UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADZMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

KVANTITATIVNE METODE U EKONOMIJI I MENADŽMENTU

TEMA: INPUT - OUTPUT ANALIZA

STUDENT: MENTOR:

Ermina Mutap Doc. dr Lejla Dacić Čampara

Kiseljak, Decembar, 2022.

SADRŽAJ

UVOD...............................................................................................................................................3

1. RAZVOJ INPUT – OUTPUT ANALIZE.................................................................................5

2. INPUT – OUTPUT ANALIZA................................................................................................6

2.1. Input – output tablice...................................................................................................................8

2.2. Primjer Input – output tablice......................................................................................................9
3. INPUT – OUTPUT MODELI.................................................................................................11

3.1. Leotiefov input – output model.......................................................................................................13

ZAKLJUČAK.................................................................................................................................18

LITERATURA...............................................................................................................................19
UVOD

Pod nazivom ''Input - output analiza'' danas je dobro poznata jedna moderna analiza međusobnih
odnosa različitih industrija u ekonomiji jedne zemlje.

Prvo da pojasnimo pojmove input i output:

• Input - utrošak, tj. proizvod koji određeni privredni subjekt koristi u proizvodnji nekog
drugog proizvoda (može se okvantificirati kao intermedijarno dobro);
• Output - proizvod, tj. finalno dobro koje izlazi iz proizvodnog procesa određenog
privrednog subjekta.

Kao što uvodna rečenica kaže u ovom radu bavit ćemo se odnosima među industrijama, tj. bavit
ćemo se veličinom proizvodnje, te problemom kako tu proizvodnju alocirati na finalnu i
intermedijarnu potrošnju, a odgovore će nam dati upravo input - output analiza. Da bismo
razumjeli temeljnu svrhu input - output analize postavit ćemo njene osnove, odnosno pokazati
stvaranje input - output tabela i razvoj input - output modela.

Osnovni model prikazuje kako se putem međusektorske zavisnosti egzogena promjena u

pojedinoj komponenti finalne potražnje rasprostire na cijelo gospodarstvo te se inicijalni učinci
multipliciraju na sve sektore nacionalnog gospodarstva. Osnovni model u suvremenoj literaturi
često se proširuje u cjelokupne matrice društvenog računovodstva koje prikazuju ne samo proces
proizvodnje i stvaranja dohotka, već i distribuciju i preraspodjelu dohotka između različitih
sektora nacionalnog gospodarstva. Input-output model također je moguće inkorporirati u
takozvane satelitske račune pojedinih sektora koji detaljno opisuju učinke određene djelatnosti za
koje se izrađuju satelitski računi za ukupno nacionalno gospodarstvo. Proširenje input-output
sustava omogućava procjenu izravnih i neizravnih utjecaja promjene u strukturnim obilježjima
potražnje i mjera ekonomske politike na ostale ekonomske varijable poput rada, kapitala, energije
i emisija štetnih tvari. Učinci mjera ekonomskih politika analiziraju se upotrebom
makroekonomskih modela koji uključuju sektorske raščlambe. U novije vrijeme, pored razvitka
nacionalnih input-output tablica i analize učinaka na razini pojedinog gospodarstva, razvijeni su i
međunarodni programi kojima je svrha povezivanje nacionalnih input-output tablica i sastavljanje
međunarodnih input-output tablica, a koje pokazuju povezanost sektora ne samo unutar
nacionalnog gospodarstva već i u okviru šire regije

U razumijevanju modela pomoći će nam i poznavanje matrica jer se čitava strukturna analiza
temelji na rješavanju n linearnih jednadžbi s n nepoznanica koje rješavamo pomoću matrica.
Input - output analiza predstavlja ekonomsku primjenu sustava n linearnih jednadžbi s n
nepoznanica. Određenu pažnju posvetit ćemo matrici tehnologije i tehnološkim koeficijentima2
Definirajući elemente input - output tabele kao sektore pojedinih grana ekonomije možemo
shvatiti kako određena industrija posluje, odnosno koliko je proizvoda jednog sektora potrebno
utrošiti u drugom sektoru da bismo ostvarili planiranu proizvodnju. , koji će nam pomoći u
određivanju finalne potrošnje ili proizvodnje pojedinog sektora, ali i za planiranje proizvodnje.
Prethodno rečeno detaljnije ćemo izložiti u ovom radu.

Input-output analiza oblik je primijenjene ekonomske analize. Iako se neki njezini elementi
nalaze još kod fiziokrata, a teoretska joj je prethodnica u radu neoklasičara, njezin suvremeni
razvitak počinje sa W. Leontievom u tridesetim godinama. Na početku šezdesetih godina
europska se ekonomska znanost uključuje u istraživanja u tome području ekonomske analize, i
sve do početka devedesetih drži korak s njezinim svjetskim razvitkom.
 1. RAZVOJ INPUT – OUTPUT ANALIZE

Iako se suvremena input-output analiza počinje razvijati u tridesetim godinama ovoga stoljeća,
osnovne se ideje nalaze već u radovima Quesney-a 1 , koji je mnogo prije pokušao dati prikaz
reprodukcije u obliku međusobnih transakcija (u Tableau economique) između triju sektora:
poljoprivrede, industrije i potrošnje vlastele. “Tableau economique” prvi je put tiskana u
Versillesu godine 1758. s mnogo pompe i ceremonije. Priča se da je sam Luj XV. korigirao
štamparske greške. Taj je orginal izgubljen i stotinjak godina poslije pronađen i ponovno
objavljen, a objavilo ga je Britansko ekonomsko društvo godine 1895.

Input-output analiza počela se u praktične svrhe najprije upotrebljavati u Americi. Na osnovi

prvih input-output tablica američke privrede pravljene su procjene efekata promjene strukture
inputa u različitim industrijama na veličinu njihove proizvodnje, cijene njihovih proizvoda i
posebno na životni standard sektora kućanstvo. Na početku Drugog svjetskog rata input-output
analiza koncentrirala se na tranzicijski proces od mirnodopske na ratnu privredu. US Bureau of
Labor Statistics već je za trajanja Drugog svjetskog rata, na procijenjenim tablicama za godinu
1939., analizirao potencijalne probleme poslijeratne (ne)zaposlenosti. Prihvaćanje input-output
tablica, kao osnove za vođenje ekonomske politike, što je učinila američka Vlada, bio je snažan
poticaj razvitka input-output analize nakon Drugog svjetskog rata. Non, nakon Korejskoga rata,
službena je Amerika prekinula input-output istraživanja, zato što su neki političari i utjecajni
poslovni ljudi to smatrati državnim planiranjem koje je svojstveno samo komunističkim
zemljama.12 Taj je prekid trajao do godine 1962., kada se Kennedyeva vlada ponovno počela
koristiti input-output analizama.

Snažan razvitak input-output analize u drugoj polovici 20. stoljeća ostvaren je zahvaljujući više
istraživačkim grupama nego samostalnim naporima pojedinaca. U mnogim zemljama, od Kanade
preko Zapadne Europe, pa do Japana i Kine, input-output analiza je prihvaćena kao metoda za
istraživanje privredne strukture i privrednog razvitka državne statističke agencije. Pored njezine
praktične primjene, mnoge zemlje obavljaju i fundamentalna metodologijska istraživanja. Danas
je mali broj zemalja koje nemaju barem jednu input-output tablicu.

1
Quesnay, F(1758.).: “Tableau economique”, Pariz
 2. INPUT – OUTPUT ANALIZA

U suvremenoj ekonomskoj analizi postoji tendencija sve intenzivnijeg korištenja kvantitativnih

metoda analize, primjene makroekonomskih modela i ekonometrijskih tehnika te promatranja
gospodarstva kao cjelovitog sustava umjesto analize pojedinog izoliranog procesa koji se odvija
unutar sustava.

Nužan uvjet za provođenje empirijske analize, a kojom se testiraju i unaprjeđuju teorijski

koncepti i postojeće znanstvene spoznaje, jest postojanje kvalitetnih statističkih podataka o
kretanju makroekonomskih agregata u ranijem razdoblju. Kvantitativnu sliku makroekonomskog
stanja u nekom gospodarstvu u obliku podataka o stanju i promjenama makroekonomskih
agregata daje nacionalno računovodstvo. Korištenjem različitih analitičkih pristupa, pretpostavki
i teorijskih modela, na osnovi podataka o kretanju pojedinih gospodarskih pokazatelja,
makroekonomska analiza utvrđuje zavisnost između kretanja makroekonomskih pojava

''Koju bi razinu proizvodnje svaka od n industrija trebala imati da se zadovolji ukupna potražnja
za tim proizvodom?''2

Profesor Leontief je krenuo s tim pitanjem i došao je do input - output analize, a mi ćemo krenuti
s tim pitanjem kako bismo shvatili važnost analize. Važno je znati da input - output analiza ima
tri temeljna modela, a to su:

za ekonomiju neke zemlje.

• međusektorski model,
• otvoreni model,
• zatvoreni model.

Kako je međusektorski model najjednostavniji i najčešće u primjeni, u ovom radu ćemo se

bazirati na njega tako da ćemo pod pojmom međusektorski model podrazumijevati input - output
model, a pod pojmom međusektorska analiza input - output analizu.

Otvoreni i zatvoreni model nećemo posebno obrađivati, no najvažnije za zapamtiti je da se

otvoreni i zatvoreni model izvode iz međusektorskog modela tj. njegovo su proširenje.
2
Chiang Alpha C., Osnovne metode matematičke ekonomije, MATE, Zagreb, 1994.
Input-output analiza primjenjuje se u brojnim područjima ekonomske aktivnosti. Ovdje navodimo
neka od njh:

Multiplikatorska analiza. Promjene u finalnoj potrošnji preko matrice multiplikatora (matričnog

multiplikatora) prenose se na proizvodnju pojedinih sektora. Uz pomoć ovog multiplikatora može
se analizirati utjecaj ukupne finalne potrošnje ili pojedine njezine komponente na:

• vrijednost proizvodnje pojedinih sektora,

• na potražnju za inputima pojedinih sektora,
• na amorizaciju,
• na dodanu vrijednost (plaće, poreze, profit),
• na investicije, itd. pojedinih sektora.

Analiza zaposlenosti. Sve se češće input-output modeli koriste za analizu (ne) zaposlenosti.
Multiplikativni efekti na proizvodnju, prenose se i na potražnju za proizvodnim faktorima,
odnosno na potražnju za radom i kapitalom. Na taj se način input-output modelom mogu
analizirati utjecaji promjena različitih ekonomskih varijabli na promjene zaposlenosti. U analize
tih efekata uključuju se i očekivani porast proizvodnosti rada, promjene privredne strukture i
strukture vanjske trgovine, utjecaj dekompozicije rasta u procesu ekonomskog razvitka, itd.

Analiza vanjske trgovine. Input-output modeli veoma su pogodni za analizu važnosti različitih
utjecaja vanjske trgovine na strukturu domaće privrede. Multiplikativni efekti izvoza i utjecaj
uvoza, jednako kao i promjena tečaja nacionalne valute na privrednu strukturu, najčešće su
analize iz područja vanjske trgovine. U području vanjskotrgovinske politike input-output model
gotovo je nezamjenjiv u procjeni efektivne carinske zaštite i u procjeni promjena u
vanjskotrgovačkoj politici na relativan ekonomski položaj pojedinih sektora.

Dekompozicija faktora ekonomskog rasta. Budući da se ekonomski rast ogleda u povećanju

ukupne proizvodnje i u njezinoj promjeni po sektorima, međusektorski okvir u kojemu se mogu
neposredno pokazati strukturne promjene i njihova povezanost s ukupnim rastom, osnova je za
njegovu analizu.

Struktura proizvodnih sustava. Opća tehnološka matrica pokazuje ukupne proizvodne

međuovisnosti među sektorima. Zbog toga je ona polazna osnovica za analizu strukturnih
karakteristika različitih proizvodnih sustava i za njihovu međusobnu usporedbu. Uz pomoć
vrijednosti tehničkih koeficijenata te matrice može se napraviti analiza raspodjele intenziteta
proizvodnih veza među sektorima u proizvodnom sustavu i može se obaviti mjerenje
signifikantnosti I-O koeficijenata u formiranju strukturnih proporcija u ekonomskim kretanjima.

Analiza eksternih efekata. Razvitak računalnih sustava omogućuje izradu input-output tablica
sa sve više podataka o pojedinim sektorima. Podaci o pozitivnim ili negativnim dodatnim
proizvodima koji su rezultat planirane proizvodnje pojedinih sektora omogućuju procjenu njihova
utjecaja na ostale sektore, na privredu u cjelini i na susjedne privrede.

Input-output analiza može se pozicionirati između mikro i makroanalize. Ona obuhvaća cjelinu
(makroaspekt) uz sačuvane i jasno izražene pojedinosti (mikro aspekt). Wassily W. Leontief to je
opisao na slikovit način: jedan od velikih problema u ekonomici jest kako opisati cijelu šumu, uz
istodoban opis pojedinačnog drveća i međusobnih odnosa toga drveća, tj. kako obuhvatiti cjelinu,
ali da se pritom sačuvaju jasno izražene sve pojedinosti.

2.1. Input – output tablice

U input-output tablicama opisan je tok roba i usluga između proizvodnih sektora nacionalnog
gospodarstva. Pomoću input-output tablica mogu se ispitati i utvrditi međusobni utjecajni
čimbenici proizvodnih sektora koji su ujedno i sektori proizvođači i sektori potrošači. Input-
output tablice osnovna su statističko-informacijska osnova input-output analize. Za razliku od
klasične input-output analize koja je primarno orijentirana na procjenu učinaka fi nalne potražnje
na razinu domaće proizvodnje, miješani input-output model i metoda hipotetskog izoliranja na
temelju input-output tablica omogućuju analizu i kvantifi ciranje doprinosa sektora od interesa.
Pregled relevantne literature ukazuje na relativno skromnu primjenu miješanog input-output
modela i metode hipotetskog izoliranja u utvrđivanju važnosti sektora od interesa nacionalnom
gospodarstvu. Stoga je intencija ovog rada na sustavan i pregledan način izložiti glavne pristupe
za određivanje izravnog, neizravnog i induciranog učinka proizvodnog sektora na nacionalno
gospodarstvo te ukazati na njihove brojne analitičke mogućnosti u empirijskim primjenama

Prvi korak kod konstruiranja input-output tablica jest raščlanjivanje proizvodnog sustava cijele
privrede na određeni broj proizvodnih sektora.
Konstrukcija input-output tablica zasniva se na tri bitne pretpostavke:

• svaki sektor proizvodi samo jedan proizvod,

• svaki se proizvod klasificira u samo jedan proizvodni sektor i
• sve proizvodne jedinice u jednom sektoru koriste se istom tehnologijom.

Prva i treća pretpostavka impliciraju potpunu homogenost proizvodnih sektora, a druga potpunu
jednoznačnost klasifikacije proizvoda koje oni proizvode.

Sastavni dio integriranog sustava nacionalnih računa, uz račun domaćeg proizvoda, račun
financijskih transakcija i račun nacionalnog bogatstva jesu i input- -output tablice. U njima je
proizvodni sustav privrede raščlanjen na određeni broj sektora. Zbog toga input-output tablice
predstavljaju podrobno raščlanjen račun proizvodnje na pojedine proizvodne sektore. U njima je
prikazana međusobna ovisnost tih sektora. Zbog toga se te tabice često nazivaju i
međusektorskim tablicama, a analiza zasnovana na njima naziva se i međusektorskom analizom.

Tablice ponude i uporabe te simetrične input-output tablice dio su input--output sustava, koji je
integralni dio nacionalnih računa. Detaljno opisuju proizvodni proces (strukturu troškova i
stvaranje dohotka), tokove dobara i usluga (proizvodnju, uvoz, izvoz, konačnu potrošnju,
intermedijarnu potrošnju i bruto investicije) u sustavu nacionalnih računa. Tablice ponude i
uporabe konstruiraju se na temelju podataka iz različitih izvora. Simetrične input-output tablice
izvode se iz tablica ponude i uporabe.

2.2. Primjer Input – output tablice

Zadana je input- output tablica trosektorske ekonomije:

[ ]
0.2 0.1 0.2 200
A = ⌈ 0.2 0.25 0.1 ⌉ Q= 100
0.1 0.2 0.25 300

a) Sastavite pripadnu input- output tablicu. Napišite analitičke izraze (formule) prema kojima ste
računali svaki pojedini element tablice (osim elemenata koji su već zadani)
b) Objasnite značenje elemenata Q13 i q2 2.2

Rješenje:

a) Računamo količine proizvoda koje prelaze iz sektora i u sektor j prema formuli:

Qij = aij * Qj
Dobivamo:
Q11 = 0.25 * 200 = 50
Q12 = 0.1 * 100 = 10
Q13 = 0.2 * 300 = 60
Q21 = 0.2 * 200 = 40
Q22 = 0.25 * 100 = 25
Q23 = 0.1 * 300 = 30
Q31 = 0.1 * 200 = 20
Q32 = 0.2 * 100 = 20
Q33 = 0.25 * 300 = 75
Računamo ukupne finalne potražnje svakoga sektora prema formuli:
qi = Qi – (Qi1 + Qi2 + + Qi3), za i = 1, 2, 3.
Dobivamo:
Q1 = 200 - (50 + 10 + 60) = 200 – 120 = 80
Q2 = 100 - (40 + 25 + 30) = 100 - 95 = 5
Q3 = 300 - (20 + 20 + 75) = 300 – 115 = 185
Stoga je tražena input-output tablica:

Qi Q ij q
200 50 10 60 80
100 40 25 30 5
300 20 20 75 185

b) Q13 = 120 je količina proizvoda koja prelazi iz sektora 1 u sektor 3 radi normalnoga
odvijanja proizvodnje u sektoru 3.
 q2 = 5 je ukupna finalna potražnja 2. sektora.

3. INPUT – OUTPUT MODELI

U ekonomiji , input-output model je kvantitativni ekonomski model koji predstavlja

međuovisnosti između različitih sektora nacionalne ekonomije ili različitih regionalnih
ekonomija. Wassily Leontief (1906. – 1999.) zaslužan je za razvoj ove vrste analize i dobio
je Nobelovu nagradu za ekonomiju za svoj razvoj ovog modela.

Razlog upotrebe termina međusektorska analiza i međusektorski model može se lako objasniti.
Naime, proizvodnja svake industrije potrebna je kao utrošak u mnogim drugim industrijama ili
čak unutar iste. Stoga će ''tačna'' 3 razina proizvodnje određene industrije ovisiti o zahtjevima
ostalih n-1 industrija za tim proizvodom, a proizvodnja tih n-1 industrija ovisit će o potrebama
promatrane industrije za njihovim proizvodima. Zato je međusektorski model, a time i analiza,
vrlo koristan prilikom planiranja proizvodnje pa je svojstven više planskim ekonomijama. Budući
da kroz međusektorski model promatramo n industrija, njegov opseg rada je dosta složen, pa na
početku uvodimo određene pretpostavke radi pojednostavljenja:

 svaka industrija proizvodi samo jedan homogeni proizvod (možemo imati i slučaj
proizvodnje dva ili više vezanih proizvoda pod uvjetom da se proizvode u proporcijama),
 svaka industrija za proizvodnju svog proizvoda upotrebljava fiksni iznos utroška,
 proizvodnja svake industrije je podređena konstantnim prinosima na opseg, što znači da
postotna promjena svih faktora za %x dovodi do postotne promjene proizvodnje od tačno
%x.

Ove pretpostavke su nerealne, ali će nam pomoći za razumijevanje modela. Polazimo od temeljne
pretpostavke modela koja kaže da se sva količina svakog outputa utroši kroz proizvodnu
potrošnju ili kroz finalnu potrošnju. Pretpostavimo li da je potrošnja jednaka potražnji, dolazimo
do sustava jednadžbi :

3
Proizvodi se točno ona količina proizvoda dostatna za finalnu i intermedijarnu potrošnju.
 X1= x11 + x12 + … + x1n + Y1

X2 = x21 + x22 + … + x2n + Y2

…. …… …. … … …. …. …. …

Xn = xn1 + xn2 + … + xnn + Yn

Budući da je input-output model temeljno linearan po prirodi, pogodan je za brzo izračunavanje,

kao i fleksibilnost u izračunavanju učinaka promjena u potražnji. Input-output modeli za različite
regije također se mogu međusobno povezati kako bi se istražili učinci međuregionalne trgovine, a
u tablicu se mogu dodati dodatni stupci za izvođenje ekološki proširene input-output
analize (EEIOA). Na primjer, informacije o unosu fosilnih goriva u svaki sektor mogu se koristiti
za istraživanje tokova utjelovljenog ugljika unutar i između različitih gospodarstava.

Struktura input-output modela ugrađena je u nacionalno računovodstvo u mnogim razvijenim

zemljama i kao takva se može koristiti za izračun važnih mjera kao što je nacionalni BDP. Input-
output ekonomija korištena je za proučavanje regionalnih ekonomija unutar nacije i kao alat za
nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. Glavna upotreba input-output analize je mjerenje
ekonomskih učinaka događaja, kao i javnih ulaganja ili programa, kao što pokazuju IMPLAN
i regionalni sustav input-output modeliranja. Također se koristi za identifikaciju ekonomski
povezanih industrijskih klastera i takozvanih "ključnih" ili "ciljanih" industrija (industrija koje će
najvjerojatnije poboljšati unutarnju koherentnost određenog gospodarstva). Povezivanjem
industrijske proizvodnje sa satelitskim računima koji artikuliraju korištenje energije, proizvodnju
efluenta, potrebe za prostorom i tako dalje, analitičari input-outputa proširili su primjenu pristupa
na široku paletu namjena.

Input-output model se sastoji od tri komponente:

 Tablica koja prikazuje trošak inputa kao što su roba i usluge, rad i kapital, koje svaka
industrija troši u procesu proizvodnje. To se naziva ulazna ili uporabna matrica.
  Tablica koja pokazuje koja dobra i usluge proizvodi svaka industrija. Ovo se zove izlazna
ili make matrica.
 Tablica koja pokazuje koja su dobra i usluge dostupni za potrošnju krajnjim korisnicima.
To se naziva konačna matrica potražnje. Konačna matrica potražnje uključuje dobra i
usluge koje su lokalno proizvedene, kao i one koje su uvezene iz drugih regija.

U input-output terminologiji u pogledu egzogenosti finalne potražnje razlikuju se dva tipa

modela: otvoreni i zatvoreni. Valja razlikovati otvorenost i zatvorenost modela s obzirom na
endogenost finalne potražnje od zatvorenog i otvorenog gospodarstva s obzirom na uključenost u
međunarodnu razmjenu. Budući da u suvremenom gospodarstvu nema zemlje koja je zatvorena
za međunarodnu razmjenu, takav je model prikazan samo u uvodnom dijelu poglavlja dva, a u
svim ostalim modelima se input-output metodologija prikazuje za modele gospodarstava
otvorenih za međunarodnu razmjenu.

3.1. Leotiefov input – output model

Model ´ se temelji na sustavu linearnih jednadžbi u kojem svaka jednadžba prikazuje distribuciju
proizvodnje odredenog sektora na intermedijarnu i finalnu uporabu ukupnog gospodarstva. ¯
Daje nam informacije ne samo o distribuciji proizvodnje pojedinih sektora, vec i o strukturi ´
troškova koji su pritom nastali.

U svom najpoznatijem obliku, input-output analiza odnosi se na primjenu statičnog input-output

modela koji je razvio Leontief. Riječ je o linearnom modelu temeljenom na takozvanoj
Leontijevljevoj proizvodnoj funkciji, a osnovna ideja ovog modela temelji se na određivanju
količine proizvodnje svakog od proizvodnog sektora temeljem poznate veličine finalnih uporaba
za koje se pretpostavlja da su egzogeno zadane. Prema pretpostavci linearne Leontijevljeve
proizvodne funkcije, svi proizvodni inputi koriste se u fiksnom omjeru prema vrijednosti
proizvodnje u svakom sektoru.

U skladu sa ranije navedenom definicijom input-output koeficijenta za domaću intermedijarnu

potrošnju, vrijedi da su potrebe za isporukama i-tog sektora prema j-tom sektoru određene
razinom proizvodnje j-tog sektora:

xij = aij D * xj
Za gospodarstvo koje čini n sektora, vrijednosna struktura isporuka svakog od sektora može se
opisati sljedećim sustavom jednadžbi:

x1 = a11 Dx1 + …+ a1i Dxi + … + a1n Dxn + fD1

xi = ai1 D x1 + … + aii Dx2 + … + ain Dx3 + f D i

xn = an1 D x1 + … + ani D xi + … + ann D xn + f D n

D
Za razliku od sustava prikazanog ranije, oznake a ij označavaju input-output koeficijente za
domaću proizvodnju, a fD i se odnose samo na finalne uporabe koje su zadovoljene domaćim
proizvodima. Preuređenjem iskaza na način da se finalne uporabe koje su u modelu tretirane kao
egzogene varijable ostave na desnoj strani jednadžbe, a intermedijarna potrošnja prebaci na lijevu
stranu jednadžbe, sustav jednadžbi može se zapisati kao:

(1- a11 D)x1 - … - a1i Dxi -…- a1n Dxn = f D 1

- ai1 Dx1 - … - (1 - aii D)xi - … - ain Dxn = f D i

-an1 D x1 - … - ani D xi - … - (1 - ann D)xn = f D n

U matričnom prikazu, input-output model u kojem su razdvojene uporabe dobara i usluga na

domaće i uvozno podrijetlo preglednije se može zapisati kao:

AD x + f D = x

X - AD x = f D

(I - AD)x = f D .

Rješenje sustava, odnosno određivanje razine domaće proizvodnje uz zadanu finalnu potrošnju
domaćih proizvoda i usluga jest:
 x = (I - AD) -1 f D

Temeljem navedenih pretpostavki i formule moguće je izračunati razinu proizvodnje domaćih

proizvođača za zadanu razinu egzogene finalne potražnje. Ovaj pristup najčešće se koristi kod
procjene učinaka koju promjena neke od sastavnica finalne potražnje ima na ukupnu domaću
proizvodnju. Primjerice, povećanje ulaganja države u cestogradnju u prvom koraku povećava
proizvodnju u sektoru graditeljstva, koji za potrebe izgradnje cesta treba inpute koje proizvode
drugi proizvodni sektori, poput građevinskog materijala, energije, transportnih i ostalih usluga.
Svaka od proizvodnih jedinica koja isporučuje intermedijarne inpute sektoru graditeljstva također
povećava i svoje potrebe za intermedijarnim inputima drugih domaćih proizvođača koji opet u
proizvodnim procesima povećavaju svoju potražnju za intermedijarnim inputima te se učinci
cestogradnje rasprostiru cijelim gospodarstvom.

Ukupna razina proizvodnje na razini nacionalnog gospodarstva stoga će biti veća od inicijalnog
porasta investicija u cestogradnju. Uz zadane pretpostavke, temeljem formule može biti
kvantificirana nova razina proizvodnje svakog od sektora nacionalnog gospodarstva. Osim razine
proizvodnje potrebne za isporuku zadane visine finalne potražnje, input-output model daje
odgovor i na pitanja o BDV-u i zaposlenosti po proizvodnim sektorima koja je potrebna za
isporuke određenog iznosa finalnih uporaba.

Povećanje finalne potrošnje domaćih proizvoda izravno utječe na prihode, odnosno bruto
proizvodnju sektora koji izravno isporučuje dobra i usluge namijenjene dodatnoj finalnoj
potrošnji, a koji raste za isti iznos kao i finalna potrošnja. Kako bi mogao proizvesti dodatnu
količinu proizvodnje, proizvođač mora nabaviti proizvodne inpute od ostalih domaćih i
inozemnih proizvođača sukladno karakteristikama proizvodnog procesa (koeficijentima A D i AU).
U input-output modelu pretpostavljeno je postojanje ranije opisane Leontijevljeve proizvodne
funkcije koju karakterizira fiksni udio proizvodnih inputa u vrijednosti proizvodnje određenog
proizvodnog sektora kao što je opisano matricom A D. U prvom koraku porast finalne potražnje za
proizvodima sektora i inducira porast vrijednosti proizvodnje x i , ali i porast intermedijarne
potrošnje sektora xi .
Osim pretpostavke da svaki sektor mora proizvesti samo jednu vrstu dobra koja je proizvedena
jednom proizvodnom tehnologijom, Leontiefov otvoreni input-output model mora zadovoljavati i
sljedece:

1. Proizvodnja svakog dobra zahtijeva upotrebu barem jednog drugog dobra kao input.

2. (Linearnost) Količina potrebnog inputa je proporcionalna razini outputa, tj. za bilo koji i vrijedi

Inputi = ai j × Outputj , i, j ∈ {1, . . . , n},

gdje je ai j konstantan.

Pretpostavka linearnosti implicira konstantne prinose na opseg proizvodnje, tj.ukoliko se svi

faktori proizvodnje (inputi) povećaju za isti faktor k, proizvodnja će se povećati tačno za faktor
k. Također, činjenica da su aij konstantni implicira da supstitucija izmedu inputa nije moguća.4

(Zajednička proizvodnja ne postoji) Svaka proizvodna tehnologija proizvodi samo jednu vrstu
dobra.

3. Prema pretpostavkama (1)–(3), proizvodni sustav (2.5) zadovoljava sljedece uvjete:

a) Svi elementi matrice A su nenegativni, tj. ai j ≥ 0 za sve i, j ∈ {1, . . . , n}. Nadalje, za svaki
j postoji neki i takav da je ai j > 0.
b) Svako dobro je proizvedeno jednom proizvodnom tehnologijom, tj. A je kvadratna
matrica.
c) Zajednicka proizvodnja ne postoji.
d) Prevladavaju konstantni prinosi na opseg proizvodnje, tj.matrica A ostaje ista kad se
vektor proizvodnje (outputa) x mijenja.

Uz pretpostavku da je matrica I − A regularna, sustav (2.5) ima jedinstveno rješenje dano s

x = (I − A) −1 d.

−1
Matrica (I − A) je poznata pod nazivom Leontiefova inverzna matrica. Pomoću nje možemo
dobiti razinu proizvodnje koju svaki sektor treba ostvariti ukoliko se želi zadovoljiti ukupna
4
Proizvodna tehnologija u stvarnosti može proizvesti isti output uz korištenje različitih količina inputa, tj. ˇ inputi
mogu biti međusobno zamjenjivi. Primjerice, ljudski rad i strojevi se mogu međusobno supstituirati. Pedeset radnika
i jedan bager bi mogli iskopati istu količinu zemlje kao i dvadeset radnika i dva bagera.
potražnja za različitim dobrima i uslugama. Također, pomoću nje možemo vidjeti ´ kako se
razina proizvodnje mijenja kad se mijenja finalna potražnja. Svaki proizvodni sektor može
odlučiti hoće li proizvesti neko dobro (xi > 0) ili ce odustati od proizvodnje (x i = 0). Negativna
razina outputa ovdje nema ekonomskog značenja.

4.(Nerastrošna proizvodna tehnologija) Ukupna vrijednost proizvodnje svakog sektora veća je

od dijela proizvodnje koji se koristi kao input u vlastitoj proizvodnji. U terminima koeficijenata
matrice A, ova se pretpostavka može iskazati kao

aii < 1 za svaki i ∈ {1, . . . , n}.

Međutim, ova pretpostavka ne iskljućuje mogućnosti da neki sektor ne može isporućiti količinu
proizvoda potrebnu za proizvodnju drugih dobra i ˇ /ili ne može zadovoljiti finalnu potražnju.

ZAKLJUČAK
Input-output analiza koncentrirana je na kvantitativnu analizu međovisnosti između pojedinih
sektora na koje je proizvodni sustav podijeljen. Teoretska je prethodnica ove analize u modelima
opće ravnoteže Walrasa i Pareta. Prvi empirijski međusektorski model formulirao je profesor
Wassily Leontief za američku privredu. Nakon izdanja njegove knjige, input-output analiza
počela se primjenjivati u Americi, a nakon Drugog svjetskog rata u većini zemalja svijeta.

Input - output analiza jedan je složen instrument kojim se nastoji planirati industrijska
proizvodnja tako da ne nastaju viškovi, a time nema troškova skladištenja, ali i da nemamo
manjkova jer tako raste cijena proizvoda. U suštini nastoji se ostvariti optimalna proizvodnja.
Zbog sve bržih tehnoloških promjena, ali i sve veće promjene input - output analize u različitim
područjima ekonomske analize, česte su promjene njenih osnovnih pretpostavki, tako da nastaju
novi modeli koji se mogu primijeniti u suvremenom industrijskom okruženju.

Leontiefov otvoreni input-output model smo definirali kao proizvodni sustav A x + d = x, pri čemu
je A kvadratna matrica tehničkih koeficijenata, x vektor proizvodnje i d vektor finalne potražnje.
U takvom proizvodnom sustavu svaki sektor proizvodi samo jednu vrstu proizvoda jednom
proizvodnom tehnologijom te proizvodnja svakog proizvoda zahtijeva upotrebu barem jednog
drugog proizvoda kao inputa. Također, ukupna proizvodnja svakog sektora je veća od količine
proizvodnje koja se koristi kao input u proizvodnim procesima sektora, odnosno matrica
tehničkih koeficijenata A je produktivna.

LITERATURA
Knjige:

1. Arsić M. (2001.), „Vasilij Leontijev, tvorac input – output analize“ Beograd

2. Mikulić D. (2018.), „Osnove input – output analize s primjenom na hrvatsko
gospodarstvo“ Ekonomski institut, Zagreb
3. Sekulić, M.(1993.): “Najnoviji razvoj u primjeni input-output analize ( strukturna
analiza)”, Ekonomski institut, Zagreb
4. Jurčić Lj. (2000.) Razvitak input-output analize u Hrvatskoj
5. M. Relja (2010.), „Input – output analiza“ , istraživački rad, Financijski klub, Zagreb

Internet izvori:

https://hrcak.srce.hr/file/350799 (28.12.2022.)

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27524 (30.12.2022)

https://bkovacic.weebly.com/uploads/7/4/0/7/7407552/
primjer_seminarskoga_rada_za_ocjenu_dovoljan_2.pdf (30.12.2022.)