rata
došla pod britansku upravu i iz koje su se Britanci povukli 1948.

- Nakon njihova povlačenja židovski doseljenici proglasili su Državu Izrael, što je odmah
dovelo do rata između novoproglašene židovske države i okolnih arapskih zemalja.

- U kasnijim desetljećima Izrael je sa susjednim arapskim državama vodio još nekoliko ratova,
a neprestani sukobi između Izraela i palestinskih područja uz njegovu granicu bili su i ostali
uzrok trajne nestabilnosti Bliskog istoka.

- Proces dekolonizacije koji je započeo nakon Drugog svjetskog rata bio je posebno intenzivan
1960-ih godina, kada su samostalnost izborile brojne britanske i francuske kolonije na
području podsaharske Afrike.

DEKOLONIZACIJA NA PRIMJERU INDIJE

- Indija je u sklopu britanskog kolonijalnog carstva uživala status najvažnijeg posjeda zbog
čega je i dobila naziv dragulj u kruni.

- Krajem 19. stoljeća britanska uprava u Indiji uvela je brojne promjene, težeći modernizirati
tu svoju koloniju.

- No istovremeno je i među Indijcima rasla želja za većom samoupravom i samostalnošću.

- U razdoblju između dva svjetska rata najistaknutiju ulogu u borbi za indijsku nezavisnost
imao je Mahatma Gandhi.

- On je pozivao Indijce na građanski neposluh i pasivan otpor kolonijalnim gospodarima, koji

je isključivao ikakav otvoreni sukob s njima.

- Unatoč tome britanske su ga vlasti više puta uhitile i osudile na zatvorske kazne.

74
 - Tijekom Drugog svjetskog rata Gandhi je zahtijevao da Britanci napuste Indiju smatrajući da
Indija ne može pružiti potporu Britaniji u ratu protiv Njemačke dok im Britanci uskraćuju
njihova prava.

- Nakon Drugog svjetskog rata Britanci su se odlučili povući iz Indije, pri čemu je njihov
kolonijalni posjed u Indiji podijeljen na dva dijela - Indiju, s većinskim hinduskim
stanovništvom i Pakistan, s većinskim muslimanskim stanovništvom.

- Vjerska netrpeljivost između hindusa muslimana prerasla je u pravu erupciju nasilja, u kojem
su brojni civili stradali ili su bili prisiljeni napustiti svoje domove seleći se, u skladu sa svojom
vjerskom pripadnošću, u jednu od novih država.

- Unatoč svim poteškoćama Indija je od osamostaljenja do danas očuvala sustav višestranačke

parlamentarne demokracije, bez vojnih državnih udara kao što je to bio slučaj u Pakistanu.

5.2. Izazovi postkolonijalnog svijeta

NASLJEDE KOLONIJALIZMA

- Kolonijalne sile povlačile su granice kolonija sukladno međusobnim dogovorima, pri čemu se
unutar tako zaposjednutih područja našlo etnički raznovrsno stanovništvo, što je posebno
bio slučaj u Africi.

- Kada su takve kolonije stekle nezavisnost, u njima su živjele različite etničke skupine,
odnosno plemena među kojima je često dolazilo do unutarnjih sukoba i krvavih građanskih
ratova.

- Jedan od posljednjih zbio se u nekadašnjoj belgijskoj koloniji Ruandi kada su se sukobili

manjinski narod Tutsi i većinski Hutu.

- Njihovi povremeni sukobi kulminirali su 1994. i doveli do genocida u kojem je, prema nekim
procjenama, ubijeno više od 800 000 Tutsija.

- Zbog tih i drugih razloga, kao što je nedostatak demokratske tradicije, u bivšim je kolonijama
nakon osamostaljenja bilo teško uspostaviti višestranačku demokraciju zapadnoeuropskog
modela.

- Njihov politički život bio je stoga često obilježen nedemokratskim sustavima vlasti,
diktaturama pojedinih vođa i vojnih zapovjednika, dok se vlast nerijetko mijenjala državnim
udarima.

GOSPODARSTVA DEKOLONIZIRANIH DRŽAVA

- Put kolonija do nezavisnosti nerijetko je bio težak i krvav, a ni ostvarenje nezavisnosti nije
riješilo njihove brojne probleme, posebno u Africi.

75
 - Mnoge od tih država bile su gospodarski nerazvijene, s obzirom na to da su bivši kolonijalni
gospodari bili zainteresirani uglavnom za iskorištavanje prirodnih i rudnih bogatstava
kolonija, a ne za njihov cjelokupan razvoj.

- Vlast u njima preuzeli su pokreti koji su vodili borbu za nezavisnost, čija je prevlast postupno
prerastala u nedemokratske oblike vladavine.

- Takav sustav vlasti pogodovao je širenju korupcije, što je nanijelo velike štete ne samo
gospodarstvu već i cjelokupnom stanovništvu.

- Nedostatak školovane radne snage koja bi mogla usvojiti suvremene oblike proizvodnje i
poslovanja priječila je pak gospodarski razvoj tih država.

- Kako su se naposljetku mnoge bivše kolonije zaduživale kod stranih banaka, pri čemu ta
sredstva zbog svega navedenoga nisu bila dobro iskorištena, našle su se u velikim dugovima
koji su onemogućavali njihov razvoj.

- S druge strane, postoje i primjeri nadasve uspješnih gospodarstava nekadašnjih kolonijalnih

područja, poput Singapura i Hong Konga.

NEOKOLONIJALIZAM

- lako su se zapadne države povukle iz svojih dojučerašnjih kolonija i omogućile im

nezavisnost, zapravo su i dalje zadržale znatan utjecaj u njima.

- One su zbog svoje gospodarske slabosti i dalje ostale vezane uz zapadne države u koje su u
pravilu izvozile svoje sirovine, dok su zauzvrat od njih kupovale razne industrijske i druge
proizvode.

- Osim toga, kredite za svoj gospodarski razvoj morale su također tražiti od banaka razvijenog
svijeta.

- Bivše kolonijalne sile svojim su gospodarskim, financijskim, a nekada i vojnim utjecajem i

dalje imale značajan utjecaj na prilike u bivšim kolonijama.

- Takav „novi" oblik kolonijalizma zove se neokolonijalizam.

- Nekadašnja belgijska afrička kolonija Kongo dobar je primjer neokolonijalizma.

- Godine 1960. Belgijci su se povukli iz Konga, koji je postao nezavisan.

- Patrice Lumumba postao je predsjednik vlade Konga, no na toj dužnosti ostao je kraće od tri
mjeseca.

- Njegovo nastojanje da zemlju potpuno oslobodi od utjecaja bivših kolonijalnih gospodara

izazvalo je otpor Belgijaca.

- Prisiljen stoga tražiti pomoć, Lumumba se obratio Sovjetskom Savezu, čime je na sebe
navukao i bijes Amerikanaca.

76
 - Koristeći slabosti i unutarnje podjele u Kongu, Amerikanci i Belgijci pomogli su državni
prevrat u kojem je Lumumba uhićen i smaknut, a novi vođa Konga uživao je potporu
zapadnih sila.

TREĆI SVIJET I POKRET NESVRSTANIH

- Pojam treći svijet prvi je put upotrijebio jedan francuski znanstvenik 1952. označivši njime
zemlje koji nisu bile ni dio NATO saveza, ni saveznici Sovjetskog Saveza.

- Prema tom znanstveniku zemlje trećeg svijeta bile su one koje su zanemarene, iskorištavane
i prezirane.

- Pojam treći svijet i danas se koristi za siromašne zemlje, najčešće bivše kolonije.

- Mnoge od njih okupile su se u međunarodnu organizaciju nazvanu Pokret nesvrstanih

zemalja.

- Njegov začetak bio je na konferenciji afričkih i azijskih država održanoj u Bandungu u

Indoneziji 1955. godine.

- U osnivanju tog pokreta značajnu ulogu imali su indijski predsjednik Džavaharlal Nehru i
egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, kao i jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito.

- Pokret je uglavnom okupljao azijske i afričke zemlje koje nisu bile svrstane ni uz zapadni, ni
uz istočni blok.

- Te zemlje zalagale su se za dekolonizaciju, za unaprjeđenje položaja zemalja trećeg svijeta,

kao i za miroljubivo rješavanje svjetskih problema.

- Budući da je taj pokret okupio brojne zemlje koje su bile i članice Organizacije ujedinjenih
naroda, on je imao utjecaj i na rad te glavne međunarodne organizacije.

6. DRUŠTVENA PREVIRANJA, POKRETI ZA LJUDSKA, GRAĐANSKA I RADNIČKA PRAVA U DRUGOJ

POLOVINI 20. STOLJEĆA

6.1. Pokreti za ljudska i građanska prava

LJUDSKA I GRAĐANSKA PRAVA NAKON 1945.

- Velika stradanja civila tijekom Drugog svjetskog rata potaknula su napore da se život i prava
svih ljudi bolje zaštite.

- To je trebao biti i jedan od ciljeva Organizacije ujedinjenih naroda koja je 1948. donijela
Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

- Među osnovnim ljudskim pravima navedeni su, primjerice, pravo na život, slobodu,
jednakost, pošteno suđenje, slobodu od ropstva i mučenja, kao i slobodu mišljenja i
njihovog izražavanja.

- Uz osnovna ljudska prava postoje i građanska prava.

77
 - Ona podrazumijevaju prava koja mora imati svaki građanin jedne demokratske države kako
bi ostvario svoj položaj ravnopravnog građanina.

- Niti jedan građanin u tom smislu ne smije biti diskriminiran na temelju svoje rase, boje kože,
spola, vjerske pripadnosti, nacionalne pripadnosti ili tjelesnih ograničenja.

AMERIČKI POKRET ZA GRAĐANSKA PRAVA

- Sjedinjene Američke Države bile su demokratski uređena država, a tijekom svoje povijesti
prihvatile su brojne useljenike iz svih dijelova svijeta.

- Unatoč tome, unutar samih Sjedinjenih Država i nakon Drugog svjetskog rata nije postojala
ravnopravnost svih građana.

- U bivšim robovlasničkim američkim saveznim državama brojno afroameričko stanovništvo i

dalje nije uživalo ista građanska prava kao bijelci.

- Afroamerikanci su, među ostalim, morali odvojeno od bijelaca koristiti javne ustanove i javni
prijevoz, imali su odvojene škole i bili zakinuti u brojnim drugim pravima.

- Od 1950-ih do pred kraj 1960-ih godina u Sjedinjenim Državama razvio se široki pokret
građana s ciljem ukidanja segregacije Afroamerikanaca kako bi oni postali ravnopravnim
članovima društva.

- Predvodnik tog pokreta bio je afroamerički protestantski svećenik Martin Luther King.

- Iako je zbog toga King ubijen u atentatu 1968., pokret kojem je stajao na čelu na kraju je
uspio u ukidanju segregacije.

- Stoga je pojam građanskih prava u SAD-u nerazdvojno povezan s borbom Afroamerikanaca

za svoja prava.

NELSON MANDELA I BORBA PROTIV APARTHEJDA

- Na afričkom kontinentu nekadašnje kolonije postupno su stjecale nezavisnost, ali je u

Južnoafričkoj Republici na vlasti ostao režim bijele manjine koji je provodio politiku
aparthejda ili odvojenosti.

- Temeljem zakona uvedenih nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Južnoafričke

Republike podijeljeno je na bijelce i ostale, odnosno crnce i druge „obojene".

- Crnačko stanovništvo moralo je živjeti odvojeno od bijelaca, a takvo razdvajanje provedeno

je u svim područjima života.

- Isto tako ono nije imalo nikakvih političkih prava, čak ni pravo glasa.

- Pokret protiv aparthejda predvodio je Afrički nacionalni kongres, koji je nakon zabrane
djelovanja osnovao i vojne jedinice s ciljem izvođenja diverzija.

- Vođa pokreta bio je Nelson Mandela, kojeg su bjelačke vlasti početkom 1960-ih osudile na
doživotni zatvor.

78
 - Južnoafričkim vlastima s vremenom je postajalo sve teže održavati postojeće stanje pa su
stupile u pregovore s Mandelom.

- Početkom 1990-ih aparthejd je ukinut, a za novog predsjednika Južnoafričke Republike 1994.

izabran je upravo Mandela.

PITANJE RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

- Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata obilježeno je i borbom za ženska prava, kako bi žene
u pravu na školovanje, zaposlenje i sudjelovanje u političkom životu bile izjednačene s
muškarcima.

- U razvijenim zemljama borba za ženska prava imala je tradiciju još iz vremena prije Drugog
svjetskog rata.

- Na kraju Drugog svjetskog rata žene su dobile pravo glasa u mnogim zemljama u kojima ga
do tada nisu imale, primjerice u Italiji i Francuskoj.

- Pravo glasa žene su dobile i u svim zemljama u kojima je uspostavljena komunistička vlast.

- Nasuprot tome, u nerazvijenim zemljama i bivšim kolonijama položaj žena bio je znatno
nepovoljniji i one su teže ostvarivale svoju ravnopravnost.

- U borbi za ravnopravnost žena sudjelovala je i Organizacija ujedinjenih naroda čija je Opća

skupština 1979. donijela Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije protiv žena.

- Isto je razdoblje obilježeno i borbom za prava spolnih manjina koja se isprva najviše razvila u
Sjedinjenim Američkim Državama.

- Tako su, primjerice, 1970. u New Yorku održani prvi javni mimohodi homoseksualaca i
ostalih spolnih manjina.

- Borba spolnih manjina bila je usmjerena na dekriminalizaciju homoseksualnosti, a zatim i na

borbu za potpunu ravnopravnost i dokidanje diskriminacije.

79
IV. SVIJET I HRVATSKA NAKON HLADNOG RATA

1. SLOM KOMUNIZMA U EUROPI I SLOM SFRJ. STVARANJE SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE.

EUROPSKE I EUROATLANTSKE INTEGRACIJE

1.1. Kraj Hladnog rata - slom komunizma u Istočnoj Europi

DETANT I NOVA NAPETOST

- Sedamdesetih godina 20. stoljeća u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog

Saveza došlo je do smanjivanja međusobnog neprijateljstva.

- Takva politika nazvana je detant, što je dolazilo od francuske riječi opuštanje, kako bi se
opisalo popuštanje napetosti između Moskve i Washingtona.

- Obje strane bile su svjesne da bi njihov sukob mogao odvesti svijet u propast.

- Osim toga i Amerikanci i Sovjeti, svatko iz svojih razloga, bili su skloni smanjenju izdvajanja za
daljnje naoružavanje.

80
 - Sovjete su na to prisiljavali gospodarski problemi, a Amerikance veliki troškovi i brojne žrtve
koje su imali tijekom Vijetnamskog rata.

- Zato se politika detanta među velikim silama u prvom redu očitovala u pregovorima oko
ograničavanja atomskog naoružanja i smanjivanja postojeće količine atomskog oružja.

- Sovjetska vojna intervencija u Afganistanu 1979., čiji je cilj bio podržali tamošnju
komunističku vlast u borbi protiv pobunjenika, označila je kraj politike detanta.

- Novoizabrani američki predsjednik Ronald Reagan nazvao je Sovjetski Savez carstvom zla te
je uložio mnogo napora kako bi ga oslabio.

- Pomoć koju su Amerikanci pružili afganistanskim pobunjenicima u ratu protiv komunističkih

vlasti i sovjetske vojske naposljetku je prisilila iscrpljene Sovjete da se 1988. povuku iz
Afganistana.

- U međuvremenu, Reagan je 1983. pokrenuo i program Rat zvijezda, nazvan prema

istoimenom američkom znanstvenofantastičnom filmu.

- Bila je riječ o programu razvoja sustava koji bi moćnim laserima bio u stanju uništiti sovjetske
rakete s atomskim bojevnim glavama prije nego što one pogode američki teritorij.

PERESTROJKA

- Početkom 1980-ih Sovjetski Savez bio je suočen s brojnim unutarnjih problemima,

zaostajanjem i slabosti svoga gospodarstva te niskim životnim standardom svojih građana.

- Godine 1985. na čelo Sovjetskog Saveza došao je Mihail Gorbačov koji je pokrenuo reforme
u sovjetskom društvu.

- Gospodarska reforma, nazvana perestrojka, odnosno „prestrojavanje“ trebala je učiniti

sovjetsko gospodarstvo učinkovitijim.

- Istovremeno je uvedena i politika glasnosti, odnosno otvorenosti, koja je podrazumijevala

veću slobodu u javnom izražavanju i iznošenje otvorene kritike komunističkih vlasti.

- Sve te promjene Gorbačov je uveo kako bi reformirao i time ojačao komunistički sustav, ali
one nisu postigle željeni učinak.

- Naprotiv, te će promjene na kraju dovesti do rušenja komunizma u Sovjetskom Savezu.

DEMOKRATSKE PROMJENE U ISTOČNOJ EUROPI

- Nakon završetka Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez održavao je strog nadzor nad
zemljama Varšavskog ugovora.

- Svaki pokušaj reformi ili izdvajanja pojedinih zemlja iz komunističkog bloka bio je u začetku
sprječavan, zbog čega je Sovjetska vojska 1956. intervenirala u Mađarskoj, a 1968. u
Čehoslovačkoj.

81
 - U Poljskoj su 1981. izbili masovni prosvjedi protiv komunističkih vlasti, ali su ubrzo nasilno
ugušeni.

- No kako je Sovjetski Savez bio sve zaokupljeniji velikim unutarnjim problemima, imao je sve
manje snage da čvrsto nadzire svoje saveznike.

- Početkom 1989. komunisti u Poljskoj pristali su na uvođenje višestranačkog sustava i

održavanje izbora na kojima je pobijedila demokratska oporba.

- Do kraja iste i tijekom iduće godine komunistički su režimi zbačeni i u drugim državama
srednje i jugoistočne Europe.

- Do pada komunizma došlo je uglavnom mirnim putem, masovnim izlascima građana na

ulice i višestranačkim izborima.

- Jedina iznimka bila je Rumunjska, gdje je narodnom pobunom svrgnut, osuđen na smrt i
strijeljan komunistički vođa Nicolae Ceauşescu.

- Pad komunizma u Njemačkoj Demokratskoj Republici na simboličnoj se razini iskazao

rušenjem Berlinskog zida, odnosno slobodnim prelaskom Nijemaca iz Istočnog u Zapadni
Berlin.

- Bio je to i korak prema stvaranju jedinstvene njemačke države, koja se ujedinila tijekom
1990. godine.

RASPAD SOVJETSKOG SAVEZA

- Krajem 1980-ih u nekim azijskim republikama Sovjetskog Saveza izbili su otvoreni sukobi
među nacionalnim skupinama, što je bio dokaz slabosti središnjih sovjetskih vlasti.

- Istovremeno su sovjetske baltičke republike (Litva, Latvija i Estonija), koje su do sovjetske

okupacije 1940. bile neovisne države, ponovno zahtijevale neovisnost.

- U ljeto 1991. dio sovjetskih vojnih i političkih krugova pokušao je izvršiti državni prevrat kako
bi Gorbačov bio uklonjen s vlasti, a komunizami Sovjetski Savez sačuvani.

- No prevrat je propao, a neruske sovjetske republike uskoro su proglasile samostalnost.

- Odvajanjem neruskih republika i Rusija je postala nova država, koja je u Vijeću sigurnosti
Organizacije ujedinjenih naroda naslijedila mjesto bivšeg Sovjetskog Saveza.

1.2. Jugoslavenska kriza i uvođenje višestranačja

GOSPODARSKA KRIZA

- Naftna kriza iz 1970-ih i nepovoljni uvjeti zaduživanja imali su dalekosežne posljedice na

Jugoslaviju.

82
 - Oni su još više produbili gospodarsku i društvenu krizu u zemlji, koja se posebno intenzivirala
nakon smrti Josipa Broza Tita 1980.

- Zbog velikih zaduživanja u inozemstvu Jugoslavija je početkom 1980-ih bila najzaduženija

zemlja u Europi s vanjskim dugom većim od 20 milijardi američkih dolara.

- Posljedica svega toga bila je ogromna inflacija, koja je stalno rasla, te je 1989. iznosila više od
2500 %.

- Cijene su neprestano rasle, što je dovelo do pogoršanja socijalne situacije u zemlji.

- Velika državna poduzeća našla su se u financijskim problemima pa su zbog neisplata plaća

radnici sve češće pristupali štrajkovima.

- Želeći osigurati pravednu raspodjelu u općoj nestašici, vlasti su tiskale novac te stanovništvu
dijelile bonove za kupnju namirnica.

- Međutim, slomljeno jugoslavensko gospodarstvo nije uspijevalo proizvesti dovoljno

osnovnih živežnih namirnica, kao ni ostalih proizvoda.

- Stoga su prazne police u trgovinama bile pravilo, a ne iznimka, a mjere štednje struje i
benzina svakodnevno su pogađale građane.

POLITIČKA KRIZA

- Gospodarsku krizu u Jugoslaviji pratila je 1980-ih ona politička.

- Započela je nemirima Albanaca na Kosovu 1981., koji su za pokrajinu zahtijevali status

republike u sklopu SFRJ.

- Nezadovoljan odredbama Ustava iz 1974. dio političkog i intelektualnog vrha Srbije

pokrenuo je kampanju za njegovu promjenu tražeći ukidanje autonomije Vojvodine i
Kosova te stvaranje centralizirane države pod srpskom dominacijom.

- Srpskim zahtjevima suprotstavilo se komunističko vodstvo Slovenije, a potom i Hrvatske,

braneći državno uređenje zasnovano na Ustavu iz 1974. te tražeći daljnju decentralizaciju i
veće demokratske slobode.

- Politička kriza dodatno se zaoštrila kada je na čelo komunističkog vodstva Srbije došao
Slobodan Milošević, kojeg je ubrzo prihvatila većina Srba u Jugoslaviji kao neospornog
srpskog vođu.

- Na masovnim narodnim zborovima (mitinzima) Milošević je pučističkim metodama

organizirao rušenje legitimno izabranih političkih vodstava u Vojvodini, Kosovu i Crnoj Gori.

- Umjesto njih postavio je sebi odana vodstva koja će provoditi velikosrpsku politiku.

- U ožujku 1989. Srbija je znatno ograničila autonomiju pokrajina, čime je srušen Ustav SFRJ.

- Politička razmimoilaženja između Srbije s jedne te Slovenije i Hrvatske s druge strane

kulminirale su na 14. izvanrednom kongresu SKJ početkom 1990. u Beogradu.

83
 - Zbog pokušaja srbijanskog vodstva da nametne svoju opciju centralizirane države pod
srpskom dominacijom, prvo slovenska, a potom i hrvatska delegacija napustile su kongres,
što je označilo kraj postojanja Saveza komunista Jugoslavije.

- Raspadom SKJ započeo je proces raspada Jugoslavije.

PRVI VIŠESTRANAČKI IZBORI

- Krajem 1980-ih političko vodstvo Slovenije, a zatim i Hrvatske, bilo je suočeno sa sve
snažnijim zahtjevima za demokratizacijom društva i uvođenjem višestranačja.

- Zato su se u tim republikama javile prve inicijative za osnivanjem oporbenih skupina i

stranaka.

- U svibnju 1989. osnovana je prva politička stranka u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata
Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS), nakon koje se osnivaju i druge stranke.

- U kratkom razdoblju osnovano je više od trideset političkih stranaka koje su se zalagale za

daljnju demokratizaciju vlasti, višestranački sustav, tržišno gospodarstvo te poštivanje
građanskih i ljudskih prava.

- Slobodni višestranački izbori u Hrvatskoj održani su u travnju i svibnju 1990. godine.

- Većinom glasova (41,9 %) pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), predvođena

dr. Franjom Tuđmanom, u čijem su programu Hrvati vidjeli odgovor na sve agresivniju
nacionalističku velikosrpsku politiku Beograda.

1.3. Osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske

NOVA HRVATSKA VLAST

- Konstituirajuća sjednica novog višestranačkog Sabora SR Hrvatske održana je 30. svibnja

1990.

- Za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske Sabor je izabrao Franju Tuđmana, predsjednika

Hrvatske demokratske zajednice, koja je na izborima osvojila najviše mandata.

- Istovremeno je za predsjednika Sabora imenovan Žarko Domljan, a za predsjednika Vlade

Stjepan Mesić.

- Krajem srpnja 1990. Hrvatski sabor promijenio je nazive republičkih institucija tako što je iz
njihovog naziva izbacio pridjev socijalistički.

- Socijalistička Republika Hrvatska preimenovana je u Republiku Hrvatsku, a istovremeno je

zvijezdu petokraku u njenoj zastavi zamijenio povijesni hrvatski grb.

- Uoči Božića 1990. (22. prosinca), Sabor je izglasao novi Ustav Republike Hrvatske (Božićni
Ustav).

84
 - Novim Ustavom zajamčena su ljudska prava i slobode, odnosno ravnopravnost svih građana
pred zakonom, te višestranačka demokracija, tržišno gospodarstvo i pravo privatnoga
vlasništva.

- Republika Hrvatska određena je kao jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna država.

IZLAZAK IZ JUGOSLAVIJE

- Hrvatske i slovenske prijedloge o preustroju države u zajednicu neovisnih država

(konfederaciju) srbijanski su predstavnici uporno odbijali, želeći zadržati centralističko
uređenje u kojem bi Srbija imala prevlast nad ostalim republikama.

- Takav razvoj događaja potaknuo je Hrvatsku i Sloveniju na osamostaljenje.

- U Hrvatskoj je u svibnju 1991. održan referendum (izjašnjavanje građana), na kojemu se

više od 90% birača (od oko 84% izašlih na glasovanje) izjasnilo za neovisnost Republike
Hrvatske, odnosno protiv njezinog ostanka u Jugoslaviji.

- Na temelju rezultata referenduma Sabor Republike Hrvatske donio je 25. lipnja 1991.
Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH.

- Istoga dana samostalnost je proglasila i Slovenija.

- Time je započeo proces razdruživanja Hrvatske od drugih republika i SFRJ, odnosno postupak
za njezino međunarodno priznanje.

- Ipak, na zahtjev predstavnika Europske zajednice, Hrvatska i Slovenija prihvatile su

tromjesečnu odgodu (moratorij) realizacije odluke o samostalnosti, kako bi se pregovori o
mirnom rješenju jugoslavenske krize mogli nastaviti.

- No budući da je velikosrpska agresija na Hrvatsku sve više jačala Sabor RH donio je po isteku
odgode 8. listopada konačnu Odluku o odcjepljenju Republike Hrvatske od SFRJ i njezinu
osamostaljenju.

MEĐUNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE

- Hrvatska diplomacija, koja se tek ustrojavala, trebala je uvjeriti međunarodnu zajednicu da

napusti politiku očuvanja cjelovitosti Jugoslavije.

- Među političarima i istaknutim osobama koje su posebno podržale međunarodno priznanje

Hrvatske i Slovenije bili su papa Ivan Pavao II., ali i dužnosnici Njemačke, Austrije i Italije.

- Za međunarodno priznanje Hrvatske bilo je važno i mišljenje međunarodne Arbitražne

komisije, koju je vodio Francuz Robert Badinter (Badinterova komisija).

- Spomenuta je komisija zaključila kako prema Ustavu iz 1974. jugoslavenske republike imaju
pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja te da u osamostaljenju Hrvatske i Slovenije
nema ništa sporno i protuustavno.

85
 - Posebnim ustavnim zakonima Hrvatska je jamčila jednakost i slobode svim nacionalnim
manjinama.

- Ti su zakoni bili jedan od uvjeta za međunarodno priznanje Republike Hrvatske i za njezino

primanje u OUN.

- Povrh toga, srpskom je stanovništvu osigurana kulturna autonomija, uporaba njihovog jezika
i pisma te je predviđeno da se jedanaest općina sa srpskom većinom organiziraju u dva
posebna kotara - Glina i Knin.

- Ipak, za konačno međunarodno priznanje Republike Hrvatske najvažniji su bili uspjesi

hrvatskih branitelja na bojištu, koji su zaustavili velikosrpsku agresiju i međunarodnoj
zajednici pokazali da su Hrvati sposobni obraniti novostvorenu državu.

- U takvim okolnostima države Europske zajednice (današnja Europska unija) priznale su

Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. kao samostalnu i suverenu državu.

- Potpunu međunarodnu afirmaciju Republika Hrvatska postigla je 22. svibnja 1992., kada je,
kao 178. članica, primljena u Organizaciju ujedinjenih naroda.

1.4. Europska unija od nastanka do danas. Hrvatska u Europskoj uniji (EU)

IDEJA UJEDINJENE EUROPE

- Poučeni posljedicama dvaju svjetskih ratova koji su opustošili Europu, krajem 1940-ih
pojedini političari počeli su zagovarati rješavanje svih budućih sporova među europskim
državama mirnim putem.

- Jedan od tih sporova bilo je pitanje Ruhra, njemačke pokrajine nad kojom je nakon rata
uspostavljen francuski protektorat.

- Uvidjevši da bi razmirice Francuske i SR Njemačke oko Ruhra mogle dovesti do novog

sukoba, francuski političar Jean Monnet predložio je ujedinjenje proizvodnje ugljena i čelika
dviju država i njihovo stavljanje pod nadzor jednog novog europskog tijela.

- Već 1951. Francuska i SR Njemačka, kojima se priključuju Belgija, Nizozemska, Luksemburg i

Italija, osnivaju Europsku zajednicu za ugljen i čelik.

- Uspješna suradnja potaknula je navedene države da uspostave zajedničke ovlasti nad

cjelokupnom privredom i 1957. stvore Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ), s ciljem
njihova što čvršćeg gospodarskog povezivanja i razvoja.

- Vidjevši opću korist od suradnje, zemlje članice EEZ-a potpisale su 1992. Ugovor u
Maastrichtu o stvaranju Europske unije (EU), koji je stupio na snagu krajem iduće godine.

- Njime je stvoreno zajedničko unutarnje tržište, čime su uklonjena preo- stala ograničenja
slobodnom kretanju robe, usluga, ljudi i kapitala.

86
 - Uspostavljena je i zajednička ekonomska, monetarna i politička unija, koja je u konačnici
rezultirala uvođenjem jedinstvene valute - eura.

PROŠIRENJE UNIJE - HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI

- Primanjem novih zemalja u članstvo zajednica europskih država sve se više širila i rasla te
zbog toga mijenjala.

- Nakon pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a, Unija se proširila i na nekadašnje komunističke
države.

- Krajem 2007. zemlje članice Unije potpisale su Lisabonski ugovor.

- Njime je EU institucionalno prilagođena velikom proširenju te je reformirana i

modernizirana.

- Povećane su ovlasti Europskog parlamenta, čime je povećan utjecaj zemalja članica na

donošenje zakona i propisa.

- Omogućeno je brže i učinkovitije odlučivanje te sudjelovanje građana u donošenju odluka

putem građanskih inicijativa.

- Ugovorom je prvi put rečeno da zemlja članica može istupiti iz Unije ako to želi.

- Od osamostaljenja glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske bilo je članstvo u euroatlantskim

integracijama.

- Pregovori o primanju Hrvatske u članstvo Europske unije počeli su krajem 2005.

- Zbog neugodnih iskustava tijekom masovnog proširenja početkom 21. stoljeća, Europska
unija postrožila je kriterije za primanje novih članica, što je usporilo hrvatski put.

- Hrvatska je primljena u Europsku uniju 1. srpnja 2013. kao 28. zemlja članica.

- Nasuprot tome, put Hrvatske prema punopravnom članstvu u NATO savezu tekao je brže te
je Hrvatska članica NATO-a od 2009.

NOVI IZAZOVI

- Početkom 21. st. Europa se suočila s velikim izazovima, koji zaoštravaju odnose unutar Unije.

- Krajem 2008. Europu je, kao i čitav svijet, zahvatila velika financijska kriza, koja je dovela do
recesije, pada BDP-a i porasta nezaposlenosti u svim zemljama EU-a, posebice u Grčkoj,
Portugalu i Španjolskoj.

- Veliki problem s kojim se Europa suočava posljednjih godina jest dolazak stotina tisuća
migranata, prvenstveno iz zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

- Potaknuta već izbijanjem ekonomske krize, migrantska kriza pojačala se nakon prevrata i
ratova u arapskim zemljama te je vrhunac dosegla 2015. rasplamsavanjem građanskog rata u
Siriji.

87
 - Uglavnom bježeći od progona i siromaštva, migranti dolaze u Europu s ciljem traženja azila u
zemljama Unije.

- Navedene krize i planovi za daljnje proširenje Europske unije potaknuli su jačanje

euroskepticizma.

- U pojedinim zemljama članicama EU-a javljaju se pokreti i političke stranke koje se iz

gospodarskih i političkih razloga zalažu za izlazak iz Europske unije.

- Temeljem referenduma održanog 2016., na kojem se natpolovična većina njezinih građana

izjasnila za izlazak, Velika Britanija postala je 2020. prvom članicom koja je istupila iz
Europske unije (BREXIT).

2. DOMOVINSKI RAT 1991. - 1995.

2.1. Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku

VELIKOSRPSKI PLANOVI

- S obzirom na svoj cilj da svi Srbi žive u jednoj državi, velikosrpska politika planirala je
stvaranje srpske države na većem dijelu bivše Jugoslavije.

- Zapadna granica takve Velike Srbije zamišljena je na crti Virovitica – Pakrac – Karlovac –
Ogulin – Karlobag.

- Dakle, duboko na teritoriju Hrvatske.

- Takvu politiku srbijanskog vodstva prihvatila je i Jugoslavenska narodna armija (JNA) ne

skrivajući namjeru da je na- metne i oružjem, a potom i Crna Gora.

- Pripreme za ostvarenje tog cilja započele su prije demokratskih promjena u Hrvatskoj, a

nastavljene su odmah nakon prvih višestranačkih izbora.

88
 - Tada, sredinom svibnja 1990., nezadovoljno rezultatima izbora u Hrvatskoj, vodstvo JNA
stavilo je gotovo cjelokupno naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane pod svoj nadzor.

- Time je Hrvatska razoružana, a JNA osigurala je potpunu nadmoć za provođenje spomenutih

velikosrpskih planova.

BALVAN-REVOLUCIJA I PROGLAŠENJE SAO KRAJINE

- Postizanjem savezništva s dobro naoružanom JNA, srbijanskom političkom vodstvu gotovo

potpuno razoružana Hrvatska činila se lakim plijenom.

- Želeći izazvati reakciju hrvatskih vlasti, koja bi bila povod za napad naoružanih Srba i JNA na
Hrvatsku, srpske su vlasti poticale organiziranje masovnih okupljanja srpskoga naroda u
dijelovima Hrvatske u kojima su Srbi bili većinsko stanovništvo.

- Istodobno, sredinom kolovoza 1990. je postavljanjem kamenja i balvana na prometnice u

sjevernoj Dalmaciji (u okolici Knina, Benkovca i Obrovca) započela oružana pobuna dijela
Srba protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti (balvan-revolucija).

- U rujnu se pobuna Srba proširila na Banovinu i na druge dijelove Hrvatske.

- Njezin krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Republike Hrvatske Republici Srbiji i
stvaranje jedinstvene srpske države.

- Kao vođe pobune, koja je politički, gospodarski i vojno pomagana iz Beograda, nametnuli su
se Mile Martić, Milan Babić i Jovan Rašković.

- Vrhunac dotadašnjeg protuustavnog djelovanja pobunjenih Srba na dijelu teritorija Hrvatske

bilo je proglašenje „Srpske autonomne oblasti Krajina" (SAO Krajina) u prosincu 1990., sa
sjedištem u Kninu.

PRVI ORUŽANI SUKOBI I ŽRTVE

- U proljeće 1991. započeli su i oružani napadi naoružanih srpskih ekstremista i terorista na

hrvatsku policiju.

- Prvi oružani sukob između specijalnih postrojbi hrvatske policije i naoružanih Srba dogodio
se u Pakracu 2. ožujka 1991., nakon što su dan ranije policajci srpske narodnosti razoružali
svoje kolege Hrvate i zauzeli policijsku postaju, s ciljem da to područje postane dio „SAO
Krajine“.

- Postrojbe JNA i taj su put stale u zaštitu srpskih ekstremista sprječavajući tako hrvatsku
policiju u obavljanju njezinih dužnosti.

- Na sam Uskrs 31. ožujka na području Nacionalnog parka Plitvička jezera dogodio se novi
sukob hrvatske policije i srpskih ekstremista, koji su zauzeli NP Plitvička jezera.

- Na Plitvicama je poginuo policajac Josip Jović, prvi poginuli hrvatski branitelj u

Domovinskom ratu.

89
 - U hrvatskoj historiografiji taj se događaj naziva Krvavi Uskrs.

- Odlučne intervencije specijalnih jedinica hrvatske policije u Pakracu i na Plitvicama podigle

su moral hrvatskim građanima i pokazale da će Hrvatska braniti svoju teritorijalnu
cjelovitost.

- Početkom svibnja 1991. srpski ekstremisti ubili su iz zasjede 13 hrvatskih policajaca 12 u

Borovu Selu kod Vukovara, a jednog u zaleđu Zadra.

- Istovremeno je u Borovu Selu ranjeno više od 20 hrvatskih policajaca.

- Toliki gubitci u jednome danu izazvali su revolt Hrvata i stvaranje ratne psihoze u Hrvatskoj,
posebice u vukovarskoj općini.

NA UDARU VELIKOSRPSKE AGRESIJE

- Proglašenu neovisnost Hrvatska je morala obraniti u nametnutom ratu.

- Vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj ni u jednom trenutku nije prihvatilo mogućnost života
u neovisnoj Hrvatskoj, niti je bilo spremno na takvo političko rješenje.

- Umjesto pregovora, u ljeto 1991. Hrvatsku su napale Srbija i JNA, kao i postrojbe Srba iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

- Agresiji su se u listopadu, napadom na dubrovačko područje, priključile i naoružane

postrojbe iz Crne Gore.

- Agresija je prethodno pomno isplanirana u vrhu JNA, a sukladno srbijanskim planovima o

granicama Velike Srbije, hrvatski teritorij trebalo je presjeći i odvojiti na nekoliko područja:
u Slavoniji, na Banovini i Kordunu, te u Lici i Dalmaciji.

- U agresiji koja se svom žestinom nastavila do kraja 1991. neprijatelj je okupirao gotovo
trećinu hrvatskog državnog teritorija.

- Treba naglasiti da nad velikim dijelom okupiranog područja hrvatske vlasti zbog srpske
pobune nisu imale kontrolu još od kraja 1990.

- S druge strane, najveći dio područja koja su Srbi napadali tijekom agresije hrvatski su
branitelji uspjeli obraniti.

2.2. Obrana Hrvatske od velikosrpske i crnogorske agresije

STVARANJE HRVATSKE VOJSKE

- Do odvajanja iz Jugoslavije i proglašenja samostalnosti Hrvatska nije smjela imati vlastitu

vojsku.

90
 - Zbog toga se, kao i zbog činjenice da je naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane već u
svibnju 1990. oduzela JNA, hrvatska oružana sila u Domovinskom ratu razvila iz policijskih
snaga.

- Policijske postrojbe mogle su zaštititi hrvatske građane od pobune dijela Srba u Hrvatskoj, ali
je prijetnja JNA prisilila hrvatsko vodstvo da u travnju 1991., u okviru Ministarstva unutarnjih
poslova, započne s ustrojavanjem vojno-policijske komponente oružanih snaga, nazvane
Zbor narodne garde (ZNG).

- To je bio začetak buduće Hrvatske vojske.

- Do kraja svibnja 1991. osnovane su prve četiri brigade ZNG-a.

- Istodobno s ustrojavanjem profesionalnih oružanih snaga, od 15. ožujka 1991. započelo je i

ustrojavanje nenaoružanih odreda Narodne zaštite.

- S vremenom se dio njih naoružao i sudjelovao u obrani Hrvatske.

- Za obranu domovine bili su spremni brojni dragovoljci, no glavni problem bio je nedostatak
oružja, posebice teškog naoružanja i streljiva.

ORGANIZACIJA OBRANE

- Hrvatsko vodstvo nastojalo je izbjeći oružani sukob sa znatno nadmoćnijom JNA.

- No rat se nije mogao izbjeći nakon što se u ljeto 1991. postrojbama pobunjenih Srba u
napadu na Hrvatsku otvoreno pridružila JNA.

- Prvom udaru srpskog agresora otpor su pružile slabo naoružane policijske snage i Zbor
narodne garde te dragovoljačke postrojbe.

- Tek od sredine rujna 1991., osvajanjem skladišta vojne opreme, naoružanja i streljiva JNA
(rat za vojarne) stvoreni su uvjeti za uspješnu obranu i vođenje rata.

- Zadobiveni ratni plijen bio je od presudne važnosti za ustrojavanje postrojbi Hrvatske vojske i
obranu Republike Hrvatske.

- Ali zbog zabrane uvoza vojne opreme u Jugoslaviju, pa tako i u Hrvatsku, koju je krajem rujna
1991. nametnulo Vijeće sigurnosti UN-a, nedostatak oružja, a posebice streljiva, i dalje je bio
glavni problem hrvatskim snagama.

- S obzirom na ogromne zalihe streljiva i izrazitu nadmoć u naoružanju JNA u odnosu na

hrvatske oružane snage, takva odluka UN-a zapravo je omogućila srpskom agresoru lakše
osvajanje teritorija u Hrvatskoj, a potom i u Bosni i Hercegovini.

- Znatnu pomoć za naoružanje i obranu Hrvatske dalo je i hrvatsko iseljeništvo, a obrani

Hrvatske podređeno je cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

HRVATSKA SE USPJELA OBRANITI

91
 - Unatoč ogromnoj premoći u naoružanju, streljivu i opremi, JNA tijekom 1991. nije uspjela
osvojiti sve što je velikosrpska politika planirala.

- Već u kolovozu i rujnu njezino napredovanje zaustavili su branitelji Vukovara, koji su tri
mjeseca zadržavali znatnu neprijateljsku silu u opsadi toga grada.

- Neprijatelj je zaustavljen i na ostalim važnim točkama u kontinentalnoj Hrvatskoj, a u

zapadnoj Slavoniji hrvatske su postrojbe uspjele i osloboditi dijelove okupiranog područja.

- Jednako tako neprijatelju je propao i pokušaj cijepanja i odvajanja Dalmacije od ostatka

Hrvatske, kao i prodor dolinom Neretve do mora (luka Ploče), kako bi potpuno izolirao i
okupirao Dubrovnik i njegovu okolicu.

- Slomu neprijateljskih nastojanja u Dalmaciji pridonijele su i pobjede hrvatskih pomorskih

snaga nad Jugoslavenskom ratnom mornaricom (JRM) na moru ispred Splita i Korčule.

- Već u studenom 1991. hrvatske snage deblokirale su sve hrvatske luke, osim Dubrovnika,
Visa, Lastova i Mljeta.

- Sa spomenutih otoka jugoslavenska se mornarica povukla do kraja svibnja 1992., čime je

hrvatsko more konačno oslobođeno.

BITKA ZA VUKOVAR

- Napadi srpskih ekstremista na vukovarskom području započeli su već u travnju 1991., a

rezultirali su ubojstvom dvanaest hrvatskih policajaca u Borovu Selu početkom svibnja.

- Od tada JNA je u naselja s većinskim srpskim stanovništvom u vukovarskoj i vinkovačkoj

općini dovukla ljudstvo i tehniku, stvarajući uporišta za napad na Vukovar.

- Nakon manjih sukoba od srpnja, otvoreni i kontinuirani napad JNA i pobunjenih Srba
uslijedio je od 25. kolovoza.

- S obzirom na količinu upotrijebljenih oklopnih snaga JNA, okupacija Vukovara činila se lakom
zadaćom.

- Međutim, hrvatski branitelji odbili su neprijateljske napade u kolovozu i rujnu te

organiziranom obranom nanosili agresoru osjetne gubitke u ljudstvu i tehnici.

- Prekretnica Bitke za Vukovar nastupila je 1. listopada kada je JNA, angažirajući goleme

snage, uspjela zauzeti selo Marince, između Vukovara i Vinkovaca.

- Time je presjekla jedinu preostalu komunikaciju s Vukovarom.

- Sva nastojanja Hrvatske vojske i specijalnih policijskih snaga za ponovnim ovladavanjem

Marincima i deblokadom Vukovara kao nužnim preduvjetom za njegovu obranu bila su
neuspješna.

92
 - Hrvatska vojska, tek u fazi ustrojavanja i, u odnosu na snage JNA, sa zanemarivom količinom
naoružanja i tehnike, a posebice streljiva, nije uspjela probiti obruč neprijateljskih snaga oko
Vukovara.

- Premda je uspjela staviti u potpuno okruženje Bogdanovce i Vukovar, JNA je trebalo još više
od mjesec i pol dana da slomi žilavu hrvatsku obranu.

- Nakon gotovo tromjesečne opsade Vukovar je u cijelosti okupiran od 18. do 20. studenoga
1991., kada je prestao zadnji otpor branitelja u dijelu Borova Naselja (dio Vukovara).

- Iz poštovanja prema žrtvama, 18. studeni je u Republici Hrvatskoj državni praznik - Dan
sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

ZNAČENJE BITKE ZA VUKOVAR

- Snage obrane u Vukovaru ni u jednom trenutku nisu prelazile 1800 do 2000 branitelja s
oružjem.

- Obrana Vukovara provodila se uz potporu različitih civilnih službi grada, od medicinskog

osoblja do novinara Radija Vukovar.

- Uz Hrvate, grad su branili i pripadnici ostalih manjina u Hrvatskoj, uključujući i Srbe, te strani
dragovoljci.

- U tromjesečnoj opsadi Vukovara srpski je agresor angažirao znatno veće snage u ljudstvu i
tehnici (više od 40 000 vojnika) od onih koje su imali vukovarski branitelji.

- U napadima na grad neprijatelj je imao velike gubitke, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, no
razorio je ili znatno oštetio više od 90% stambenih i gospodarskih objekata.

- Unatoč ogromnom nerazmjeru u naoružanju i streljivu u korist agresora, hrvatski branitelji

Vukovara uspijevali su gotovo tri mjeseca braniti grad.

- Time su znatno usporili dinamiku napredovanja neprijateljskih snaga prema drugim

hrvatskim gradovima i doprinijeli konačnoj obrani Hrvatske.

- Zbog svega toga Vukovar je zaslužio epitet grada heroja.

SARAJEVSKI SPORAZUM - DOLAZAK MIROVNIH SNAGA UN-a

- Zbog velikih gubitaka u ljudstvu i tehnici, JNA krajem 1991. više nije mogla ozbiljnije ugroziti
hrvatsku obranu.

- S druge strane, zbog nedostatka tehnike i streljiva te kvalitetnog časničkog i dočasničkog

kadra, hrvatske postrojbe još nisu bile sposobne provesti složenije napadne operacije bez
većeg broja žrtava.

- U takvim okolnostima u Sarajevu su 2. siječnja 1992., uz posredovanje UN-a, predstavnici

Republike Hrvatske i JNA potpisali mirovni sporazum.

93
 - Sarajevski sporazum predviđao je potpuni prekid borbenih djelovanja na svim bojištima u
Republici Hrvatskoj.

- Temeljem sporazuma JNA je napustila Republiku Hrvatsku, ali prethodno je ostavila oružje,
opremu i zapovjedni kadar srpskim snagama u Hrvatskoj.

- Prekid borbenih djelovanja bio je preduvjet za dolazak mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku i
međunarodno priznanje Hrvatske.

- Zadatak UNPROFOR-a (United Nations Protection Forces), kako su se zvale pridošle

međunarodne mirovne snage, bilo je održati primirje, ali i zaštititi preostalo hrvatsko
stanovništvo i njihovu imovinu na okupiranim područjima te omogućiti povratak prognanika
i uspostavu prometnih komunikacija.

- No UNPROFOR je samo djelomično ostvario svoje zadaće, čuvajući krhko primirje.

- U razdoblju mandata mirovnih snaga UN-a na područjima pod njihovom zaštitom ubijeno je
više stotina Hrvata, a više tisuća ih je protjerano.

2.3. Oslobodilačke akcije Hrvatske vojske

POČETAK OSLOBAĐANJA

- Oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske dugotrajan je proces vojnog djelovanja

hrvatskih snaga.

- One su nizom akcija već od kraja 1991. počele stvarati uvjete za konačno oslobađanje cijelog
okupiranog teritorija, oslobodivši znatan dio zapadne Slavonije.

- Na taj je način spriječeno izbijanje srpskih postrojbi na Dravu te potpuno okruženje istočne
Slavonije.

- U jesen 1991. najveći dio dubrovačkog područja bio je okupiran, a grad Dubrovnik našao se u
potpunom okruženju JNA i srpsko-crnogorskih snaga, koje su ga razarale zrakoplovstvom i
artiljerijom.

- I povijesna jezgra Dubrovnika, zaštićena poveljom UNESCO-a, doživjela je teška razaranja.

- S početkom napada agresor je gradu, u kojem je bilo više od 50 000 stanovnika i izbjeglica,
prekinuo dotok vode i struje.

- Istovremeno je provođenjem mjera pomorske blokade sprječavao dovoz hrane i lijekova.

- Ipak, hrvatski branitelji uspjeli su obraniti grad.

- Potom je od proljeća do kraja listopada 1992., nizom oslobodilačkih akcija i operacija

hrvatskih snaga, kojima je koordinirao general zbora Janko Bobetko, Dubrovnik deblokiran, a
dubrovačko područje u potpunosti oslobođeno.

94
 - U lipnju 1992. oslobođeno je i područje Miljevačkog platoa u zaleđu Šibenika.

OSLOBODILAČKA OPERACIJA GUSAR (MASLENICA)

- U rujnu 1991. neprijateljske su postrojbe zauzele šire područje Masleničkog mosta, čime su
prekinule redovnu prometnu komunikaciju Dalmacije s ostatkom Hrvatske.

- Do početka listopada neprijatelj je ovladao znatnim dijelom zadarskog zaleđa te došao do

samog ulaza u Zadar, gdje je zaustavljen.

- Hrvatski branitelji obranili su grad, no zbog napada topništva srpskih snaga, poput ostalih
hrvatskih gradova u blizini bojišta, i Zadar je trpio teška razaranja i stradanja civilnog
stanovništva.

- Grad je bio izložen i dugotrajnom prekidu opskrbe električnom energijom i vodom, koji su
bili pod nadzorom neprijatelja.

- Istodobno se, zbog okupacije područja oko srušenog Masleničkog mosta, iz Dalmacije prema
sjeveru moralo prometovati zaobilazno, trajektnom vezom preko otoka Paga.

- Zbog svega toga hrvatsko je vrhovništvo u siječnju 1993. pokrenulo oslobodilačku operaciju
Gusar, koja je široj javnosti poznatija pod imenom Maslenica.

- Oslobađanjem zadarskoga zaleđa stvoreni su preduvjeti za postavljanje pontonskog mosta u

blizini srušenog Masleničkog mosta, kako bi se kopnenim putem Dalmacija spojila s
ostatkom Hrvatske.

- Omogućeno je i otvaranje do tada okupirane zračne luke u Zemuniku.

- Neprijateljske postrojbe uzvratile su žestokim protuudarom, no u borbama koje su na tom

području potrajale sve do ožujka, hrvatski su branitelji uglavnom uspjeli obraniti oslobođeno
područje.

POKUŠAJI MIRNOG RJEŠENJA

- Tijekom 1994. godine vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj nalazilo se u vrlo teškoj
gospodarskoj situaciji.

- Najveći razlog takvom stanju bio je smanjen dotok pomoći iz Srbije, koja je i sama imala
gospodarskih problema zbog sankcija koje su joj nametnuli Ujedinjeni narodi te zbog
odgovornosti za rat u Bosni i Hercegovini.

- Želeći pripremiti teren za mirnu reintegraciju okupiranoga teritorija, hrvatske su vlasti

potpisale nekoliko sporazuma s pobunjenim Srbima.

- Jedan od njih bio je i gospodarski sporazum iz prosinca 1994., koji je predvidio otvaranje
autoceste Zagreb - Beograd kroz okupirano područje zapadne Slavonije.

- No njegovu provedbu ometalo je i na kraju onemogućilo vodstvo Srba iz Knina.

95
 - Početkom 1995. ono je odbilo novi prijedlog međunarodne zajednice - Plan Z-4 o političkom
rješenju krize u Hrvatskoj.

- Plan je predvidio iznimno široku autonomiju Srba u Hrvatskoj, gotovo državu u državi, u
predviđenim kotarevima Glina i Knin (11 općina u kojima su prema popisu stanovništva iz
1991. Srbi imali apsolutnu većinu).

- Činjenica da je vodstvo pobunjenih Srba u Kninu odbilo prihvatiti Plan Z-4, sukladno
sugestijama srbijanskog vodstva iz Beograda, nametnula je vojnu opciju kao jedino rješenje
za povratak okupiranih područja Republike Hrvatske.

OPERACIJA BLJESAK

- Budući da se pobunjeni Srbi nisu držali dogovora o otvaranju autoceste Zagreb - Lipovac,
hrvatske su vlasti početkom svibnja 1995. provele vojno-redarstvenu operaciju Bljesak.

- U njoj su Hrvatska vojska i specijalne jedinice policije oslobodili preostali okupirani prostor
za- padne Slavonije i Posavine.

- Na taj su način otvorile autocestu i izbile na rijeku Savu, međunarodno priznatu granicu
Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.

- U samo 32 sata – 1. i 2. svibnja – slomljen je otpor srpskih postrojbi te su oslobođeni

Okučani, Jasenovac i Stara Gradiška.

- Milan Martić, jedan od vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj, iz osvete je naredio raketiranje
hrvatskih gradova, među njima i Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske, u kojem je
poginulo sedam, a ranjeno više od stotinu građana.

2.4. Operacija Oluja. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja

PRIPREME ZA OPERACIJU OLUJA

- Od jeseni 1994. do ljeta 1995. postrojbe Hrvatske vojske provele su niz operacija, kojima su
stvorile preduvjete za konačno oslobađanje okupiranog hrvatskog teritorija.

- Operacije su dijelom provedene na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine, sukladno

međunarodnom ratnom pravu te dogovoru hrvatskog i bosanskohercegovačkog
predsjednika.

- Tako su hrvatske postrojbe, opremljene tenkovima i teškim naoružanjem, zauzele vrhove

planine Dinare, čime se Knin, središte srpske pobune u Hrvatskoj, našao u poluokruženju
hrvatskih snaga.

- Sve je bilo spremno za konačno oslobođenje Hrvatske.

NEPOSREDAN POVOD ZA OPERACIJU OLUJA

96
 - Krajem srpnja 1995. srpske snage bile su pred ulaskom u grad Bihać u zapadnoj Bosni,
smješten uz granicu s okupiranim područjem Like u Hrvatskoj, koji su oko 1200 dana držale u
okruženju.

- Bihaću je, iako je bio zaštićena zona UN-a, prijetila humanitarna katastrofa te ponavljanje
zločina genocida kakav su snage bosanskih Srba počinile u Srebrenici.

- Prema popisu Memorijalnog centra u Potočarima kraj Srebrenice, srpske su snage na tom
području ubile više od 8000 Muslimana.

- Upravo zbog teške situacije u Bihaću, koja je zahtijevala hitnu vojnu reakciju, nova hrvatska
vojno-redarstvena operacija više se nije smjela odgađati.

- Hrvatske snage već su u prosincu 1994. vojnom operacijom spasile Bihać od okupacije
srpskih snaga.

- Zahvaljujući Hrvatskoj vojsci i operaciji Oluja, Bihać je deblokiran, a njegovo stanovništvo

(uglavnom Muslimani i manji broj Hrvata) spašeno je od novog genocida srpskih snaga.

OPERACIJA OLUJA

- Završna oslobodilačka operacija Hrvatske vojske, kodnog naziva Oluja, provedena je od 4. do

7. (odnosno 10.) kolovoza 1995.

- Hrvatska vojska i specijalne jedinice policije krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž
crte od zaleđa Knina na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630
kilometara.

- Postrojbe Hrvata iz BiH (Hrvatsko vijeće obrane) imale su zadaću osiguranja prostora od
mogućeg protuudara srpskih snaga iz zapadne Bosne.

- Istovremeno su hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene u stanje

pripravnosti radi obrane od mogućega napada Vojske Jugoslavije (iz Srbije i Crne Gore) i
Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

- Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su

pripadnici 7. i 4. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin.

- Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je

proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.

SRPSKO STANOVNIŠTVO NA OKUPIRANOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE I OLUJA

- Već u prvim satima Oluje predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman pozvao je građane
srpske narodnosti na dotada okupiranom području da ostanu kod kuće i bez straha dočekaju
hrvatsku vlast.

- Usprkos tomu, uoči i tijekom Oluje svoje domove na okupiranom području Republike
Hrvatske prije dolaska hrvatskih snaga napustilo je više desetaka tisuća hrvatskih građana
srpske narodnosti.

97
 - Njihov konačni i masovni odlazak zapovjedilo je i sprovelo vojno i političko vodstvo
pobunjenih Srba u popodnevnim satima prvoga dana operacije Oluja.

- To je bio završni čin tragedije srpskog naroda u Hrvatskoj koju je uzrokovala osvajačka
politika srbijanskoga vodstva.

- Tijekom i neposredno nakon Oluje, iz osvete ili koristoljublja pojedinaca ili pojedinih skupina,
zapaljen je dio kuća i imovine hrvatskih građana srpske narodnosti na oslobođenom
području, a zabilježeni su i zločini u kojima su ubijeni pojedini Srbi koji nisu napustili to
područje.

- Takvi izolirani slučajevi bili su u suprotnosti sa zapovijedi hrvatskog vodstva o oslobađanju

teritorija i časnim ponašanjem većine hrvatskih vojnika i nisu usporedivi s planskim
djelovanjem srpskih snaga od 1991.

MIRNA REINTEGRACIJA HRVATSKOG PODUNAVLJA

- Pobjeda hrvatskih snaga u Oluji jedan je od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti, jer je
njome osiguran opstanak hrvatskog naroda te teritorijalna cjelovitost i razvoj Republike
Hrvatske.

- Nakon Oluje, pod srpskom okupacijom u Hrvatskoj ostalo je još samo hrvatsko Podunavlje,
odnosno Baranja te dio istočne Slavonije i zapadni Srijem.

- Srbijanskom vodstvu u Beogradu tada je postalo jasno da bi Hrvatska novom vojnom

operacijom oslobodila i preostalo okupirano područje.

- Ipak, želeći izbjeći daljnje vojne i civilne žrtve, Hrvatska je pružila novu šansu mirnom
rješenju.

- I međunarodna zajednica bila je protiv nove vojne operacije.

- U okolnostima vojnih poraza srpskih snaga vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj potpisalo je
sporazum o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike
Hrvatske (Erdutski sporazum, 12. studenog 1995.).

- Taj je sporazum zbog niza ustupaka pobunjenim Srbima izazvao nezadovoljstvo većine
prognanih Hrvata s toga područja.

- No istodobno je on potvrdio dosljednost hrvatske politike u nastojanju da, i uz bolne

kompromise, čak i u trenutcima pobjedničke euforije i vojne nadmoći, probleme s
pobunjenim Srbima rješava pregovorima i mirnim putem.

- Završetkom procesa mirne reintegracije, koji je trajao od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja
1998. hrvatska je vlast gotovo u cijelosti (osim pojedinih graničnih područja) uspostavila
nadzor nad međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske.

2.5. Rat u Bosni i Hercegovini

98
ORGANIZIRANJE HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI

- Već od ljeta 1991. srpske snage i JNA koristile su područje Bosne i Hercegovine za agresiju na
Hrvatsku.

- Početkom listopada 1991. ratne strahote zahvatile su i Bosnu i Hercegovinu, kada su JNA i
srpsko-crnogorske postrojbe zapalile hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini.

- Kao i u Hrvatskoj, Srbi su i u Bosni i Hercegovini u siječnju 1992. proglasili svoju republiku, s
namjerom pridruživanja Srbiji.

- Odgovor Hrvata u Bosni i Hercegovini na velikosrpsku politiku i nemogućnost da ih središnja

vlast Bosne i Hercegovine zaštiti od prijeteće srpske agresije, bio je stvaranje hrvatskih
zajednica (HZ) na područjima gdje su živjeli u znatnijem broju.

- Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini utemeljene su za zaštitu Hrvata i ostalih građana na

tom području, poštujući suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

- S vremenom one se međusobno udružuju u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu.

- To je bilo u skladu s tadašnjim planovima međunarodne zajednice o unutarnjem ustroju BiH

kao države s tri zasebne jedinice bošnjačkom, srpskom i hrvatskom.

- Kako bi se zaštitili od velikosrpske agresije, očuvali svoja područja i cjelovitost Bosne i

Hercegovine, u travnju 1992. na hrvatskim područjima u Bosni i Hercegovini osnovana je
obrambena vojna formacija pod nazivom Hrvatsko vijeće obrane (HVO), u kojem je u
početku bio i veći broj Bošnjaka.

RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

- Nemiri u Bosni i Hercegovini započeli su odmah nakon što se natpolovična većina njezinih
građana, većinom Bošnjaci i Hrvati, krajem veljače 1992. na referendumu izjasnila za
stvaranje neovisne države.

- Na temelju rezultata referenduma, države Europske zajednice priznale su 6. travnja 1992.

neovisnost Bosne i Hercegovine, što su dan poslije učinile i Sjedinjene Američke Države i
Hrvatske (a Srbija nije do kraja rata).

- Pregovori između predstavnika sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (Bošnjaci,
Srbi i Hrvati) nisu spriječili rat.

- Početkom travnja započela je otvorena srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu.

- Zapravo, to je bio nastavak rata u Hrvatskoj, s ciljem konačnog definiranja granica tzv. Velike
Srbije.

- Postrojbe Hrvata iz BiH, organizirane u Hrvatsko vijeće obrane (HVO), prve su se

suprotstavile srpskoj agresiji.

99
 - Bošnjačko je vodstvo kao vojnu formaciju muslimanskog/bošnjačkog naroda u Bosni i
Hercegovini preuzelo Teritorijalnu obranu, koja je prerasla u Armiju BiH.

- Njoj su se pridružili brojni dobrovoljci iz pretežito islamskih zemalja (mudžahedini), koji su se

borili za stvaranje islamske države.

- Srpski narod u BiH imao je svoju Vojsku Republike Srpske koja je u jednom trenutku
kontrolirala oko dvije trećine bosanskohercegovačkog teritorija.

KLJUČNI DOGAĐAJI U RATU U BIH

- Snage bosanskih Srba uspjele su tijekom 1992. i 1993. ovladati znatnim dijelovima Bosne i
Hercegovine.

- Ključno značenje za srpsku stranu imalo je kontroliranje tzv. koridora, odnosno cestovnog
pravca koji je kroz bosanski dio Posavine povezivao Srbe iz Hrvatske i dijelova Bosne i
Hercegovine sa Srbijom.

- Vojne uspjehe srpskih snaga olakšao je i sukob između Armije BiH i HVO-a tijekom 1993.

- Uzrok tog sukoba ležao je u međusobnom nepovjerenju i različitom viđenju unutarnjeg

uređenja Bosne i Hercegovine: bošnjačka politika bila je za unitarnu BiH u kojoj bi glavnu
riječ vodili Bošnjaci, a hrvatska politika bila je za uspostavu posebnih hrvatskih, bošnjačkih i
srpskih teritorijalnih jedinica u BiH.

- Kako bi u nastavku rata osiguralo što bolje pozicije, bošnjačko je vodstvo nastojalo ovladati
prometnim komunikacijama od sjevera prema jugu Bosne i Hercegovine te važnim
industrijskim postrojenjima u središnjoj Bosni, posebno tvornicom streljiva i oružja u Vitezu.

- Tijekom sukoba između Armije BiH i HVO-a, Hrvati su uglavnom protjerani s područja pod
nadzorom Armije BiH, a Bošnjaci s područja pod nadzorom HVO-a.

- Na obje zaraćene strane postojali su sabirni logori, u kojima su zatvarani i civili, a počinjeni su
i teški zločini.

- Bošnjačko-hrvatski sukob okončan je u ožujku 1994. potpisivanjem Sporazuma u

Washingtonu koji je predvidio obnovu vojne suradnje i uspostavu Federacije Bosne i
Hercegovine, kao zajedničkog bošnjačko-hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.

- Koordinirano djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga iz Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine nakon toga rezultiralo je nizom srpskih poraza tijekom 1995. i prisiljavanjem
srpskog vodstva na mirovne pregovore i završetak rata.

DEJTONSKI SPORAZUM

- Vojni uspjesi hrvatskih snaga i Armije BiH u Bosni i Hercegovini omogućili su postizanje
mirovnog sporazuma u Daytonu (SAD) 21. studenoga 1995. godine.

100
 - Dejtonskim sporazumom Bosna i Hercegovina ustrojena je kao država s dva entiteta (dvije
teritorijalne jedinice) Republikom Srpskom, kojoj je pripalo 49 % državnog teritorija i
Federacijom BiH, koja je dobila 51 % bosanskohercegovačkog teritorija.

- Određeno je da u BiH postoje tri konstitutivna naroda – Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Zajedno s
Bošnjacima, bosanskohercegovački Hrvati čine dio Federacije BiH.

- Dejtonskim sporazumom zaustavljen je rat, koji su napadom na Hrvatsku u ljeto 1991.

započele Srbija, odnosno JNA i srpsko-crnogorske snage.

- No, budući da je Republici Srpskoj, mimo demografskih i zemljišno-pravnih okolnosti, pripalo

čak 49 % teritorija BiH, postavlja se pitanje pravednosti takvoga sporazuma.

- S obzirom na to da srpski entitet u BiH obuhvaća i područja gdje prije rata Srbi nisu činili
većinu stanovništva, a s kojih je tijekom rata protjerano gotovo cjelokupno nesrpsko
stanovništvo (npr. veći dio Bosanske Posavine), pa čak i područje na kojem su srpske snage
počinile genocid (Srebrenica), može se reći da su Dejtonskim sporazumom „priznati"
rezultati srpske agresije.

ULOGA HRVATA U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI

- Hrvati iz BiH i Republika Hrvatska imali su važnu ulogu u obrani, međunarodnom priznanju i
konačnom oslobođenju dijelova Bosne i Hercegovine od srpske okupacije, odnosno u
konačnom slomu vojske bosanskih Srba i završetku rata.

- Na referendumu o neovisnosti BiH Hrvati su se izjasnili za njezinu neovisnost, hrvatske su se

vlasti dosljedno zalagale za poštivanje postojećih republičkih granica, a Republika je Hrvatska
među prvima priznala Bosnu i Hercegovinu.

- Hrvatske vlasti podržale su sve mirovne inicijative i prijedloge međunarodne zajednice za

Bosnu i Hercegovinu.

- Tijekom rata, čak i u vrijeme sukoba između HVO-a i Armije BiH, hrvatske su vlasti oružjem i
opremom pomagale bošnjačke postrojbe, a u Republici Hrvatskoj obučavao se dio
bošnjačkih vojnika i liječili ranjeni pripadnici Armije BiH.

- I sama suočena s velikim brojem prognanika, Republika Hrvatska zbrinula je tijekom

izbjegličke krize u BiH oko 600 000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, od čega više od 400
000 Bošnjaka.

101
3. STRADANJA STANOVNIŠTVA I RATNA RAZARANJA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA

3.1. Strahote rata

MASOVNI ZLOČINI

- Na području Hrvatske koje su okupirale, srpske snage počinile su etničko čišćenje hrvatskog i
ostalog nesrpskog pučanstva.

- O tome svjedoči najmanje 151 pronađena masovna grobnica sa žrtvama zločina srpskih
snaga.

- Najveći broj masovnih grobnica pronađen je na području Banovine.

102
 - Posebno teške zločine pobunjeni su Srbi počinili na farmi Ovčara kod Vukovara, u Škabrnji
kod Zadra te u Baćinu kod Hrvatske Dubice i Voćinu u zapadnoj Slavoniji.

- Nakon okupacije Vukovara srpske snage odvele su iz vukovarske bolnice najmanje 266
osoba, među njima i dvadeset djelatnika bolnice, te su njih 200 (u dobi od 15 do 72 godine) u
noći s 20. na 21. studenog 1991. ubili i zatrpali u unaprijed pripremljenu jamu na
svinjogojskoj farmi Ovčari nedaleko od Vukovara (većina od preostalih 66 osoba još se vodi
kao „nestali”).

- Dana 18. studenog 1991. JNA i srpske snage zauzele su ravnokotarsko mjesto Škabrnju u
zaleđu Zadra, a dan kasnije i Nadin.

- U pokolju koji je uslijedio srpski ekstremisti iz susjednih sela na najokrutniji su način ubili 57
Hrvata (43 civila i 14 branitelja), među njima i po više članova pojedinih obitelji.

- U Domovinskom ratu Škabrnja je imala najmanje 86 žrtava, većinom civila.

- Osim spomenutih masovnih grobnica, na području Hrvatske pronađeno je gotovo 1400

pojedinačnih grobnica sa žrtvama velikosrpske agresije.

SRPSKI KONCENTRACIJSKI LOGORI

- Agresorska JNA i srpske vlasti organizirale su tijekom Domovinskog rata niz koncentracijskih
logora, u koje su odvođeni zarobljeni hrvatski branitelji i civili.

- Koncentracijskih logora bilo je na čitavom okupiranom području Hrvatske (Glina, Knin, Slunj,
Korenica), ali najviše na području istočne Slavonije.

- Samo na području Vukovara evidentirano je više takvih logora (poput hangara svinjogojske
farme na Ovčari i Veleprometa).

- Hrvatski zarobljenici prevoženi su i u Srbiju, gdje su koncentracijski logori postojali u

Stajićevu, Begejcima, Nišu, Aleksincu i drugim mjestima, te u Crnu Goru.

- Svjedočanstva i sjećanja preživjelih hrvatskih ratnih logoraša više su nego strašna.

- Mučenja, premlaćivanja i izgladnjivanja bila su svakodnevica s kojom su se morali suočiti

tijekom višemjesečnih boravaka u logorima.

- Mnogi su hrvatski zarobljenici podlegli torturama i ozljedama kojima su bili izloženi tijekom
boravka u logoru, a mnogi će do kraja života nositi fizičke i psihičke ožiljke koje su tamo
zadobili.

- Prema podatcima međunarodnih organizacija, kroz srpske koncentracijske logore prošlo je

7708 logoraša.

- Kako je u spomenutoj brojci riječ samo o evidentiranim logorašima, njihov je ukupni broj bio
znatno veći.

RATNA RAZARANJA

103
 - U agresiji JNA i srpsko-crnogorskih snaga na Hrvatsku, osim Vukovara, koji je razoren gotovo
do temelja, teško su stradali i drugi gradovi (Gospić, Otočac, Karlovac, Sisak, Pakrac, Lipik,
Vinkovci) koji su se našli na meti srpskih napada.

- U cjelini gledano, uništeno je više od 200 000 stambenih jedinica na prostoru Republike
Hrvatske, oštećeno je ili potpuno razrušeno više od tisuću sakralnih objekata, od čega više od
500 crkava, svetišta i kapelica.

- Štete na spomenicima kulture još su veće, posebno u gradovima s bogatom spomeničkom

baštinom, kao što su Dubrovnik, Zadar, Šibenik ili Osijek.

- Osim toga, brojna umjetnička djela srpska je vojska otuđila i prenijela u Srbiju te još uvijek
nisu vraćena Republici Hrvatskoj.

- U velikosrpskoj agresiji uništeno je oko 25 % prijeratnih gospodarskih kapaciteta Hrvatske.

- To je vrlo negativno utjecalo na poslijeratni razvoj i oporavak Republike Hrvatske.

- Tomu treba pridodati i velike financijske izdatke, koje je Republika Hrvatska morala izdvojiti
za poslijeratnu obnovu stambenih i gospodarskih građevina te spomeničke i umjetničke
baštine.

- Procjene o visini izravne ratne štete, koju je Hrvatska pretrpjela tijekom Domovinskog rata
različite su: od 37,1 milijardu američkih dolara, koliko je odmah nakon rata procijenila
hrvatska Vlada, do onih koji ukupnu ratnu štetu procjenjuju na više od 100 milijardi
američkih dolara.

PROGNANICI, IZBJEGLICE I DEMOGRAFSKI GUBITCI

- Već na samom početku rata hrvatske su se vlasti morale suočiti s velikim brojem prognanika,
koje su srpske snage protjerale iz njihovih kuća na okupiranom području Republike Hrvatske.

- Za potrebe smještaja i uzdržavanja prognanika Hrvatska je morala izdvajati ogromna

novčana sredstva.

- Do kraja 1991. u Hrvatskoj je bilo oko 536 000 prognanika, a pretpostavlja se da ih je još
toliko otišlo u inozemstvo.

- Tijekom 1992., zbog rata u BiH, nastupila je izbjeglička kriza pa se Hrvatska, pored vlastitih
prognanika, morala brinuti i o više od 600 000 izbjeglica iz BiH.

- Podatci o broju poginulih hrvatskih vojnika i civila u Domovinskom ratu kreću se od 12 884
do 14 154.

- Među njima je oko 300 djece.

- S obzirom na veliku razliku između navedenih podataka, u tijeku je provjera u mjerodavnim

institucijama.

104
 - Prema podatcima Stožera saniteta Ministarstva zdravstva, tijekom Domovinskog rata
ukupno je ranjeno 30 578 osoba.

- Među ranjenima je 1184 djece.

- Broju poginulih i ranjenih treba nadodati i podatak da se u Hrvatskoj 2016. godine još uvijek
tragalo za 1571 osobom nestalom u Domovinskom ratu, od čega je 678 osoba srpske
narodnosti.

- Tijekom Domovinskog rata, na okupiranom području RH smrtno je stradalo ili se vodi kao
nestalo oko 5000 osoba, većinom pripadnika srpskih oružanih formacija. Među nestalima je i
šezdesetak djece.

SRBI U HRVATSKOJ TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA

- lako je znatan broj Srba u Hrvatskoj sudjelovao u oružanoj pobuni i ratu protiv Republike
Hrvatske, hrvatsko vodstvo bilo je spremno svim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, pa
tako i Srbima, osigurati sva građanska i nacionalna prava.

- Ipak, neprihvatljivog djelovanja određenih skupina ili pojedinaca prema građanima srpske
narodnosti i njihovoj imovini bilo je i na hrvatskoj strani.

- Tako su zabilježeni pojedinačni slučajevi ubojstva Srba nakon eskalacije velikosrpske agresije
na Hrvatsku u drugoj polovini 1991. te nakon Oluje.

- Istodobno su zabilježena i uništavanja imovine srpskih građana.

- Unatoč pozivima hrvatskih vlasti da ne napuštaju svoje domove, već prvog dana Oluje
otpočeo je masovni odlazak srpskog stanovništva s okupiranog hrvatskog područja.

- U godinama koje su uslijedile dio tog stanovništva vratio se svojim kućama, no najveći dio
njih ostao je živjeti u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

- Dio Srba u Hrvatskoj nije podržao velikosrpsku politiku, njih oko 9000 u hrvatskim je
postrojbama branilo Hrvatsku zajedno s Hrvatima i pripadnicima ostalih nacionalnih manjina.

4. UMJETNOST, RELIGIJA, KULTURA I SPORT U 20. I 21. STOLJEĆU

LIKOVNA UMJETNOST U SVIJETU...

- Sve do druge polovine 19. stoljeća različiti umjetnički stilovi bili su prilično kruto određeni
svaki svojim pravilima.

- Umjetnost 20. stoljeća obilježilo je svojevrsno oslobođenje od stilske jednoobraznosti.

- Neopterećeni pravilima stila, umjetnici počinju istraživati i eksperimentirati, a umjetnički

stilovi i pravci izmjenjivali su se tolikom brzinom da ih je bilo vrlo teško pratiti.

- U nekim desetljećima pojavilo se i po više različitih stilova.

105
 - Zbog velikog broja stilova, umjetnost 20. stoljeća često nazivamo i modernom umjetnosti ili
modernom, čiji početci sežu još u 19. stoljeće.

- Kao umjetnost izložbenih dvorana i muzeja ona je bila rezervirana za vrlo uske krugove.

- To je dovelo do pojave pop-arta (popularna, pučka umjetnost), kao reakcije na dotadašnja

umjetnička strujanja.

- Umjetnici pop-arta nastojali su napraviti potpuni zaokret i umjetnost približiti širokim

masama.

- Kiparstvo 20. stoljeća donijelo je nove pristupe i nove materijale poput umjetnih materijala i
željeza.

- Kipari ekspresionizma u svojim su skulpturama nastojali izraziti različita duševna stanja, a

apstraktno kiparstvo napustilo je prepoznatljive oblike i prepustilo se asocijacijama.

- I arhitektura 20. stoljeća doživjela je veliki zaokret.

- Obilježavaju je jednostavne plohe, s vrlo malo ili u potpunosti bez ukrasa.

- Koriste se novi građevni materijali pa su prevladali čelik, armirani beton i staklo koji su
omogućili sasvim nove, dotad neviđene konstrukcije.

- Početkom stoljeća prevladavaju dva oprečna pristupa arhitekturi.

- Jedan je od njih secesijski, uobličen u građevinama Španjolca Antonija Gaudija.

- Drugi je pristup funkcionalistički, čije ime otkriva da su njegovi predstavnici davali prednost
funkcionalnosti građevine pred njenim izgledom.

... I HRVATSKOJ

- Hrvatsko slikarstvo prve polovine 20. stoljeća obilježili su velikani poput Josipa Račića,
Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana i Ljube Babića.

- Već u tridesetim godinama, u okviru Hlebinske slikarske škole počinje stasati naiva,
umjetnički stil koji će tehnikom slikanja uljem na staklu svojim predstavnicima donijeti
svjetsku slavu.

- Najznačajniji predstavnici naivnog slikarstva (na- zvanog tako jer su umjetnici uglavnom bili
seljaci bez akademske naobrazbe) bili su Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić i Ivan
Lacković Croata.

- Nasimboličan način, razdoblje klasične umjetnosti u Hrvatskoj završava 1902. dovršenjem

gradnje Bolleovih tornjeva obnovljene zagrebačke katedrale.

- Početak 20. stoljeća obilježila je secesija koju je prihvatio i najveći hrvatski kipar 19. stoljeća
Robert Frangeš-Mihanović.

106
 - Secesija je Hrvatskoj donijela nekoliko zaista reprezentativnih građevina poput zgrada
Etnografskog muzeja i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu ili Sumpornog kupališta i
Hrvatskog doma u Splitu.

- Hrvatsko kiparstvo prve polovine 20. stoljeća najznačajnije je obilježio kipar svjetskog glasa
Ivan Meštrović.

GLAZBENA I FILMSKA UMJETNOST

- Od svih vrsta i podvrsta umjetnosti, glazbena i filmska najviše su doprle do najširih slojeva
društva.

- One su najviše uspjele u onome što su nastojali umjetnici pop-arta približiti umjetnost
čovjeku i to u tolikoj mjeri da su izbrisale granice između umjetnosti i zabave i stvorile novu
industriju – industriju zabave.

- Danas je gotovo nemoguće odrediti što je umjetnost, a što zabava.

- Uz to, te se dvije umjetnosti međusobno isprepliću pa je filmska glazba postala podvrstom

obiju umjetnosti.

- Filmska je umjetnost tijekom 20. stoljeća zabilježila nevjerojatan napredak; od crno-bijelih

nijemih filmova pa sve do računalnih specijalnih efekata i grafika.

- Nijedna umjetnost nije toliko višenamjenska kao glazbena pa je logično da se glazbena

umjetnost nije jednako mijenjala u svim svojim podvrstama.

- Zabavna i plesna glazba mijenjale su se usporedno s trendovima, liturgijska glazba značajnije

je promjene doživjela tek nakon Drugog Vatikanskog sabora, a ozbiljna glazba donekle je
preživjela u formi mjuzikla.

UMJETNOST U SLUŽBI TOTALITARNIH REŽIMA

- Drugi naziv za totalitarizam jest svevlast.

- Sukladno tomu totalitarni su režimi nastojali u potpunosti nadzirati sav javni i privatni život u
svojim državama.

- Totalitarni vladari znali su da putem kulture, umjetnosti i sporta u velikoj mjeri mogu utjecati
na svijest i raspoloženje građana pa su tim područjima javnog života pridavali veliko
značenje.

- Umjetnost je gotovo u potpunosti bila u službi izgradnje kulta ličnosti i veličanja totalitarnih
režima i njihove ideologije.

- U komunističkim sustavima čitava je kinematografija bila u službi ideologije.

- Osnivana je neka vrsta putujućih kina kako bi se kinopredstave mogle prikazivati u mjestima
bez kinodvorana.

107
 - U nacističkoj Njemačkoj pjesnici su opjevavali runolist, omiljeni cvijet Adolfa Hitlera i njegovu
navodnu ljubavnicu Evu Braun.

- Nasuprot tome, bilo kakav kulturno-umjetnički pokušaj kritiziranja vlasti nailazio je na

žestoke progone.

- Takva posvemašnja cenzura ubrzo je dovela do njenog najsavršenijeg oblika - autocenzure.

- Naime, velika je većina umjetnika i kulturnih djelatni- ka u strahu za svoj život sama
„,cenzurirala" svoja djela izbjegavajući ikakvu kritiku svevlasti.

TOTALITARNI REŽIMI I SPORT

- Sport je nedvojbeno zauzimao istaknuto mjesto u totalitarnim režimima.

- Sportski uspjesi prikazivali su se kao dokazi superiornosti pripadnika određenih ideologija i

rasa.

- Benito Mussolini organizirao je 1934. u Italiji svjetsko prvenstvo u nogometu na kojemu je

Italija osvojila svoj prvi naslov svjetskih prvaka.

- Dvije godine kasnije Adolf Hitler organizirao je Olimpijske igre u Berlinu i svaku njemačku
pobjedu prikazivao kao dokaz da su Nijemci superiorna rasa.

- Pobjede tamnoputih američkih atletičara u velikoj su mjeri poremetili njegove planove.

- I komunisti su uspjehe svojih sportaša prikazivali prvenstveno kao uspjehe komunizma.

- Pritom su se služili masovnom uporabom ne- dopuštenih sredstava pa su pojedini svjetski

rekordi predstavnika komunističkih zemalja i danas neoborivi.

- Nerijetko su sportašima u komunističkim zemljama dodjeljivani i časnički činovi pa ih se za

bilo kakav ne- posluh tretiralo kao dezertere.

RELIGIJA U TOTALITARIZMU

- U svim državama u kojima je komunistička partija došla na vlast na osobitom su se udaru

našle kršćanske zajednice.

- U prvoj komunističkoj državi na svijetu, Ruskoj Republici koja se do 1922. godine

transformirala u SSSR, pravoslavno svećenstvo vrlo se brzo našlo na udaru progona.

- Boljševicima je jedan od temeljnih ciljeva bilo uništenje religije, a posebno pravoslavlja, iako
Crkvu nisu zabranili bojeći se reakcije stanovništva.

- Već za vrijeme nacionalizacije ubijeno je više od dvije tisuće svećenika, a patrijarh Tihon
uhićen je i pritvoren.

- Po završetku Drugog svjetskog rata komunizam je nasilno proširen u mnogim zemljama, a

novouspostavljeni režimi počeli su slijepo nasljedovati sovjetski primjer.

- Progoni i ubojstva crkvenih osoba postali su svakodnevica.

108
 - Vlasti u komunističkoj Jugoslaviji prednjačile su u takvoj praksi, pokušavajući bezuspješno
kontrolirati Katoličku Crkvu.

- Premda je i Benito Mussolini u Italiji bio protucrkvenih stavova, zbog katoličke većine u Italiji
nije ulazio u otvorene sukobe s Crkvom.

- I politika Adolfa Hitlera i njegovih nacista bila je izrazito antireligijska.

- U Trećem Reichu brojne su crkvene osobe zatvarane i ubijene, a laici koji su otvoreno
izražavali svoje vjerske stavove ostajali su bez posla.

- Sve kršćanske crkve bile su pod prismotrom Gestapa i na udaru žestoke cenzure.

5. SVIJET U 21. STOLJEĆU

5.1. Globalno selo

IZAZOVI GLOBALIZACIJE

- Proces ubrzanog povezivanja svijeta u jednu cjelinu u kojoj se ukidaju ograničenja za protok
roba, informacija, kapitala, ljudi i ideja nazivamo globalizacijom.

- On je posebno intenzivan od kraja 20. stoljeća, zbog razvoja informatičke tehnologije i

interneta.

- Globalizacija dovodi do ekonomske integracije svijeta i stvaranja jedinstvene ekonomije i

zajedničkog tržišta.

109
 - Najsnažniji motor globalizacije predstavljaju industrijski najrazvijenije države svijeta,
okupljene u grupu G-8 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD i Velika
Britanija).

- lako je povećala jaz između bogate manjine i siromašne većine, globalizacija je omogućila
ubrzani gospodarski razvoj dijela zemalja Trećeg svijeta zbog čega se stara podjela na
siromašni jug i bogati sjever počela polako mijenjati.

- Tehnički izumi uvelike su poboljšali i olakšali život ljudi u 20. stoljeću, ali su i uzrokovali velika
zagađenja okoliša te su pridonijeli klimatskim promjenama.

- Iako ciklus klimatskih promjena na Zemlji nije uzrokovan samo ljudskim djelovanjem, jedan
od najvećih problema s kojim su ljudi danas suočeni predstavlja održivi razvoj, odnosno
osiguravanje ravnoteže između gospodarskog razvoja i zaštite okoliša, bez ugrožavanja
potreba budućih generacija.

TREĆA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

- lako su se od početka čovječanstva znanost i tehnologija neprestano razvijale i napredovale,

nijedno razdoblje nije bilo obilježeno toliko brojnim tehnološkim dostignućima i inovacijama
kao druga polovina 20. stoljeća.

- Brojne su inovacije u potpunosti promijenile čovjekov život, zahvativši sva područja njegova
djelovanja.

- Zasigurno, jedno od najvažnijih dostignuća druge polovine 20. st. jest informatička
revolucija i razvoj računala, bez kojih je čovjekov život nezamisliv.

- Informatička revolucija omogućila je razvoj umjetne inteligencije, automatizaciju strojeva te

uporabu satelita u komunikaciji, što je uvelike olakšalo svakodnevni život ljudi.

- Osnovna pokretačka snaga informatičkog doba jest internet, koji je olakšao pristup
informacijama te njihovo širenje i razmjenu.

- Veliki napredak u drugoj polovini 20. stoljeća doživjele su medicina, biologija i kemija, što je
produljilo ljudski život te poboljšalo njegovu kvalitetu.

- Danas se uz medicinu veže termin bioetika koji se javlja kao reakcija na moralne nedoumice,
nastale razvojem suvremene medicine, kao što su pitanje umjetne oplodnje, kloniranja,
manipulacije matičnim stanicama i eutanazije.

FINANCIJSKA KRIZA I NJEZINE POSLJEDICE

- Početkom 21. stoljeća svijet je pogodila velika financijska kriza, jedna u nizu kriza koje je
čovječanstvo doživjelo od početka društvenog razvoja.

- Započela je u SAD-u otkuda se zbog globalizacije svjetske ekonomije brzo proširila i dovela
do recesije u većini država.

110
 - Uzrokovala je propast dijela velikih banaka i brojnih poduzeća, veliki porast nezaposlenosti,
posebice mladih, produbljivanje socijalnih razlika i pogoršanje kvalitete života.

- Isto tako kriza je među stanovništvom izazvala porast pesimizma, a uzrokovala je i iseljavanje
stanovništva iz krizom teško pogođenih u gospodarski snažne države, što je danas jedan od
najvećih problema Hrvatske.

- Slično kao i nakon Velike gospodarske krize 1930-ih kriza je ojačala radikalno lijeve i desne
političke stranke koje iskorištavaju nezadovoljstvo naroda uzrokovano posljedicama
gospodarskih kriza, odnosom prema pitanju ilegalnih migracija i ustroju samog EU-a
(federalno ili konfederalno načelo).

- Dio tih stranaka izrazito je kritički raspoložen prema Europskoj uniji te se, po uzoru na
BREXIT, zalaže za izlazak svojih zemalja iz EU-a.

DEMOGRAFSKA KRETANJA

- U drugoj polovini 20. stoljeća životni vijek čovjeka osjetno se produljio zbog poboljšanja
životnih uvjeta i napretka medicine.

- To je dovelo do velikog porasta broja svjetskog stanovništva s 2,5 milijardi 1950. na 6,5
milijardi početkom 21. st.

- Procjenjuje se da će se rast nastaviti te da će sredinom 21. stoljeća čovječanstvo doseći oko

10 milijardi stanovnika, od kojih će 80 % živjeti u Aziji i Africi.

- Posljedica je to sporog rasta i stagnacije broja stanovnika u zemljama Sjeverne Amerike i

Europe s jedne i demografske eksplozije u zemljama Azije i Afrike s druge strane, što će
zasigurno utjecati na geopolitičku ravnotežu u svijetu.

- Globalizacija je dovela do masovne migracije stanovnika koji napuštaju siromašne i ratom

zahvaćene zemlje u Africi i Aziji i migriraju prema zemljama bogatog sjevera, prvenstveno
prema EU.

- Masovni valovi migranata zasigurno će promijeniti etničku i demografsku strukturu Europe,

što će za kontinent imati dalekosežne posljedice.

- Svijet je danas postao jedno veliko multikulturalno društvo u kojem različiti narodi, kulture i
religije zajednički žive.

- Nekoć su stranci po dolasku bili kulturno i politički integrirani u novu sredinu ili asimilirani, a
danas stranci sve više inzistiraju na očuvanju vlastitog identiteta, što često dovodi do
napetosti i sukoba.

111
LITERATURA

Autori: dr. sc. Ante Nazor, dr. sc. Nikica Barić, Ivan Brigović prof., Zaviša Kačić Alesić prof. Mira Racić
prof. Zrinka Racić prof. Udžbenik iz povijesti za osmi razred osnovne škole, HR-ALFA-POV8-3403 -
Izdanje 1, 2021.

112