Tema ovogodišnjeg dana borbe protiv HIV/AIDS-a je “Izjednačiti”, a odnosi se na stalne ekonomske,

društvene, kulturne i pravne nejednakosti i izazove koje nameću pandemija COVID-19 i druge
globalne krize i zahtjevaju obnavljanje napora da se održi vidljivost HIV-a i da se okonča AIDS kao
prijetnja javnom zdravlju.

Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, tako i
za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba. Liječenje koje se
započne rano je uspješnije.

U Klinici za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli nalazi se Savjetovalište za

dobrovoljno, povjerljivo, besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i virus C hepatitisa gdje se
pacijenti, tokom cijele godine, potpuno anonimno, mogu javiti za bilo kakvu vrstu pomoći.

Lijekovi koji se u BiH koriste za tretman ovakvih pacijenata su potpuno besplatni jer troškove
finansiranja snosi kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.

Također su postignuti ciljevi pokrivenosti koje treba održati ili postići definirati napore potrebne za
postizanje gore navedenih ciljeva. Ovi su: • Do kraja 2025.: 90% pokrivenost punom dozom svakog
relevantnog cjepiva (sa 80% pokrivenost u svakom okrugu); 90% pristup odgovarajućoj upali pluća i
proljevu vođenje slučaja (s 80% pokrivenosti u svakom okrugu); najmanje 50% pokrivenosti
isključivog dojenja tijekom prvih 6 mjeseci života; virtualna eliminacija pedijatrijskog HIV-a.

• Do kraja 2030.: univerzalni pristup osnovnoj pitkoj vodi u zdravstvenoj zaštiti objekata i domova;
univerzalni pristup odgovarajućim sanitarnim uvjetima u zdravstvenoj zaštiti objektima do 2030. i u
domovima do 2040.; univerzalni pristup uređajima za pranje ruku (voda i sapun) u zdravstvenim
ustanovama i domovima; univerzalni pristup čistim i sigurnim energetskim tehnologijama
zdravstvenih ustanova i domova.
U 2010. godini broj od smrtnost djece od upale pluća i proljeva bila je gotovo jednaka na broj smrti
djece od svih drugih uzroka nakon neonatalnog razdoblja – odnosno umrlo je gotovo isto toliko djece

upala pluća i proljev kao od stečene imunodeficijencije sindrom (AIDS), malarija, ospice, meningitis,
ozljede i sve druga post-neonatalna stanja u kombinaciji. Trideset pet posto smrtnih slučajeva kod
djece mlađe od pet godina povezani su s pothranjenošću.' Većina dječjih smrti od upale pluća i
proljeva događa se u najsiromašnije regije svijeta – s gotovo 90% u podsaharskoj Africi i južne Azije.
Djeca koja su siromašna, gladna i žive u udaljena područja najvjerojatnije će posjetiti ovi „zaboravljeni

ubojice”. Teret koji upala pluća i proljev predstavljaju obitelji i zdravstvenih sustava u zemljama s
niskim resursima dalje pogoršava postojeće nejednakosti.

Rješenja za rješavanje upale pluća i proljeva nemaju zahtijeva veliki napredak u tehnologiji.
Provjerene intervencije postojati. Djeca umiru jer se usluge pružaju usitnjeno, a oni koji su
najugroženiji nisu dosegnuti. Puno uzroka i rješenja za upalu pluća u djetinjstvu i proljevi su
međusobno povezani, pa stoga ovaj plan predlaže inovativan pristup za integraciju planiranja,
isporuke te praćenje zdravstvenih intervencija za ove dvije bolesti.