Evropski univerzitet Kallos Tuzla

Tehnički fakultet
Građevinarstvo

SEMINARSKI RAD
Predmet : ODRZAVANJE OBJEKTA
Tema:održavanje objekata

Mentor : Student:
Doc.dr Goran Pejičić Emir Hrštić 037/18-
GRO
Tuzla ,Juli 2022.godine
SADAŽAJ :
1.Uvod …................................................................................
2.Mogući scenarij u održavanju objekata …........................
3. Zakonska regulativa u oblasti upravljanja objektima u
FBiH..............................................................,.........................
4.Troškovi održavanja ............................................................
5. FM- Facility Management ..................................................
6. Upravljanje i održavanje objekata u eksploataciji.............
7. Životni ciklus izgrađenih objekata......................................
8. Profesionalni profil menadžera objekta …........................
9.Literatura..........................................................................
1 . UVOD
Objekti se izvode kao jedinstveni i unikatni, a njihov životni vijek može biti i više
od stotinu godina. Objekti uključuju korištenje velikog broja materijala, a njihov
dizajn je složen proces koji uključuje mnogo učesnika koji vrlo često imaju
kontradiktorne ciljeve.

2 . Mogući scenarij u održavanju objekata

Komisija za održavanje objekata58 (1972) predlaže usvajanje sljedeće definicije
termina "održavanje": "Radovi na održavanju, manjim popravkama ili
poboljšanjima na strukturi ili dijelovima objekata i infrastrukturi koji su u cilju
održavanja upotrebne funkcije objekta i njegove vrijednosti." Faza životnog
ciklusa koji se odnosi na korištenje i održavanje objekta uzima u obzir funkcije kao
što su grijanje, hlađenje, rasvjetu i korištenje voda, kao i naknadno ugrađivanje
novih elemenata i proizvoda kao što su boje, podne obloge i zidne obloge i drugi
elementi enterijera.
Također je činjenica da objekat u fazi korištenja i održavanja može biti
rekonstruisan, modernizovan ili promjenjene namjene sa eventualnim dodavanjem
novih elemenata ili sistema.
Kod održavanja objekta potrebno je imati adekvatne podatke i informacije da bi se
odgovorilo na četiri ključna pitanja:

Šta treba biti urađeno?

Može li biti urađeno?
Kako će biti urađeno?
Kada će biti urađeno?
Davanjem odgovora na pitanje šta treba biti urađeno, generišu se radni zadaci na
održavanju objekata iz kojih proizlaze pitanja može li, kako i kada će zahvati na
održavanju biti izvršeni da bi postavljeni zadaci bili uspješno obavljeni. U
dijagramu na slici ispod prikazan je odnos između tehničkog vijeka trajanja
pojedinih građevinskih elemenata i pokazatelja korištenja istih u životnom ciklusu
objekta. Iz dijagrama je vidljivo da se pojedini građevinski elementi koriste mnogo
duže nego što je njihov predviđeni vijek trajanja. Razlozi za ovakve pokazatelje
mogu biti višeznačni, kao što su vlasnički odnosi, upravljanje održavanjem,
finansijski parametri i dr.
Održavanje objekta kroz vrijeme možemo u jednostavnom slučaju posmatrati kao
periodično propadanje i periodično obnavljanje objekta u određenim vremenskim
intervalima. Ovakav scenarij životnog ciklusa je pojednostavljen i idealizovan, a
ovo je vidljivo iz dijagrama ispod.

U stvarnom životnom ciklusu objekta može biti više scenarija održavanja koji su
prikazani dijagramima na sljedećim slikama. U dijagramu na slici ispodje prikazan
životni scenario u životnom ciklusu bez ikakvog održavanja u kojem ugrađeni
materijali i elementi kao i objekat u cjelini propada kroz relativno kratak
vremenski period.
Dijagram na slici prikazuje životni scenario u životnom ciklusu u kome se javlja
jedna temeljna rekonstrukcija u kome se veliki dio građevinskih elemenata i
materijala mijenja ili sanira čime se značajno produžava servisni i funkcionalni
vijek objekta kroz vremenski period.

Scenario u održavanju objekta koji podrazumijeva redovno periodično održavanje

je veoma povoljan i redovno primjenjiv u praksi. Kao što se vidi u dijagramu na
slici ispod, kvalitetno i preventivno održavanje objekta značajno produžuje životni
vijek objekata.
Najpovoljniji scenario održavanja objekta je dat u dijagramu na slici ispod. Iz
dijagrama je vidljivo da se objekat koji se redovno periodično održava i koji u
svom životnom ciklusu ima minimalno jednu temeljnu rekonstrukciju ima
značajno produženje servisnog i funkcionalnog životnog vijeka objekta u odnosu
na sve ostale scenarije prikazane u prethodnim dijagramima.
3. Zakonska regulativa u oblasti upravljanja objektima u FBiH
Iskustva u našoj zemlji u pogledu održavanja objekata su bitno drugačija u odnosu
na vrijeme do 1992. godine kada je na području čitave BiH održavanje kompletnog
stambenog fonda bilo na nivou općina. Usvajanjem Zakona o prodaji stanova na
kojima postoji stanarsko pravo ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97,
11/98, 22/99, 27/99, 7/00, 32/01, 15/02, 54/04, 36/06, 51/07 i 72/08)stvorena je
zakonska osnova da kantoni na području Federacije donesu svoje zakone, koji se
vrlo malo razlikuju u osnovi, zato ćemo se u interpretaciji bazirati na Zakon
Kantona Sarajevo.
Skupština Kantona Sarajevo donijela je „Zakon o održavanju zajedničkih dijelova
zgrada i upravljanju zgradama“("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 3/12 od
30. januara 2012.godine) kojim se uređuje održavanje zajedničkih dijelova zgrada i
upravljanje zgradama, prava i obaveze etažnih vlasnika stanova, poslovnih prostora
i garaža u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama i prava i obaveze
upravitelja. Ovim Zakonom je održavanje zajedničkih dijelova zgrada59 i
upravljanje zgradama okarakterisano kao javni interes.60Održavanje zajedničkih
dijelova u zgradama obuhvata redovno održavanje i velike opravke. Redovno
održavanje zajedničkih dijelova u zgradama obuhvata radove i poslove koje su
etažni vlasnici obavezni finansirati iz sredstava mjesečne naknade, a odnose se na
poslove manjeg obima koji su detaljno opisani u Zakonu. Velike opravke na
zgradama koje se ne rade u okviru godišnjeg održavanja su:
velike opravke nosive konstrukcije zgrade,
velike opravke kod zanatskih radova,
velike opravke i zamjena instalacija i uređaja,
hitne opravke i intervencije poslije elementarnih nepogoda.
Pod hitnim opravkama preduzimaju se slučajevi u kojima mogu ugroziti ljudski
životi, a intervencije poslije elementarnih nepogoda obavljaju se u cilju sanacije
posljedica elementarnih nepogoda.
Pod hitnim opravkama preduzimaju se slučajevi u kojima mogu ugroziti ljudski
životi, a intervencije poslije elementarnih nepogoda obavljaju se u cilju sanacije
posljedica elementarnih nepogoda.

Upravljanje zgradom između ostalog obuhvata:

-vođenje svih potrebnih evidencija o stanovima, vlasnicima stanova i zaključivanje
zajedničkog ugovora o održavanju,
-naplatu naknada za održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje
zgradama,
-vođenje evidencija i operativno finansijsko poslovnje u funkciji održavanja i
upravljanja zgradama za svaku zgradu pojedinačno,
-izradu prijedloga godišnjih planova redovnog održavanja,
-izradu godišnjih izvještaja o održavanju zajedničkih dijelova zgrada,
-organizaciju realizacije usvojenih godišnjih planova održavanja,
-pružanje svih informacija predstavnicima etažnih vlasnika,
-izradu procedura o načinu prijave kvarova, njihovom otklanjanju,
-ugovaranje izvođenja radova redovnog održavanja.

4.Troškovi održavanja
Kolikotraje vijek eksploatacije, odnosno period korištenja objekta je veoma
kompleksno pitanje na koje još uvijek nije dat potpun odgovor, jer ovisi od
mnogobrojnih faktora koje treba uzeti u obzir. Najvažniji faktor je sigurno nosiva
konstrukcija objekta, kvalitet i vrsta ugrađenih materijala. Istraživanje koje je
proveo Zavod za ekonomsko planiranje61 je pokazalo da je za vijek trajanja
objekta od 100 godina potrebno uložiti u investiciono održavanje 155% od
vrijednosti početne investicije tokom 90 godina, dok je slično istraživanje u
Švedskoj pokazalo da za vijek trajanja objekta od 80 godina treba uložiti također
155% od vrijednosti investicije, tokom 75 godina. Ako stavimo u korelaciju ove
mjerodavne vrijednosti, doći ćemo do zaključka da prosječno ovi troškovi
investicionog održavanja, preračunati na 100 godina, iznose:

Zaključak je da u prosjeku u objekat treba uložiti 189% od njegove investicione vrijednosti, tj. skoro dva
više nego za samu izgradnju. Prema tome, slijedi da dugovječni objekti u svom životnom ciklusu potroše
novca koliko treba za izgradnju:

T.D.O. = 1+1,89 = 2,89 T.N.O.

T.D.O. = trošak dugovječnog objekta

T.N.O. = trošak novog objekta
Iz odnosa proizilazi bi se iz troškova investicionog održavanja svake 35. godine mogao izgraditi jedan nov
objekat.

Istraživanja koja su provedena odnose na starije objekte koji su rađeni starijim

tehnologijama i uz upotrebu građevinskih materijala slabijeg kvaliteta što ima za
uzrok da su troškovi održavanja jako visoki i ovaj procenat ne odražava stvarno
stanje. Stvarni troškovi održavanja su za oko 20% manji i iznose 155% od
investicione vrijednosti računati na stogodišnji životni vijekobjekta. Troškovi
investicionog održavanja su najveći između 50. i 60. godine eksploatacije objekta,
jer tada treba zamijeniti neke od sastavnih dijelova objekta.62

Na slici ispod su prikazani faktori koji utječu na kvalitet objekta kao i njegove
performanse, a o čemu treba voditi računa još u fazi planiranja i projektovanja. Što
su ugrađeni materijali kvalitetniji i njihove performanse bolje u fazi korištenja
objekta,troškovi održavanja objekta bit će manji, a i vijek trajanja će biti produžen
uz kvalitetno i redovito održavanje.

5. FM- Facility Management

Facility Management (FM) je disciplina u ekspanziji i bavi se upravljanjem i
održavanjem izgrađenih objekata u fazi eksploatacije, a u sebi integriše ekspertize
iz oblasti arhitekture, građevinarstva i drugih inženjerskih grana, ekonomije,
informacionih i komunikacionih tehnologija, organizacionih nauka, sociologije i
estetike. Efekti postojanja FM-a vide se i “na prvi pogled”, kroz izgled i opće
stanje radnog i životnog okruženja, kao i u finansijskim bilansima, kroz značajno
redukovane operativne troškove održavanja objekta.

6. Upravljanje i održavanje objekata u eksploataciji

Menadžment objekta je mlada naučno-stručna oblast koja se pojavila u Americi
(SAD) početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Sredinom osamdesetih
zaživjela je u Velikoj Britaniji, a početkom devedesetih godina intenzivnije se
razvija u Evropi. Jedno od najvažnijih pravila je da je FM prilagođavanje
osobenostima lokalnog okruženja. Ovakav stav može se pravdati različitim
stepenom tehničkog i tehnološkog razvoja, različitim standardima, klimatskim
uslovima i mnogim drugim specifičnostima kojima se svaka sredina odlikuje. FM
se utemeljuje i u zemljama u tranziciji, jer sama promjena oblika svojine nad
nekretninama sa strožijim propisima i standardima korištenja, primorava nove
vlasnike da bolje i organizovanije održavaju objekte iza čega stoji ekonomski
interes, tj. veći profit, očuvanje vrijednosti i duža eksploatacija izgrađenih resursa.
Razvijene zemlje EU vode računa o svom izgrađenom okruženju, štedeći resurse i
čuvajući vrijednosti svojih izgrađenih objekata kroz aktivnosti objedinjene u
Facility Managementu. To je koncept upravljanja u kome su integrisane sve
informacije koje utječu na funkcionalnost objekata i procesa u njima, koji u svom
sastavu, pored FM menadžera, može imati inženjere ili tehničare raznih profila,
kao i osoblje za tehničku podršku i održavanje.Na grafikonu br.43 su predstavljene
relevantne relacije.

7. Životni ciklus izgrađenih objekata

Održavanje i upravljanje objektima u posljednjem desetljeću se brzo razvija, jer
dolazi do objedinjavanja znanja i bržeg protoka informacija i koordinacije svih
kategorija učesnika u planiranju i građenju (vlasnici, projektanti, izvođači,
korisnici i dr). U tabelarnom pregledu (tabela 29) identifikovane su karakteristične
faze u životnom ciklusu jednog savremenog objekta. Indikativno je da se period
efektivne eksploatacije (Faza 5) smanjio na 30-50 godina, pri čemu period
definisanja potreba, planiranja i projektovanja, izgradnje i useljenja traje oko šest
godina, što predstavlja 1/10 –1/6 životnog ciklusa objekta. Upravljanje i
održavanje objekata je proces o kome se misli još u fazi formiranja projektnog
programa (Faza 1), a koji traje sve do konačnog rušenja objekta (Faza 6), nakon
perioda eksploatacije. Danas se smatra da je FM dio projekta koji mora biti stručno
razmatran i definisan kako u fazi idejnog i glavnog projektovanja, tako i u fazi
upotrebe objekta. Završna faza mora predvidjeti kako će jedan objekat kome je
istekao vijek upotrebe ili životni ciklus biti srušen i koji materijali i kako mogu biti
reciklirani ili uništeni.

8. Profesionalni profil menadžera objekta

Kako su informacije u životnom ciklusu objekata raznovrsne, a problemi
multidisciplinarni i vremenski distribuisani u periodu od više desetina godina,
danas češće govorimo o FM timovima, nego o pojedincima. FM menadžer je
prema tome rukovodilac ili dio tima stručnjaka koji prati životni ciklus nekog
objekta u svim fazama, počev od najranije faze konceptualizacije projektnog
programa, kroz proces projektovanja i izgradnje, tokom cjelokupnog perioda
eksploatacije, do faze rušenja. Neke od aktivnosti FM menadžera u odnosu na
pojedine faze u životnom ciklusu objekata date su u tabeli tabelarnom pregledu
30Menadžer objekta je stručnjak koji posjeduje vrlo široki spektar kompetencija
vezanih za eksploataciju objekata, za fizičku strukturu i njeno održavanje, za
proces rada i njegovo nesmetano i fleksibilno funkcionisanje, za troškove koji sve
ovo prate. Zbog svega ovoga, FM menadžer mora neprekidno da usavršava svoje
znanje.

9. Literatura
https://www.researchgate.net/publication/266145866_ODRZAVANJE_OBJEKATA
4.1 ŠIPOVI
Šipovi su okrugli vertikalni elementi oni prenose vertikalne
sile ,ređe sile zatezanja a još ređe kose sile.
Prenose opterećenja svojom bazom do 8 metara ,nakon 8
metara preuzimaju trenjem.
Trenje se pojavlju je na plaštu šipa.
Treći način prenosenje bazom I trenjem.
Šipovi su 90% okrugli,rijetki su pravougaoni šipovi
Imamo gotovo šipove 0d AB Drveni Čelični
Na šipove dolaze naglavne ploče ili naglavne grede.
Najviše šipova post. Naglavnu ploču koji preuzima opterećenje
iznad te naglavne ploče.

Oni se armiraju da preuzmu savijanje I smicanje.

Naglavne grede spajaju dva ili više šipova u nizu.Preuzimaju
opterećenje od stupova ili od zidova.
Naglavne ploče obuhvataju više od dva šipa .
Slika 9.: Primjena šipa i prenošenje vertikalnog opterećenja

Slika10.:Vrste šipova po materijalu

4.2 BUNARI I KESONI
Zajedničko za ove temelje je to što se oni pune teretom kao
npr. betonom, šljunkom, pijeskom ili čak vodom. Pune se
djelimično ili u potpunosti ali se nekad umjesto punjenja unutra
ugradi oprema.
Ovakvi temelji se uglavnom rade u dubokoj vodi ili ispod nivoa
podzemne vode. Najčešće služe za temeljenje mostova,
svjetionika, platformi za naftu i kod objekata koje se nalaze u
lukama i pristaništima. Bunari mogu služiti i kao zaštita
temeljne jame.
Bunari i kesoni imaju otvoreno dno i izvode se potkopavanjem
unutar sanduka. Na ovaj način se zemlja potkopava sa
unutrašnje strane dok se ne desi slom tla i tada se konstrukcija
pod svojom težinom ukupava na projektovanu dubinu. Da bi se
olakšalo spuštanje, donji dio armirano betonske konstrukcije se
oblikuje kao nož.
Razlika izmedju kesona i bunara je to što keson ima zatvoren
gornji dio i radna komora u kojoj se odvija kopanje se nalazi pod
pritiskom. U tom dijelu se nalaze radnici koji kopaju, a vazdušni
pritisak služi da poništi pritisak vode iz tla i spriječi njeno
prodiranje u unutrašnjost kesona dok traje kopanje.
Slika 11.:Bunari I kesoni
TOCRT PRIZEMLJA
PRESJEK A-A
Kao što vidimo na presjeku a-a da je izabran način temeljenja plitko
temeljenje.
Kao što sam napisao postupak projektiranja fundirana zavisi od
Prikupljanje podataka o građevini pojedinostima iz projekta I podataka
o podtemeljnom tlu zatim podaci o geologiji lokacije,prikupljanje
podataka o fundiranju u blizini građevina nakon toga se odabere koji
način fundiranja upotrijebiti ..
Da tlo nije zadovoljavalo tj da je bilo slabije nosivosti u odnosu na
projektu izabrao bi se drugi način fundiranja .
Radi se o malo stišljivom tlu, gdje je mala deformacija ,nosiva
konstrukcija objekta je bojekat sa zidovima I zato je upotrijebljna vrsta
plitkog temeljenja ili fundiranja trakasti temelji.
5.LITERATURA
1. http://ss-graditeljska-zg.skole.hr/upload/ss-graditeljska-zg/images/
static3/2002/File/TEMELJI02.pdf
2. http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Geotehnika/PDSG
%20Posebna%20poglavlja/Duboko%20temeljenje.pdf

3. http://imksus.grf.bg.ac.rs/nastava/beton/MTI%20HVE%20PZA/BETONSKE
%20KONSTRUKCIJE%201/2014-15/Predavanja/Predavanje%208-TEMELJI
%20I%20POTPORNI%20ZIDOVI.pdf