UNIVERZITET “HAXHI ZEKA”

FAKULTET BIZNISA

SEMINARSKI RAD
Smjer: Menadžment biznisa

Predmet: Mikroekonomija

Tema: Tržiste i cijena rada

Mentor: Student:

Prof. ass. dr. Suada Ajdarpašić Medina Ademagić, Amina Zekić

Peć, 2023.
SADRŽAJ
Uvod.........................................................................................................................................1

Tržište rada: Teorija ponude i potražnje...................................................................................2

Elastičnost ponude i potražnje rada.........................................................................................3

Utjecaj tržišta rada na makroekonomiju...................................................................................4

Nejednakost prihoda i tržište rada............................................................................................5

Utjecaj globalizacije na tržište rada..........................................................................................6

Regulacija tržišta rada..............................................................................................................7

Primjeri studija slučaja.............................................................................................................8

Tehnološki napredak i budućnost tržišta rada..........................................................................9

Demografske promjene i tržište rada.....................................................................................10

Fleksibilnost radnog tržišta i prilagodljivost............................................................................11

Edukacija i tržište rada budućnosti.........................................................................................12

Utjecaj migracija na tržište rada i ekonomiju..........................................................................13

Zaključak................................................................................................................................14

Literatura................................................................................................................................15
 UVOD

Tržište rada je jedno od ključnih područja istraživanja u mikroekonomiji, koje se bavi

analizom interakcija između radne snage i poslodavaca. Kroz prizmu teorije ponude i potražnje rada,
istražuje se kompleksna dinamika koja oblikuje cijene rada i uvjete zapošljavanja.

Cijena rada, kao ključni pokazatelj tržišne ravnoteže, igra ključnu ulogu u oblikovanju
ekonomske aktivnosti i dohotka radne snage, a istovremeno je osjetljiva na brojne vanjske i unutarnje
čimbenike. U ovom istraživanju, fokusirat ćemo se na proučavanje temeljnih elemenata tržišta rada i
njihov utjecaj na ekonomske procese.

Kroz analizu teorije ponude i potražnje rada, istražit ćemo faktore koji utječu na ponašanje
radnika i poslodavaca te kako se njihov međusobni odnos odražava na oblikovanje cijena rada.
Posebno ćemo razmotriti utjecaj elastičnosti ponude i potražnje rada na fluktuacije cijena te analizirati
kako tržište rada može oblikovati makroekonomske pokazatelje.

Osim toga, istražit ćemo i utjecaj različitih vanjskih čimbenika poput globalizacije,
tehnološkog napretka i regulatornih politika na tržište rada. Ovi čimbenici imaju potencijal za
značajne promjene u strukturi cijena rada i uvjetima zapošljavanja, što može imati dubok utjecaj na
ekonomske performanse zemalja i dobrobit radne snage. Kroz ovo istraživanje, cilj je pružiti uvid u
kompleksnost tržišta rada i istaknuti ključne čimbenike koji oblikuju cijene rada te njihovu ulogu u
oblikovanju ekonomske slike.

Kroz analizu teorijskih koncepta i primjere stvarnih studija slučaja, nadamo se stvoriti temelje
za dublje razumijevanje dinamike tržišta rada i njezinog utjecaja na ekonomske procese. U nastavku
rada, proučit ćemo teorijske temelje tržišta rada, analizirati ključne čimbenike koji oblikuju cijene
rada te istražiti praktične primjere kako bi bolje razumjeli složenost tržišta rada i njegov utjecaj na
gospodarski razvoj.

3
 TRŽIŠTE RADA: TEORIJA PONUDE I POTRAŽNJE

Jedan od ključnih koncepta u analizi tržišta rada je teorija ponude i potražnje rada. Teorija
ponude rada ispituje ponašanje radnika i faktore koji utječu na količinu rada koju su spremni ponuditi
na određenoj razini cijene rada. Faktori kao što su plaće, obrazovanje, porezi i demografski trendovi
igraju ključnu ulogu u oblikovanju ponude radne snage. Povećanje plaća često potiče veću ponudu
rada, dok smanjenje plaća može rezultirati smanjenjem ponude. S druge strane, teorija potražnje rada
istražuje ponašanje poslodavaca i čimbenike koji utječu na količinu rada koju su spremni zaposliti pri
određenoj cijeni rada.

Faktori kao što su produktivnost, tehnološki napredak, cijene proizvoda i usluga te uvjeti
tržišta igraju ključnu ulogu u oblikovanju potražnje radne snage. Povećanje produktivnosti često
potiče veću potražnju za radnom snagom, dok smanjenje potražnje za određenim proizvodom ili
uslugom može rezultirati smanjenjem potražnje za radom u tom sektoru. Kroz analizu teorije ponude i
potražnje rada, možemo bolje razumjeti dinamiku tržišta rada i međuodnos između radnika i
poslodavaca.

Ova analiza omogućava nam stvaranje slike o tome kako se cijene rada formiraju na temelju
odnosa između ponude i potražnje te kako se ekonomske promjene odražavaju na uvjete zapošljavanja
i dohodak radne snage. U narednim sekcijama istražit ćemo dublje koncepte ponude i potražnje rada
te analizirati specifične primjere koji ilustriraju kako ovi koncepti djeluju na stvarnim tržištima rada.
Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo temelje za daljnje istraživanje utjecaja tržišta rada na širu
ekonomsku sliku.

4
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE RADA

Elastičnost ponude i potražnje rada je ključni koncept koji nam pomaže razumjeti koliko je
tržište rada osjetljivo na promjene u cijenama rada i uvjetima zapošljavanja. Elastičnost, u ovom
kontekstu, mjeri odgovor ponude i potražnje rada na promjene u cijenama rada. Razumijevanje ovog
koncepta pomaže nam predvidjeti kako će tržište rada reagirati na različite ekonomske promjene.
Elastičnost ponude rada odražava koliko je radna snaga spremna prilagoditi svoju ponudu na
promjene u cijenama rada. Ako je ponuda rada elastična, radnici su skloni brzo reagirati na promjene
plaća, a ako je neelastična, promjene plaća neće znatno utjecati na njihovu spremnost za rad. S druge
strane, elastičnost potražnje rada odražava koliko su poslodavci spremni prilagoditi svoju potražnju za
radom na promjene u cijenama rada. Ako je potražnja za radom elastična, poslodavci će vjerojatno
reagirati na promjene u cijenama rada prilagodbom broja zaposlenih, dok će neelastična potražnja
značiti da će promjene u cijenama rada imati manji utjecaj na zaposlenost. Razumijevanje elastičnosti
ponude i potražnje rada ključno je za predviđanje kako će tržište rada reagirati na različite događaje i
politike. Na primjer, analizom elastičnosti možemo bolje razumjeti kako će povećanje minimalne
plaće utjecati na zaposlenost i dohodak radne snage. Također, možemo istražiti kako tehnološki
napredak ili globalizacija utječu na cijene rada i uvjete zapošljavanja u različitim sektorima. U
narednim dijelovima ovog poglavlja, razmotrit ćemo primjere elastičnosti ponude i potražnje rada
kako bismo bolje razumjeli kako ovi koncepti funkcionišu u praksi. Također ćemo istražiti kako se
ovi koncepti primjenjuju na aktualne teme i politike na tržištu rada. Kroz analizu elastičnosti, možemo
dublje razumjeti kako se tržište rada prilagođava ekonomskim promjenama i kako te promjene utječu
na dohodak i zapošljavanje radne snage.

UTJECAJ TRŽIŠTA RADA NA MAKROEKONOMIJU

Definicija trzista – odredjuje koji bi kupci i prodavatelji trebali biti ukljuceni u odredjeno
trziste. Da bismo odredili koje kupce i prodavatelje ukljuciti, najpre moramo odrediti velicinu trzista.

Pod velicinom podrazumijevaju se : njegove granice, geografske i u smislu asortimana

proizvoda koji bi trebali biti ukljuceni u to trziste. (Mikroekonomija, Robert S. Pindyck, 9 strana)

5
 Tržište rada igra ključnu ulogu u oblikovanju makroekonomskih pokazatelja i performansi
gospodarstva. Fluktuacije na tržištu rada, kao što su promjene stope nezaposlenosti i rasta plaća, imaju
dubok utjecaj na makroekonomske trendove poput rasta BDP-a, inflacije i stabilnosti cijena.

Ovi pokazatelji omogućavaju ekonomistima da dobiju uvid u opće zdravlje gospodarstva i da

predvide buduće smjerove ekonomske aktivnosti. Na primjer, visoka stopa nezaposlenosti može
signalizirati slabljenje gospodarske aktivnosti, dok niska stopa nezaposlenosti može ukazivati na
snažan rast gospodarstva. Osim toga, rast cijena rada može imati utjecaj na inflacijske pritiske, što
zahtijeva pažljivo upravljanje monetarnom politikom kako bi se održala stabilnost cijena i smanjila
inflacija. Stoga, proučavanje veze između tržišta rada i makroekonomije ključno je za razumijevanje
šireg ekonomskog konteksta. Analiza kako promjene na tržištu rada utječu na ključne
makroekonomske pokazatelje omogućava nam bolje razumijevanje međusobne povezanosti
ekonomske aktivnosti i uvjeta zapošljavanja. U ovom poglavlju istražit ćemo kako politike monetarne
i fiskalne politike mogu utjecati na tržište rada i cijene rada te kako se promjene na tržištu rada
odražavaju na širi makroekonomski okvir. Kroz analizu empirijskih podataka i studija slučaja,
istaknut ćemo primjere kako su promjene na tržištu rada utjecale na makroekonomske trendove u
različitim vremenskim periodima i gospodarstvima. Razumijevanje ove međusobne veze omogućava
ekonomistima, vladama i regulatornim tijelima bolje oblikovanje politika koje podržavaju ravnotežu
na tržištu rada, te istovremeno promiču makroekonomsku stabilnost i održivi rast gospodarstva. Kroz
ovu analizu, stvorit ćemo temelje za daljnje razmatranje važnosti tržišta rada u okviru šireg
makroekonomskog konteksta.

NEJEDNAKOST PRIHODA I TRŽIŠTE RADA

Tržište rada igra ključnu ulogu u oblikovanju nejednakosti prihoda unutar društva. Razlike u
plaćama i uvjetima zapošljavanja često su povezane s različitim faktorima kao što su obrazovanje,
vještine, profesija, i tehnološki napredak. Kroz prizmu tržišta rada, možemo bolje razumjeti
mehanizme koji doprinose nejednakosti prihoda te kako se ove razlike odražavaju na socijalnu
strukturu i ekonomsku dinamiku društva. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi nejednakosti
prihoda je razlika u obrazovanju i vještinama među radnicima. Radnici s višim obrazovanjem ili
specijaliziranim vještinama često imaju veće šanse za zapošljavanje u visokoplaćenim sektorima, dok
radnici s nižim obrazovanjem ili manje specijaliziranim vještinama često rade u sektorima s nižim
primanjima.

Osim toga, tehnološki napredak često mijenja zahtjeve tržišta rada, pogodujući onima s
određenim vještinama i znanjem, dok istovremeno može negativno utjecati na one čija znanja postaju

6
zastarjela. Kroz analizu mehanizama koji doprinose nejednakosti prihoda, možemo bolje razumjeti
socijalne i ekonomske dinamike koje oblikuju društvo. Razumijevanje kako se tržište rada povezuje s
nejednakošću prihoda omogućava nam identifikaciju ključnih područja intervencije i politika koje bi
mogle smanjiti nejednakosti te pridonijeti većoj socijalnoj pravdi i ravnoteži. U narednim sekcijama
ovog poglavlja, istražit ćemo specifične primjere koji ilustriraju kako tržište rada oblikuje nejednakost
prihoda u različitim društvima i ekonomijama. Također ćemo istražiti kako određene politike, kao što
su politike obrazovanja, politike zapošljavanja i politike redistribucije, mogu utjecati na smanjenje
nejednakosti prihoda i stvaranje ravnoteže na tržištu rada. Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo
temelje za daljnje promišljanje o važnosti smanjenja nejednakosti u cilju održivog ekonomskog i
društvenog razvoja.

UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA TRŽIŠTE RADA

Globalizacija je duboko transformirala tržište rada, stvarajući nove prilike i izazove za

radnike i poslodavce diljem svijeta. Integracija globalnog tržišta putem međunarodne trgovine,
migracija radne snage i brzog tehnološkog napretka stvorila je promjene u strukturi tržišta rada i
oblikovanju cijena rada. S jedne strane, globalizacija je otvorila nova tržišta i mogućnosti za radnike,
dok s druge strane može dovesti do povećane konkurencije i pritiska na cijene rada. Jedan od glavnih
utjecaja globalizacije na tržište rada je povećana mobilnost radne snage. Migracija radne snage
postala je sve učestalija kao odgovor na potražnju za radom u različitim zemljama i sektorima. To je
dovelo do integracije različitih radnih snaga i kultura te stvaranja globalnih lanaca opskrbe, što je
imalo dubok utjecaj na strukturu tržišta rada i oblikovanje cijena rada širom svijeta.

Također, globalizacija je omogućila brži transfer tehnologije i znanja diljem svijeta, što je
promijenilo zahtjeve tržišta rada i potražnju za određenim vještinama. Radnici s specijaliziranim
vještinama koje su relevantne na globalnom tržištu često su više traženi, dok radnici čije su vještine
manje relevantne ili zastarjele mogu biti izloženi većem riziku od nezaposlenosti ili smanjenja
prihoda. Kroz analizu utjecaja globalizacije na tržište rada, možemo bolje razumjeti kako se
ekonomske promjene na globalnoj razini odražavaju na uvjete zapošljavanja i prihode radne snage.
Također, možemo istražiti kako su različite zemlje i regije reagirale na globalizaciju i kako su
oblikovale svoje politike kako bi se prilagodile novim zahtjevima globalnog tržišta rada.

7
 U narednim dijelovima ovog poglavlja, razmotrit ćemo specifične primjere kako je
globalizacija utjecala na tržište rada u različitim zemljama i sektorima. Također ćemo istražiti kako su
određene politike, kao što su politike imigracije i politike trgovine, utjecale na oblikovanje tržišta rada
u kontekstu globalizacije. Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo temelje za daljnje promišljanje o
važnosti prilagodbe tržišta rada na izazove i mogućnosti globalizacije.

REGULACIJA TRŽIŠTA RADA

Regulacija tržišta rada obuhvaća različite politike i zakonske okvire koji utječu na uvjete
zapošljavanja, plaće i opće uvjete rada. Cilj ovih regulacija je zaštita radnika od iskorištavanja,
osiguranje pravednih uvjeta zapošljavanja i stvaranje stabilnosti na tržištu rada. Među najčešćim
oblicima regulacije su minimalna plaća, zakoni o radnom vremenu, zaštita radnika i osiguranje
zdravstvenih beneficija. Minimalna plaća je jedan od ključnih oblika regulacije tržišta rada koji
osigurava da radnici dobiju minimalnu plaću za svoj rad, čime se sprječava iskorištavanje radne snage
i osigurava minimalni životni standard. Zakoni o radnom vremenu reguliraju broj radnih sati i uvjete
radnog vremena kako bi se osiguralo da radnici ne rade prekovremeno ili pod nehumanim uvjetima.
Zaštita radnika uključuje zakonske zaštitne mjere koje osiguravaju sigurnost na radnom mjestu i
pružaju pravni okvir za rješavanje sporova između radnika i poslodavaca. Dok regulacija tržišta rada
pruža zaštitu radnicima, isto tako može imati utjecaj na poslodavce i ekonomsku aktivnost. Viša
minimalna plaća može povećati troškove poslovanja, što može rezultirati smanjenjem broja
zaposlenih ili povećanjem cijena proizvoda i usluga. Stoga je važno razumjeti kako ove regulacije
utječu na dinamiku tržišta rada i šire ekonomske pokazatelje. U ovom poglavlju istražit ćemo različite
oblike regulacije tržišta rada i njihov utjecaj na radnike, poslodavce i ekonomsku aktivnost. Također
ćemo istražiti prednosti i nedostatke ovih regulacija te kako su različite zemlje i regije implementirale
i prilagodile svoje zakonske okvire u skladu s potrebama tržišta rada. Kroz ovo razumijevanje, stvorit
ćemo temelje za daljnje razmatranje prilagodbe regulacija tržišta rada u cilju osiguranja fer uvjeta
zapošljavanja i ravnoteže između zaštite radnika i potreba poslodavaca.

8
 PRIMJERI STUDIJA SLUČAJA

Proučavanje specifičnih studija slučaja pruža uvid u stvarne situacije na tržištu rada i kako su

različiti faktori utjecali na uvjete zapošljavanja, cijene rada i opću dinamiku tržišta. Kroz analizu

konkretnih primjera, možemo bolje razumjeti kompleksnost tržišta rada i različite čimbenike koji ga

oblikuju. Studije slučaja mogu obuhvaćati primjere zemalja ili regija koje su se suočile s ekonomskim

krizama i promjenama na tržištu rada te kako su se prilagodile kako bi održale ravnotežu.

Također mogu uključivati analize sektorskih promjena, poput utjecaja tehnološkog napretka

na određene industrije i kako su radnici reagirali na te promjene. Pored toga, studije slučaja mogu

istraživati i primjere političkih intervencija ili reformi na tržištu rada i kako su te politike utjecale na

zaposlenost, cijene rada i opću ekonomsku situaciju. Kroz analizu ovih studija slučaja, stvorit ćemo

detaljniji uvid u stvarne situacije na tržištu rada i kako su različiti čimbenici oblikovali uvjete

zapošljavanja i cijene rada u različitim kontekstima.

Razmatranjem različitih iskustava i praksi, možemo dobiti dragocjene lekcije o tome kako se

tržište rada prilagođava promjenama te kako su određene politike ili intervencije imale pozitivan ili

negativan utjecaj na radnike i gospodarstvo. U nastavku ovog poglavlja, istražit ćemo širok spektar

primjera studija slučaja koji će nam pomoći da bolje razumijemo dinamiku tržišta rada i kako se

različiti čimbenici međusobno povezuju i utječu na ekonomske procese. Kroz ovo razumijevanje,

stvorit ćemo temelje za daljnje promišljanje o važnosti prilagodbe politika i praksi u skladu s

dinamičnim zahtjevima tržišta rada i ekonomske stabilnosti.

TEHNOLOŠKI NAPREDAK I BUDUĆNOST TRŽIŠTA RADA

Tehnološki napredak kontinuirano transformira tržište rada, mijenjajući zahtjeve za

vještinama i stvarajući nove mogućnosti i izazove za radnike i poslodavce. Uvođenje automatizacije,
umjetne inteligencije i digitalizacije utječe na strukturu tržišta rada, stvarajući potražnju za novim
vještinama i istovremeno zastarjevanje starih. S jedne strane, tehnološki napredak može stvoriti nove
poslove i sektore, otvarajući prilike za radnike s odgovarajućim vještinama. S druge strane, može

9
dovesti do smanjenja potrebe za određenim radnim mjestima koja su zamijenjena automatizacijom i
robotizacijom.

Stoga je ključno razumjeti kako tehnološki napredak oblikuje budućnost tržišta rada i kako se
radnici i poslodavci mogu prilagoditi ovim promjenama. Kroz analizu utjecaja tehnološkog napretka
na tržište rada, možemo bolje razumjeti kako se dinamika tržišta mijenja i kako se radnici mogu
prilagoditi novim zahtjevima. Također možemo istražiti kako su različite industrije i sektori reagirali
na tehnološki napredak te kako su prilagodili svoje poslovne modele kako bi ostali konkurentni na
tržištu rada. U narednim sekcijama ovog poglavlja istražit ćemo specifične primjere kako je
tehnološki napredak utjecao na različite sektore i zanimanja te kako su radnici stvarali nove vještine
kako bi se prilagodili promjenama. Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo temelje za daljnje
promišljanje o važnosti ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage kako bi se osigurala
priprema za budućnost tržišta rada.

DEMOGRAFSKE PROMJENE I TRŽIŠTE RADA

Demografske promjene, kao što su starenje stanovništva, migracija i promjene u radnoj snazi,
imaju značajan utjecaj na tržište rada. Ove promjene oblikuju strukturu radne snage, potražnju za
određenim vještinama i dinamiku zapošljavanja. Razumijevanje kako demografske promjene utječu
na tržište rada ključno je za prilagodbu politika i praksi kako bi se osigurala održivost uvjeta
zapošljavanja u budućnosti. Starenje stanovništva postavlja nove izazove za tržište rada, kao što su
smanjenje radne snage i povećanje potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Migracija može dovesti do promjena u strukturi radne snage i potražnje za određenim

vještinama, što može imati dugoročne posljedice na tržište rada. Promjene u radnoj snazi, poput
povećanja udjela žena na tržištu rada ili promjena u obrazovnoj strukturi, također mogu utjecati na

10
uvjete zapošljavanja i cijene rada. Kroz analizu utjecaja demografskih promjena na tržište rada,
možemo bolje razumjeti kako se radna snaga prilagođava novim uvjetima i zahtjevima.

Također možemo istražiti kako su različite zemlje i regije implementirale politike i programe
kako bi se prilagodile demografskim promjenama i osigurale održivo tržište rada. U narednim
dijelovima ovog poglavlja istražit ćemo specifične primjere kako su demografske promjene utjecale
na tržište rada u različitim kontekstima te kako su politike i inicijative odgovorile na ove promjene.
Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo temelje za daljnje promišljanje o važnosti prilagodbe politika i
praksi u skladu s demografskim promjenama i potrebama tržišta rada.

FLEKSIBILNOST RADNOG TRŽIŠTA I PRILAGODLJIVOST

Fleksibilnost radnog tržišta postala je ključni element modernih ekonomija, omogućavajući

prilagodljivost poslodavcima i radnicima u skladu s promjenjivim zahtjevima tržišta. Različiti oblici
fleksibilnosti, poput privremenog zapošljavanja, rada na daljinu i fleksibilnih radnih sati, omogućuju
poslodavcima da prilagode svoju radnu snagu u skladu s sezonskim promjenama ili promjenama u
potrazi. S druge strane, radnici mogu imati fleksibilnije radno vrijeme i radne uvjete koji odgovaraju
njihovim obiteljskim i osobnim potrebama. Međutim, fleksibilnost radnog tržišta može imati i
negativne posljedice, poput neizvjesnosti zaposlenja i nedostatka socijalnih beneficija za radnike.

Privremeno zapošljavanje i rad na ugovorima mogu radnicima pružiti manju sigurnost

zaposlenja i pristupa socijalnim mrežama, što može dovesti do veće ekonomske ranjivosti. Kroz
analizu različitih oblika fleksibilnosti na tržištu rada, možemo bolje razumjeti kako se ovi oblici
odražavaju na radnike i poslodavce te kako se mogu implementirati politike koje promiču uravnotežen
pristup između fleksibilnosti i sigurnosti zaposlenja.

Također, možemo istražiti primjere zemalja koje su usvojile politike koje podržavaju
fleksibilnost radnog tržišta uz istovremeno osiguravanje pravednih uvjeta zapošljavanja i socijalne
zaštite za radnike. Kroz ovo razumijevanje, stvorit ćemo temelje za daljnje promišljanje o važnosti

11
prilagodbe politika i praksi kako bi se osigurala fleksibilnost radnog tržišta uz istovremeno osiguranje
pravednih uvjeta zapošljavanja i socijalne sigurnosti za radnike. Razmatranje uravnoteženog pristupa
omogućit će nam stvaranje okvira koji podržava konkurentnost gospodarstva uz istovremeno
osiguranje socijalne pravde i zaštite radničkih prava.

EDUKACIJA I TRŽIŠTE RADA BUDUĆNOSTI

Edukacija igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti tržišta rada, pružajući radnicima
potrebne vještine i znanja za uspjeh u dinamičnom ekonomskom okruženju. Brz tehnološki napredak i
promjene u zahtjevima tržišta rada zahtijevaju kontinuirano usavršavanje i obrazovanje kako bi se
osigurala relevantnost vještina radnika.

Edukacijske politike imaju ključnu ulogu u osiguravanju pristupačnog i kvalitetnog

obrazovanja za sve slojeve društva, omogućavajući radnicima da steknu nove vještine ili prilagode
postojeće vještine prema zahtjevima tržišta rada. Investiranje u obrazovanje i prekvalifikaciju radne
snage ključno je za osiguravanje konkurentnosti gospodarstva i osiguravanje da radnici imaju
potrebne vještine za uspjeh u budućim industrijama i sektorima. Pored toga, tehnološki napredak
također mijenja način na koji se provodi obrazovanje, otvarajući nove mogućnosti za učenje putem
digitalnih platformi i udaljenih tehnologija.

E-learning i druge inovativne metode omogućuju radnicima pristup obrazovanju i

usavršavanju bez obzira na njihov geografski položaj ili druge ograničavajuće čimbenike. Kroz
analizu veze između obrazovanja i tržišta rada, možemo bolje razumjeti kako obrazovne politike
utječu na razvoj radne snage i kako se radnici mogu prilagoditi promjenama na tržištu rada. Također,
možemo istražiti primjere zemalja i regija koje su usvojile inovativne pristupe obrazovanju kako bi
osigurale relevantnost vještina radne snage u budućim industrijama. Kroz ovo razumijevanje, stvorit
ćemo temelje za daljnje promišljanje o važnosti ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage
kako bi se osigurala priprema za budućnost tržišta rada i podržao održiv ekonomski razvoj.

12
 UTJECAJ MIGRACIJA NA TRŽIŠTE RADA I EKONOMIJU

Migracije radne snage imaju značajan utjecaj na tržište rada i širu ekonomiju, stvarajući
promjene u dinamici zapošljavanja, cijenama rada i strukturi radne snage. Migracije mogu dovesti do
povećane konkurencije na tržištu rada, ali isto tako mogu donijeti nove vještine i perspektive u
određenu zemlju ili regiju.

Brojne studije pokusale su procijeniti utjecaj imigracije na trziste rada, no znanstvenici i

nositelji ekonomske politike jos uvijek nisu u stanju jednoznacno odrediti utjecaj imigracija na
domace radnike i domace trziste rada. Glavni problem najcesce je insuficijentnost statisticke osnove
koja registrira migracijske procese, sto je slucaj s gotovo svim zemljama, uz samo nekoliko izuzetaka.
(Migracije i identitet, Marija P., 2011, str.336)

Razumijevanje utjecaja migracija na tržište rada uključuje analizu kako se migracije

odražavaju na zaposlenost, plaće i uvjete rada u zemljama koje primaju migrante, ali isto tako i na
zemljama koje iseljavaju radnu snagu. Također, važno je istražiti politike i mjere koje su
implementirane kako bi se regulirale migracije radne snage i osigurala integracija migranata u tržište
rada. Kroz analizu utjecaja migracija na tržište rada i ekonomiju, možemo bolje razumjeti dinamiku
međunarodnih radnih migracija i kako se ove migracije povezuju s ekonomskim trendovima. Također,
istraživanje različitih primjera migracija radne snage u različitim kontekstima omogućava nam
stvaranje temelja za daljnje promišljanje o važnosti politika koje podržavaju integraciju migranata i
osiguravaju fer uvjete zapošljavanja za sve radnike.

ZAKLJUČAK

Tržište rada je složen sistem koji ovisi o mnogo stvari. Proučavanjem različitih strana tržišta
rada, kao što su koliko ljudi želi raditi i koliko poslova je dostupno, te kako svjetska ekonomija,
tehnologija i demografija utječu na njega, mi bolje razumijemo kako tržište rada funkcionira.
Istraživanje tržišta rada je jako važno jer pomaže u stvaranju pravih pravila za poslove, smanjenje
nejednakosti u plaćama i podržavanje zdravog ekonomskog rasta.

13
 Jedna važna stvar za razumijeti je kako ponuda i potražnja za radom utječu na tržište. Ako
puno ljudi želi raditi, a malo poslova je dostupno, to može utjecati na plaće i uvjete rada. Također,
globalizacija, što znači da smo sve više povezani sa svijetom, može promijeniti koje vrste poslova su
dostupne i kako se ljudi moraju prilagoditi.

Demografija, odnosno to koliko je ljudi različitih dobnih skupina, također igra veliku ulogu.
Na primjer, ako ima puno starijih ljudi u društvu, to može značiti da će biti potrebno više zdravstvenih
radnika, dok tehnologija može mijenjati način na koji radimo i koje vještine su potrebne.

Sve ovo zajedno znači da je važno proučavati tržište rada kako bismo stvorili dobra pravila za
sve. Također, trebamo se pobrinuti da svi imaju priliku za dobar posao i pristojnu plaću. Istraživanje
tržišta rada nam pomaže da bolje razumijemo kako se ekonomija mijenja i kako možemo osigurati da
svi imaju priliku za dobar život.

LITERATURA

Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld ( 2005) , Mikroekonomija, peto izdanje,

ISBN: 978-953-246-131-2 , str.9.

Stavilic Katarina ( 2019) , Osnove Mikroekonomije, ISBN : 978-953-7744-40-3 , str 147

Marija P., (2011) Migracije i identitet – Kultura, ekonomija, drzava . 336str

14