SLAJD 1

Francis Bacon, barun Verulamski, (22. siječnja 1561., London, Engleska- Highgate,
9.travnja 1626.). Engleski je pravnik, filozof i državnik. Sin je Sir Nicholasa Bacona,
nositelja, odnosno čuvara važnog pečata kraljice Elizabete I, majke i Anne Cooke
Bacon. Nadalje, bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i
znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba. Zbog toga se
smatra jednim od utemeljitelja moderne znanosti i moderne filozofije. Živio je u
vrijeme prvobitne akumulacije kapitala, razvoja industrije i trgovine te je suvremenik
Williama Shakespearea i kraljice Elizabete.

(Njegovi su prilozi sintetizirani u tri žanra; književni, politički i filozofski. Njegova

istraživanja usredotočena su na preoblikovanje tehnika znanstvenog proučavanja, jer
su, po njegovom mišljenju, zaključci o prirodi bili ne samo pogrešni, nego su ometali
napredak znanosti. Štoviše, za Bacona osjetila predstavljaju temeljnu osnovu znanja,
dok je otkrivanje prirode i njezinih fenomena svrha istraživanja.)

SLAJD 2 (Život)
Školovao se u Cambridgeu, a pravnu izobrazbu stekao je u Londonu.

SLAJD 3 (Baconova filozofska i znanstvena misao (Baconova filozofija))

Jedan je od osnivača moderne znanosti i moderne filozofije. Bacon smatra kako je cilj
znanosti i filozofije opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati
prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer ,,znanje je moć”. Njegova
poznata rečenica: "Onoliko možemo koliko znamo", iskazuje njegovo mišljenje kako
je znanje moć. U svojem djelu ,,Novum Organum” ukratko je izložio osnovne
principe svoje filozofije. Postavio je princip eksperimenta (najviši princip svakog
znanstvenog istraživanja), a razradio je induktivnu metodu spoznaje. Prema njegovim
načelima osnovano je ,,Učeno društvo” 1662. u Engleskoj. Nadalje, Bacon
teži ,,velikoj obnovi”, odnosno temeljitoj preobrazbi znanosti i života. Naslov
njegovog glavnog, nedovršenog djela je ,,Instauratio magna”, a ,,Novum Organum ili
upute za tumačenje prirode” dio je te zamisli. Kritizirao je staru logiku i metodu
dedukcije. Štoviše on uvodi metodu indukcije koja je jedinstvo eksperimenta i
racionalne spoznaje.

SLAJD 4 (Predrasude)
Smatrao je da postoje četiri vrste predrasuda: predrasude svojstvene čovjeku kao
pripadniku ljudske vrste (»idoli plemena«, idola tribus), predrasude svojstvene
pojedincu zbog njegovih osobnih nedostataka što proistječu iz odgoja, navika i sl.
(»idoli pećine«, idola specus), predrasude koje nastaju na osnovi jezika kao sredstva
za sporazumijevanje primjerena najprosječnijim inteligencijama, a vode u verbalizam
i opća mjesta (»idoli trga«, idola fori) te predrasude do kojih dolazi zbog nekritična
prihvaćanja dogmatskih teza različitih filozofa (»idoli teatra«, idola theatri).
Bacon je smatrao da se prije metode indukcije treba očistiti razum od predrasuda
(zabluda, "idola") koje su se nagomilale:
 1. Predrasude plemena – one su u ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i
prema tome skloni greškama.
2. Predrasude pećine – to su zablude pojedinca. One nastaju zbog toga što
čovjek sudi prema sebi, pa misli da ono kako on nešto doživljava da tako to
doživljavaju i drugi, a zaboravlja da je svaki čovjek zasebna "pećina".
3. Predrasude trga – pogrešno razumijevanje riječi. One nastaju na ulicama,
trgovima gdje se razmijenjuju riječi, a one mogu izazvati različita značenja a to
može dovesti do pogreške, nesporazuma.
4. Predrasude kazališta – nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da
su ove predrasude najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek
poštujući neki autoritet prihvaća sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i
njegove greške. To je kao u kazalištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu,
za koju publika misli da je stvarna, a u stvari ona je umjetna.

Prve dvije vrste predrasuda (,,plemena” i ,,špilje”) držao je urođenima ljudskomu

duhu, a druge dvije vrste svojstvima koja se stječu u društvenom životu. Prve i druge
predrasude ljudi se mogu osloboditi ako odbace lažne autoritete i lažnu učenost te se
potpuno oslone na iskustvo i promatranje pojava.

SLAJD 5 (Djela)
Bacon je napisao velik broj filozofskih, književnih, povijesnih i pravnih djela na
engleskome i latinskom jeziku, od kojih su većina objavljena posmrtno.
 Novi Organon, 1620.
 Povijest prirodna i pokusna za utemeljenje spoznaje, 1622.
 O dostojanstvu i napretku znanosti, 1623.
 Ogledi ili savjeti politički i moralni, 1625.
 Nova Atlantida, 1627.
 Načela prava, 1630.

SLAJD 6 (Instauratio magna)

Polazeći od osnovnoga shvaćanja da je sveukupno ljudsko znanje potrebno postaviti
na nove temelje, u skladu s potrebama i zahtjevima novoga doba, zamislio je da u
opsežnom djelu izloži temeljna načela nove spoznajne metode i da prema tim
načelima skupi i klasificira sve što je ljudski um dotada spoznao. Zamišljeno djelo
trebalo se zvati ,,Instauratio magna”, ali ga Bacon nije uspio napisati do kraja: od
cijele zamisli najvažniji je njegov ,,Novum Organum”, u kojem je sažeto izložio
temeljna načela svoje filozofije. Istinske su spoznaje samo one koje uvećavaju moć
ljudi u svijetu (,,čovjek je samo ono što spoznaje”), a takve spoznaje ljudi mogu steći
samo ako se ponajprije oslobode različitih ukorijenjenih predrasuda ili lažnih pojmova
(,,idola”).

SLAJD 7 (Novum Organum)

Francis je dovršio samo prva dva dijela ove knjige. U prom dijelu Bacon hvali
pozitivnu znanost, ističe stagnaciju u kojoj se nalazi. Drugi dio ,,Novum organum”
suprotstavlja se Aristotelovu Organonu. Tu se ističe induktivna metoda koja bi morala
podupirati deduktivnu metodu. U proj knjizi Bacon nabraja uzroke koji su spriječavali
napredak znanosti, a u drugoj knjizi daje pravila nove metode. Baconovo mišljenje je
tipično empiričko, ali on ga još nije razvio u potpunoj čistoći.

SLAJD 8 (Znanje je moć)

Za Bacona je najviša zadaća znanosti ovladavanje prirodom i svrhovito oblikovanje
kulture preko spoznaje prirode, koje se očituje kao ,,moć”. ,,Moć” je uvjetovana
količinom tog znanja: ,,tantum possumus quantum scimus”.
Njegova poznata rečenica: "Onoliko možemo koliko znamo", iskazuje njegovo
mišljenje da je znanje ,,moć”.

SLAJD 9 (Baconov induktivizam)

Baconov induktivizam zrcali se i u njegovoj tvrdnji da se sve najviše istine o svijetu
mogu otkriti njegovom tehnikom ,,tablica višeg i nižeg reda”, koja se svodi na analizu
i zapostavlja sintezu. Kao osnovno načelo svake istinske spoznaje Bacon je
proklamirao da se ona uvijek mora temeljiti na proučavanju pojedinačnih, konkretnih,
empirijskih činjenica. U tom smislu on upozorava da svako istraživanje pojava mora
polaziti od analize pojedinačnih stvari, kako bi se spoznaja uzdignula od
pojedinačnoga preko posebnoga do općega, do spoznaje zakona (time zagovara
metodau indukcije). Suprotno Aristotelu, koji je silogizam stavio u središte svoje
logike, Bacon je jedinom pouzdanom metodom otkrivanja istine smatrao indukciju.
Samo tim putem ljudi mogu upoznati zakone i doći do otkrića koja će uvećati njihovu
moć nad prirodom, a to je ujedno cilj sveukupnog znanja. Kao predmet filozofije
Bacon ističe Boga, prirodu i čovjeka.

Temelji svake znanosti je "philosophia prima", aristotelovski pojam s novim

značenjem. To nije metafizika u smislu nauke o bitku, nego formalna temeljna znanost
koja ima zadatak postaviti najopćenitije principe svih znanosti. Već tu na mjesto
metafizike stupa učenje o spoznaji i principima. Najviši se principi, prema Baconu,
dobivaju indukcijom iz iskustvenih znanosti jer svim pojedinačnim znanostima u
osnovi leže određeni zajednički i opće vrijedni principi.

SLAJD 10 (Kraj)
O Baconovoj filozofiji različito su sudili: jedni su Bacona gledali kao posljednjega
mislioca renesanse, koji nije poznavao ulogu matematike u grani prirodnih znanosti,
dok su ga drugi smatrali začetnikom moderne znanosti.