1.

Mišići glave

Imamo 6 skupina:

- Mimični ili kožni mišići – nalaze se pod kožom lica, lubanjskog krova te prednje strane vrata, polaze sa
skeletnih elemenata, a završavaju u koži. Funkcija je da održavaju napetost kože glave i vrata. Nalaze se
oko otvora na licu i to su:
 Mišići vjeđa – mali mišići oko očiju koji kontroliraju pokrete vjeđa. Omogućuju pokrete poput
treptaja i podizanja vjeđa.
 Mišići nosa – skupina mišića oko nosa koji omogućuju različite pokrete i izraze lica povezane s
nosom.
 Mišići uški – mali mišići u regiji uha. Pomažu u pokretanju vanjskog uha.
 Mišići usnica – mišići omogućuju širok raspon pokreta i izraza lica. Kontroliraju pokrete usana.
 Mišići obraza – mišići omogućuju širok raspon pokreta i izraza lica i smješteni su u regiji obraza.

- Žvačni mišići – pokreću donju čeljust u zglobu između donje vilice i temporalne kosti lubanje.
 Masseter – nalazi se na strani lica, odmah ispred uha. Glavna uloga je u žvakanju hrane. Jedan je
od najjačih mišića u tijelu.
 Temporalis – veliki mišić glave koji se nalazi iznad uha. Glavna uloga je podizanje čeljusti i
zatvaranje usta.
 Unutarnji pterigoidni mišić (Pterygoideus medialis) – nalazi se unutar čeljusti, duboko u ustima,
bliže sredini, pomaže u pokretima čeljusti (zatvaranje usta i žvakanje)
 Vanjski pterigoidni mišić (Pterygoideus lateralis) – nalazi se unutar čeljusti, duboko u ustima, ali
bliže strani lica. Glavna uloga mu je otvaranje usta i bočni pokreti pri žvakanju.
- Vanjski mišići očne jabučice – skupina mišića koji pokreće kontroliraju pokrete očne jabučice, odnosno
omogućuju precizne pokrete očiju (gledanje u različite smjerove i rotaciju očiju)
- Mišići srednjeg uha – mali mišići koji se nalaze u šupljini srednjeg uha. Igraju važnu ulogu u regulaciji i
prilagodbi uha na zvukove kako bi očuvali optimalnu razinu sluha.
- Mišića jezika – skupina mišića unutar i oko jezika. Omogućuju razne funkcije jezika poput žvakanja,
gutanja, govora i izgovaranja.
- Mišići mekoga nepca i ždrijela – ovi mišići zajedno omogućuju pravilno funkcioniranje mekog nepca i
ždrijela tijekom procesa gutanja, disanja i govora.

2. Mišići leđa
Mišići leđa su skupina mišića smještenih na leđima, odnosno na dorsalnoj strani tijela. Ovi mišići igraju ključnu
ulogu u podršci o pokretljivosti gornjeg dijela tijela te su važni za održavanje općeg zdravlja leđa i kralježnice.
Glavni mišići leđa:
- Trapezni mišić (Trapezius) – Veliki romboidni mišić koji se proteže od baze lubanje do sredine leđa i
ramena. Odgovoran je za pokrete kao što su podizanje ramena i povlačenje lopatica prema kralježnici.
- Široki leđni mišić (Latissimus dorsi) – Veliki, široki mišić koji se proteže od donjeg dijela leđa do ramena.
Glavna funkcija mu je adukcija (približavanje) i produženje ramena.
- Romboidni mišić (Rhomboids) – Sastoje se od velikog i malog romboidnog mišića i nalaze se između
lopatica. Glavna funkcija im je povlačenje lopatica prema kralježnici.
- Uspravni mišići kralježnice (Erector spinae) – Ovi mišići nalaze se duž kralježnice i pomažu u održavanju
uspravnog položaja tijela. Sastoje se od tri glavna dijela:
 Ilijačno - rebrasti mišić (iliocostalis) – glavna funkcija je produženje kralježnice, što znači da
pomaže u održavanju uspravnog držanja tijela. Također pomaže u savijanju kralježnice na strane.
Ovaj mišić je važan za održavanje stabilnosti i podrške kralježnici tokom svakodnevnih pokreta i
aktivnosti.
 Dugi mišić (Longissimus) – ključna uloga u održavanju stabilnosti i podrške kralježnici i omogućava
pokrete kao što su savijanje i rotacija.
 Kralježnični mišić (Spinalis) – nalazi se duž kralježnice. On pomaže u održavanju uspravnog
položaja tijela i podržava kralježnicu tijekom različitih pokreta. Kada se aktivira, ovaj mišić produžuje
kralježnicu, pomažući nam da ostanemo uspravni i stabilni. Ovo je važno za održavanje pravilnog
držanja tijela i sprečavanje bolova u leđima.
- Multifidi (multifidus) – Ovo su duboki mišići leđa koji se protežu duž kralježnice. Glavna funkcija im je
stabilizacija kralježnice i rotacija trupa.
3. Mišići prsnog koša
Sustav mišića prsnog koša sastoji se od složene skupine mišića koji se protežu duž prednjeg, bočnog i gornjeg
dijela prsnog koša. Ovi mišići imaju ključnu ulogu u podršci, pokretljivosti i stabilnosti gornjeg dijela tijela, kao i u
procesu disanja.

- Vanjski mišići prsnog koša:

 Veliki prsni mišić (Pectoralis major) – Smješten na prednjoj strani prsnog koša. Omogućuje pokrete
ramena prema sredini tijela, kao što su podizanje, povlačenje ili približavanje ruku. Također je važan za
aktivnosti poput guranja i povlačenja.
 Prednji pilasti mišić (Serratus anterior) – Proteže se duž bočne strane prsnog koša. Njegova glavna
uloga je stabilizacija lopatice i omogućavanje podizanja ruku iznad glave. Pomaže u rotaciji lopatice
prema gore.

- Unutarnji mišići prsnog koša:

 Mali prsni mišić (Pectoralis minor): Smješten ispod velikog prsnog mišića. Pomaže u stabilizaciji i
spuštanju lopatice.
 Interkostalni mišići (Intercostalni mišići) – Skupina mišića između rebara, podijeljeni na vanjske
(intercostales externi) i unutarnje (intercostales interni) slojeve.
 Vanjski međurebreni mišići (intercostalis externus) – polazište donji rub gornjeg rebra, hvatište
gornji rub donjeg rebra, funkcija je da podižu rebra i udisajni su mišići
 Unutarnji međurebreni mišići (intercostalis internus) – nalaze se dublje od vanjskih
međurebrenih mišića, polazište je na unutrašnjoj strani gornjeg rebra, hvatište na gornjem rubu
donjeg rebra, spuštaju rebra i izdisajni su mišići.
 Dijafragma ili ošit (Diaphragma) – oblikuje donju stijenku prsne šupljine te razdvaja prsnu od trbušne
šupljine, inspiratorni je mišić.

Glavna im je funkcija podrška i pokreti prsnog koša tijekom disanja.

4. Mišići trbuha
Mišići trbuha čine kompleksnu skupinu mišića koja oblaže prednju stranu trbušne šupljine. Ovi mišići su ključni
za podršku trbušnim organima, stabilizaciju trupa i izvođenje različitih pokreta. Glavni mišići trbuha:

- Pravilni trbušni mišić (rektus abdominis) – Ovaj mišić proteže se vertikalno od donjeg ruba rebara do
stidne kosti. Nalazi se u sredini prednje trbušne stijenke i oblikuje karakterističnu "tabletu" koja je vidljiva kod
nekih ljudi s niskim postotkom tjelesne masti. Glavna mu je funkcija savijanje trupa prema naprijed, kao što
se događa kod vježbi poput podizanja torza.

- Vanjski trbušni mišići:

 Vanjski skriveni mišić (obliquus externus abdominis): Nalazi se na bočnim stranama trupa.
Njegova vlakna su usmjereni prema dolje i prema naprijed. Glavna funkcija mu je rotacija trupa i
savijanje prema naprijed.
 Unutarnji skriveni mišić (obliquus internus abdominis): Ovaj mišić nalazi se ispod vanjskog
skrivenog mišića. Njegova vlakna su usmjereni suprotno od vanjskog mišića, prema gore i prema
naprijed. Glavna funkcija mu je rotacija trupa i savijanje prema naprijed.

- Poprečni trbušni mišić (transversus abdominis): Ovaj mišić se nalazi najdublje od svih trbušnih mišića.
Njegova vlakna su usmjereni horizontalno. Glavna funkcija mu je kompresija i stabilizacija trbuha, kao i
podrška unutarnjim organima.

Mišići trbuha igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti trupa, podržavanju leđa i sudjelovanju u različitim
pokretima tijela. Redovito jačanje i istezanje ovih mišića važno je za održavanje zdravlja leđa, prevenciju
ozljeda i poboljšanje funkcionalnosti tijela.
5. Mišići dna male zdjelice
Mišići dna male zdjelice su skupina mišića koji se nalaze na dnu zdjelice i igraju važnu ulogu u podršci
zdjeličnih organa, održavanju kontinencije urina i izmeta te podržavanju reproduktivnih funkcija. Redovito
jačanje i istezanje mišića dna male zdjelice može pomoći u prevenciji problema poput inkontinencije, prolapsa
zdjeličnih organa i bolova u donjem dijelu leđa.

Mišići dna zdjelice (diaphragma pelvis) izgrađena je od dvaju mišića koji gotovo u cijelosti zatvaraju donji otvor
male zdjelice:

- Podizač zdjelice (levator ani) – Ovaj mišić je složen i sastoji se od nekoliko dijelova:
 puborektalni mišić
 pubovaginalni mišić (u žena)
 puboprostatski mišić (u muškaraca).

Glavna funkcija mu je podrška zdjeličnim organima, kontrola mišića koji reguliraju izlučivanje urina i
izmeta (sfinktera) te podrška tijekom poroda (kod žena).

- Ispucani mišić (coccygeus) – Ovaj mišić se proteže od repne kosti do bočnih strana zdjelice. Sudjeluje u
podršci zdjeličnih organa i pomaže u stabilizaciji zdjelice.

Dijafragma urogenitalnog trakta (Diaphragma urogenitale) je manja mišićna ploča u prednjem dijelu donjeg
otvora zdjelice, između donjih grana stidnih kostiju.

6. Mišići ramenog obruča

Rameni obruč sastoji se od skupine mišića, ligamenata i kostiju koji omogućuju povezivanje ruke s trupom.
Glavni mišići ramenog obruča igraju važnu ulogu u podržavanju ramena, stabilizaciji ramenog zgloba te
omogućuju različite pokrete gornjeg dijela tijela.

- Trapezius – Polazište: zatiljna kost, trnasti nastavci svih vratnih i prsnih kralježaka; Hvatište: acromion,
spina scapulae i lateralna trećina klavikule; Funkcija: podizanje (elevacija) ramena, kretnja ramena prema
natrag (retrakcija), spuštanje (depresija) ramena; Inervira ga: nervus accessorius i plexus cervicalis.
- Levator scapulae – polazište: processus transversus; Hvatište: angulus superior scapulae; Funkcija:
podizanje (elevacija) ramena; Inervira ga: plexus brachialis i dorsalis scapulae)
- Serratus anterior – Polazište: prednja strana 1 do 8 rebra; Hvatište: medijalni rub lopatice; Funkcija:
kretnje ramena prema naprijed (protrakcija); Inervira ga: plexus brachialis i thoracicus longus;
- Pectoralis minor – Polazište: prednja strana 3.-5. rebro; Hvatište: processus coracoideus scapulae;
Funkcija: kretnje ramena prema naprijed (protrakcija) i dolje (depresija); inervira ga: plexus brachialis i
pectorales.
- Rhomboideus – Polazište: processus spinosus; Hvatište: medijalni rub lopatice; Funkcija: kretnje ramena
prema natrag (retrakcija); Inervira ga: plexus brachialis i dorsalis scapulae.

7. Mišići ramenog zgloba

Mišići ramenog zgloba su skup mišića koji omogućavaju pokrete ramena i stabiliziraju zglob. Ovi mišići rade
zajedno kako bi omogućili različite pokrete ramena i stabilizirali zglob tijekom aktivnosti poput podizanja,
spuštanja, rotacije i bacanja, a oni su:

- Pectoralis major – Polazište: klavikula, stemum, hrskavice 2-6 rebra; Hvatište: crista tuberculi majoris;
Funkcija: adukcija – pronacija - antefleksija ruke; Inervira ga: plexus brachialis i pectorales)
- Latissimus dorsi – Polazište: processus spinosus 6 -12 kralježaka i fascia thoracolumbalis; Hvatište:
crista tuberculi minoris; Funkcija: retrofleksija - adukcija-pronacija ruke; Inervira ga: plexus brachialis n.
Thoracodorsalis);
- Deltoideus – Polazište: lateralna trećina klavikule, akromion i spina skapule; Hvatište: tuberositas
deltoidea; Funkcija: abdukcija – antefleksija – pronacija – retrofleksija -supinacija ruke; inervira ga:
axillaris,
- Subscapularis – Polazište: fossa suraspinata; Hvatište: tuberculum majus; Funkcija: abdukcija ruke;
Inervira ga: suprascapularis
- Infraspinatus – Polazište: fossa infraspinata; Hvatište: tuberculum majus, Funkcija: supinacija ruke,
inervira ga: suprascapularis)
- Teres minor – Polazište: lateralni rub skapule; Hvatište: tuberculum majus; Funkcija: supinacija ruke;
Inervira ga: axillaris)
- Teres major – Polazište: angulus inferior skapuke; Hvatište: crista tuberculi minoris, Funkcija: retrofleksija
– adukcija - pronacija ruke; Inervira ga: subscapularis
- Coracobrachialis – Polazište: processus coracoideus skapule; Hvatište: sredina nadlaktične kosti,
Funkcija: antefleksija ruke; Inervira ga: muscolocutaneus.
8. Mišići nadlaktice

Mišići nadlaktice izvode kretnje podlaktice u lakatnom zglobu. Ti se mišići dijele na prednju i stražnju skupinu.
Kretnje podlaktice jesu:
- Pregibanje ili fleksija
- Opružanje ili ekstenzija
- Rotacija prema unutra ili pronacija
- Rotacija prema van ili supinacija

Dok mišići koji imaju inzerciju na ulni izvode jedino kretnje fleksije i ekstenzije, a mišići na radijusu izvode
kretnje rotacije podlaktice.

Mišiću nadlaktice su:

- Biceps bracha – Polazište: processus coracoideus skapule (caput breve), tuberculum supraglenoidale
(caput longum); Hvatište: tuberositas radii; Funkcija: fleksija i supinacija podlaktice; Inervira ga:
musculocuteaneus
- Brachialis – Polazište: distalni dio prednje strane humerusa; Hvatište: tuberositas ulnae; Funkcija: fleksija
podlaktice; Inervira ga: musculocuteaneus
- Triceps brachii – Polazište: tuberculum infraglenoidale skapule i stražnja strana humerusa; Hvatište:
olecranon ulnae, Funkcija: ekstenzija podlaktice; Inervira ga: radialis.

9. Mišići prednje skupine podlaktice

Mišići prednje skupine podlaktice igraju ključnu ulogu u pokretima šake, prstiju i zapešća te su ključni za
izvođenje svakodnevnih aktivnosti poput hvatanja, držanja i manipulacije predmetima. To su:

- Pronator teres – Polazište: medijalni epikondil humerusa i processus coronoideus ulnae; Hvatište:
lateralna strana radijusa; Funkcija: pronacija podlaktice; Inervira ga medianus
- Fleksor capri radialis – Polazište: medijalni epikondili humerusa; Hvatište: baza 2. metakarpalne kosti;
Funkcija: fleksija i abdukcija šake; Inervira ga medianus
- Palmaris longus – Polazište: medijalni epikondil humerusa; Hvatište: palmarna aponeuroza šake;
Funkcija: fleksija šake; Inervira ga medianus
- Flexor capri ulnaris – Polazište: medijalni epikondil humerusa i stražnji rub ulne, Hvatište: baza 5.
metakarpalne kosti; Funkcija: fleksija i abdukcija šake; Inervira ga ulnaris
- Fleksor digitorum superficialis – Polazište: medijalni epikondil humerusa i processus coronoideus ulnae i
prednja strana radijusa; Hvatište: srednje falange od 2-5 prsta; Funkcija: fleksija srednjih prstiju - fleksija
šake - fleksija proksimalnih falangi; Inervira ga medianus
- Flexor pollicis longus – Polazište: prednja strana radijusa; Hvatište: distalna falanga palca; Funkcija:
fleksija distalne falange palca; Inervira ga medianus
- Flexor digitorum profundus – Polazište: prednja strana ulne i membrana inerossea; Hvatište: distalne
falange 2-5 prsta; Funkcija: fleksija distalnih falangi 2-5 prsta - fleksija šake - fleksija proksimalnih i srednjih
falangi; Inervira ga ulnaris i medianus
- Pronator quadratus – Polazište: prednja strana distalne strane ulne; Hvatište: prednja strana distalne
trećine radijusa; Funkcija: pronacija podlaktice; Inervira ga medianus.
 10. Mišići stražnje i lateralne skupine podlaktice
Mišići stražnje i lateralne skupine podlaktice igraju važnu ulogu u pokretljivosti i stabilnosti zgloba zapešća te u
raznim aktivnostima koje uključuju prste, šake i podlakticu. Ovi mišići rade zajedno kako bi omogućili različite
pokrete zgloba zapešća, šake i prstiju te su ključni za funkcionalnost ruku i podlaktica. Redovito jačanje i
istezanje ovih mišića može pomoći u održavanju stabilnosti i pokretljivosti u tom području. To su:
- Brachioradialis – Polazište: lateralni rub humerusa; Hvatište: processus styloideus radii; Funkcija: fleksija
podlaktice i srednji položaj; Inervira ga radialis
- Ekstensor carpi radialis longus – Polazište: lateralni rub humerusa i lateralni epikondil; Hvatište: baza 2.
metakarpalne kosti; Funkcija: fleksija i abdukcija šake; Inervira ga: radialis
- Extensor carpi radialis brevis – Polazište: lateralni epikondil humerusa; Hvatište: baza 3. metakarplane
kosti; Funkcija: fleksija i abdukcija šake; Inervira ga radialis
- Supinator – Polazište: lateralni epikondil i stražnja strana ulne; Hvatište: lateralna strana proksimalnog
kraja radijusa; Funkcija: supinacija podlaktice; Inervira ga radialis
- Extensor digitorum – Polazište: lateralni epikondil humerusa, Hvatište: dorzalna aponeuroza 2.-5. prsta;
Funkcija: ekstenzija tročlanih prstiju; Inervira ga radialis
- Exstensor carpi ulnaris – Polazište: lateralni epikondil i stražnja strana ulne; Hvatište: baza 5.
metakarpalne kosti; Funkcija: fleksija i abdukcija šake; Inervira ga radialis
- Abductor pollicis longus – Polazište: srednja trećina stražnje strane radijusa; Hvatište: baza 1.
metakarpalne kosti; Funkcija: abdukcija palca; Inervira ga radialis
- Extensor pollicis brevis – Polazište: distalna trećina stražnje strane radijusa; Hvatište: proksimalna
falanga palca; Funkcija: ekstezija proksimalne falange palca; Inervira ga radialis
- Ekstensor pollicis longus – Polazište: srednja trećina stražnje strane ulne; Hvatište: distalna falanga
palca; Funkcija: ekstenzije distalne falange palca; Inervira ga radialis
- Extensor indics – Polazište: distalna trećina stražnje strane ulne; Hvatište: dorzalna aponeuroza 2. prsta;
Funkcija: ekstenzije 2. prsta; Inervira ga radialis

11. Mišići šaka

Mišići šake nalaze se na palmarnoj strani šake.
To su kratki mišići koji se dijele na:
- lateralne (mišići palca koji oblikuju izbočinu koja se naziva thenar)
 abduktor pollicis brevis: nalazi se u podlaktici, blizu zgloba zapešća, ima važnu ulogu u pokretanju
palca prema van (odvajanje od ostalih prstiju).
 opponens pollicis: nalazi se u podlaktici, blizu baze palca, glavna funkcija je rotiranje palca prema
dlanu (da se suprotstavi ostalim prstima)
 flexor pollicis brevis: nalazi se u podlaktici, blizu baze palca, važna uloga je fleksija (savijanje)
palca u zglobu prsta, odražava i stabilnost palca tijekom hvatanja predmeta
 adductor pollicis: mišić u podlaktici, na strani dlana, osnovna funkcija je addukcija (približavanje)
palca prema ostalim prstima.
- srednje (mišići tročlanih prstiju)
 interossei palmares: 3 mišića, aduktori tročlanih prstiju prema 3. prstu
 interossei dorsales: 4 mišića, abduktori tročlanih prstiju
 lumbricales: 4 mišića, flektiraju proksimalne falange te ekstendiraju srednje i distalne falange.
- medijalnu skupinu (mišići maloga prsta koji oblikuju izbočinu koja se naziva hypothenar)
 palmaris brevis: tanki, plosnati mišić smješten na dlanu ruke, manje poznat od drugih mišića u
području dlana, igra važnu ulogu u stabilizaciji kože dlanu
 abductor digiti minimi: važan za stabilnost i pokretljivost ruke te igra ulogu u raznim svakodnevnim
aktivnostima koje uključuju precizne pokrete prstiju
 flexor digiti minimi brevis: važnu ulogu u pokretljivosti prstiju i omogućuje precizne pokrete šake
 opponens digiti minimi: ključnu ulogu u funkcionalnosti dlanu ruke te omogućuje precizne pokrete
prstiju i hvatanje predmeta

Inerviraju ih ulnaris i medianus.

12. Mišići zdjelice

Mišići zdjelice igraju ključnu ulogu u podršci trupa, stabilnosti zdjelice i pokretljivosti donjeg dijela tijela. Ovi
mišići su važni za održavanje ravnoteže, stabilnosti tijela tijekom hodanja, trčanja i drugih aktivnosti, te su
uključeni u podršku unutarnjim organima u zdjelici. To su:

- Iliopsoas – Polazište: lumbalni kralješci i fossa iliaxa; Hvatište: trochanter minor; Funkcija: fleksija i
supinacija natkoljenice; Inervira ga femoralis i plevus lumbais
- Gluteus maximus – Polazište: stražnja strana bočne kosti, sakruma i trtične kosti; Hvatište: tuberositas
glutea na femuru i tractus iliotbiasis; Funkcija: ekstenzija - supinacija natkoljenice i ekstenzija potkoljenice;
Inervira ga gluteus inferior
- Gluteus medius – Polazište: stražnja strana bočne kosti; Hvatište: trochanter major, Funkcija: abdukcija
natkoljenice; Inervira ga gluteus superior
- Piriformis – Polazište: prednja strana sakruma; Hvatište: trochanter major; Funkcija: supinacija
natkoljenice; Inerviraju ga izravne grane iz pleksuisa sakralisa
- Obturatorius internus – Polazište: unutrašnja strana membrane obturatorije; Hvatište: fossa
trochanterica; Funkcija: supinacija natkoljenice, Inerviraju ga izravne grane iz pleksusa sakralisa
- Gemellus – Polazište: spina ischiadica i tuber ischiadicum; Hvatište: fossa trochanterica; Funkcija:
supinacija natkoljenice; Inerviraju ga izravne grane iz pleksusa sakralisa
- Tensor fasciae latae – Polazište: spina iliacia anterior superior; Hvatište: tractus iliotibialis fasciae latae;
Funkcija: fleksija – abdukcija - pronacija natkoljenice i zatezanje fascije natkoljenice; Inervira ga gluteus
superior.

13. Mišići prednje skupine natkoljenice

Mišići prednje skupine natkoljenice igraju važnu ulogu u pokretanju i stabilizaciji zgloba kuka te ekstenziji
koljena. Ovi mišići rade zajedno kako bi omogućili različite pokrete u zglobu kuka i koljena te su ključni za
funkcioniranje donjeg dijela tijela. Redovito jačanje i istezanje ovih mišića važno je za održavanje njihove
funkcionalnosti i prevenciju ozljeda. To su:
- Sartorius – Polazište: spina iliaca anterior superior; Hvatište: proksimalni dio medijalne plohe tibije;
Funkcija: fleksija - supinacija natkoljenice i fleksija - pronacija potkoljenice; Inervira ga femoralis
- Quadriceps femoris je rectus femuris, vastus medialis, vastus lateralis i vastus intermedius ) – Polazište:
rectus femuris: spina iliaca anterior inferior, vastus medialis i lateralis: stražnja strana femura i vastus
intermedius: prednja strana femura; Hvatište: ligamentum patelae i tuberositas tibiae; Funkcija: fleksija
natkoljenice i ekstenzije potkoljenice; Inervira ih femoralis).

14. Mišići stražnje skupine natkoljenice

Mišići stražnje skupine natkoljenice igraju važnu ulogu u pokretima nogu, posebno u fleksiji koljena i produženju
kuka. Ovi mišići rade zajedno kako bi omogućili različite pokrete u zglobu kuka i koljena te su bitni za
funkcionalnost donjeg dijela tijela. Redovito jačanje i istezanje ovih mišića važno je za održavanje njihove
funkcionalnosti i prevenciju ozljeda. To su:
- Semitendinosus – Polazište: tuber ischiadicum; Hvatište: proksimalni dio medijalne plohe tibije; Funkcija:
ekstenzija natkoljenice i fleksija - pronacija potkoljenice; Inervira ga ischiadicus
- Semimembranosus – Polazište: tuber ischiadicum; Hvatište: proksimalni dio medijalne plohe tibije;
Funkcija: ekstenzija natkoljenice i fleksija - pronacija potkoljenice; Inervira ga: ischiadicus
- Biceps femoris – Polazište: tuber ischiadicum i iabium katerale lineae asperae; Hvatište: glava fibule;
Funkcija: ekstenzija natkoljenice i fleksija i supinacija potkoljenice; Inervira ga ischiadicus
15. Mišići medijalne skupine natkoljenice
Mišići medijalne skupine natkoljenice igraju važnu ulogu u podršci i stabilizaciji koljena te pomažu u pokretima
fleksije, ekstenzije i rotacije donjeg dijela noge. Ova skupina mišića obuhvaća mišiće koji se nalaze na
unutarnjoj strani bedra. To su:
- Pectineus – Polazište: gornja grana stidne kosti; Hvatište: linea pectinea na stražnjoj strani femura;
Funkcija: adukcija – fleksija - supinacija natkoljenice; Inervira ga obturatorius
- Obturatorius externus – Polazište: vanjska strana membrane obturatorije; Hvatište: fossa trochanterica;
Funkcija: supinacija i adukcija natkoljenice; Inervira ga obturatorius
- Adductor longus – Polazište: gornja grana stidne kosti; Hvatište: stražnja strana femura u sredini;
Funkcija: adukcija – fleksija - supinacija natkoljenice; Inervira ga obturatorius)
- Adductor brevis – Polazište: donja grana stidne kosti; Hvatište: stražnja strana femura u gornjem dijelu;
Funkcija: adukcija – fleksija - supinacija natkoljenice; Inervira ga obturatorius
- Adductor magnus – Polazište: grana sjedne kosti i tuber ishijadikuma; Hvatište: stražnja strana femura u
donjem dijelu; Funkcija: adukcija natkoljenice; Inervira ga obturatorius
- Gracialis – Polazište: donja grana stidne kosti; Hvatište: proksimalni dio medijalne plohe tibije; Funkcija:
adukcija natkoljenice i fleksija – pronacija potkoljenice; Inervira ga obturatorius

16. Mišići prednje skupine potkoljenice

Mišići prednje skupine natkoljenice igraju ključnu ulogu u pokretima fleksije kuka i ekstenzije koljena. To su:
- Tibialis anterior – Polazište: lateralni kondil tibije i membrana interossea; Hvatište: baza 1. metatarzalne
kosti; Funkcija: fleksija i supinacija stopala; Inervira ga peroneus profundus
- Extensor digitorum longus – Polazište: lateralni kondil tibije, membrana interossea i medijalna ploha
fibule; Hvatište: dorzalna aponeuroza tročlanih prstiju; Inervira ga peroneus profundus
- Extensor hallucis longus – Polazište: medijalna ploha fibule i membrana interossea; Hvatište: dorzalna
aponeuroza palca; Funkcija: fleksija - supinacija stopala i ekstenzija palca; Inervira ga peroneus profundus

17. Mišići lateralne i stražnje skupine potkoljenice

Mišići lateralne skupine potkoljenice smješteni su duž vanjske strane potkoljenice i obično su odgovorni za
pokrete koji uključuju supinaciju stopala, fleksiju koljena i ekstenziju kuka. To su:
- Peroneus longus – Polazište: lateralna ploha fibule; Hvatište: baza 1. metatarzalne kosti; Funkcija:
ekstenzija i pronacija stopala; Inervira ga peroneus superficialis
- Peroneus brevis – Polazište: lateralna ploha fibule; Hvatište: baza 5. metatarzalne kosti; Funkcija:
ekstenzija i pronacija stopala; Inervira ga peroneus superficialis

Mišići stražnje skupine potkoljenice su grupa mišića smještenih na stražnjoj strani potkoljenice i obično su
odgovorni za pokrete koji uključuju ekstenziju stopala, fleksiju koljena i rotaciju potkoljenice. To su:

- Triceps surae – Polazište: medijalni i lateralni epikondil femura, stražnja ploha tibije i fibule; Hvatište:
tuber calcanei; Funkcija: fleksija potkoljenice i ekstenzija - supinacija stopala; Inervira ga tibialis)
- Tibialis posterior – Polazište: stražnja ploha tibije i medijalna ploha fibule; Hvatište: navikularna kost;
Funkcija: ekstenzija i supinacija stopala; Inervira ga tibialis
- Flexor digitorum longus – Polazište: stražnja ploha tibije; Hvatište: distalne falange tročlanih prstiju;
Funkcija: ekstenzija - supinacija stopala i fleksija prstiju; Inervira ga tibialis
- Flexor hallucis longus – Polazište: stražnja strana fibule; Hvatište: distalna falanga palca; Funkcija:
ekstenzija - supinacija stopala i fleksija palca; Inervira ga tibialis
 18. Mišići stopala

Nalaze se na plantarnoj strani stopala (taban). Dijele se na:

- Medijalnu (mišići koji izvode kretnje palca)

 abductor hallucis: mišić smješten na unutarnjoj strani stopala. Ovaj mišić je važan za održavanje
stabilnosti i funkcionalnosti stopala te je ključan za razne aktivnosti koje uključuju podržavanje
tjelesne težine i kretanje stopala.
 flexor hallucis brevis: mišić smješten na donjoj strani stopala. Ovaj mišić je važan za održavanje
stabilnosti stopala i sudjeluje u podršci lukovima stopala, što omogućuje pravilan hod i ravnotežu
tijekom raznih aktivnosti.

- Srednju (pripada najveći broj mišića)

 flexor digitorum brevis: mišić smješten u donjem dijelu stopala. Ovaj mišić igra važnu ulogu u
održavanju stabilnosti stopala i podržava lukove stopala, što omogućuje pravilan hod i ravnotežu
tijekom raznih aktivnosti.
 quadratus plantae: mišić koji se nalazi u dubini stopala, ispod flexor digitorum brevis mišića. Ovaj
mišić igra važnu ulogu u održavanju stabilnosti stopala i podržava lukove stopala, što omogućuje
pravilan hod, ravnotežu i raspodjelu težine tijekom raznih aktivnosti.
 Lumbricales: mali mišići smješteni u donjem dijelu stopala. Postoje četiri para lumbricala, po jedan
za svaki prst, osim palca. Važni mišići za stabilnost stopala i podržavanje funkcionalnosti tijekom
hodanja i drugih aktivnosti. Također pomažu u održavanju pravilnog položaja prstiju tijekom kretanja.
 adductor hallucis: nalazi se u donjem dijelu stopala, duž medijalne (unutarnje) strane. Ovaj mišić
igra važnu ulogu u podržavanju strukture i funkcije stopala te omogućuje stabilnost i kontrolu tijekom
različitih aktivnosti.
 interossei plantares: mišići smješteni u donjem dijelu stopala. Ovi mišići su važni za podržavanje
strukture i funkcije stopala te omogućuju stabilnost i kontrolu tijekom hodanja, trčanja i drugih
aktivnosti koje uključuju stopala.
 inerossei dorsales: mišići smješteni u donjem dijelu stopala. Ovi mišići su važni za podržavanje
strukture i funkcije stopala te omogućuju stabilnost i kontrolu tijekom hodanja, trčanja i drugih
aktivnosti koje uključuju stopala.

- lateralnu skupinu (mišići koji izvode kretnje malog prsta)

 abductor digiti minimi: mišić smješten u stopalu, duž lateralne (vanjske) strane. Nalazi se na
donjem dijelu stopala, blizu pete, u regiji poznatoj kao plantarni luk. Ovaj mišić igra važnu ulogu u
održavanju stabilnosti stopala, podržavanju lukova stopala te pružanju podrške tijekom hodanja,
trčanja i drugih aktivnosti koje zahtijevaju pokrete stopala.
 flexor digiti minimi brevis: mišić smješten u stopalu, na unutarnjoj strani. Nalazi se duž medijalne
(unutarnje) strane stopala, blizu baze malog prsta. Ovaj mišić igra važnu ulogu u fleksiji malog prsta i
podržavanju strukture stopala. Tijekom aktivnosti kao što su hodanje, trčanje ili stajanje na prstima,
ovaj mišić radi kako bi osigurao stabilnost i pravilnu funkciju stopala.

Inerviraju ih grane tibijalnog živca, plantaris medialis i plantaris lateralis.