PRIPRAVA ZA SAT LIKOVNE KULTURE

Redni

(uz udžbenik: UČIMO GLEDATI 3 i 4)

broj
sata
24.
Škola: Razredni odjel:

Učitelj/učiteljica: Datum:

Nastavno područje TOČKA I CRTA

Nastavna tema Gradbene i obrisne crte
Nastavna jedinica trava

Vrsta
Likovni problem gradbene crte, otvorene crte poticaja
vizualna

Likovno-tehnička sredstva
i likovne tehnike
tuš, pero, kist

KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

o gradbena crta, obrisna crta, otvorena i o vizualno opažati i istraživati doživljaj crta
zatvorena crta o stvarati gradbenim i obrisnim crtama
o razlikovati gradbene i obrisne crte

ZADAĆE NASTAVNE JEDINICE

OBRAZOVNE FUNKCIONALNE ODGOJNO-SOCIJALIZIRAJUĆE

o istraživati, uočavati i
stvarati istraživati, uočavati
stvarati gradbenim i
obrisnim crtama
o razlikovati gradbene i
obrisne crte
o usvojiti rad tušem, perom i
kistom
o vježbati sposobnost o formiranje stajališta
divergentnog mišljenja o razvijanje estetskih i radnih
o opažati gradbene i otvorene sposobnosti
crte u svojoj okolici i na
umjetničkim djelima
o razvijanje mašte
o vježbati sposobnost
izražavanja tušem, perom i
kistom

NAČIN RADA
o prema promatranju NASTAVNI OBLICI RADA
o frontalni
o individualni
o analitičko o reprodukcija
promatranje o prirodni oblici
NASTAVNA SREDSTVA I
NASTAVNE METODE o demonstracija POMAGALA o ploča, kreda
o razgovor
o građenje

MEĐUPREDMETNE VEZE
priroda i društvo: crte u prirodi i društvu
hrvatski jezik: tekstovi vezani za prirodu

1
 PLAN PLOČE BILJEŠKE

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Raspoređujemo stolove, zaštićujemo ih, dijelimo papire, tuševe, pera i kistove. Demonstriramo
učenicima način crtanja tušem, perom i kistom: crtamo na glatkoj strani papira kako bi pero što lakše
klizilo. Pero držimo držalom i umačemo ga u tuš, a mijenjanjem pritiska pera o podlogu, mijenjamo
debljinu crte. Ohrabrimo učenike kako nije loše kada tuš i kapne na papir (ali je dobro zaštititi stolove da
ne kapne mimo papira). Kist ostavlja mnogo deblji trag od pera, a njime možemo stvarati i plohe.
Pogledajmo s učenicima primjere rada tom tehnikom na 10. stranici udžbenika.
2. MOTIVACIJA
Učenici otvaraju udžbenik na 11. stranici. Korelirajmo gradbene crte s matematikom – dodavanje crta
znači zbrajanje crta u skupove, odnosno oblike. Proučimo dva kvadrata: prvi je načinjen obrisnom crtom
izvana, a drugi je nastao dodavanjem crta iznutra (crta+crta+crta… = kvadrat). Kada se crte zakrive,
moguće je unutar pravokutnika dobiti različite likove, kao na primjeru Vasarelyjeva crteža Zebra na 11.
stranici. Crte, kojima gradimo oblike, nazivamo gradbene crte.
Proučimo i opišimo crtež V. van Gogha na 13. stranici. Pratimo kakvim je crtama načinjena krošnja
drveta, a kakvim crtama trava i kamenčići, te gdje su debele, a gdje tanke crte.
Korelirajmo zatim građenje crtama s hrvatskim jezikom, s poezijom. Uočimo za početak razliku između
poezije i proze – u pjesmi Mravi S. Femenića pravopisna su pravila slabo poštovana; ponegdje nema
interpunkcije, katkad svako slovo riječi ide u novi redak, katkad je broj upotrijebljenih točaka
prevelik…Očito, poezijom se želi postići nešto drugo nego prozom. Uočavamo kako je ta pjesma
predviđena i za gledanje, a ne samo za čitanje: riječi krivudaju po papiru oponašajući putanje mrava,
točke se nižu stvarajući svojim zbrojem crte, čak je i riječ moguće rastaviti na pojedinačna slova koja se
spuštaju odozgo prema dolje čineći kosinu. Čini se da je pjesniku, mnogo važnije od mrava o kojima
pjesma govori, bilo pokazati kako se rečenice i riječi sastoje od slova koja pjesnik raspoređuje po papiru
vrlo slobodno, igrajući se njima. Ponovno možemo načiniti korelaciju s matematikom:

2
slovo+slovo+slovo… = riječ i rečenica.
Gdje u prirodi možemo vidjeti gradbene crte? Pogledajmo s učenicima kroz prozor (još je bolje ako je
moguće s njima izaći van) i pogledajmo granje drveća, grmlje i travu. Fotografije na 12. stranici
udžbenika pokazuju mogućnost unošenja livade u razred: busen je trave iskopan zajedno s korijenom te
je sa zemljom stavljen u plastičnu posudu (primjerice, od mliječnoga proizvoda) i donesen u razred;
nakon nastave poželjno je zadužiti učenike da travu posade natrag u zemlju. Promatrajmo analitički
busenje trave i razgovarajmo o njoj – kako izgleda svaka pojedina vlat? Potrebno je izbjeći prikazivanje
vlati trave samo jednom linijom – svaka vlat ima svoju debljinu, zavinute su, preklapaju se, neke su i
osušene, stoga ih treba crtati obrisnom linijom. Zbrajanjem vlati, građenjem njihovih crta, stvorit će se
oblik busena. Neke crte trebaju biti načinjene perom, a neke kistom.
3. NAJAVA ZADATKA
Danas ćemo gradbenim crtama - tušem, perom i kistom nacrtati busen trave upotrebljavajući što
različitije crte, debljinom i tokom. Tko će ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o vlatima trave, o njihovoj debljini, savijenosti, o preklapanju
više vlati, o njihovoj oštećenosti te kakav oblik grade zajednički.
5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata na ploču stavljamo reprodukciju i izlažemo učeničke radove. Razgovaramo s djecom: Što je
bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što su to gradbene crte, kako se crtama može graditi,
odnosno zbrajati? Vidimo li na našim crtežima različite debljine i tokove crta? Je li tko na neki drugačiji
način upotrijebio tuš i pero? Jesu li neki crteži nacrtani originalnije, drukčije od ostalih? Jesu li možda
neki učenici prepisivali od drugih (što je vrlo loše)? Usporedimo nekoliko crteža. Opišimo neke crteže
bez pokazivanja; možemo li ih prepoznati prema opisu?
Obratimo pozornost na Michelangelovo umjetničko djelo, Studije figura. Možemo li na tom crtežu vidjeti
građenje crtama? Uočimo kako je zgušnjavanjem i razrjeđivanjem crta stvoren dojam dubine i sjene.

LITERATURA:
Miroslav Huzjak, Krešimir Ledić: Učimo gledati 1 i 2, Školska naklada, Mostar, 2010.