PRAVNA POČELA

Pravna počela:
1. Pravna norma 3. Pravni poslovi i odnosi
2. Sustav, izvori i subjekti prava 4. Pravna zaštita
EU RAZINA - INSTITUCIJE KOJE DONOSE AKTE:
• Europski parlament • Vijeće ministara / • Europska komisija
Europsko vijeće

EUROPSKI PARLAMENT predstavničko je tijelo građana Europske unije. Jedino je tijelo na razini Europske
unije koje građani Europske unije, njih više od 390 milijuna, izravno i istovremeno biraju svakih pet godina,
koliko traje mandat zastupnicima. Za izbor članova Europskog parlamenta nije propisan jedinstven izborni
sustav, već svaka država članica slobodno bira vlastiti sustav, uz poštivanje uvjeta propisanih Odlukom Vijeća
EU-a.
To su: izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva bilo putem izbornih lista ili putem
sustava prijenosa glasa; izborno područje mora biti podijeljeno na izborne jedinice na način koji neće utjecati na
sustav razmjernog Predstavništva i izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 posto.
Broj zastupnika država članica u Europskom parlamentu raspoređen je proporcionalno broju stanovnika u
ukupnom stanovništvu Europske unije Max broj zastupnika ima Njemačka, 99, slijede Francuska, Italija i
Ujedinjeno Kraljevstvo sa po 72 zastupnika a min broj zastupnika ima Malta (5).
Hrvatska ima 11 zastupnika u Europskom parlamentu.
Europski parlament ima tri temeljne funkcije:

• zakonodavnu, • demokratski nadzor nad drugim • utjecaj na proračunska sredstva

institucijama Europske unije Europske unije

EU RAZINA - VRSTE AKATA

• Obvezujući akti – Uredbe,Smjernice,Odluke • Neobavezujući akti: Preporuke,mišljenja

PRAVO je
1. skup pravnih normi u društvu koje država putem svojih tijela donosi i sankcionira s aparatom prisile kako
bi ostvarila svoju funkciju.
2. ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici
(pravo u objektivnom smislu). Njima su uređeni životni odnosi među ljudima, ali i odnosi ljudi prema
društvenoj zajednici u kojoj žive i čijim pravilima se podvrgavaju.
OSNOVNI IZVORI PRAVA EU-a
• Međunarodni sporazumi
• Sudska praksa
• Primarno pravo – Osnivački ugovori (UEZ) – Osnovna načela prava
• Sekundarno pravo – Akti koje donose institucije Eua

PRAVNA NORMA je pravilo o ponašanju ljudi koje sadrži i propis o primjeni državne sankcije u slučaju
njegovog prekršaja. Pravna norma je jedno pravilo, tj. pravilo o jednom određenom ponašanju (npr. zabranjeno
je ubijati pod prijetnjom određene sankicje; ko učini štetu dužan je naknaditi je itd.).Ne čine ju pravnom sadržaj,
oblik i rok trajanja nego vezanost za pravnu vlast i učinkovitost

• Prema vrsti odredbe:

− Naređujuće − Zabranjujuće − Ovlašćujuće

1
 • Prema sadržaju:
− Apstraktne (opće): − Konkretne (posebne): Vrijede za
Obuhvaćaju sve slučajeve pojedinačne slučajeve
• Prema važnosti pravila ponašanja
− Imperativne (obvezne) − Dispozitivne (slobodne), osim ako
ugovorom nisu ..sasvim i isključene
STRUKTURA PRAVNE NORME:
1. Pretpostavka (Hipoteza) 2. 2.Odredba (Dispozicija) 3. 3.Sankcija (Kazna)

UČINAK PRAVNE NORME:

1. NAČELO TERITORIJALNOSTI PRAVA – Vrijede na teritoriju države koja je pravne norme propisala
2. NAČELO PERSONALIZACIJE PRAVA – Za neku osobu vrijedi pravo države čiji je državljanin, bez
obzira na boravište
3. NAČELO UZAJAMNOSTI PRAVA – država dopušta strancu da na njezinom terotoriju primjenjuje
norme svoje države, ako vrijedi „načelo uzajamnosti” u državi stranca

PRIMJENA PRAVNE NORME

• Početak: nakon objave u službenom glasniku. Primjena određenih odredbi može biti i odgođena.
• Završetak:
− Abrogacija – ukidanje ili poništenje − Zastarijevanje – promjena povijesnih uvjeta u
− Derogacija – novi propis ukida postojeći kojima su propisi donešeni

TUMAČENJE PRAVNE NORME

• Jezično • Opća logična načela
− analiza teksta pravnog propisa uz pomoć − Argumentum a contrario = razlog
pravnih termina suprotnosti
• Logično – logična interpretacija − Argumentum maiori ad minus =
− Istovjetnost / Proturječnost / Isključivost Zaključivanje od većeg ka manjem
trećeg / dovoljan razlog − Argumentum a minori ad maius =
zaključivanje od manjeg ka većem
PRAVNI SUSTAV DRŽAVE
• Pravne norme • Pravni instituti – skup pravnih normi koji regulira
• Pravne grupe društvene odnose u državi
• Pravne grane – skup srodnih pravnih instituta

IZVORI PRAVA → Definiraju pravni poredak države

• Materijalni – Skup stvarno nastalih uvjeta (odnosa) u državi koje valja pravno i formalno regulirati na
način koji najbolje odgovara određenoj državi
• Formalni – opći pravni akti sa kojima se formaliziraju pravni odnosi u državi, a koji su nastali na osnovi
postojećih materijalnih izvora prava

ZAKONSKI AKTI -RH

• Ustav RH – poseban i najviši Zakon države sa najvećom pravnom snagom

• Državni zakoni – donosi ih parlament na prijedlog Vlade
• Običajno pravo
• Uzance
• Sudska praksa
• Podzakonski akti
− omogućuju lakšu i jednostavniju operacionalizaciju i implementaciju donesenog Zakona
− Uredbe i Odluke - Prethode pripremi, izradi i donošenju Zakona

2
 − Naredbe i Naputci - Autentično tumače odredbe Zakona i drugih propisa
− Rješenja - Imenuju javne dužnosnike i službenike
− Pravilnici i poslovnici - Najniži podzakonski akti koji se pri primjeni mogu lako mijenjati u cilju
bolje implementacije Zakona
− Norme - Standardi koji mogu s vremenom postati obveza
SUBJEKTI PRAVA
TEMELJNA OBILJEŽJA:

• Pravna sposobnost – uvjet za nositelja prava i obveza (npr. dijete ima pravo na nasljedstvo)
• Djelatna sposobnost – osobnim djelovanjem se postiže pravni učinak
− Poslovna – za sklapanje pravnih poslova putem Ugovora
− Deliktna – da krivično odgovara za
učinjena protupravna djela
Obilježja fizičke osobe: Obilježja pravne osobe:
• Ime, prezime, OIB • Pravni subjekt koji je samostalan nositelj svojih
• Prebivalište – mjesto stalnog stanovanja prava i obveza prema državi i trećim osobama npr.
• Boravište – mjesto privremenog boravka trgovačko društvo (tvrtka)
• Državljanstvo • CILJ – svrha osnivanja i postojanja
• Matični podaci (! E-građani) – rođenih, vjenčanih,• IMOVINA – uvjet da može stupiti u pravne odnose
umrlih • TIJELO – uz čiju pomoć izražava svju volju u
pravnim odnosima
• CJELINA
• IDENTITET
PRAVNI ODNOSI

• Društveni odnos pravnih subjekata , reguliran s pravnim normama iz kojeg proizlaze prava i obveze
• Predmet - temelj ili objekt (svrha) za nastanak pravnog odnosa između stranaka
− Stvari – materijalni predmeti − Osobna dobra
(pokretni/nepokretni) i dijelovi prirode − Intelektualna djela (likovna, književna,
− Činidbe – ponašanje pravnih subjekata pri glazbena, znanstvena…)
izvršavanju pravnih i drugih poslova
PRAVNI POSLOVI

• Izjava pravnih subjekata koja je sukladna pravnom poretku sa ciljem da se proizvede određeni pravni
učinak
• Temeljni uvjeti: sposobnost osoba (pravna i poslovna)
• Volja osoba: unutrašnje raspoloženje da se proizvede određeni pravni učinak
• Izjava volje – očitovanje mora biti slobodno i sukladno s pravnim poretkom
TEMELJNI DIJELOVI:
•
Bitni → ESENTIALIA NEGOTII – bez kojih nije moguće ostvariti pravni posao
•
Prirodni →NATURALIA NEGOTII – proizlaze iz naravi posla; ne moraju se posebno ugovoriti, ali se
ugovorno mogu isključiti
• Posredni → ACCIDENTALIA NEGOTII – nisu bitni, ne izlaze iz naravi posla. Mogu biti posebno
ugovoreni (npr. kazna, nagrada, predujam,…)
TEMELJNE VRSTE:
• Jednostrani i dvostrani
• Teretni i dobročini
• Formalni i neformalni

3
 ZAKON O GRADNJI
SVRHA ZAKONA O GRADNJI
• Osiguranje zadovoljenja potreba i interesa investitora u provedbi upravnih i drugih postupaka u vezi s
projektiranjem, građenjem, uporabom i održavanjem građevina uz istovremenu zaštitu javnog interesa.
• Prenošenje Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada na način da sva pitanja vezana uz
energetska svojstva zgrada budu uređena jednim zakonom.
• Usklađenje zakona s Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 09. ožujka 2011.
koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima u pogledu broja, naziva i sadržaja
bitnih zahtjeva za građevinu / temeljnih zahtjeva za građevinu.
SKUPINE GRAĐEVINA
• Vrste skupina: • Razvrstavanje građevina u skupine je značajno
− 1.skupina – građevine koje se planiraju zbog:
Državnim planom prostornog razvoja − nadležnosti za izdavanje akata za provedbu
− 2.skupina – ostale građevine, osim Zakona
građevina 1. i 3. Skupine − sadržaja glavnog projekta
− 3.skupina – građevine koje se mogu − prijenosa nadležnosti sa županije na grad
graditi bez građevinske dozvole odnosno općinu
− roka za dovršenje građenja zgrade
− osoba koje sudjeluju na tehničkom pregledu
− iznosa prekršajnih kazni
TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU SU:

1. MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST 5. ZAŠTITA OD BUKE

2. SIGURNOST U SLUČAJU POŽARA 6. GOSPODARENJE ENERGIJOM I OČUVANJE
3. HIGIJENA, ZDRAVLJE I OKOLIŠ TOPLINE
4. SIGURNOST I PRISTUPAČNOST TIJEKOM 7. ODRŽIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA
UPORABE

Prilikom građenja građevine dopušteno odstupanje u odnosu na mjere određene glavnim projektom iznosi:

− 3% pojedinih dimenzije prostora i prostorija građevine (širina, visina, dužina)

− 0,30 metra u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih mjera građevine, osim odstupanja od obaveznog
građevinskog pravca ili najmanje udaljenosti od međe.
VRSTE PROJEKATA
Projekti se prema namjeni odnosno razini razrade razvrstavaju na:

− glavni projekt (sastavni dio građevne − tipski projekt (za predgotovljene konstrukcije),
dozvole + građenje građevine), − projekt uklanjanja građevine
− izvedbeni projekt (za građenje - ako je
potreban, inače za 1. skupinu),

GLAVNI PROJEKT

Glavni projekt za građenje građevine za koju se:

− izdaje lokacijska dozvola (izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom,
posebnim uvjetima koji nisu sastavni dio lokacijske dozvole, tehničkim propisima i drugim propisima
kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu),

4
 − ne izdaje lokacijska dozvola (izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim
prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, tehničkim propisima i drugim propisima
kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu).
Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

− arhitektonski projekt, −
geodetski projekt (za građevinsku dozvolu za
− građevinski projekt, građenje građevine za koju se prema posebnom
− elektrotehnički projekt, zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se
− strojarski projekt, određuje smještaj jedne ili više građevina na
građevnoj čestici ili oblik i veličina građevne čestice
Izradi glavnog projekta/pojedinih projekata ako je propisano ili potrebno, prethodi izrada:

− krajobraznog elaborata − elaborata tehničko- − drugog potrebnog

− geotehničkog elaborata tehnološkog rješenja elaborata
− elaborata temeljenja − elaborata zaštite od − prometnog elaborat
požara

KONTROLA PROJEKATA
Kontrola glavnog projekta i tipskog projekta provodi s Kontrola se više ne provodi s obzirom na:
obzirom na:
− zaštitu od buke
− mehaničku otpornost i stabilnost − uštedu energije i toplinsku zaštitu
− sigurnost u slučaju požara prema posebnom − higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite
zakonu okoliša prema posebnom zakonu.

Obavlja ovlašteni inženjer “revident” koji ima ovlaštenje ministarstva.

UTVRĐIVANJE USKLAĐENOSTI (NOSTRIFIKACIJA) PROJEKTA
Glavni projekt i izvedbeni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom
Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke.
Glavni projekt i izvedbeni projekt izrađen u skladu s harmoniziranim europskim normama odnosno
propisima smatra se projektom izrađenim prema Zakonu o gradnji ako je izrađen ili preveden na hrvatski jezik.
Nostrifikaciju u okviru zadaća svoje struke provodi:

− ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ili

− pravna osoba koja ima zaposlenog ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera
POSEBNI UVJETI – OBAVIJEST O UVJETIMA ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA
Tijelo graditeljstva je dužno (na internetskim stranicama):

− objaviti popis javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni
projekt
− ažurirati ovaj popis
Investitor može za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola od tijela graditeljstva
zatražiti da ga obavijesti:

− od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni
projekt za određenu građevinu na određenoj lokaciji
− o načinu provođenja pojedinih odredbi prostornog plana.
− uz upit se prilaže se kopija katastarskog plana i opis građevine koja se namjerava graditi.
− rok za odgovor 8 dana od dana zaprimanja upita ZAKON O GRADNJI

5
Utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole po zahtjevu investitora:
– u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola
– za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola ne pribavljaju se posebni uvjeti odnosno potvrde
propisane posebnim propisima.
Rok za utvrđivanje uvjeta / odbijanje zahtjeva je od 15 od dana primitka urednog zahtjeva.
– ako je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisom, umjesto posebnih uvjeta, izdaje se potvrda da
je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima
– ako glavni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisom javnopravno tijelo, dužno je u posebnim
uvjetima navesti i obrazložiti u pogledu čega i kojeg pitanja projekt nije usklađen s posebnim propisom
odnosno uvjetima
GRAĐEVINSKA DOZVOLA
Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne / izvršne građevinske dozvole, ako ZOG-
om ili pravilnikom nije drukčije propisano.
Razlikuju se:

− građevinska dozvola za građevinu za koju se izdaje− građevinska dozvola za građevinu za koju se ne

lokacijska dozvola izdaje lokacijska dozvola
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
– tri primjerka glavnog projekta, – potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je
– izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu projekt izrađen prema stranim propisima,
s prostornim planom, – elaborat primjene alternativnih sustava opskrbe
– fotokopiju lokacijske dozvole, ako je izdana, energijom, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja
– posebne uvjete u skladu s kojima je izrađen glavni mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti,
projekt, odnosno dokaz da je podnio zahtjev za njihovo – dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske
utvrđivanje, ako isti nisu utvrđeni u roku propisanom dozvole,
ovim Zakonom, – dokaz da može biti investitor, ako se radi o
– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je građevini za koju je posebnim zakonom propisano
kontrola propisana, tko može biti investitor
Građevinskom dozvolom : – Komunalni i vodni doprinos se plaća po
– Smanjuje se broj mogućih stranaka izvršnosti građevinske dozvole.
– Uvodi se mogućnost građenja do određenog
stupnja dovršenosti.
Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od 3 godine od dana
pravomoćnosti dozvole.

ROK ZA DOVRŠAVANJE VANJSKOG IZGLEDA GRAĐEVINE:

a) 1. skupina građevina – 10 b) 2.skupina građevina – 7 c) 3.skupina građevina - 5
godina godina godina

GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Bez građevinske dozvole izvodi / grade se:
a) adaptacija ( je izvođenje građevinskih i drugih radova u postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno
prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi
pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje temeljnih
sigurnosnih zahtjeva za građevinu te se ne mijenjaju lokacijski uvjeti i vanjski izgled građevine),
b) poboljšice (su izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se poboljšava
ispunjavanje temeljnih zahtjeva od bitne važnosti za građevinu),
c) Jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom,

6
 d) Posebni slučajevi građenja (U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda,
ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova
prestanka),
e) Obnavljanje oštećenih građevina.

PRIMOPREDAJA RADOVA – TEHNIČKI PREGLED – UPORABNA DOZVOLA

Primopredaja radova predstavlja završni čin ili izvršenje ugovorenih obveza za građevine ili radove za koje
nije bilo potrebno ishoditi građevinsku/uporabnu dozvolu.
Tehnički pregled provodi nadležno tijelo koje je izdalo dokument kojim se dozvoljava građenje, a prisutni su
svi sudionici u gradnji - izvoditelj, nadzor, projektant, revident. Investitor podnosi zahtjev za tehnički pregled.
U roku od 30 dana od urednog zahtjeva vrši se tehnički pregled.
Dokumentacija:
− Obvezna gradilišnu dokumentaciju
− Situacijski nacrt građevine iz geodetskog elaborata
− Dokazi o postignutoj kvaliteti izvednih radova
− Izvješće revidenta o obavljenoj kontroli
− Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine

Primopredaja izvršenih radova između izvoditelja i investitora temelji se na ugovornim obvezama stranaka.
U slučaju da je za stvarno preuzimanje izvršenih radova ili građevine u zakonskoj obvezi izvršiti uspješni
tehnički pregled, interna primopredaja izvršenih radova između investitora i izvođača može se izvršiti kao
preliminarni tehnički pregled ili dobra priprema za tehnički pregled od imenovanog stručnog povjerenstva.
Obveze povjerenstva:

− Utvrđuje da li je građevina izgrađena u skladu sa građevinom dozvolom, odnosno rješenjem o uvjetima

građenja ili potvrđenim glavnim projektom
− Sastavlja zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu
Ukoliko se evidentiraju nedostaci, daje se rok za otklanjanje, u protivnom se izdaje uporabna dozvola.
UPORABNA DOZVOLA
Rješenje tijela graditeljstva kojim se dozvoljava korištenje građevine nakon uspješno izvršenog
tehničkog pregleda
Zahtjevu se prilaže:
– Preslika konačne građevinske dozvole, tj. potvrda– Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i
glavnog projekta uvjetima održavanja građevine
– Podaci o sudionicima u gradnji – Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi
građevine
UPORABA GRAĐEVINE
Na temelju uporabne dozvole može se:

− početi koristiti, odnosno staviti u pogon − donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj
− evidentirati u katastru građevini prema posebnom zakonu
Uporabna dozvola nije potrebna:
– Postojeću građevinu koja je nakon izdavanja uporabne dozvole adaptirana ili na kojoj su napravljene
poboljšice,
– građevine i radove određene pravilnikom koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema
posebnim propisima ne evidentiraju u katastru

7
GRADILIŠNA DOKUMENTACIJA - ZAKONSKI OBVEZATNA :
– Rješenje o upisu u sudski registar, tj. obrtnicu
– Suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača prema pos. zakonu
– Akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta tj. voditelja radova
– Akt o imenovanju nadzornog inženjera, tj. glavnog nadzornog inženjera
– Dokument na temelju kojeg se može graditi
– Izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta ovjerene od revidenta koji je to u izvješću
o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izvedeni dio građevine i građevinske i druge
radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama
– Izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedenih projekata ako je tako propisano
– Građevinski dnevnik
– Dokazi o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode i dokazi o svim drugim potrebnim usklađenostima
– Dokumentacija o ispitivanju ugrađenih gradiva, proizvoda i opreme, prema programu ispitivanja iz
projekta
– Elaborat o iskolčenju građevine koji je izradila osoba ovlaštena za obavljanje te djelatnosti prema
posebnom propisu – geodeti, točno označeno gdje se na zemljištu gradi
– Sva potrebna dopuštenja i dozvole

GRAĐEVINSKI DNEVNIK
Dokument o tijeku gradnje kojom se dokazuje usklađenost uvjeta i načina gradnje tj. izvođenja
pojedinih radova sa pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, važćih
propisa i normi.
Sadrži podatke o:

− Građevini, investitoru, stručnom nadzoru, građevini, građevinskoj dozvoli ili dokumentaciji (upisuje se na
prvu stranicu)
− Početak i završetak gradnje
− Vremenski i klimatski uvjeti gradnje
− Proivodna struktura izvođača
− Vrste izvršenih radova
− Tekuća problematika vezana za gradnju...

Građevinski dnevnik se piše svaki dan, a original ide investitoru, a kopija nadzornom inženjeru.
Građevinska knjiga se radi samo u jednom primjerku, a ona je dokaz da sve ono što je projektirano je
izvedeno, a prema njoj se izdaju račun i plaćanje.
Revident je osoba koja kontrolira projektnu dokumentaciju (glavni projekt) tj mehaničku otpornost i
stabilnost te zaštitu od požara. On mora imati minimalno 10 godina iskustva i ništa ne radi na
gradilištu. Nostrifikacija je prijevod i usklađenje projektne dokumentacije s nacionalnim normama.
Uporabna dozvola je potvrda glavnog projekta tj građevinske dozvole.

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU

OPĆE ODREDBE
• Predmet i cilj Zakona, pojmovi, donošenje posebnih propisa, ovlaštenja ministra
• Ciljevi prostornog uređenja
• Načela prostornog uređenja
– Načelo integriranog pristupa u planiranju
– Načelo uvažavanja znanstveno utvrđenih činjenica
– Načelo prostorne održivosti razvitka
– Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

8
 – Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
– Načelo vertikalne integracije
– Načelo javnosti i slobodnog pristupa podatcima i dokumentima značajnima za prostorno
planiranje
SUBJEKTI PROSTORNOGA UREĐENJA

• Osnovna pitanja • Tijela

– Osiguranje učinkovitosti i stručnosti
prostornog uređenja
– Osiguranje međusobne usklađenost
i provedbe prostornih planova
– Osiguranje interesa i potreba
posebnih upravnih područja i
gospodarstva
UREĐENJU PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I
PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
• Informacijski sustav prostornog uređenja
– Uredba o informacijskom sustavu
– Lokacijska informacija
• Pristup podacima o nekretninama i
vlasnicima
• Izvješće o stanju u prostoru
STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
– Savjet prostornog planiranja
– Zavod za prostorno uređenje
Republike Hrvatske
– Zavod za prostorno uređenje
županije odnosno Grada Zagreba
– Zavod za prostorno uređenje velikog
grada
– Pravne osobe i ovlašteni arhitekti
UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
• Građevinsko područje
– Planiranje građevinskog područja
– Izgradnja izvan građevinskog područja
• Zaštićeno obalno područje mora
– Planiranje u ZOP-u
– Određivanje građevinskih područja u ZOP-u
– Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a
– Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske
namjene

• Značenje Strategije
• Sadržaj Strategije
– polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te
okolišnih uvjeta
– osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva
prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unapređenja okoliša
– razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini,
osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zaštitu krajobraznih vrijednosti
– mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske
PROSTORNI PLANOVI
OPĆE ODREDBE
• Predmet prostornih planova • Pravna priroda prostornih • Usklađenost prostornih planova
• Sadržaj prostornih planova planova • Financiranje izrade prostornih
• Prevladavajući javni interes i • Oblik prostornih planova planova
kompenzacijski uvjeti • Razine prostornih planova • Dostupnost prostornih planova
PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE

• Prostorni plan Republike Hrvatske – donosi se obvezno za područje Države; propisuje:

– uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja
– obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja ako za to postoji potreba
– smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima
izvan naselja za gospodarsku namjenu državnog značaja

9
 • Prostorni plan područja posebnih obilježja – propisuje:
– uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine područnog (regionalnog) značaja
– smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima
izvan naselja za gospodarsku namjenu područnog (regionalnog) značaja
• Urbanistički plan uređenja državnog značaja – obvezno sadrži :
– detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu namjenu
– parcelaciju građevnih čestica namijenjenih za građenje odnosno uređenje površina javne
namjene
– druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina
PROSTORNI PLANOVI PODRUČNE (REGIONALNE) RAZINE

• Prostorni plan županije

• Prostorni plan Grada Zagreba
• Urbanistički plan uređenja županijskog značaja – obvezno sadrži:
– detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu namjenu
– parcelaciju građevnih čestica namijenjenih za građenje odnosno uređenje površina javne
namjene
– druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina
PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE

• Prostorni plan uređenja grada odnosno općine – propisuje:

– uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata
državnog i županijskog značaja
– uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu
izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje grad odnosno općina, a za
koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan
uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
– smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u
građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje
se ne donosi generalni urbanistički plan
Prostorni plan uređenja grada odnosno općine može za dijelove građevinskog područja za koje se
prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjeti provedbe zahvata
u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja

• Generalni urbanistički plan - donosi se obvezno za građevinsko područje naselja i izdvojeno

građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada i propisuje:
– uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata za koji se ne donosi
urbanistički plan uređenja
– smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja čiji je obuhvat određen generalnim
urbanističkim planom.
Generalni urbanistički plan može za dijelove građevinskog područja za koje se prema ovom Zakonu
obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjeti provedbe zahvata u prostoru s
detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja

• Urbanistički plan uređenja

– donosi se obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih
područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju.
– donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za područje iz stavaka 1. ovoga članka
za koje su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani
uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja

10
PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

• ZAJEDNIČKE ODREDBE
– Provedba zahvata u prostoru
– Izvršenje upravnih mjera
– Odluka o koncesiji prema posebnom
propisu
– Nadležnost za izdavanje akata za
provedbu prostornih planova
– Pravni lijekovi, povreda službene
dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta
i ovlaštenog inženjera
– Primjena propisa u postupku izdavanja
akta za provedbu prostornog plana

• LOKACIJSKA DOZVOLA
– Zahvati u prostoru za koje se izdaje – Utvrđivanje posebnih uvjeta
lokacijska dozvola – Lokacijski uvjeti
– Provedba zahvata u prostoru koji – Stranke u postupku izdavanja
nisu građenje lokacijske dozvole
– Zahtjev za izdavanje lokacijske – Poziv za uvid u spis predmeta
dozvole – Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
– Idejni projekt – Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole
– Obavijest o uvjetima za izradu – Važenje lokacijske dozvole
idejnog projekta

• DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE - tema promjene namjene

• RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE

– ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski,
funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina
– ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica
– ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine
propisane prostornim planom
– ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može
smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine
– ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu

• PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

– Uvjeti parcelacije
▪ lokacijskom dozvolom
▪ rješenjem o utvrđivanju građevne čestice
▪ građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena
građevina
▪ urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji
u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice odnosno zone pojedine
namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
▪ prostornim planom uređenja grada odnosno općine i generalnim urbanističkim
planom u svrhu određivanja zemljišta kojega je vlasnik dužan predati u vlasništvo
jedinice lokalne samouprave na temelju članka 164. stavka 1. ovoga Zakona
▪ granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim
planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o
poljoprivrednom zemljištu i šumama.
– Potvrda parcelacijskog elaborata

11
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
UREĐENJE -> OPĆENITE ODREDBE

• Cilj i sadržaj uređenja građevinskog zemljišta

– Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i
korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u
naseljima.
• Obveza uređenja građevinskog zemljišta i investitor infrastrukture
– Uređenje građevinskog zemljišta obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja
prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
• Redoslijed uređenja građevinskog zemljišta
IMOVINSKI INSTITUT UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA -> OPĆENITE ODREDBE

• Ugovor o financiranju uređenja građevinskog • Obveza prodaje zemljišta

zemljišta • Pravo prvokupa
• Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave

ZAKON O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

PREDMET I SVRHA ZAKONA
Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo građevinske inspekcije, inspekcijski nadzor nad gradnjom, uporabom i
održavanjem građevina i provedbom stručnog nadzora građenja te nadzor građenja i provedbe zahvata u
prostoru koji nisu građenje od strane komunalnih redara, u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi zakona i
drugih propisa kojima se uređuju upravna područja gradnje i prostornog uređenja.
NADLEŽNOST ZA PROVEDBU INSPEKCIJSKOG NADZORA
Inspekcijski nadzor na temelju ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostorno
uređenje i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem
se području gradi odnosno provodi zahvat u prostoru.
Ministarstvo provodi inspekcijski nadzor nad gradnjom, uporabom i održavanjem građevina i provedbom
stručnog nadzora građenja svih građevina, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Upravno tijelo provodi inspekcijski nadzor nad građenjem i izvođenjem radova koje se prema posebnom propisu
grade odnosno izvode: – na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno
gospodarstvo i – bez građevinske dozvole, glavnog projekta odnosno drugog akta.
Upravno tijelo provodi inspekcijski nadzor i nad:

• uklanjanjem ruševina
• otklanjanjem oštećenja na postojećoj građevini
• provedbom zahvata u prostoru koji nije građenje, osim rudarskih radova i građevina
• dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice
• provedbom odluke o zabrani građenja koju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi na
temelju posebnog zakona
GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA
Za obavljanje inspekcijskog nadzora kojega na temelju ovoga Zakona provode građevinski inspektori
Ministarstva ustrojava se građevinska inspekcija.
Građevinska inspekcija se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva - Uprava za inspekcijske
poslove, koja ima područne jedinice u sjedištima županija i Gradu Zagrebu.
Način i materijalno-tehničke uvjete rada inspektora, obavljanja inspekcijskog nadzora te izvršenja inspekcijskog
rješenja pobliže propisuje ministar pravilnikom.
12
KOMUNALNI REDARI
Poslove inspekcijskog nadzora koje na temelju ovoga Zakona provodi upravno tijelo obavljaju komunalni redari
koji, uz ovlasti propisane posebnim propisima, imaju i ovlasti obavljanja nadzora propisane ovim Zakonom.
Gradonačelnik odnosno općinski načelnik može pisanim putem narediti i ovlastiti komunalnog redara u svojoj
jedinici lokalne samouprave da u drugoj jedinici lokalne samouprave koja nema komunalnog redara obavlja
poslove inspekcijskog nadzora u nadležnosti upravnog tijela te jedinice, ako to ona zatraži.

OVLASTI I DUŽNOSTI GRAĐEVINSKOG INSPEKTORA, NADZIRANIH OSOBA I JAVNOPRAVNIH TIJELA

U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašten utvrditi zakonitost gradnje, uporabe i
održavanja građevina, provedbe stručnog nadzora građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje te
narediti mjere za usklađenje sa zakonima, drugim propisima i pravilima struke.
Građevinski inspektor ovlašten je:
– zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi
identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,
– ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine,
uključujući zgrade, njene posebne dijelove i građevnu česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez
obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati
– narediti investitoru odnosno vlasniku da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje,
životinje i druge stvari, ukoliko ometaju obavljanje pregleda,
– narediti investitoru odnosno vlasniku da privremeno obustaviti rad, rad postrojenja, odnosno
poslovanje u nadziranoj građevini tijekom inspekcijskog nadzora ako na drugi način nije moguće
utvrditi činjenično stanje ili obaviti inspekcijski nadzor,
– pregledati poslovnu opremu i dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje nadzirane osobe
u vezi primjene propisa kojima se uređuje područje graditeljstva i prostornog uređenja (računala,
poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore i dr.),
– uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu
izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru
– zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u
inspekcijskom nadzoru,
– prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način
(fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapis i sl.),
– zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda odnosno dijela građevine putem ovlaštene
osobe,
– zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom
nadzoru i
– obavljati i druge radnje u svrhu provedbe inspekcijskog nadzora
Građevinski inspektor može od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatražiti izvršenje
pojedine radnje radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok za izvršenje te radnje.
Građevinski inspektor je dužan s podacima za koji nadzirana osoba dokaže da je poslovna tajna postupati
sukladno uvjetima određenim za njihovo čuvanje.
Troškove analize uzorkovanja iz članka 10. stavka 2. podstavka 9. ovoga Zakona podmiruje nadzirana osoba,
ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom 36 troškovi se namiruju iz
sredstava državnog proračuna.
Ako građevinski inspektor tijekom inspekcijskog nadzora uoči nezakonitosti ili nepravilnosti u vezi s kojima nije
ovlašten izravno postupati, odnosno u vezi s kojima je nadležno postupati drugo tijelo vlasti, dužan je o tome
odmah obavijestiti nadležno tijelo radi pokretanja postupka i poduzimanje mjera u skladu s posebnim propisima.
Ako građevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na
temelju ovoga Zakona, ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog odnosno kaznenu prijavu.

13
DUŽNOSTI JAVNOPRAVNIH TIJELA I NADZORNIH OSOBA
Javnopravna tijela i nadzirane osobe dužne su građevinskom inspektoru, bez naknade za rad i troškove, u roku
koji im odredi omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad u okviru
ovlaštenja.
Ako se građevinskom inspektoru prilikom nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano
očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev inspektora pružiti mu pomoć.
Ministarstvo unutarnjih poslova je dužno, na zahtjev građevinskog inspektora u postupku izvršenja
inspekcijskog rješenja putem druge osobe te kada se na osnovu raspoloživih podataka očekuje otpor nadzirane
osobe u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora, osigurati zaštitu službene osobe i uvijete za obavljanje
inspekcijskog nadzora.
UPRAVNE MJERE
Ako javnopravno tijelo odnosno nadzirana osoba građevinskom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog
nadzora ili mu ne osigura uvjete za neometan rad u smislu članka 10. i 13. ovoga Zakona, a ne radi se o
pružanju fizičkog otpora, na omogućavanje provedbe nadzora odnosno osiguravanja uvjeta za neometan rad će
se ga prisiliti prvom upravnom mjerom u iznosu od 5.000,00 kuna, odnosno drugom i idućim upravnim mjerama
čiji je iznos dvostruko veći od prethodno izrečene upravne mjere..
Upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor izriče inspekcijskim rješenjem jednom u svakih
sedam dana do omogućavanja provedbe nadzora odnosno osiguravanja uvjeta za neometan rad.
POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA
Kada građevinski inspektor utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, dužan je po službenoj
dužnosti pokrenuti postupak inspekcijskog nadzora i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu sa ovim
Zakonom.
Kada građevinski inspektor povodom prijave utvrdi da nije povrijeđen propis pa stoga nema uvjeta za pokretanje
postupka inspekcijskog nadzora, pisanim putem će o tome obavijestiti podnosioca prijave u roku osam dana od
dana utvrđenja činjeničnog stanja.
Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju
kada je građevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljišne knjige, bez obzira na
vrijeme evidentiranja odnosno upisa građevine i bez obzira na postojanje zabilježbe o tome da je ili nije uz
zahtjev za upis građevine priložen akt odnosno dokumenti propisani zakonom koji se uređuje upravno područje
gradnje.
INSPEKCIJSKO RJEŠENJE
Inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se inspekcijskim rješenjem investitoru, vlasniku
građevine, odnosno drugoj stranci određenoj ovim Zakonom.
Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne mogu utvrditi inspekcijsko se rješenje donosi protiv nepoznate
osobe.
Inspekcijsko rješenje na temelju ovoga Zakona donosi građevinski inspektor.
Ako građevinski inspektor utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati može donijeti inspekcijsko
rješenje i bez saslušanja stranke.

STRANKA U POSTUPKU INSPEKCIJSKOG NADZORA

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti investitor, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu
se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu, izvođač i nadzorni inženjer.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom propisa koje se odnose na
uporabljivost građevnih proizvoda pri građenju građevina mogu biti izvođač i nadzorni inženjer.
DOSTAVA INSPEKCIJSKOG RJEŠENJA I ZAKLJUČKA
Ako je stranka u postupku inspekcijskog nadzora nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje,
odnosno zaključak dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se na
gradilištu, odnosno građevini i objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.
Rješenje, odnosno zaključak u slučaju dostave iz stavka 1. ovoga članka smatra se dostavljenim danom
stavljanja na oglasnu ploču, a obveza izvršenja rješenja, odnosno zaključka i rok za pokretanje upravnog spora
počinju teći od prvoga idućeg dana od dana njegova stavljanja na oglasnu ploču.
14
Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci prema posebnom zakonu,
dostava se provodi na način propisan stavkom 1. i 2. ovoga članka.22.
Inspekcijsko rješenje dostavlja se radi znanja:
– osobi povodom čije prijave je po službenoj dužnosti pokrenut postupak inspekcijskog nadzora
– tijelima državne vlasti u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom
–
INSPEKCIJSKE MJERE
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom
strankama narediti poduzimanje slijedeće inspekcijske mjere:
– otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja
– zabranu ugradbe građevnog proizvoda
– usklađivanje građenja
▪ U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno
vlasniku građevine usklađivanje građenja s:
➢ građevinskom dozvolom, ako utvrdi da se građevina gradi protivno građevinskoj dozvoli
➢ glavnim projektom, prostornim planom, drugim propisima ili pravilima struke koji se
odnose na građenje građevine, ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez
građevinske dozvole, gradi protivno tom projektu, propisima odnosno pravilima.
▪ Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje:
➢ mjere obustave daljnjeg građenja građevine i zatvaranja gradilišta do usklađenja građenja
s građevinskom dozvolom, odnosno s glavnim projektom, prostornim planom, drugim
propisima ili pravilima struke
➢ mjere uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela, ako u određenom roku ne uskladi
građenje s građevinskom dozvolom, odnosno s glavnim projektom, prostornim planom,
drugim propisima ili pravilima struke.
– uklanjanje građevine
▪ U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno
vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela:
➢ ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole
➢ ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost
građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život
ljudi
➢ koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje upravno
područje gradnje,
➢ u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom
▪ Na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine, bez donošenja dopunskog odnosno
posebnog rješenja, uklanjaju se i dio građevine koji:
➢ bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, mogao biti opasan za
život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu,
➢ nakon uklanjanja navedenog dijela, ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i
stabilnosti
➢ je izgrađen nakon obustave daljnjeg građenja građevine i zatvaranja gradilišta
▪ Rješenjem kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela:
➢ određuje se rok u kojem je investitor odnosno vlasnik dužan postupiti po rješenju
➢ određuje se način izvršenja rješenja putem druge osobe.
▪ Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se:
➢ na izvršenje rješenja prisiliti upravnim mjerama
➢ izvršenju rješenja putem druge osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku, a niti
nakon izricanja upravnih mjera, nije postupio po rješenju
➢ izvršenje rješenja putem druge osobe provesti na njegovu odgovornost i trošak te se ga
upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 37. stavka 2. i 3. ovoga Zakona

15
 ➢ bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz
članka 30. ovoga Zakona, ako takvih budezabranu uklanjanja građevine
▪ Ako investitor odnosno vlasnik ne postupi po rješenju u određenom roku na izvršenje tog rješenja
će se ga prisiliti prvom upravnom mjerom u iznosu od 10.000,00 kuna, a po potrebi i drugom
upravnom mjerom u iznosu od 30.000,00 kuna. Prvu upravnu mjeru građevinski inspektor izriče
rješenjem nakon što utvrdi da investitor odnosno vlasnik nije postupio po rješenju iz stavka 1.
ovoga članka u određenom roku, a drugu upravnu mjeru izriče rješenjem u roku od sedam dana
od dana dostave prve upravne mjere, ako utvrdi da rješenje nije izvršeno.
▪ Ako investitor odnosno vlasnik ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka niti nakon
izricanja druge upravne mjere, rješenje se izvršava putem druge osobe
▪ znimno od članka 31. ovoga Zakona rješenjem kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno
njezinog dijela koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno
zaštićenom području:
➢ određuje se rok u kojem je investitor odnosno vlasnik dužan postupiti po rješenju, a koji
ne može biti duži od sedam dana
➢ određuje se način izvršenja rješenja putem druge osobe.
▪ Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se:
➢ izvršenju rješenja putem druge osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije
postupio po rješenju
➢ izvršenje rješenja putem druge osobe provesti na njegovu odgovornost i trošak te se ga
upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 37. stavka 2. i 3. ovoga Zakona
➢ bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz
članka 30. ovoga Zakona, ako takvih bude
▪ Posebno zaštićena područja u smislu stavka 1. ovoga članka su:
➢ površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku ili parku prirode izvan
tradicijskih naseobina
➢ regionalni park, park-šuma, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode i
spomenik parkovne arhitekture
➢ planiranim, istraženi ili izgrađeni koridor odnosno površina prometnih, energetskih i
vodnih građevina
➢ područja posebne zaštite voda
➢ zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno
građenje
➢ arheološka nalazišta ili zone, područje unutar prostornih međa nepokretnog kulturnog
dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske
➢ pomorsko dobro
➢ vodno
▪ U slučaju građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski
inspektor će prije donošenja rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezinog
dijela zatražiti od tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara, suglasnost
za donošenje tog rješenja.
▪ Ako tijelo državne uprave iz stavka 1. ovoga članka u roku od šezdeset dana ne izda suglasnost
za donošenje rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela,
inspekcijski postupak se obustavlja, a s građevinom odnosno njezinim dijelom se postupa prema
posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
▪ Rješenje o obustavi inspekcijskog postupka iz stavka 2. ovoga članka se radi znanja dostavlja
tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara.
– obustavu daljnjeg građenja građevine i zatvaranje gradilišta
▪ U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno
vlasniku i izvođaču obustavu daljnjeg građenja građevine i zatvaranje gradilišta ako izvođač
nema na gradilištu potvrdu o prijavi građenja.

16
 ▪ Obustava daljnjeg građenja građevine i zatvaranje gradilišta naređuje se rješenjem kojim se
naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 26. stavak
3., članak 28. stavak 2. podstavak 1., članak 29. stavak 2. i članak 34. stavak 2.).
▪ Građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka na licu mjesta
naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom, a nadležna policijska uprava je po
potrebi dužna udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
▪ Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim
znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć policije koja je
dužna udaljiti izvođača s gradilišta.
▪ Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta propisuje ministar pravilnikom
▪ Ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon donošenja rješenja o obustavi
daljnjeg građenja, uklanjanju građevine odnosno njezina dijela se može pristupiti i prije isteka
roka za dobrovoljno izvršenje rješenja.
▪ Obustava daljnjeg građenja građevine i zatvaranje gradilišta prestaje donošenjem rješenje o
obustavi inspekcijskog nadzora odnosno izvršenja inspekcijskog rješenja

OVLASTI I DUŽNOSTI KOMUNALNIH REDARA, NADZIRANIH OSOBA I JAVNOPRAVNIH TIJELA

U provedbi nadzora komunalni redar je ovlašten utvrditi zakonitost građenja i provedbe zahvata u prostoru koji
nisu građenje iz nadležnosti upravnog tijela te narediti mjere propisane ovim Zakonom. U provedbi nadzora
komunalni redar je ovlašten postupati kako je opisano u poglavlju o postupanju građevinskih inspektora, a
Javnopravna tijela i nadzirane osobe dužne su komunalnom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji
im odredi omogućiti provedbu nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad! Ministarstvo unutarnjih poslova je
dužno, na zahtjev komunalnog redara u postupku izvršenja rješenja komunalnog redara putem druge osobe te
kada se na osnovu raspoloživih podataka očekuje otpor nadzirane osobe u postupku obavljanja nadzora,
osigurati zaštitu službene osobe i uvijete za obavljanje nadzora.
RJEŠENJE KOMUNALNOG REDARA
Mjere propisane ovim Zakonom komunalni redar naređuje rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno
drugoj stranci određenoj ovim Zakonom. O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno
tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog
gospodarstva, odnosno Ministarstvo ako je žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba.
Žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog redara ne odgađa njegovo izvršenje.
MJERE KOMUNALNOG REDARA
U provedbi nadzora komunalni redar ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti
poduzimanje slijedeće mjere:
– uklanjanje ruševine – usklađivanje provedbe zahvata u – privremenu obustavu građenja
– otklanjanje oštećenja na prostoru građevine i zatvaranje gradilišta
postojećoj građevini – uklanjanje zahvata u prostoru – dovršenje vanjskog izgleda
– uklanjanje građevine zgrade
ZAKON O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE
DJELATNOSTI
Stručni poslovi:
– Prostornog uređenja -ovl. – Projektiranja i stručnog nadzora–- Obavljanja djelatnosti građenja -
arhitekti ovl.arh./ovl.inž. izvođači
– Obavljanja djelatnosti upravljanja projektom gradnje
o Financijsko, pravno i ekonomsko savjetovanje za vrijeme životnog vijeka građevine kao projekta
(od projektiranja do uklanjanja)
o Financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova vezanih uz gradnju te praćenje
provođenja plana
o Odabir svih direktnih sudionika (najčešće osim investitora), savjetovanje i ugovaranje poslova s
njima
o Povezivanje i usklađivanje njihova rada u svrhu zaštite prava i interesa investitora
17
 o Pribavljanje svih akata, analiza, studija, dokumenata za izdavanje akata i sl.
o Sklapanje svih pravnih poslova
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA
Upravljanjem izvršenjem ciljeva projekta:
– Vođenje i savjetovanje – Pregovaranje i ugovaranje – Odlučivanje i dogovaranje
– Koordinacija i povezivanje – Planiranje i kontrola – Dokumentiranje
– Nadziranje i ocjenjivanje
Područje upravljanja projektima:
– Upravljanje ciljevima projekta – Upravljanje kvalitetom – Upravljanje komunikacija u
– Upravljanje sadržajem projekta – Upravljanje ljudskim resursima projektu
– Upravljanje vremenom – Upravljanje nabavom i logistikom
– Upravljanje troškovima – Upravljanje rizikom
Uvjeti za upravljanje projektom gradnje
– Fizička osoba
o posebna znanja
▪ Međunarodno priznata ovjera sposobnosti za UP
• Sustav ovjere sposobnosti Međunarodne organizacije za upravljanje projektima
(International Project Management Association, IPMA), sa sjedištem u Švicarskoj
• Sustav ovjere sposobnosti Instituta za upravljanje projektima (Project
Management Institute, PMI) sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama
▪ Uspješno završeno obrazovanje iz područja arhitekture, elektrotehnike ili strojarstva s
programom koji uključuje min 30 ECTS bodova iz područja upravljanja projektima gradnje
• Predmeti: Planiranje i kontrola projekata, Upravljanje građevinskim projektima
(projektima gradnje), Ugovorno pravo građenja, Građevinska regulativa,
Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizacija poslovnih sustava u graditeljstvu,
Organizacija građenja
o Ovl.arh., ovl. inž. građ., stroj. i elektrotehn. s min 5 god iskustva
– Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može
obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora građenja te građevine. Zaposlenik pravne osobe
koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti projektant i
nadzorni inženjer te građevine. Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje
određene građevine ne može biti izvođač te građevine
O SPECIJALISTIČKOM ZNANJU
– Što je viša hijerarhijska razina rukovoditelja u organizaciji, to više dolaze do izražaja svestrana znanja, a
iščezavaju specijalistička
– Promicanje tehničkog specijalista u management iz krivih pobuda može prouzročiti:
o Stvaranje slabog managera
o Pretvaranje specijaliste u generalistu
o Negativni utjecaj na tehničku funkciju organizacije
O ISKUSTVU
– Važno, ali ne smije biti presudno za izbor voditelja projekta
– NEDOSTACI : bogato iskustvo, premda je od velike važnosti, stečeno je najčešće na primjeni
klasičnih / starijih tehnologija, na drugačijim upravljačko-informatičkim saznanjima i zastarjelom
fondu znanstvenih činjenica.
– PREDNOSTI : iskusan voditelj neće činiti početničke pogreške

18
O POSEBNIM OSOBINAMA
– Same pojedine osobine nisu presudne za postajanje i ostajanje dobrim voditeljem projekta
– Važan je njihov sklop u sasvim određenoj poslovnoj situaciji
– Odličan voditelj ima veći dio ovih karakteristika, ali oni najbolji su svjesni vlasitih nedostataka i znaju
kada i kako se osloniti na tim
ODGOVORNOST VODITELJA PROJEKTA
– Višestruko opterećen jer treba voditi brigu o projektu, ljudima i raznim organizacijama koje sudjeluju u
projektu 
o Često suprostavljeni interesi projekta, organizacije i ljudi
o Dualna odgovornost
– Ekstremni tipovi voditelja projekta
o Usmjeren na projekat o Usmjeren na ljude o Usmjeren na matičnu
organizaciju
SUDIONICI U PROCESU GRADNJE
Glavni procesi : istražni radovi,priprema, projektiranje, revidiranje, nadzor, građenje, savjetovanje, vođenje
projekta
SUDIONICI U PROCESU GRAĐENJA I NJIHOVE OBAVEZE
– U užem smislu - određeni zakonom
– U širem smislu –svi oni koji na koje projekt utječe (+ ili -), oni koji kroz projekt ostvaruju određeni interes
ili sudjeluju
– Posredni: drž. i lok. uprava,inspekcije ,komore ,strukovne udruge ,financijske institucije ,komunalna
poduzeća
– Neposredni : projektanti ,izvoditelji ,revidenti ,nadzorni inženjeri ,konzultanti ,dobavljači ,financije
INVESTITOR
– Pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina
– Brojne obveze:
o Projektiranje,kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor povjeriti stručnim
osobama
o Osigurati stručni nadzor
o Projektantski nadzor povjeriti projektantu gl.projekta(ako je isti predviđen)
o Ako je ujedno i izvođač, stručni nadzor povjeriti drugoj osobi
PROJEKTANT
– Fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo upotrebe strukovnog naziva ovlašteni
arhitekt ili ovlašteni inženjer
– Odgovoran da je
o Projektirana građevina u skladu s lok.dozvolom i propisanim uvjetima, da ispunjava bitne zahtjeve za
građevinu
– Ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini
– Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i usklađenost projekata je odgovoran
glavni projektant.
– Poslove projektiranja može obavljati samo osoba koja je ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer od
strane Komore
– Pri radu posebno mora :
o Poštivati zakone, propise i pravila struke
o Osigurati bitna tehnička svojstva građevine

19
REVIDENT
– Fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata
– Ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer s najmanje 10 god. Iskustva u projektiranju; da je projektirao/la u
svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti ili koja je na drugi način unaprijedila
tehn.struku u području kontrole projekta
– Ovlaštenje za revidenta daje Ministar
– Kontrola glavnog projekta i tipskog projekta provodi s obzirom na:
o mehaničku otpornost i stabilnost,
o sigurnost u slučaju požara prema posebnom zakonu.
– Kontrola se više ne provodi s obzirom na:
o zaštitu od buke,
o uštedu energije i toplinsku zaštitu,
o higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.
IZVOĐAČ
– Osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini
– Osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu—
samogradnje nema
– Dužan graditi u skladu sa svim relevantnim dokumentima
– Dužan je
o povjeriti građenje osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova
o Radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi; ugrađivati opremu u skladu sa važećim
propisima; osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih proizvoda
o Propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu
o Sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjrtima održavanja građevine
o Imenovati voditelja građenja – inž. ili dipl. inž. sa iskustvom (3-5 god. minim.) i položenim
stručnim ispitom
NADZORNI INŽENJER
– Fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni
arhitekt ili ovlašteni inženjer i u ime investitora provodi stručni nadzor građenja
– Ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini
– Dužan je
o Nadzirati građenje da se osigura provođenje o Stručni nadzor građenja zgrade bruto pov. do
svih važećih propisa 400 m2 provodi se samo u odnosu na
o Utvrditi da li je iskolčenje građevine obavila isounjavanje bitnih zahtjeva mehaničke
stručna osoba za tu djelatnost otpornosti i stabilnosti te uštede energije i
o Utvrditi da li izvođač ispunjava sve zakonske toplinske zaštite
uvjete o Ako se izvodi više vrsta radova, stručni
o Odrediti provedbu kontrolnih postupaka u nadzor provodi više nadzornih inženjera
pogledu ocjenjivanja sukladnosti, i odgovarajuće struke
dokazivanja kvalitete o investitor ili osoba koju on odredi imenuje
o bez odlaganja upoznati investitora sa svim glavnog nadz.inženjera
nedostacima i nepravilnostima koje uoči o Glavni nadzorni inženjer je odgovoran za
tijekom građenja, a investitora i građevinsku cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog
inspekciju i druge inspekcije o poduzetim nadzora
mjerama o Glavni nadzorni inženjer može biti i nadzorni
o Sve nedostatke zapisuje u građevinski inženjer za određenu vrstu radova
dnevnik

20
VODITELJ PROJEKTA GRADNJE
– Fizička osoba koja u skladu sa Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i
djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08) ima pravo voditi projekt gradnje.
– UVJETI:
o 10 godina radnog iskustva
o magistar, magistar inženjer ili stručni specijalist inženjer, min 300 ECTS
o koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima
▪ međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti za upravljanje projektima
▪ obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s
obrazovnim programom koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova iz područja relevantnih
za upravljanje projektima gradnje
o financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i
uklanjanjem građevina,
o financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje
provođenja tog plana,
o odabir projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i
drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju
poslova s tim osobama,
o povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača,
ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim
radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora,
o pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog,
glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine
o pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za
provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenje, uporabu i/ili uklanjanje građevina i
pribavljanje tih akata
o pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te
obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine
HKIG – HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA

• Samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera u građevinarstvu.
• Skrbi da ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove te promiče, zastupa
i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu
• Podijeljena je u strukovne razrede
o RAZRED ARHITEKATA o RAZRED INŽENJERA GEODEZIJE
o RAZRED INŽENJERA o RAZRED INŽENJERA STROJARSTVA
GRAĐEVINARSTVA o RAZRED INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE

NEKI OD UVJETA ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA : hrvatsko državljanstvo ( ili uzajamnost
potrebnih dokumenata ), potpuna poslovna sposobnost , zdravstvena sposobnost, zvanje magistar inženjer
građevinarstva ili stručni specijalist inženjer građevinarstva, min 300 ects, uspješno završen propisani komorski
postupak za vježbenike, u trajanju min 2 god., položen stručni ispit za obavljanje poslova pri izgradnji objekata,
potvrda o nekažnjavanju, dostojnost za obavljanje arhitektonske i inženjerske djelatnosti
STRUČNI SMJEROVI OVLAŠTENIH INŽENJERA U GRAĐEVINARSTVU

• Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva – geotehničara

• Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva – konstruktora
• Stručni smjer inženjera građevinarstva za organizaciju građenja
• Stručni smjer inženjera građevinarstva za prometnice
• Stručni smjer inženjera građevinarstva za hidrotehniku

21
STRUKOVNI ZADACI OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PO STRUČNOM SMJERU

• Oblikovno, tehničko i gospodarsko projektiranje • Nadzor nad građenjem

građevina i konstrukcijskih dijelova građevine
• Izrada programa, studija, planova i projekata
• Savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih
interesa u poslovima planiranja, projektiranja,
izbora izvoditelja, organiziranja i izvođenja
projekata
• Planiranje, koordiniranje i organiziranje gradnje
• Obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova
• Provedba stručnih tehničkih ispitivanja i mjerenja
• Kontrola ponašanja građevina pri uporabi
• Stručna kontrola projekata
• Izrada troškovnika sa dokaznicom mjera i nadzor
nad izvedbom s obračunom izvedenih radova,
prema tim dokumentima

(NE) ISHOĐENJE AKATA ZA GRADNJU - na prepoznavanje

PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM GRAĐEVINAMA

BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA MOŽE SE GRADITI:

1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i
to:
i. cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³,
ii. vrtna sjenica,
iii. slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do
15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade,
iv. spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad;

2. Ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno
zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;
3. Pješačka staza;
4. Boćalište;
5. Privremena građevine za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne
baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja
gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje
eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³;
6. Privremena građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena građevina za
prigodnu prodaju na građevnoj čestici trgovačkog centra, s najdužim rokom trajanja do 90 dana;
7. Prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m³ sa pratećim građevinama
na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje u skladu s tipskim projektom za kojega je
doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom
zakonu;
8. Skladište boca za ukapljeni naftni plin na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje ili
trgovačkog centra; • 10. Grobnica i spomenik na groblju;
9. Spomen-obilježje mjesta masovne grobnice žrtava koje se gradi u skladu s posebnim zakonom;
10. Zaklonište od nevremena i niskih temperatura Hrvatske gorske službe spašavanja u planini ili
nepristupačnom području;
11. Promatračnica, obavijesna ploča oglasne površine do 12 m² i druga oprema zaštićenih dijelova
prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode; 5
12. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za
vodu zapremine do 27 m3, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike,
maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje
konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom
obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina
prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja;
22
 13. Čeka, hranilište, solište, mrcilište i gater koji se grade u lovištu;
14. Ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine

BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA U SKLADU S ODLUKOM NADLEŽNOG TIJELA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE PREMA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE KOMUNALNO
GOSPODARSTVO NA JAVNOJ POVRŠINI MOŽE SE GRADITI:

− kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s tipskim projektom za
kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno
posebnom zakonu,
− nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno
rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu,
− podzemni spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m² i
dubine do 2 m,
− spomeničko ili sakralno obilježje tlocrtne površine do 12 m² i visine do 4 m od razine okolnog tla,
− reklamni pano oglasne površine do 12 m²,
− komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti
otvorenih terasa i sl.).

BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA U SKLADU S UGOVOROM O ZAKUPU NA

ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE MOŽE SE GRADITI:
1. kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m², u skladu s tipskim projektom za
kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno
posebnom zakonu,
2. reklamni pano oglasne površine do 12 m²
BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA, MOGU SE IZVODITI RADOVI:
1. Održavanja postojeće građevine;
2. Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih
dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke
pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja temeljnih
zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;
3. Na postojećoj zgradi kojima se:
a. ugrađuje sustav grijanja, sustav hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW,
b. zamjenjuju vanjski i unutarnji prozori i vrata;
4. Na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih
cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1
m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog
tla, stabilnih dječjih igračaka;
5. Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku
električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski
distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju)
6. Na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim
površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju ako se
time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih
uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama
i na javno-prometnim površinama;
7. Na vodotoku i vodnom dobru, cesti, građevini željezničke infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i
drugim građevinama, koji su prema posebnom propisu nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i
gospodarskog održavanja ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti;
8. Građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, trgovačkog centra ili druge građevine namijenjene
maloprodaji kojima se postavlja paleta s bocama ukapljenog naftnog plina ukupne mase do 4000 kg;
23
 9. Na postojećim ribnjacima slatkovodne akvakulture kojima se:
a. izmuljava tabla ribnjaka
b. popravlja erodirana stranica nasipa i kanala ribnjaka
c. obnavlja postojeća ustava i bent
d. nasipava kamenim materijalom tjeme nasipa uz ribnjak koji služi kao pristupni put za opskrbu
hranom automatske hranilice
e. postavlja drveno postolje najvećih dimenzija 1,2 m x 5,0 m i automatska hranilica zapremine od
100 litara za hranjenje ribe u ribnjacima
f. grade betonski temelji najvećih dimenzija 2,5 m x 2,5 m i na njih postavlja automatski silos za
hranjenje ribe u ribnjacima, zapremine do 12 tona

BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE, A U SKLADU S GLAVNIM PROJEKTOM MOŽE SE GRADITI:

1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to:
a. pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine,
b. podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³, • – bazen tlocrtne površine do 100
m² ukopan u tlo,
c. sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske,
odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu
2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na
građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju;
3. Ograda visine veće od 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz
ogradu;
4. Ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno
zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;
5. Pješački most na pješačkoj stazi iz članka 2. stavka 1. točka 4. ovoga Pravilnika, do 3,00 m raspona,
građevine vezane uz sigurnost,
6. Građevina namijenjena:
a. mjerenju kvalitete zraka, radioloških, meteoroloških i aerosolnih veličina, vodostaja rijeke ili
drugim mjerenjima prema posebnom zakonu
b. istražnim mjerenjima na temelju odluke tijela nadležnog za ta istražna mjerenja,
c. sustav mjerenja i prikupljanja podataka o kvaliteti medija u transportnim sustavima;
7. Građevina protugradne obrane
8. Građevina za sigurnost:
a. cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija),
b. plovidbe (objekt signalizacije)
c. zračnog prometa (objekata za smještaj navigacijskog uređaja građevinske (bruto) površine do
12 m²)
9. Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog
prijelaza i to:
a. građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 6 m² i visine do 3,2 m
mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke
građevine,
b. vanjski elementi osiguranja prijelaza (svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko
željezničke pruge dodatno opremljeni s jakozvučnim zvonima, branici ili polubranici s
uključno/isključnim elementi na tračnicama)
c. kabel za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u kućici i vanjskih elemenata unutar jednog
prijelaza
10. Građevina namijenjena gospodarenju šumom u skladu s posebnim propisom, kao što je:
a. šumska cesta u šumi ili na šumskom zemljištu širine do 5 m, izvedena na tlu bez završnog
zastora (makadam ili zemljani put planiran planom gospodarenja šumom)
b. šumski protupožarni prosjek; 20

24
 11. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je:
a. hidrantski priključak za navodnjavanje i protumraznu zaštitu, razvod sustava za navodnjavanje i
protumraznu zaštitu od hidrantskog priključka ili razvod na parceli krajnjeg korisnika,
b. zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za
navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje
c. kanal za sakupljanje oborinskih i erozivnih voda izveden neposredno u tlu i sa zaštitom od
procjeđivanja izvedenom isključivo od fleksibilnih folija, akumulacija za navodnjavanje sa
zaštitom od procjeđivanja isključivo fleksibilnom folijom, • – poljski put na poljoprivrednoj površini
širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put);
12. Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao što je:
a. plastenik s pokrovom mase plohe pokrova manje ili jednake 1,5 kg/m² izrađenim od polimerne
folije odnosno od polikarbonatnih i/ili poliesterskih ploča i potkonstrukcijom s trakastim temeljima
ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih
instalacija
b. staklenik s pokrovom najveće mase plohe pokrova manje ili jednake 12,5 kg/m² i
potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez
stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih instalacija,
c. plastenik, odnosno staklenik iz alineje 1. i 2. ovoga podstavka s razvodom sustava za
navodnjavanje, toplovodnog ili toplozračnog grijanja, niskonaponske električne instalacije te
instalacije plina, uključivo priključak na postojeću građevinu za opskrbu vodom, plinom i
električnom energijom, pripremu tople vode ili toplog zraka, pripremu mješavine hranjive otopine
ili skladištenje CO2;
13. Građevina i oprema namijenjena držanju stoke, kao što je:
a. vjetrenjača s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena jednom korisniku,
b. sabirališta mlijeka s pristupnim putem širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog
zastora (makadam ili zemljani put)
14. Građevina seizmološke postaje Seizmološke službe Republike Hrvatske;
15. Antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu;.
16. Zamjenski informacijski stup oglasne površine veće od 12 m²;
17. Reklamni pano oglasne površine veće od 12 m2
BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE, A U SKLADU S GLAVNIM PROJEKTOM MOGU SE IZVODITI RADOVI: •
1. Na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne
mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena;
2. Na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se
mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne
utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se
ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom
lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u
svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli,
odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje
ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom
proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke
djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar
postojećeg trgovačkog centra;
3. Na postojećoj zgradi kojima se
a. spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni c. podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili
dio postojeći nadozid jednom povećava za najviše
b. izvode krovne kućice 0,6 m
4. Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova
zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi
održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu
mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;

25
5. Na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne
namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je
doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te
ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova
povećanja bez građevinske dozvole
6. Na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat)
7. Na postojećoj građevini kojim se postavlja najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj
elektroničke komunikacijske opreme oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarita 0,60 x 2 x 2 m
8. Postojećoj zgradi kojim se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili
hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su:
a. prozirni elementi pročelja, osim prozora i vrata, e. plinske i elektroinstalacije
b. toplinska izolacija podova, zidova, stropova, f. oprema, odnosno postrojenje za grijanje,
ravnih, kosih i zaobljenih krovova hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko
c. hidroizolacija upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje
d. vodovod i kanalizacija potrošnje energije ili vode
9. Na postojećoj zgradi kojim se postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje
sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline čiji podzemni
izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice.
10. Na postojećoj građevini priključenoj na elektroenergetsku mrežu kojim se postavlja sustav sunčanih
kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije s
pripadajućim razdjelnim ormarom i sustavom priključenja na javnu mrežu za potrebe te građevine i/ili za
predaju energije u mrežu;
11. Na postojećoj građevini kojim se postavlja sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u
svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije za potrebe te građevine bez mogućnosti predaje
energije u mrežu
12. Na postojećim instalacijama javne rasvjete u svrhu poboljšanja njihove energetske učinkovitosti;
13. Na postojećoj građevini, odnosno njezinoj građevnoj čestici kojim se postavlja oprema namijenjena punjenju
elektromotornih vozila s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju
električne energije za punjenje vozila;
14. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno
postavljaju novi kabeli;
15. Na razvodu električne mreže, vodovoda, odvodnje i rasvjete u kampu ili golf igralištu;
16. Na postojećim ribnjacima slatkovodne akvakulture kojima se polaže elektroenergetski i komunikacijski
kablovi, te cjevovod promjera do 0,8 m;
17. Građenja montažne tribine na postojećem sportskom igralištu ili dvorani;
18. Natkrivanja postojeće otvorene građevine samonosivim balonskim platnom

Glavni projekti za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine
namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru),
moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.

ISHOĐENJE AKATA ZA GRADNJU

Dokaz pravnog interesa
• izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na
građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
• predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći
pravo vlasništva ili pravo građenja,
• odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja,
• ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje,
• pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine,
• pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor
26
LOKACIJSKA INFORMACIJA → informacija o namjeni prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz
prostornih planova na određenom zemljištu. zdaje se u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva. Uz
zahtjev se prilaže izvod iz katastarskog plana, odnosno njegova preslika. Na temelju nje se ne može pristupiti
provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom

IDEJNI PROJEKT → Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje
građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici je i geodetski projekt koji se izrađuje se
kao zasebni dio idejnog projekta.

LOKACIJSKA DOZVOLA TREBA ZA:

• eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih
radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama,
• određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina,
• zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem,
• etapno i/ili fazno građenje građevine i
• građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za
koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja

LOKACIJSKA DOZVOLA SE TRAŽI UZ:

• tri primjerka idejnog projekta,
• izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom
• posebni uvjeti i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvrđeni u roku
propisanom ovim Zakonom,
• rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim
propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekološku mrežu
• potvrda o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

OBAVIJEST O POSEBNIM UVJETIMA

• zainteresirana osoba može od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da vas obavijesti od kojih
javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za određeni zahvat u prostoru na određenoj
lokaciji te o načinu provedbe pojedinih odredbi Zakona o prostornom uređenju i/ili prostornog plana.
• Uz zahtjev za izdavanje obavijesti o posebnim uvjetima za određeni zahvat prilaže se preslika katastarskog
plana te opis i prikaz zahvata u prostoru koja se namjerava provoditi.
• izdaje se u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.
• Posebni uvjeti se utvrđuju na zahtjev prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole odnosno
tijekom izdavanja te dozvole.
• Javnopravno tijelo dužno je posebne uvjete utvrditi ili zahtjev rješenjem odbiti u roku od 15 dana od dana
primitka urednog zahtjeva.
• Ako javnopravno tijelo u tom roku ne dostavi posebne uvjete ili rješenje kojim se odbija utvrđivanje
posebnih uvjeta, smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na
infrastrukturu. Ako se posebni uvjeti ne mogu utvrditi, javnopravno tijelo dužno je zahtjev zainteresirane
osobe odbiti rješenjem.
• Ako je idejni projekt potrebno uskladiti s posebnim uvjetima, zainteresirana osoba će se pozvati da to učini
u primjerenom roku, a ako to ne učini izdavanje lokacijske dozvole će se odbiti.
• Na rješenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta postoji pravo žalbe, odnosno pravo
pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
• Rješenje o žalbi donosi se u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.

27
ŠTO ZNAČI LOKACIJSKA DOZVOLA?
• da je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija,
• da su utvrđeni svi posebni uvjeti, • da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na
području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja (osim za građenje zamjenskih i za
rekonstrukciju postojećih građevina),
• da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana
građevinska dozvola za građenje prometne površine (za nove građevine),
• da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom
nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje (za nove građevine) i
• da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav
opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste (za nove
građevine)
• Nakon toga se pozivaju stranke u postupku radi razjašnjenja
IZMJENA/DOPUNA LOKACIJSKE DOZVOLE
• Izvršna, odnosno pravomoćna lokacijska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti
i/ili poništiti. Rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u
skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme
donošenja rješenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatraži.
• U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni
uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
LOKACIJSKA DOZVOLA PRESTAJE VAŽITI AKO SE U ROKU OD DVIJE GODINE OD DANA
PRAVOMOĆNOSTI LOKACIJSKE DOZVOLE NE: – PODNESE ZAHTJEV ZA DAVANJE KONCESIJE,
− podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju,
− podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike
Hrvatske,
− podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno – pristupi provedbi zahvata u prostoru za
kojega se ne izdaje akt za građenje.

GRAĐEVINSKA DOZVOLA
• Da bi pristupili gradnji/rekonstrukciji objekta potrebna vam je građevinska dozvola. Zahtjev za izdavanje
građevinske dozvole podnosi investitor a potrebno ga je uputiti nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno
uređenje u mjestu gdje se planira gradnja odnosno rekonstrukcija građevine.
• Od 04.2014. godine zahtjev se može podnositi u elektroničkom obliku.
• Potrebni papiri za građevinsku dozvolu:
o tri primjerka glavnog projekta
o izjava projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu
s kojima mora biti izrađen, • pisano izvješće o kontroli glavnog projekta (ako je kontrola propisana), •
o potvrda o nostrifikaciji glavnog projekta (ako je projekt izrađen prema stranim propisima)
o potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno
posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih
uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, • potvrdu javnopravnog tijela da je glavni
projekt izrađen u skladu s rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (ako se radi o zahvatu u prostoru
za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu)
o dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
o dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se
radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor
o plaćena upravna pristojba 70 kn

28
 o Kako građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za
koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine, za njeno izdavanje
dovoljno je samo dokazati pravni interes.
ŠTO SE PROVJERAVA KOD ISHOĐENJA GRAĐ.DOZVOLE? •
• da li su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta,
• da li je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u
prostoru propisanim prostornim planom,
• da li je glavni projekt izradila ovlaštena osoba,
• da li je glavni projekt propisno označen,
• da li je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena
njegovih dijelova
• da li je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim
zakonom propisana obveza njegova donošenja.
• da li je strankama u postupku omogućen uvid u spis predmeta
• Građevinska dozvola za zgradu izdaje se uz uvjet da su udovoljeni svi gore navedeni uvjeti te da postoji
mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana
građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje da postoji mogućnost priključenja zgrade na
javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav
odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima
autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
• Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan je istu (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, uz
ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s
podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s
podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni
doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom
doprinosu
• Važenje:3+3 godine
IZMJENA GRAĐEVINSKE DOZVOLE
• Ukoliko se prilikom gradnje objekta, za koji se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola,
mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti potrebno je od nadležnog ureda za graditeljstvo i prostorno
uređenje ishoditi Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole koje se donosi u skladu s prostornim
planom s kojim je izdana i građevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u
vrijeme donošenja rješenja ako to investitor zatraži.
• U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole potrebno je pribaviti samo one
posebne uvjete, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja te se prilikom
donošenja rješenja ne utvrđuju ponovno činjenice koje su utvrđene u postupku izdavanja dozvole. Važenje
lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine
ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je
lokacijska dozvola izdana.
Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od 15 dana od dana promjene
investitora od nadležnog upravnog tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom
imena, odnosno tvrtke investitora. Bez rješenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj
dozvoli ne smije se graditi građevina za koju je izdana građevinska dozvola.
Za jednostavne i druge građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i
radovima ("Narodne novine", broj 79/14. 41/15., 75/15.) kao što su npr. ograde, bazeni, cisterne, staze, sunčani
kolektori, manje poljoprivredne građevine, itd. nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu već se građenju može
pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta, odnosno drugog akta propisanog navedenim
pravilnikom.

29
Rekonstrukciji unutarnjih dijelova zgrade (stuba, zidova (osim nosivih), podova, instalacija i drugo) kojom se ne
mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je ista izgrađena, možete pristupiti bez građevinske dozvole, ali
gradnja mora biti u skladu s glavnim projektom
UPORABNA DOZVOLA
Izgrađenu odnosno rekonstruiranu građevinu možete početi koristiti, staviti u pogon te se za nju može donijeti
rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, tek nakon što se za tu građevinu izda uporabna
dozvola. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine, nadležnom tijelu
za upravne poslove graditeljstva.

ŠTO JE SVE POTREBNO PREDATI ZA TEHNIČKI PREGLED?

• fotokopija građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili
radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,
• podaci o sudionicima u gradnji,
• pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
• završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
• izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom (ako se
radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt),
• geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim
građevinama (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u
katastru),
• izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s
elaboratom o iskolčenju (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt)
• energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske
učinkovitosti.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od dana
primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole
izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
– je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija,
– je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjava temeljnih
zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom,
– je građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge
infrastrukture određene građevinskom dozvolom
– su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni
građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu
gradilišta dovedeno u uredno stanje.
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje
se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
– je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija,
– je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom
– građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih
dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta

Uklanjanje građevina
• Da biste uklonili građevinu ili njezin dio potrebno je od ovlaštenog arhitekta ili inženjera građevine zatražiti
izradu projekta uklanjanja građevine a nadležnom tijelu graditeljstva pisano prijaviti početak radova na
uklanjanju građevine.

30
• U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti projektanta koji je izradio projekt
uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača i nadzornog inženjera.
• Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome
obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju, inspekciju rada, a građevinsku
inspekciju i o projektantu i oznakama projekta uklanjanja građevine.
• Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje
temeljnih zahtjeva drugih građevina, niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim
otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno zakonskim odredbama kojim se
uređuje gospodarenje otpadom.

JAVNA NABAVA
- skup propisa i pravila koji državi, njenim tijelima i tijelima s javnim ovlastima propisuju određene postupke
prilikom kupnje roba i usluga obzirom da tijela s javnim ovlastima ne stječu samostalno financijska sredstva
s ciljem da se osigura gospodarski opravdano trošenje i nadzor proračunskih sredstava odnosno spriječi
uporabe sredstava poreznih obveznika u proizvoljne svrhe
Ugovor o javnoj nabavi jest ugovor s financijskim interesom sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više
ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje
usluga.
Ugovor o javnim radovima jest ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabave:
1. izvođenje radova, ili oboje, projektiranje i izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti
navedenih u Dodatku I. ovoga Zakona, ili
2. posao ili realizacija posla bilo kakvim sredstvima posla koji odgovara zahtjevima što ih je naveo
naručitelj.
Pojam »posao« znači rezultat gradnje ili građevinskih radova uzetih u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da
ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju.
Ugovor o javnoj nabavi robe jest ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabave kupnja robe, najam robe,
zakup robe ili leasing sa ili bez opcije kupnje robe. Ugovor čiji je predmet nabave isporuka robe, a koji uključuje i
poslove postavljanja i instalacije, smatra se ugovorom o javnoj nabavi robe.
Ugovor o javnim uslugama jest ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet nabave usluge u smislu Dodatka II. A
ili usluge u smislu Dodatka II. B ovoga Zakona.
Gospodarski subjekti su fizičke ili pravne osobe koje na tržištu nude izvođenje radova, isporuku robe ili
pružanje usluga.
Ponuditelj je gospodarski subjekt, ili udruženje gospodarskih subjekata, koji je dostavio ponudu.
Natjecatelj je gospodarski subjekt, ili udruženje gospodarskih subjekata, koji je voljan sudjelovati u postupku
javne nabave i svoju je volju iskazao zahtjevom za sudjelovanje.
Naručitelj koji je obveznik primjene ovoga Zakona koji gospodarskom subjektu ima namjeru dati ili ugovorom
daje nalog za izvršenje nabave.
OBVEZNICI PRIMJENE ZAKONA (ČL. 3.)

• javni naručitelji - udruge,pravne osobe,državna tijela

• naručitelji (sektorski)
• koji nisu javni naručitelji ili naručitelji – gospodarski subjekti, trgovačka društva
Temeljne slobode zajedničkog unutarnjeg tržišta:
• slobodno kretanje robe • sloboda poslovnog nastana • sloboda pružanja usluga
Temeljne odredbe i zabrane:
• tržišno natjecanje • zabrana svake diskriminacije na osnovi
nacionalnost

31
NAČELA JAVNE NABAVE
• Prilikom provođenja postupaka javne nabave naručitelji su obvezni u odnosu na sve gospodarske
subjekte poštovati:
1. načelo slobode kretanja robe 2. načelo slobode poslovnog 3. načelo slobode pružanja usluge
nastana
• Načela koja iz toga proizlaze:
1. načelo tržišnog natjecanja 3. načelo zabrane diskriminacije 5. načelo razmjernosti
2. načelo jednakog tretmana 4. načelo uzajamnog priznavanja 6. načelo transparentnosti
NAČELO TRANSPARENTNOSTI

• Svi potencijalni ponuditelji imaju iste šanse • Postupak nabave je cjelovit, objektivan
• Prilike za nabavu otvorene su za sve • Postupci nabave su predvidivi
zainteresirane • Više informacija = veća konkurencija
• Nema preferencija za lokalne ponuditelje
VRIJEDNOSNI PRAGOVI
• Nabava male vrijednosti - procijenjena vrijednost između 70.000,00 kuna i europskih pragova (roba, usluge
130.000,00 €, odnosno 200.000,00 € (za jlprs) , radovi 5.000.000,00 €)
• Nabava velike vrijednosti - procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova
BAGATELNA NABAVA
• javni naručitelji nisu obvezni provoditi postupke javne nabave sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o javnoj
nabavi ako je procijenjena vrijednost nabave do 70.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost
• VAŽNO: vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga ne smije dijeliti s namjerom izbjegavanja
primjene ZJN ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave, a isto tako načina izračuna
procijenjene vrijednosti nabave se ne smije koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ZJN ili pravila koja vrijede
prema procijenjenoj vrijednosti nabave
OVLAŠTENI PREDSTAVNICI NARUČITELJA

• Pripremu i provedbu svih postupaka javne nabave procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 70.000 kn
• Najmanje jedan ovlašteni predstavnik s certifikatom u području javne nabave
• Ovlašteni predstavnici -ne moraju biti zaposlenici naručitelja – interna odluka čelnika
ROKOVI

• otvoreni i ogr.postupak VV= 40 dana od dana slanja poziva na nadmetanje odnosno na dostavu
ponuda. otvoreni i ograničeni postupak MV=20 dana od dana slanja poziva....
• Žurnost: u ograničenom i preg. post. s preth.ob., ako nije moguća primjena redovnih ili skraćenih
rokova:
− rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje = − rok za dostavu ponuda (u ogr.p.) = 15 dana
15 dana,

JAVNO OTVARANJE PONUDA

• u otvorenom i ograničenom postupku javne nabave naručitelj provodi javno otvaranje ponuda
• u ostalim postupcima, osim pregovaračkog postupka bez prethodne objave, provodi se javno otvaranje
konačnih ponuda
PREGLED I OCJENA PONUDA
• nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz DZN
• pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke naručitelja

32
 • ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična
cijena što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su
predmet nabave, naručitelj može odbiti takvu ponudu
• prije odbijanja ponude naručitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje s podacima o
sastavnim elementima ponude koje smatra bitnima za izvršenje ugovora. U tu svrhu ponuditelju se daje
primjereni rok
NAČIN PREGLEDA I OCJENE PONUDA
1. Naručitelj najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja kod kojeg postoje razlozi za isključenje
2. Zatim odbija ponudu ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo
3. U preostalim ponudama provjerava:
a. oblik, sadržaj i cjelovitost ponude
b. ispunjenje uvjeta sposobnosti
c. ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i TS
d. računsku ispravnost ponude
e. ispunjenje ostalih uvjeta iz DZN.
4. Rangiranje (valjanih) ponuda
5. Provjera odabranog(ih) ponuditelja (dokaza sposobnosti)
6. Odluka o odabiru
Elektronička javna nabava (e-javna nabava) ukupni je proces javne nabave koji se temelji na primjeni
elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave.
E-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrascima u elektroničkom
obliku.
E-dokumentacija – elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje.
E-dostava – elektronička dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i
projekata.
E-dražba – proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih
naniže, i/ili novih vrijednosti, koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne potpune
procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene.
E-katalog – elektronički dokument kojeg gospodarski subjekti sastavljaju sukladno smjernicama ili rasporedu
koje propisuje naručitelj u određenom postupku u kojem se na strukturirani način opisuju proizvodi i navode
cijene.
E-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata.
E-narudžba – elektronički sustav naručivanja/dostave temeljem sklopljenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih
sporazuma.
E-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili
okvirne sporazume.
E-nabava je sustav za elektroničko podnošenje, zaprimanje i otvaranje ponuda, odnosno elektroničko
postupanje s dokumentima i obrascima u postupcima javne nabave, usklađen sa Zakonom o javnoj nabavi i
integriran unutar Elektroničkog oglasnika javne nabave.

UGOVORI
Ugovor o prodaji robe dokument je u kojem se prodavač (dobavljač) obvezuje da će isporučiti robu ili izvršiti
uslugu pod određenim uvjetima kupcu, a da će je on preuzesti i podmiriti obveze. Ugovor je ravni posao
zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih
pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.
Podjela ugovora:

• Individualni – između pojedine fizičke ili pravne • Kolektivni – organizacija radnika s poslodavcem
osobe

33
OSNOVNA PODJELA UGOVORA
1. Kupoprodaja 2. Najam
a. Kupoprodaja a. Zakup
b. Zamjena b. Najam
c. Prodajni nalog c. Ugovor o djelu
d. Ugovor o građenju
3. Nalog 7. Usluge
a. Nalog a. Prijevoz
b. Komisija b. Licencija
c. Trgovinsko zastupanje c. Ostava
d. Posredovanje d. Skladištenje
4. Ortaštvo e. Špedicija
a. Ugovor o oraštvu f. Ispitivanje robe i usluga
5. Stjecanje vlasništva i drugih prava g. Organiziranje putovanja
a. Darovanje h. Posrednički ugovor o organiziranju
b. Doživotno uzdržavanje putovanja
c. Dosmrtno uzdržavanje i. Ugovor o alotmanu
6. Uporaba i korištenje stvari 8. Bankarski pravni poslovi
a. Zajam a. Bankarski novčani polog
b. Posudba b. Polaganje vrijednosnih papira
c. Kredit c. Tekući račun
d. Kredit na temelju zaloga vrijednosnih d. Sef
papira e. Akredivit
f. Bankarska garancija

OBVEZNA PISANA FORMA:

• U prometu s nekretninama • Davanje licencije kod trgovinskih• Bankarski poslovi

• U prodaji s obročnim otplatama zastupanja • Promet s inozemstvo
• U građenju i građevnim radovima• Usluge turističkih agencija • Javna nabava
• Osiguranja
PREPORUČENA PISANA FORMA

• Kod kupnji većih vrijednosti robe ili usluga

• U slučaju dugogodišnjeg (većeg trajanja) ugovornih obveza i odgovornosti
• Kod značajnijih dogovora
• Svaka strana može od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga
strana ne ispuni obvezu iz ugovora
• Usmeno sklopljen ugovor je valjan, iako pismena potvrda nije dana!
Posljedica nepriznavanja ugovora: Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda
potvrdu drugoj strani ili pošti preporučenim pismom, ova može zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i
naknadu štete pretrpljene zbog toga što nije izdana pisana potvrda.
Odredbe propisa kojima se, djelomično ili u cijelosti, određuje sadržaj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te
ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima.

ELEMENTI UGOVORA

• Stranke
o Svaki ugovor počinje s preciznim određenjem prodavatelja i kupca; točnim određenjem tko ima
kakve obveze, a kakva prava
o U određenju kupca, tj. prodavatelja navodi se tvrtka, matični broj, sjedište te zastupnik
34
 • Predmet ugovora
o Je naziv robe, radova ili usluga. Iskazuje se jasno i točno da se bez dvojbe zna što je predmet
ugovora
o Najčešće se koristi oznaka artikla, oznaka vrste ili prema uzorku
• Količina
o Izražava se uobićajenim mjernim jedinicama (tona, vagon, kg, itd.)
o Količina treba biti određena, a uiznimnim slučajevima odrediva (ograničena „od-do” ili „otprilike”)

• Cijena
o može biti fiksno naznačena, tj. točno određena, a može biti vezana za stanje na tržištu na dan
isporuke
o Za jednokratnu transakciju cijena će se odrediti fiksno
o Cijena može biti izražena samo za vrijednost robe tj. usluge s porezom, a može sadržavati i
osiguranje, ambalažu, transport, carinske pristojbe, popuste
• Rok plaćanja
o Određen ugovorom:
▪ prije izvršenja
▪ Tijekom izvršenja
▪ Nakon izvršenja
▪ Definiranim rokom
• Način plaćanja
o u pravilu je bezgotovinski - nalogom za prijenos (virmanom) sa žiro-računa kupca na žiro-račun
prodavatelja.
o Ugovornom odredbom mogu se odrediti i instrumenti osiguranja plaćanja, npr. ček, akceptni
nalog, mjenica s avalom, zadužnica
• Kvaliteta (kakvoća) ugovora
o Predmeta ugovora utvrđuje se prema uzorku, zaštitnom znaku, standardima ili "uobičajenom
kvalitetom"
o Općim uzancama za promet robom "uobičajena kvaliteta" je kvaliteta koja mora odgovarati
svojstvima koja se u mjestu prodavatelja redovito traži za takvu robu ili usluge
ISPORUKA
ROK MJESTO
Jednoznačno se određuje rok isporuke s datumom i Određuje se transportnim klauzulama. Može biti :
vremenom. Može biti iskazan i uobičajnim trgovinskim skladište kupca, skladište prodavatelja , neko
izrazima, a može biti žuran (promptan) što se međumjesto
podrazumijeva da se odmah isporuči.
AMBALAŽA I PAKIRANJE

• Štiti kvalitetu i količinu robe • Olakšava transport i • Određuje se vrsta ambalaže,

skladištenje vlasništvo, rok za povrat, cijena,..

PREUZIMANJE ROBE

• Komisijski na temelju dokumenata koji prate robu (npr. dostavnica, otpremnica, račun), o čemu se vodi
zapisnik uz prisustvo predstavnika svih stranaka
• KVALITATIVNO PREUZIMANJE = utvrđivanje stvarno dopremljene količine robe u odnosu na navode u
dokumentaciji koja prati robu, npr. prema otpremnici ili računu
o Organoleptičko utvrđivanje kvalitete je osjetilno uočavanje kvalitete i to prema izgledu, mirisu,
okusu ili opipu
o Stručno utvrđivanje kvalitete je mišljenje stručnjaka o kvaliteti pojedine robe utvrđeno
tehničkim pomagalima ili kemijskim sredstava, npr. labaratorijskom analizom.
35
REKLAMACIJA

• Na kvantitetu ili kvalitetu robe priznaje se samo ako je sastavljen komisijski zapisnik uz nazočnost obiju
strana, i to odmah nakon preuzimanja robe
• Rok za reklamaciju je žuran, određuje se ugovornom odredbom najčešće do 3 ili do 8 dana. Rok za
reklamacije za skrivene nedostatke robe ovisit će o vrsti robe
JAMSTVO OSIGURANJE

• Služi u reklamne svrhe jer proizvođač tako ističe • Ugovornim odredbama određuje se protiv kojih će
kvalitetu svojih proizvoda se rizika osigurati roba u transportu i osigurana
• Jamstveni rok ovisi o vrsti proizvoda, a najčešće je vrijednost
od 6 do 36 mjeseca • Robu obično osigurava strana koja organizira
transport
SREDSTVA ZA POJAČANJE UGOVORA

• Ugovaraju se radi sigurnosti da bi se ugovorne• Ugovorne kazne ili penali

obveze obavile u potpunosti i na vrijeme • Zatezne kamate
• Jamstvo - jamac se obvezuje da će prema • Bankovno jamstvo, akreditiv, predujam,
vjerovniku ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu odustatnina
ako je ne ispuni glavni dužnik;
Raskid ugovora može se dogoditi : višom silom, sporazumom, sudskom odlukom ili jednostranim raskidom
TEHNIČKI DIJELOVI UGOVORA
• Zaglavlje – sadrži određenje stranaka i nadnevak sklapanja ugovora
• Naziv ugovora – posebno se ističe riječ ugovor verzalom, spacionirano, boldirano i centrirano
• Sadržaj ugovora – razdijeljen je po člancima
• Potpis stranaka, broj i pečat poslovnih organizacija
• Poslovne organizacije koriste tipizirane ugovore ako to zahtijeva njihov način poslovanja
• Popunjava se samo tvrtka kupca i količina, vrsta robe, rabat i eventualno još neki od elemenata ugovora
• U slučajevima kada se želi neke odredbe tipskog ugovora izmijeniti koristi se aneks ugovora
KONKRETNI UGOVORI
UGOVOR O PRODAJI
• Prodavatelj se obvezuje da će kupcu omogućiti stjecanje vlasništva na nekoj stvari ili ustupiti neko
imovinsko pravo, a kupac se obvezuje platiti cijenu
• Prodaja je dvostrano obvezni i naplatni ugovor, jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu
prodaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene
• Sastojci su ugovora o prodaji stvari:
o Stvar o Cijena o Obveze stranaka
• Stvar koja je predmet ugovora mora biti određena ili barem odrediva. To može biti i buduća stvar (npr.
stanovi u gradnji)
• Cijena je vrijednost stvari izražena u novcu.
• Cijena može biti određena ili odrediva i to u fiksnom iznosu. To je bitan sastojak prodaje, pa ako nije
određena ili odrediva, ugovor je nevaljan.
• Cijena može biti propisana ili određena
• Obveze stranaka su dvostrane, tako da obveza jedne stranke čini pravo druge stranke.
o Obveze prodavatelja: predaja stvari i o Garancija za ispravno funkcioniranje
odgovornost za nedostatke prodane stvari
• Obveze kupca su:
o Isplata cijene o Preuzimanje stvari
• Postoje i slučajevi prodaje s različitim nagodbama. Npr, prodaja s pravom prvokupa, prodaja s obročnom
otplatom, kupnja na pokus i sl
36
UGOVOR O ZAMJENI
• Svaki se ugovaratelj obvezuje predati drugoj stanci određenu stvar tako da ona stekne pravo vlasništva.
• Glavna obveza stranaka je predaja stvari drugoj stranci u vrijeme i mjestu predviđenim ugovorom.
• Ugovor o zamjeni je recipročno obvezni odnos u kojem stranke međusobno predaju stvari u načelu iste
vrijednosti. Ako stvari nisu jednake vrijednosti, eventualna razlika u cijeni može se platiti u novcu.

UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

• Zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju određenu svotu novca ili drugih zamjenjivih stvari na
kojima on stječe pravo vlasništva, a zajmoprimatelj se obvezuje da poslije određenog vremena vrati istu
svotu novca ili istu količinu stvari
• U svakodnevnom govoru posudba i zajam se gotovo poistovječuju.
• Posudba je ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu upotrebu, a ugovor o zajmu
nije besplatan (kamate)
• Posudba o Naplatan
o Besplatan o Novac
o Neke stvari o Vratiti istu količinu novca + kamate
o Vratiti istu stvar o Formalan ( upisanom obliku)
o Neformalan (stranke se dogovore) o Daje banka ili neka druga financijska
o Daje bilo koja fizička ili pravna osoba organizacija
• Zajam
• Zakupovodavatelj se obvezuje predati određenu stvar zakupoprimatelju na uporabu, a zakupoprimatelj
se obvezuje da će mu za to platiti zakupninu (npr, stana ili poslovnih prostorija)
• Obveze stranaka
• Zakupodavatelj je dužan predati stvar u zakup, održavati stvar i odgovarati za nedostatke zakupljene
stvari
• Zakupoprimatelj je dužan upotrebljavati stvar prema ugovoru i njezinoj namjeni, plaćati zakupninu i
nakon prestanka ugovora o zakupu vratiti stvar
UGOVOR O OSIGURANJU
• Ugovaratelj osiguranja se obvezuje da na načelima uzajamnosti i solidarnosti uplaćuje određenu svotu u
zajednicu osiguranja, a osiguravatelj se obvezuje da će, ako nastupi osigurani slučaj, osiguraniku isplatiti
ugovorenu svotu
• Obveze stranaka
• Osiguranik se obvezuje prijaviti okolnosti važne za ocjenu rizika, platiti premiju osiguranja, te obavijestiti
osiguravatelja o nastupu osiguranog slučaja
• Osiguravatelj se obvezuje obavijestiti osiguranika o uvjetima osiguranja, o obvezama osiguratelja
tijekom osiguranja i isplatiti osiguranu svotu
UGOVOR O DJELU
• Izvoditelj radova (poduzetnik) obvezuje se obaviti određen posao, a naručitelj se obvezuje izvoditelju
posla za taj posao platiti naknadu
• Bitni dijelovi ugovora o djelu jesu obavljanje određenog posla (fizičkog ili intelektualnog rada) i naknada
• Obveze stranaka
• Izvoditelj ugovora dužan je obaviti djelo. To mora obaviti prema ugovoru i u skladu s pravilima struke,
odnosno posla. On odgovara za zakašnjenje ako je u ugovoru ugovoren rok, zatim mora posao obaviti
osobno, ujedno odgovara i za nedostatke obavljenog posla.
• Naručitelj je dužan za obavljeno djelo isplatiti naknadu i primiti izvršeno djelo
Najčešći ugovori u graditeljstvu : Ugovor o građenju, Ugovori o stručnom nadzoru, Ugovor o vođenju projekta
gradnje, Ugovor za izradu projektne dokumentacije određenih struka

37
 UPRAVNO I TRGOVAČKO PRAVO
1. Tko je trgovac?
Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu
2. Što su javnopravna tijela?
To su: tijelo državne uprave i drugo državno tijelo; tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave; pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
3. Kako nastaje preddruštvo?
Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora,odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih
dionica od strane osnivača trgovačkog društva.
4. Tko je trgovac pojedinac ?
Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima
o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac.
5. Koja su sve trgovačka društva?
Trgovačka društva su javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s
ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje.
6. Što je to tvrtka?
Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu
7. Koja su temeljna obilježja preddruštva?
Poduzetnost i autonomnost, uređivanje odnosa stranki, primjena dispozitivnih normi i vlasnički privatni
odnosi
8. Koje su državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave tijela?
Ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije te uredi državne uprave u
županijama.
9. Je li ''gospodarsko pravo'' trgovačko pravo?
'Gospodarsko pravo'' nije trgovačko pravo.“Gospodarsko pravo” je kombinacija javnog i privatnog prava.
10. Tko su svjedoci?
Svjedok može biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o određenim činjenicama i koja svoja
saznanja može priopćiti. Svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana
svjedočenja.
11. Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s ograničenom odgovornošću
prijepisom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom
odgovornošću.
12. Kako se osniva podružnica?
Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni nadležni organ trgovačkog
društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.
13. Što je upravna stvar?
Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obavezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno
primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
14. Na koji akt se možemo žaliti?
Na upravni akt.
15. Što može biti posljedica povrede načela zakonitosti?
U slučaju povrede načela zakonitosti, nadležno tijelo u žalbenom postupku može poništiti ili izmijeniti
upravni akt.
16. Što znače kratice d.o.o., d.d., j.t.d., k.d. i GIU?
D.o.o.-društvo s ograničenom odgovornošću, d.d.-dioničko društvo, j.t.d.-javno trgovačko društvo, k.d.
komanditno društvo, GIU- gospodarsko interesno udruženje
17. Što je načelo učinkovitosti i ekonomičnosti ?
U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali
tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari.
18. Koja načela poznajemo?
Poznajemo načelo zakonitosti, načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa, načelo
učinkovitosti i ekonomičnosti, načelo pomoći stranci, načelo samostalnosti i slobodne ocjen dokaza,

38
načelo pristupa podacima i zaštite podataka, načelo zaštite stečenih prava stranaka, službena uporaba
jezika i pisma, pravo stranke na pravni lijek...
19. Tko je stranka u upravnom postupku?
Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje
se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku, a
može biti i tijelo državne uprave te drugo državno tijelo.
20. Kako dijelimo izvore trgovačkog prava?
Izvore trgovačkog prava dijelimo na opće izvore i dijelove,koji se sastoje od propisa (prisilnog značenja),
normi autonomnog prava, sudske prakse i pravne znanosti.
21. Što je to supsidijarna primjena?
Supsidijarna primjena zakona podrazumijeva primjenu onih odredbi općeg zakona koje nisu regulirane
posebnim zakonom.
22. Što je trgovačko pravo, a što gospodarsko pravo?
Trgovačko pravo je tipično privatno pravo, a gospodarsko pravo je kombinacija javnog i privatnog prava
23. O čemu su nadležna tijela dužna skrbiti?
Nadležna tijela dužna su skrbiti o: interesu stranaka u upravnom postupku i omogućiti ostvarenje prava
stranaka(ako nisu na stetu drugih osoba i ako nisu u suprotnosti sa zakonom i utvrđenim javnim
interesom.
24. Što predstavlja Zakon o općem upravnom postupku (ZUP)?
Predstavlja jedan od osnovnih postupravnih zakona u svakom pravnom poretku pa tako i u hrvatskom
pravnom poretku.
25. Kako se može poništiti ili izmijeniti upravni akt?
U slučaju povrede načela zakonitosti, nadležno tijelo u žalbenom postupku može poništiti ili izmijeniti
upravni akt.
26. 26.Koji su temeljni regulatorni dokumenti-upravni akti?
Rješenje,odobrenje,dopusnica,dozvola
27. Tko može imati podružnice izvan sjedišta u kojima obavlja svoje djelatnosti?
Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje
djelatnosti.
28. Kakvo je društvo javno trgovačko društvo?
To je društvo osoba.
29. Od čega se sastoji rješenje?
Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene
osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela.
30. Što su dužna pravilno primijeniti sva nadležna tijela?
Zakone, propise i opće akte.
31. Kako trgovačko društvo stiče svojstvo pravne osobe?
Upisom u sudski registar.
32. Što je sjedište trgovačkog društva?
Sjedište trgovačkog društva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojem je uprava društva i odakle se
upravlja poslovima društva ili mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je
izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva
33. Kako glasi načelo zakonitosti?
Sva nadležna tijela dužna su pravilno primjeniti: zakone, propise i opće akte
34. Što je prokura, tko ju daje i kome?
Prokura je trgovačka punomoć, koju može dati pravna ili fizička osoba koja je trgovac (prema ZTD-u) a
daje se svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na posao ili dužnost koju
obavlja.
35. Tko je trgovački punomoćnik?
Radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.
Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.
36. Koje su odgovornosti za obaveze trgovačkog društva ?
a. trgovačko društvo odgovara na svoje obaveze cijelom svojom imovinom
b. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze, uključujući i obveze koje su nastale u
obavljanju obrta prije upisa u sudski registar, kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom
svojom imovinom

39
37. Što je sudski registar?
U njega se upisuju trgovci i svi podaci odredeni zakonom te promjene tih podataka,vode ga trgovački
sudovi,a ustoj i vođenje registra te posupak u regisarskim stvarima uredeni su zakonom
38. Koliko trgovačko društvo moze imati sjedišta?
Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.
39. Što je "Načelo pomoći stranci"?
Ovlaštena službena osoba brinut će se da neznanje stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne
bude na štetu prava koja im po zakonu pripadaju, također će stranku upozoriti ako uoči osnovu za
ostvarenje nekog prava te joj ukazati na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku.
40. Što mora sadržavati tvrtka podružnica?
Tvrtka podružnica mora sadržavati: tvrtku ili tvrtku trgovačkog društva, naznaku djelatnosti podružnice i
riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podržnici.
41. Kako nastaje tajno društvo?
Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u
poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i
gubitku poduzetnika.
42. Što je dioničko društvo?
Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome
kapitalu podijeljenom na dionice.
43. Tko je prokurist?
Prokurist je fizička osoba koja može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za
račun trgovačkog društva i zastupa ga u postupcima pred uprvanim i drugim državnim ogranima,
ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izabranim sudovima.
44. Kome se podnosi prijava za upis u sudski registar?
Prijava se odnosi trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca.
45. Kako glasi načelo istinitosti?
Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.
46. Što nam Zakon o trgovačkim društvima govori o podjeli imovine?
Likvidatori su imovinu dužni podijeliti dioničarima u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena,
na način kako je doređeno statutom.
47. Koji su razlozi za prestanak društva?
1. istek vremena za koje je osnovano 6. otvaranje stečaja nad nekim od članova
2. odluka članova društva, društva,
3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje 7. otkaz nekoga od članova društva ili
da je upis društva u sudski registar bio nezakonit, njegovoga vjerovnika,
4. stečaj društva, 8. pravomoćna odluka suda
5. smrt, odnosno prestanak nekog od članova
društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog
ugovora,

48. Koja su obilježja trgovačkog prava?

Ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije te uredi državne uprave u
županijama
49. Na koji način se vrši upis u registar dionica?
Dionice su upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i
sjedišta imatelja dionica ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o
dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.
50. Kako se određuje stvarna nadležnost?
Stvarna nadležnost javnopravnih tijela određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno
područje, ili određuje nadležnost javnopravnih tijela
51. Tko spada u javnopravno tijelo?
Tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave i pravne
osobe koje imaju javne ovlasti.
52. Kada se odvjetnici smatraju trgovcima?
Odvjetnici se smatraju trgovcima kada se udruže u Odvjetničko društvo (tada imaju status javnog
trgovačkog društva).

40
53. Koja su tijela državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave?
To su ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije te uredi državne
uprave u županijama.
54. Kako glasi načelo pristupa podacima i zaštite podataka?
a. Javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti pristup potrebnim podacima,
propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti im druge
obavijesti, savjete i stručnu pomoć.
b. U postupku se moraju zaštiti osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih
podataka, odnosno tajnosti podataka.

55. Kakvo je društvo društvo s ograničenom odgovornošću?

Društvo kapitala
56. Kako se određuje mjesna nadležnost?
Mjesna nadležnost određuje se propisima o upravnoteritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu
javnopravnih tijela.
57. Koja društva su društva osoba, a koja društva kapitala?
Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s
ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
58. Što je to skupna prokura?
Skupna prokura je prokura dana dvjema ili više osoba uz uvijet da je to izričito naznačeno u prokuri.
59. Da li član društva može samostalno raspolagati svojim udjelom u društvu?
Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.
60. Tko može poduzimati radnje u postupku?
Radnje u postupku mogu poduzimati:
a. potpuno poslovno sposobne osobe
b. osobe sa ograničenom poslovnom sposobnošću kad im se na temelju zakona priznaje
ograničena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka

61. Tko predstavlja posebnu kategoriju obveznika ZUP-a?

Posebnu kategoriju obveznika ZUP-a predstavljaju (iako se radi o uvjetnoj primjeni) pružatelji javnih
usluga.
62. Koje tvrtke će sud odbiti upisati u sudski registar?
Onu tvrtku koja nije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tvrtke, tvrtku koja je jednaka ranije upisanoj
tvrtki, ili tvrtku koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke.
63. Što predstavlja kratica "ZTD"?
Zakon o trgovačkim društvima.
64. Tko je opunomoćenik?
Opunomoćenik može biti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može
zastupati stranku, odnosno svaka poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom.
65. Kako glasi načelo jedinstvenosti?
Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka
koja upućuje na to da se radi o dijelu društva.
66. Radi čega se provodi izvršenje rješenja?
Provodi se radi ostvarivanja novčanih ili nenovčanih obveza.
67. Tko može biti prokurist?
Prokurist može biti samo fizička osoba koja je punoljetna i poslovno sposobna, bez obzira na dužnost
koju obnaša i poslove koje obavlja.
68. Kad se upravni postupak smatra pokrenutim po službenoj dužnosti ?
Postupak se smatra pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa
svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti.
69. Što uređuje zakon o općem upravnom postupku (ZUP)?
a. bitne pretpostavke, načine te učinke sudjelovanja različitih osoba u upravnom postupku sadržaja,
b. oblik, redoslijed i učinak postupovnih radnji i akata u upravnom postupkum
c. mogućnosti pravne zaštite naspram postupovnih radnji i akata

41
70. Tko obavlja upravnu djelatnost javnog karaktera?
Upravnu djelatnost javnog karaktera obavljaju državna tijela (tijela državne uprave)
71. Navedi primjere državnih tijela.
Hrvatski sabor, Vlada RH, Predsjednik RH, sudovi, Pučki pravobranitelj, Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave i sl.
72. Koja javnopravna tijela osnivaju jedinice lokalne i područne samouprave?
Jedinice lokalne (općine i gradovi), te područne tj.regionalne (županije) samouprave osnivaju vlastita
tijela koja rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba sa svog teritorija.
73. Koliki je najniži nominalni iznos temeljnog kapitala u dioničkom društvu?
Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kn
74. Navedi nekoliko pravnih osoba s javnim ovlastima?
Ustanove (osobito javne ustanove), udruge, trgovačka društva, te pravne osobe sui generis ( pravne
osobe svoje vrste - osnovane i ustrojene temeljem posebnog propisa).
75. Nabroji opće izvore i dijelove trgovačkog prava
Propisi (prisilnog značenja), norme autonomnog prava, sudska praksa i pravna znanos.
76. Koji zakon, pored ZUP-a, predstavlja jedan od osnovnih postupravnih zakona u svakom
pravnom poretku?
To je Zakon o parničnom i kaznenom postupku.
77. Kada se osobe koje se bave slobodnim zanimanjima smatraju trgovcima?
Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima samo
ako je to u tim propisima određeno.
78. Čime se utvrđuje predmet poslovanja trgovačkog društva?
Predmet poslovanja trgovačkog društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim
ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva.
79. Što je komanditno društvo?
Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jdna odgovara za obveze društva solidarno i
neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva
samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).
80. Tko se upisuje u 'RPO'?
U 'Registar poreznih obveznika' se upisuju osobe koje žele raditi samostalno neku djelatnost.
81. Kako postupa službena osoba u upravnom postupku?
U upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili
rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela.
82. Da li individualni poljodjelnik može biti trgovac?
Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovog zakona.
83. Tko sastavlja financijska izvješća?
Financijska izvješća sastavlja uprava, odnosno izvršni direktori u skladu s propisima u računovodstvu.
84. Gdje se upisuju odluke glavne skupštine?
Odluke glavne skupštine zapisuju se u zapisnik kojeg sastavlja javni bilježnik.
85. Sto ureduju izvori trgovackog prava(propisi,norme,...)?
Ureduju statusne odnose subjekata Trgovackog prava i ugovorne odnose stranki.
86. Navedi razliku između upravnog i neupravnog akta.
Upravni akt ima uputu o pravnom lijeku, sto znaci da imamo pravo zalbe na odluku u tom aktu. A
neupravni akt nam daje konacnu odluku bez prava na zalbu.
87. Što je to društvo osoba?
Društvo osoba jedan je od dva temeljna tipa trgovačkog društva. U društvu osoba (za razliku od društva
kapitala), za obveze su osobno odgovorni članovi cijelom imovinom društva, ali i vlastitom imovinom.
88. Objasnite postupak potpisivanja izvršnih direktora.
Izvršni direktori potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva uz dodatak - izvršni
direktor.
89. Zašto se provodi predmet izvršenja?
Predmet izvršenja se provodi zbog ostvarivanja novčanih ili nenovčanih obveza.
90. Kako se vrši revizija osnivanja dioničkog društva?
Članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnidirektori i članovi upravnog odbora oraju provjeriti
provedeno osnivanje,

42
91. Kojim se jezikom i pismom koristi u pravnom postupku?
U pravnom postupku koristi se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, ali može se koristiti i drugim
jezikom i pismom ako je on u uporabi pravnog tijela koje vodi postupak.
92. U koju se svrhu osniva trgovačko društvo?
Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.
93. Što može biti predmet poslovanja trgovačkog društva?!
Obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.
94. Kakvo je to neposredno rješavanje?
To je rješavanje upravne stvari za koje službena osoba u javnopravnom tijelu može bez provedbe
ispitnog postupka tu istu upravnu stvar riješiti a moguće je samo ako u postupku ne sudjeluju stranke s
protivnim interesima.
95. Koje uvjete mora zadovoljiti službena osoba u javnopravnim tijelima, koja vodi postupak ili
rješava o upravnim stvarima?
Mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit.
96. Osobna imena u nazivu tvrtke?
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla,
uz pristanak njezinih nasljednika.
97. Koji se odnos primjenjuje između osnivača prije upisa društva u trgovački registar?
Primjenjuje se društveni ugovor odnosno statut.
98. Koji su izvori trgovačkog prava?
Propisi (prisilnog značenja), norme autonomnog prava, sudska praksa i pravna znanos.
99. Tko je stručni pomagač?
Stručni pomagač je osoba koja stranci pomaže u razjašnjavanju određenih stručnih pitanja koja se
pojave u postupku, on ne zastupa stranku.
100. Kako se u društvima dijeli dobit između dioničara?
Udjeli dioničara u dobiti se određuju prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na njihove dionice,
ukoliko statutom društva nije određeno drugačije.
101. Kako se provodi podjela društva kapitala?
Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.
102. Kakva sve imamo trgovačka društva?
Javna trgovačka društva, komanditna društva, dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i
gospodarska interesna udruženja
103. Što je društvo s ograničenom odgovornošću?
Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba
ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.
104. Što je po defniciji, a što po svojstvima gospodarsko interesno udruženje?
Gospodarsko interesno udruženje je po definiciji u zakonu društvo kapitala, ali je po svojim svojstvima
društvo osoba
105. Koja je to posebna kategorija obveznika ZUP-a?
Pružatelji javnih usluga.
106. Na koji način djeluje podružnica?
Podružnica djeluje pod svojom tvrtkom, a mora navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Djelovanjem
podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač.
107. Mogu li se osobe koje se bave slobodnim zanimanjem uređenim posebnim propisima
nazivati trgovcima?
Mogu jedino ako je u tim propisima određeno da oni mogu biti trgovci.
108. Od kolko osoba se sastoji uprava?
Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji
od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
109. Čemu služe izvori trgovačkog prava?
Izvori trgovačkog prava vrijede na svijetskom tržištu, uređuju statusne odnose subjekata trgovačkog
prava, uređuju ugovorne odnose stranki, nadopunjuju raskorak između teorije i prakse.
110. Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimanja, da li nedostaci u
postupku pripajanja utječu na valjanost pripajanja?
Ne utječu.
111. Koji je uvjet za korištenje osobnih imena u nazivu tvrtke?
Uvjet je pristanak te osobe, odnosno njezinih nasljednika ukoliko je osoba umrla
43
112. Kako se može raskinuti poduzetnički ugovor?
Poduzetnički ugovor se može raskinuti iz važnog razloga i bez otkaznog roka. Važan je razlog kada se
može predvidjeti da druga ugovorna strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora.
113. O čemu skrbe nadležna tijela?
Dužna su skrbiti o interesu stranaka u upravnom postupku te omogućiti ostvarenje prava stranaka.
114. Naroji temeljne regulatorne elemente?
Temeljni regulatorni elementi (upravni akti) su rješenje, odobrenje, dopusnica i dozvola
115. Tko provodi javnu dražbu?
Osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.
116. Sto Zakon o upravnom postupku propisuje za upravne postupke
(1) Ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može
obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka
(2) O slucaju smrti stranke, odnosno prestanka postojanja pravne osobe? obustavi postupka donosi
se rješenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima. Kad nasljednici, odnosno
pravni sljednici nisu poznati, rješenje će se javno objaviti u službenom glasilu.
117. Za što se može osnovati trgovačko društvo?
Za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.
118. Što može biti predmet poslovanja trgovačkog društva?
Svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.
119. Kada se pokreće upravni postupak?
Na zathjev stranke ili po službenoj dužnosti.
120. Tko su tijela državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave?
Ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije te uredi državne uprave u
županijama
121. Što su sva nadležna tijela dužna pravilno primijeniti?
Sva nadležna tijela dužna su pravilno primijeniti zakone, propise i opće akte
122. U kojem slučaju koristimo supsidijarnu primjenu zakona?
Supsidijarnu primjenu zakona koristimo u situaciji koja nije propisana specifičnim odredbama te zahtjeva
primjenu općeg zakona.
123. Čime odgovara trgovačko društvo za svoje obveze?
Cijelom svojom imovinom.

MINI TESTOVI

TEMELJNA PRAVA EU

1. ŠTO JE CILJ PRAVOSUDNIH POLITIKA EU-a?

Tvrtkama olakšsati ostvarenje prava koja imaju,osiguranje praktičnih rješenja za prekogranične
probleme i građanima olakšati ostvarenje njihova prava
2. S kojim ciljem se predložilo zajedničko europsko prodajno pravo?
S ciljem dovršetka formiranja jedinstvenog tržišta,poticanja rasta,stvaranja radnih mjesta te olakšanja
trgovanja
3. Koji je glavni cilj Europskog semestra?
Spriječiti prekomjerne makroekonomske neravnoteže u EU,odnosno ujednačiti ekonomsku situaciju
u cijeloj EU

44
PROVJERA ZNANJA 3.CJELINA

4. FAZNO GRAĐENJE JE...

...građenje za koje se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola,građenje se izvodi po dijelovima,koji
su određeni lokacijskom dozvolom
ETAPNO GRAĐENJE JE...
...građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina,određenih lokacijskom
dozvolom,a za koje se građevine izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
5. Označite točnu tvrdnju kao odgovor na pitanje da li je za gradnju kućice na stablu u
vlastitom dvorištu potrebna građevinska dozvola
Odgovor se ne može jednostavno dati. Ovisan je o prostornim planovima koje donosi jedinica lokalne
samouprave,a provode uredi županija,velikih gradova i gradova koji imaju urede nadležne za
graditeljstvo i prostorno uređenje
6. Za izračun bruto građevinske površine zgrade uzima se u obzir i vanjsko dizalo koje se
dograđuje na postojeću zgradu.
Netočno.
7. Postoji nacionalni propis kojim su zagarantirana prava sloboda,jednakosti i
ravnopravnosti. Taj propis u RH je:
Ustav
8. Lokacijska dozvola je...
...dokaz da se na određenoj lokaciji smije izgraditi objekt zahtijevane namjene i veličine
9. Kako se zove Pravilnik kojim se propisuje gradnja,za koju nije potrebna građevinska
dozvola i/ili glavni projekt?
Pravilnik o jednostavnim građevinama
10. Označi točnu tvrdnju:
Ovlaštenom voditelju gradnje treba manje iskustva za ovlaštenje nego voditelju projekta
11. Tko od sudionika u gradnji ispunjava građevinski dnevnik?
Izvođac i nadzorni inženjer
12. Označite točan odgovor koji se odnosi na geodetsku snimku
Geodetska snimka izvedenog stanja je prikaz lomnih točaka u GML formatu,u elektroničkom
obliku,koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije

POSLOVI KOJI ME ČEKAJU

13. U kojim slučajevima je obavezno angažirati voditelja projekta gradnje?

Voditelja projekta gradnje moraju angažirati samo javni naručitelji,a kod privatnih investitora to nije
obaveza.
Kod zgrada javnih namjera,voditelj projekta gradnje je obavezan pri investiciji većoj od 35 mil.kuna
45
14. Navedite u godinama koliko je potrebno minimalno iskustva za preuzimanje uloge
voditelja projekta gradnje,prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja
i gradnje.
8
15. Projektiranje i obavljanje stručnog nadzora se može obavljati pod istim uvjetima. Drugim
riječima,ako je netko projektant,on je ujedno i stručni nadzor.
Točno.
16. Pod koju djelatnost spadaju poslovi na ispitivanju građevinskih materijala?
Djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja
17. Da li se stručni poslovi prostornog uređenja mogu obavljati u zajedničkom uredu za
obavljanje poslova prostornog uređenja?
Mogu.
18. Izrada projekta konstrukcije.... Ovlašteni inženjer građevinarstva
Projekt jake struje za zgradu..... Ovlašteni inženjer elektrotehnike
Krajobrazno uređenje oko zgrade....Ovlašteni inženjer arhitekture
Notifikacija strojarskog projekta...Ovlašteni inženjer strojarstva

19. Tko završi preddiplomski sveučilišni studij građevinarstva i položi stručni ispit za poslove
u graditeljstvu,može u svojstvu investitora sam graditi obiteljsku kuću.
Točno.
20. Za inženjera gradilišta se može imenovati osoba koja je završila obrazovanje u sljedećim
znanstvenim poljima:
Strojarstva i građevinarstva
21. Da li pravna osoba (tvrtka) registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora mora
imati zaposlenog ovlaštenog inženjera,ili tvrtka može obavljati taj posao bez zapošljenja
ovlaštenog inženjera? Npr.uz angažman prema Ugovoru o djelu?
Točno.
22. Za inženjera gradilišta se može imenovati arhitektonski tehničar
Netočno.

UGOVORI I JA

23. Kako se može definirati jedinična cijena radova koji su predmet ugovaranja?
Jedinična cijena se može ugovoriti za jedinicu mjere faze radova,vrste radova ili jedinicu mjere
cijelog objekta.
24. Jedan od stranaka ugovora o građenju zahtijeva promjenu cijene zbog izvanrednih
događaja. Označite točnu tvrdnju.
Ako je došlo do promjene mjera koje su utvrđene zakonskim okvirima,a iziskuju promjenu cijena,i
investitor ima pravo tražiti manju cijenu od ugovorene,a izvođač ima pravo tražiti veću cijenu(ovisno
o mjerama koje su propisane i njihovim konkretnim učincima)

46
25. Označite rečenicu koja je istinita
Sastavni dio ugovora je i troškovnik zajedno sa dinamičkim planom,ako s tako specificira u ugovoru
26. Odredba „ključ u ruke“ znači:
Da ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova,pri čemu je
isključen utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu
27. Ugovaranje uklauzule fiksne cijene je izvrsno osiguranje da investitoru neće doći na
naplatu veći iznos od ugovorenog po ugovoru sa takvom klauzulom
To je točno smao ako se cijene na tržištu povećaju do 10%. u protivnom,izvođač ima pravo tražiti
povećanje ugovorenih cijena. Tako da to osiguranje nije apsolutno osiguranje.
28. Kad su Uzance u građenju u primjeni?
Kada se u ugovoru ne navede njihovo izuzimanje.
29. Koja je osnovna razlika između nepredviđenih radova i viškova radova?
Viškovi radova postoje kada se u okviru ugovorenih radova izvedu veće količine radova nego je
ugovoom određeno.
30. Da li izvođač ima pravo mijenjati tehničku dokumentaciju?
Ne.
31. Izvođač je obustavio radove. Upisao je obustavu u građevinski dnevnik. Radovi su u
tijeku (građenje i ugovoreno izvođenje nije dovršeno)
Ako je riječ o neispunjavanju obveza investitora,z redu je. Pritom je izvođač dužan prvo upozoriti
investitora i dati mu primjeren rok za ispunjenje obveze,a nakon isteka tog roka,ima pravo obustaviti
radove.
32. Izvođač je promijenio politiku iznosa plaća svojim radnicima jer zakonodavstvo vezano za
financije to zahtijeva.
Izvođač ne može taj dodatni trošak naplatiti investitorima s kojima ima sklopljen ugovor o građenju,to
nije dozvoljeno.
33. Izvođač je uredno napisanu privremenu situaciju predao nadzornom inženjeru na
provjeru.
To je u redu. Nadzorni inženjer će sad provjeriti i matematičke izračune i usporediti stavke u
privremenoj situaciji sa stvarnim stanje,te proslijediti ju investitoru ili izvođaču na doradu.
34. Privremena situacija je od strane izvođača dosla do investitora kolji ju treba platiti.
Ivestitor ju treba platiti u roku od 8 dana od njenog izdavanja.
35. Izvođač garantira da su izvedeni radovi u vrijeme primopredaje u skladu sa
ugovorom,propisima i pravilima struke,te da nemaju mana koje bi umanjivale vrijednost ili
njihovu podobnost za redovitu uporabu.
Sve je točno.
36. Izvođaču je avans za kupnju materijala za početak građenja plaćen u travnju 2015.godine
no nije odmah kupio materijal. Za mjesec dana od isplate avansa izvođaču je došlo do
povećanja cijene materijala na tržištu,za 15%. izvođač je u lipnju kupio materijal za
početak graenja.
S obzirom da je izvođač mogao po isplati avansa kupio materijal potreban za početak
izvođenja,nema pravo na dodatnu naplatu radi povećanja cijene na tržištu. On je mogao taj
nepredviđeni dodatni trošak izbjeći da je kupio materijal na vrijeme,zbog čega mu je i predan avans.
47
37. Može li se ugovoriti kazna za neispunjavanje novčane obveze?
Prema uzancima,to se ne može ni u jednom slučaju.
38. Investitor je za potrebe uređenja angažirao izvođača i kupio sam bojler,keramičke pločice
i vrata.
Izvođač će za investitora skladištiti i održavati te materijale do ugradnje.
39. Garantni rok-označi točnu tvrdnju
Garantni rok počinje teći od primopredaje objekta,ili od početka korištenja ako je korištenje počelo
ranije
40. Označi točnu trvdnju vezanu za obavijesti koje dobivaju izvođači i podizvođači,od strane
investitora,a za vrijeme građenja ugovorenog ugovorom o građenju
Obavijesti se moraju pismeno izraziti,ili upisom u građevinski dnevnik,ili svakako pismeno za onoga
kome se informacija/obavijest mora prenijeti.
41. Ako su rokovi za ispunjenje obveza određeni u danima,na koje dane se to odnosi?
Na kalendarske dane.
42. Izvođač je zatražio priduljenje roka za dovršetak građenja,s obzirom da je investitor za
vrijeme građenja naložio više promjena koje su uzrokovale produljenje vremena gradnje.
Ugovorni rok za dovršetak građevine je prošao prije tjedan dana.
Čini se da če se to odobriti. Ako ivođač nije odgovoran za kašnjenje i to se dokaže,avakvo
produljenje roka je opravdano.

ZAŠTITA NA RADU

43. Kod mjera zaštite na radu na gradilištu,koji je minimalni razmak prečki na ogradama(u
cm)?
30cm
44. Na kojoj maksimalnoj udaljenosti može biti fasadna skela od zida,a da bi se zaštitna
ograda smjela postaviti samo s jedne strane?
20 cm
45. Što od navedenog NIJE obveza izvoditelja pri osiguranju zaštite na radu?
Prijaviti početak građenja
46. Postupci u slučaju nesreće na radu:
1. Uneyrećenom se pruža prva pomoć
2. Poziva se medicinska pomoć
3. Obavještava se inspekcija rada

47. Koliki je maksimalni broj radnika koji se pokrivaju s jednim sanitarnim materijalom za
pružanje prve pomoći na gradilištu?
20

48. Označite što sve mora imati osoba koja se imenuje za koordinatora ll na gradilištu

48
 Položeni stručni ispit stručnjaka zaštite na radu
Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu
Najmanje završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
sa stečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik (bavvalaures) inženjer
49. Uparite boju znakova opasnosti na gradilištu sa njihovim osnovnim značenjem
Nalozi,upute i obavijesti- PLAVA BOJA
Zabrana illi zaustavljanje- CRVENA BOJA
Moguće opasnosti- ŽUTA BOJA
50. Radna mjesta na visini se moraju osigurati zaštitnim ogradama. Do koje (maksimalno)
visine nije potrebna zaštitna ograda na radnom mjestu u metrima?
1
51. Ako je „l“ duljina ljestvi po kojima se hoda,onda je (horizontalna) udaljenost zida na koji
su naslonjene ljestve i donjeg ruba ljestava prema pravilima zaštite na radu:
l/4
52. Što od navedenog vrijedi za 2.zonu opasnosti na gradilištu
Područje udaljenosti 0,6-1,0 m od objekta
Zona 0,5 m od staze krana
Prostori gdje se vrši ugradnja štetnih stvari

PRIMJERI KOLOKVIJA

1. Kako se osiguravaju temeljni zakoni za građevinu pri projektiranju i građenju?

Nabrojiti ih
Osiguravaju se ispitivanjem te pažnjom oko projektiranja,troškove snosi investitor
1. Mehanička otpornost i stabilnost
2. Sigurnost u slučaju požara
3. Higijena,zdravlje i okoliš
4. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
5. Zaštita od buke
6. Gospodarenje energijom i toplinom
7. Održiva uporaba prirodnih izvora

2. Navedit 5 inspekcijskih mjera koje inspektor može odrediti i kada ih određuje?

Uklanjanje građevine,zabrana korištenja materijala,obustava radova,usklađivanje gradnje,uklanjanje
nepravilnosti

49
 3. Kako se stječe svojstvo trgovca pojedinca?
Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima
o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac
4. Koliko je godina iskustva potrebno da bi se postalo ovlaštenim voditeljem
gradnje i ovlaštenim voditeljem projekta?
Projekta 10 godina iskustva
Gradnje 3 godine iskustva
5. Koje sve osobe po stručnosti mogu biti glavni projektanti?
Fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo upotrebe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili
ovlašteni inženjer
6. Tko od sudionika u gradnji određuje glavnog projektanta?
Voditelj projekta gradnje
7. Tko je prokurist?
Prokurist je fizička osoba koja može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za
račun trgovačkog društva i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim
organima,ustanovama s javnopravnim ovlastima,te državnim i izabranim sudovima.
8. Kako se zove komora koja čuva ugled i cast ovl.inž.građevinarstva?
HKIG-Hrvatska komora inženjera građevinartsva
9. Napišite broj koraka od početka do završetka gradnje
Broj Postupak/korak
1 Izrada idejnog projekta
4 Izrada glavnog projekta
5 Izrada izvedbenog projekta
2 Ishođenje lokacijske dozvole
3 Ishođenje građevinske dozvole
9 Predaja zahtjeva za uporabnu dozvolu
10 Ishođenje uporabne dozvole
11 Početak uporabne dozvole
6 Prijava početka građenja
7 Ugovaranje stručnog nadzora gradnje
8 Gradnja građevine

10. Kako se postaje ovlaštenim voditeljem gradnje i što on radi?

300 ECTS s 3 godine iskustva ili 180 ECTS s 4 godine iskustva
11. Objasni raziku između abrogacije i derogacije?
Abrogacija-ukidanje ili poništenje pravne norme
Derogacija-novi propis ukida postojeći
12. Navedi vrste obvezujućih i neobvezujućih akata na EU razini
Obvezujući-uredbe,smjernice,odluke
Neobvezujući-preporuke,mišljenje

50
 13. Kojim nacionalnim zakonodavnim aktom je svima zagarantirana
sloboda,jednakost,nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova?
Ustavom RH
14. Prema zakonu o prostornom uređenju potrebno je uređenje građevinskog
zemljišta. Zašto i čija je to obveza?
Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje,rekonstrukciju i korištenje
zgrade u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. To je
obveza lokalne jedinice samouprave.
15. Tko prema zakonu o građevinskoj inspekciji provodi inspekcijski nadzor?
Građevinski inspektor kojeg određuje ministarstvo.
16. Kako se zovu akt/pravilnik kojim se propisuju zahvati u prostoru za koje nije
potrebna građevinska dozvola?
Pravilnik o jednostavnim bgrađevinama
17. Napišite DA ako je moguće izvesti zahvat bez građevinske dozvole,napišite NE
ako je potrebna
Predloženi zahvat DA/NE
Cisterna za vodu 29m2 NE
Privremena građevina za sajam na 32 dana DA
Oglasna ploča od 12m2 unutar javne ustanove NE
Ogradni zid visine 1,2 m DA
Nadstrešnica za sklanjanje stoke zatvorena s 4 strane NE
Kiosk 13m2 DA
Ugradnja sustava grijanja u postojećoj zgradi DA
Bazen tlocrtne površine 99m2 ukopan u tlo DA
Građevine protugradne obrane NE
Obiteljska kuća na građevinskom zemljištu DA
Povećanje pokrovne visine za 60cm,povećanje nadozida,sljeme ostaje na istoj visini NE
Pomoćna građevina uz postojeću površine 45m2 DA

18. Objasni razliku između bagatelne javne nabave i nabave manje vrijednosti
Nabave manje vrijednosti su vrijednosti procjenjene između 70 000kn i europskih pragova,a javne
bagatelne nabave su nabave za rodu do 200 000kn,a radove do 500 000kn s time da ako je procijenjena
vrijednost manja od 70 000kn nije obavezno objaviti natječaj
19. U kojem roku ima potrošač pravo jednostrano prekinuti ugovor s trgovcem,ne
navodeći razloge za to,i od kad kreće taj rok?
U roku od 14 dana,od trenutka kada potrošač primi robu u ruke
20. U koju vrstu ugovora spada „prema zakonu o obveznom odnosu“ Ugovor o
građenju?
Vrstu ugovora o najmu
21. Što je to supsidijarna primjena zakona?
Supsidijarna primjena zakona podrazumijeva primjenu onih odredbi općeg zakona koje nisu regulirane
posebnim zakonom

51
 22. Što znače kratice j.t.d.,d.o.o.,d.d.,k.d. i GIU?
d.o.o. –društvo s ograničenom odgovornošću
d.d.-dioničko društvo
j.t.d.-javno trgovačko društvo
k.d.-komanditno društvo
GIU-gospodarsko interesno udruženje
23. Kako se postaje ovlaštenim inženjerom građevinarstva i što on radi?
Stečenim zvanjem mag.ing.građ. sa završenih 300 ECTS,položen stručni ispit,2 godine iskustva,te
upisom u komoru ovlaštenih inženjera građevinarstva
24. Navedite 6 postupaka javne nabave koje poznajete,a koji se razlikuju po vremenu
i načinu dobave ponuditelja.
1. načelo tržišnog natjecanja
2. načelo jednakog tretmana
3. načelo zabrane diskriminacije
4. načelo uzajamnog priznavanja
5. načelo razmjernosti
6. načelo transparentnosti

25. Navedite kroz primjer 3 prostorna plana različite hijerarhijske razine

Područne regionalne razine: Prostorni plan županije , Prostorni plan Grada Zagreba ,Urbanistički plan
uređenja županijskog značaja
Državne razine: Prostorni plan Republike Hrvatske, Prostorni plan područja posebnih obilježja,
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Lokalne razine: Prostorni plan uređenja grada odnosno općine, Generalni urbanistički plan, Urbanistički
plan uređenja
26. Za što je glavni projektant odgovoran,a da radi razliku u odnosu na ostale
projektante?
Odgovoran da je projektirana građevina u skladu s lokalnom dozvolom i propisanim uvjetima,da
ispunjava bitne zahtjeve za građevinu
27. Kako nazivamo postupak koji prethodi izdavanju Uporabne dozvole i tko u tom
postupku sve sudjeluje?
Tehnički pregled provodi nadležno tijelo koje je izdalo dokument kojim se dozvoljava građenje,a prisutni
su svi sudionici u gradnji-izvoditelj,nadzor,projektant,revident. Ivestitor podnosi zahtjev za tehnički
pregled. U roku od 30 dana od urednog zahtjeva vrši se tehnički pregled.
28. Gdje se Grad Zagreb definira kao glavni grad RH?
U Ustavu

52