Inženjerska mehanika – Statika – 4.

Ravnoteža skupa sila u ravnini 45

4. RAVNOTEŽA SKUPA SILA U RAVNINI

U prethodna dva poglavlja razmotreni su temeljni pojmovi i operacije sa silama, momentom sile i spregom sila. Zatim
se pokazalo kako se opći skup sila u ravnini, u točki redukcije O, može zamijeniti ili nadomjestiti s rezultirajućom silom
FR i rezultirajućim spregom MO , koji se potom mogu sastaviti u rezultantu FR. U ovom se poglavlju objašnjavaju uvjeti
koji moraju biti ispunjeni da bi pojedini skupovi sila bili u ravnoteži, odnosno tijelo mirovalo ili se gibalo jednoliko po
pravcu. Prethodno je potrebno upoznati se s načinom oslobađanja ili izolacije tijela (konstrukcijskih elementa) od veza,
kojim je tijelo vezano za okoliš, odnosno konstrukciju.

4.1. Veze i reakcije veza

Elementi (kruta tijela) raznovrsnih konstrukcija i strojeva su međusobno vezana jednostavnijim ili složenijim vezama u
određeni mehanički sustav. Veze su također kruta tijela ili konstrukcijski elementi. Zbog proučavanja ravnoteže sila
koje djeluju na vezano kruto tijelo, potrebno je tijelo osloboditi od veza, odnosno izolirati ga od utjecaja okoline.
Utjecaj veza na kruto tijelo zamjenjuje se silama ili spregovima sila – reakcijama veza, koje pridodajemo tijelu na onim
mjestima gdje su te veze uklonjene.
Postupak uklanjanja veza i njihova zamjena reakcijama obično se naziva princip oslobađanja tijela od veza ili izolacija
tijela. Ako se princip izolacije primjeni na izdvajanje dijela tijela od ostatka tijela, tada se u zamišljenom presjeku
javljaju unutarnje sile, a sam se postupak naziva princip reza.
U nastavku ćemo pobliže objasniti način oslobađanja od veza kojima su najčešće vezani konstrukcijski elementi u
mehanički sustav. Pored razmotrenih načina vezivanja, jasno je da u inženjerskoj praksi postoje i drugi načini, koje se
obzirom na ograničeni prostor i vremena u nastavi neće analizirati.
a) Užad i kablovi
Elementi veze kao što su: užad, remenje, kablovi, lanci i žice, smatramo idealno savitljivim tijelima koja mogu prenositi
samo uzdužne vlačne sile.
tavanica
uže
(a) (b) FS
B
O r O r
uže (kabel)
FS kolotura
FS∗
A
FS
blok

svjetiljka (b)
Fg (a)
Fg

Slika 4.1. Veza užetom (kabelom) Slika 4.2. Uloga koloture

Neka je svjetiljka (slika 4.1.a) težine Fg privezana za tavanicu pomoću užeta (kabela) AB. Ako zamislimo da smo
prerezali uže AB, razvidno je padanje svjetiljke prema dolje, stoga je sila reakcije užeta FS usmjerena suprotno, tj.
prema tavanici (slika 4.1.b). Dakle, očito je reakcija FS jednaka po iznosu težini svjetiljke Fg , ali je usmjerena
suprotno od smjera popuštanja veze.
U inženjerskoj praksi često se susreće uže na konstrukcijskom elementu koji se naziva kolotura (slika 4.2.a). Koloture
mogu biti nepomične i pomične. Kombinacijom više kolotura nastaje koloturnik kojim se ostvaruje efekt da se manjom
silom savladava veća sila ili opterećenje na dužem putu. Koloture služe i za promjenu pravca sile. U to se lako možemo
uvjeriti.
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 46

Ako oslobodimo bloka od veza proizlazi da je iznos sile FS jednaka težini bloka Fg (slika 4.2.b). Postavljanjem
momentne jednadžbe za okretište koloture O lako odredimo da je FS = FS∗ . Dakle, vlačna sila je duž cijelog savitljivog
užeta jednaka po iznosu. Ova tvrdnja vrijedi samo uz zanemarenje trenja između užeta i koloture. Pravac reakcijske sile
duž užeta ovisan je samo o savijenosti užeta.
b) Štapovi i opruge
Štap kao element veze pogodan je za prenošenje vlačnih i tlačnih sila. Štap može biti ravan, kutni ili zakrivljen (slika
4.3). Ako na štapu ne djeluje vanjska sila, tada štap prenosi sile u pravcu zglobova štapa.
vlačni štap tlačni štap
FA FB FA FB
A B A B

B
zakrivljeni štap FB

FB

B
FA A kutni štap
FA
A

Slika 4.3. Ravni, zakrivljeni i kutni štapovi mogu prenositi i vlačnu i tlačnu silu

Slično štapu, i spiralna opruga, ako je je tako konstruirana, može prenositi vlačnu i tlačnu silu. Postoje opruge koje
mogu prenositi samo vlačnu ili tlačnu silu, kao i opruge za još neka druga opterećenja.

l Djelovanjem vlačne sile duljina opruge se povećava, a

djelovanjem tlačne sile smanjuje. Promjena duljine opruge
ovisi o iznosu vlačne ili tlačne sile i karakteristici opruge.
Sila je linearno ovisna o karakteristici opruge k i promjeni
duljine opruge x.
x
F=kx F =kx.
Karakteristika opruge k ovisi o geometriji opruge i vrsti
materijala iz kojeg je opruga napravljena. Jedinica za
x mjerenje karakteristike opruge je N/m i njegove decimalne
F=kx jedinice (na primjer N/mm, kN/cm, …).
Karakteristika opruge označava iznos sile kojom se opruga
optereti da bi joj se duljina povećala ili smanjila za jedinicu
duljine. Tako na primjer, k = 100 N/cm kazuje da sila od
Slika 4.4. Vlačna i tlačna spiralna opruga
100 N produlji (ili skrati) duljinu opruge za 1 cm.

c) Glatka podloga i pomični oslonac

Glatka ili idealna površina je površina bez trenja ili je trenje jako malo pa se može zanemariti. Reakcijska sila Fn je
okomita na ravninu oslanjanja (tangentu!), a usmjerena je prema tijelu, odnosno suprotno od smjera popuštanja veze
(slika 4.5). Reakcije hrapavih podloga bit će posebno razmotrene u poglavlju o trenju.

Fg FS

t
Fn
n Fg F⋅ n
(a)
(b)
Slika 4.5. Reakcija glatke podloge; zakrivljene (a) i ravne (b)
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 47

U ovaj oblik veze može se ubrojiti i pomični oslonac. Pomični oslonac je veza koja dopušta translacijski pomak tijela
(nosača, štapa) po ravnini oslanjanja. Reakcijska sila pomičnog oslonca je uvijek okomita na ravninu oslanjanja, a može
biti usmjerena prema tijelu ili od tijela (slika 4.6).

F F
F
A
A A

FA FA
FA

Slika 4.6. Reakcija pomičnog oslnca je uvjek okomita na ravninu oslanjanja bez obzira na opterećenje nsača (štapa)

d) Zglobna veza i nepomični oslonac

Spoj dvaju tjela kroz njihove kružne otvore s umetnutom osovinicom ili svornjakom naziva se valjkasti zglob (slika
4.7). Valjkasta zglobna veza omogućava rotaciju oko osi zgloba jednog tijela u odnosu na drugo. Ako je drugo tijelo
nepomična okolina tada se ta veza naziva nepomični oslonac.

valjkasti zglob FCy FC∗x

F1 F1 FCx
C F2 F2
FC∗y

B FAx FBx
A nepomični oslonci

FAy FBy

Slika 4.7. Reakcija valjkaste zglobne veze prolazi kroz os zgloba, uobičajeno se rastavlja na dvije pravokutne komponente

Reakcijska sila valjkastog zgloba ima proizvoljni pravac djelovanja, koji prolazi kroz os zgloba. Obično se reakcijska
sila valjkastog zgloba rastavlja u dvije međusobno okomite ili pravokutne komponente, najčešće u smjerovima
koordinatnih osi. Reakcijska sila može biti usmjerena prema, ili od tijela.

F F F
A
FAx FAx A A

FA FAy FA FAy FA

Slika 4.8. Reakcijska sila nepomičnog oslonca je kosa ako je opterećenje koso; obično se rastavlja u dvije pravokutne komponente

Pravac reakcijske sile nepomičnog oslonca (slika 4.8.) ovisan je o pravcu opterećenja. Ako je opterećenje koso, reakcija
je kosa, koje se obično rastavlja u dvije pravokutne komponente. Ako je nosač opterećen okomito na njegovu uzdužnu
os, tada je reakcija nepomičnog oslonca okomita na uzdužnu os nosača.
e) Uklještenje
Uklještenje je poseban oblik veze koja onemogućava translaciju i rotaciju tijela (nosača - konzole).
(a) (b)
F F
MA
A A
MA
FAx

F FAy

Slika 4.9. Reakcija uklještenja je sila i spreg sila; konzola opterećena vertikalnim (a) i kosim (b) opterećenjem
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 48

Reakcija uklještenja sastoji se od sile i sprega sila. Ako je opterećenje nosača (konzole) koso tada je i reakcijska sila
kosa, koju se rastavlja na dvije pravokutne komponente. Reakcijski moment sprega sila naziva se moment uklještenja.
U tablici 4.1. sažeto i pregledno navedene su razmotrene veze i njihove reakcije.
Tablica 4.1. Reakcije idealnih veza
Vrsta veze Reakcija veze Vrsta veze Reakcija veze
Uže (žica, lanac, kabel) Vlačna sila u pravcu užeta Klizač na vodilici ili u Sila okomita na ravninu klizanja
cilindru
B

ili
α A
α A

Ravni štap zanemarive mase Vlačna ili tlačna sila u pravcu Valjkasti zglob Kosa sila, koju možemo rastaviti u
štapa dvije pravokutne komponente
B
ili
α
ili
α α A
A α A

Zakrivljeni štap zanemarive Vlačna ili tlačna sila u pravcu Pomični oslonac Sila okomita na ravninu oslanjanja
mase zglobova štapa

B ili

α
α
A A α
A
ili

Glatka podloga Okomita sila na podlogu Nepomični oslonac Kosa sila, koju možemo rastaviti u
dvije komponente.

α
ili

α α

Glatki izdanak Okomita sila na štap (gredu) Uklještenje Spreg sila i kosa sila, koju možemo
rastaviti u dvije komponente

ili

Valjak na glatkoj podlozi Okomita sila na podlogu Sferni zglob Kosa sila u prostoru, koju obično
rastavljamo u tri komponente

α
α
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 49

f) Kuglasti ili sferni zglob

z Prethodno razmotrenim ravninskim vezama pridodat ćemo
i jednu prostornu vezu nazvanu kuglasti ili sferni zglob.
FAz
Veza s kuglastim zglobom dopušta zakretanje tijela oko
A osi kroz središte zgloba (slika 4.10.). Sila reakcije je
y okomita na moguću os rotacije i uvijek prolazi kroz
FAx FAy
središte zgloba. Reakcijska sila uobičajeno se rastavlja na
tri pravokutne komponente u pravcima koordinatnih osi.
x I valjkasti zglob može poslužiti za prostornu vezu.
Slika 4.10. Reakcija sfernog zgloba su tri pravokutne komponente

4.2. Vrste opterećenja

Prethodno smo pokazali da pored aktivnih sila ili opterećenja na izolirano tijelo ili konstrukcijski element djeluju i
reakcije veza. Sile ili opterećenja možemo svrstati prema načinu djelovanja u koncentrirane i kontinuirane. Do sada smo
razmatrali koncentrirane sile, pretpostavljajući da je opterećenje skoncentrirano u točki. Međutim, strogo rečeno
nemoguće je skoncentrirati opterećenje u jednoj točki ili hvatištu, ali je ova pretpostavka u mnogim primjerima
dopustiva. Na primjer, ako na nosaču AB (slika 4.11.) leži sanduk težine Fg i cilindrična bačva težine Q, za određivanje
reakcija u osloncima A i B, pretpostavljamo da je nosač opterećen koncentriranim silama, odnosno težinama sanduka i
bačve u točkama kontakta C i D (slika 4.11.b).

sanduk bačva (b)

(a) Fg Q

C D
nosač FA FB
A B
Slika 4.11. Koncentrirana opterećenja

U inženjerskim zadacima često se susreće kontinuirano opterećenje raspoređeno po duljini, površini ili volumenu. Tako
na primjer, težina nekog tijela je rezultanta volumenski raspoređenih sila; koja ima hvatište u težištu, o tome će više biti
govora kasnije. Sile kojima tekućina tlači na dno ili bočnu stijenu spremnika je također primjer kontinuiranog
opterećenja. Sličan primjer su i tlačne sile vjetra na stupove dalekovoda ili opterećenje zimi krova zgrade sa snijegom.
Ovdje ćemo spomenuti samo dva primjera kontinuirano raspoređenog opterećenja. Jednoliko kontinuirano opterećenje s
konstantnim intenzitetom q i kontinuirano opterećenje s linearno promjenjivim intenzitetom q(x). Kontinuirano
opterećenje zadaje se intenzitetom q, tj. iznosom sile u N ili kN na duljini od 1 m, i duljinom djelovanja l. Tako na
primjer q = 100 N/m znači da na 1 m duljine djeluje opterećenje od 100 N.

(a) q (b)
q

l l

Fq = ql 1
Fq = ql
2

l/2 2l 1l
3 3

Slika 4.12. Jednoliko (a) i linearno promjenjivo (b) kontinuirano opterećenje

Jednoliko kontinuirano opterećenje može se modelirati u obliku pravokutnika, a linearno promjenjivo kontinuirano
opterećenje modelira se u obliku pravokutnog trokuta (slika 4.12.).
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 50

U zadacima statike krutih tijela kontinuirano opterećenje može se zamijeniti skoncentriranim opterećenjem ili
rezultantom Fq s hvatištem u težištu pravokutnika (slika 4.12.a) odnosno pravokutnog trokuta (slika 4.12.b). Rezultanta
kontinuiranog opterećenja usmjerena je u smjeru djelovanja opterećenja q s iznosom koji odgovara "površini"
pravokutnika odnosno trokuta.

4.3. Ravnoteža skupa sila u ravnini

Radi lakšeg razumijevanja i ovladavanja postupaka u rješavanju zadataka ravnoteže sila, prvo ćemo razmotriti
ravnotežu skupova sila u ravnini. U sljedećem poglavlju razmatramo i ravnotežu skupova sila u prostoru. Treba
spomenuti i da mnoge inženjerske zadaće sadrže opterećenja koja obično leže u istoj ravnini ili se jedna ravnina može
postaviti kroz dana opterećenja.

a) Uvjeti ravnoteže općeg skupa sila u ravnini

Već smo u razmatranju postupka redukcije općeg skupa sila u ravnini zaključili da se u proizvoljnoj točki redukcije O
ravninski opći skup sila može zamijeniti silom FR i momentom sprega sila MO. Da bi ovaj skup sila bio u ravnoteži,
nužan i dostatan uvjet je FR = 0 i MO = 0.

Kako je iznos rezultirajuće sile FR određen izrazom FR = + FR2x + FR2y , jasno je da projekcije rezultante na
koordinatne osi FRx i FRy moraju biti jednake nuli.

y Dakle, uvjeti ravnoteže općeg ravninskog skupa sila mogu

se zapisati u obliku:
n
F2 F1 FRx = ∑ Fix = 0
M1 i =1
α2 n
O1
α1 FRy = ∑ Fiy = 0
A2 i =1

O A1 m n
M O = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 . (4.1)
α3 x j=1 i =1
A O2
Prve dvije jednadžbe se obično nazivaju jednadžbe sila, a
M2 treća je jednadžba momenata.
F3
Ako su zadovoljene jednadžbe sila tada nema translacije, a
zadovoljena treća jednadžba momenata isključuje rotaciju
Slika 4.13. Uvjeti ravnoteže općeg skupa sila u ravnini tijela.

Iz jednadžbi (4.1) proizlazi da će opći skup sila u ravnini biti u ravnoteži samo ako je zbroj projekcija sila na os x i os y
jednak nuli te ako je zbroj momenata spregova sila i zbroj momenata sila za neku točku O jednak nuli.
Ovo su tzv. bezuvjetni uvjeti ravnoteže općeg skupa sila u ravnini.
Uvjeti ravnoteže općeg skupa sila u ravnini mogu se zapisati još na primjer u oblika:
n m n m n
FRx = ∑ Fix = 0 M O = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 M O1 = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 . (4.2)
1
i =1 j=1 i =1 j=1 i =1

gdje os x ne smije biti okomita na pravac provučen kroz točke O i O1 (slika 4.13.).
Također se uvjeti ravnoteže općeg skupa sila u ravnini mogu zapisati u obliku:
m n m n m n
M O = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 M O1 = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 M O 2 = ∑ M j + ∑ M OFi = 0 . (4.3)
1 2
j=1 i =1 j=1 i =1 j=1 i =1

gdje točke O, O1 i O2 ne smiju ležati na istom pravcu (slika 4.13.).

b) Uvjeti ravnoteže paralelnog skupa sila u ravnini

Ako je, na primjer, ravninski paralelni skup sila paralelan s koordinatnom osi x (slika 4.14.), tada uvjeti ravnoteže glase:
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 51

y n
FRx = FR = ∑ Fi = 0
F1 i =1
A1
n
M O = ∑ M OFi = 0 . (4.4)
F2 A2 i =1

Pored bezuvjetnih uvjeta ravnoteže (4.4) paralelnog skupa

A3 F3 sila u ravnini, uvjeti ravnoteže mogu se zapisati i u obliku:
n n
O x
M O = ∑ M OFi = 0 M O1 = ∑ M OFi = 0 . (4.5)
O1
A4 F4 i =1 i =1
1

gdje pravac povučen kroz točke O i O1 ne smije biti

paralelan sa skupom sila.

Slika 4.14. Uvjeti ravnoteže paralelnog skupa sila u ravnini

Poseban oblik paralelnih sila su tzv. kolinearne sile, tj. sile na istom pravcu djelovanja. Za njihovu ravnotežu dovoljan
je uvjet da je zbroj sila u pravcu djelovanja jednak nuli.
n
FR = F1 + F2 + . . . + Fn = ∑ Fi = 0 . (4.6)
i =1

c) Uvjeti ravnoteže konkurentnog skupa sila

Konkurentni skup sila je u ravnoteži ako su zadovoljene dvije jednadžbe:
y n
FRx = ∑ Fix = 0
F2 i =1
F3 n
F1
FRy = ∑ Fiy = 0 . (4.7)
i =1

Pored analitičkih uvjeta ravnoteže konkurentnog skupa sila u

O x ravnini (4.7) često se u rješavanju zadataka primjenjuje i
grafički postupak, koji se sastoji u crtanju zatvorenog poligona
sila (vidi poglavlje 2.4 i primjer 2.2).
Slika 4.15. Uvjeti ravnoteže konkurentnog skupa sila u ravnini

U analizi ravnoteže triju konkurentnih sila često se primjenjuje i grafo-analitički postupak. Ovaj se postupak sastoji u
crtanju zatvorenog trokuta sila i primjene sinusova i kosinusova poučka iz trigonometrije u izračunavanju nepoznanica.

d) Posebni primjeri ravnoteže tijela opterećenog s dvije ili tri sile

U inženjerskoj praksi u analizi rešetkastih nosača ili općenito štapnih konstrukcija i mehanizama, redovito se javljaju
primjeri tijela (štapa, ploče, … ) opterećenog s dvije ili tri sile.
Sukladno razmatranju u poglavlju 2.2 o ravnoteži dviju kolinearnih sila, može se ustvrditi da će tijelo ili dio
konstrukcije, opterećeno s dvije sile mirovati, a sile biti u ravnoteži, samo ako se one nalaze na istom pravcu djelovanja,
istog su iznosa, a suprotnih smjerova. Primjera radi, sile istih iznosa FA = FB su u ravnoteži samo na slici 4.16.c (kutni
štap miruje!), dok na slikama 4.16.a i 4.16.b one nisu u ravnoteži premda su istih iznosa (kutni štap se giba!).

FA FA FA

A A A
FB

FB FB
(a) (b) B (c) B
B
Slika 4.16. Ravnoteža dviju sila; sile na slikama (a) i (b) nisu u ravnoteži a na slici (c) jesu u ravnoteži
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 52

Ako na kruto tijelo (štap) djeluju tri sile i ako su zadovoljene prve dvije jednadžbe sila (4.1.), treća jednadžba momenata
bit će zadovoljena samo ako su sile konkurentne (imaju zajedničko hvatište) ili paralelne. Jednadžba momenata može
biti zadovoljena samo ako se pravci djelovanja sijeku u zajedničkoj točki C (slika 4.17.a) – konkurentne sile.

C
F (b)

(a) A B
F
A B FA FB
FA FB

Slika 4.17. Ravnoteža triju sila

U rješavanju zadataka, u kojima se pravci djelovanja triju konkurentnih sila sijeku u jednoj točki može se umjesto
jednadžbi (4.7) koristiti grafički uvjet ravnoteže – zatvoren trokut sila.
Ako su dvije sile međusobno paralelne (slika 4.17.b) onda mora i treća sila biti paralelna s prve dvije sile. Uz
zadovoljavanje uvjeta (4.1.), i ove paralelne sile su u ravnoteži.
e) Rješavanje zadataka ravnoteže skupova sila
Redoslijed rješavanja zadataka pri ravnoteži konkurentnog, paralelnog ili općeg skupa sila, što djeluju na vezano kruto
tijelo ili konstrukcijski element, je sljedeći:
1. izdvojiti tijelo, odnosno element konstrukcije i prikazati zadane sile
2. osloboditi tijelo od veza, tj. zamisliti da su veze uklonjene, a njihovo djelovanje zamijeniti reakcijama veza
(silama i/ili spregovima sila)
3. odabrati pravokutni koordinatni sustav tako da njegove osi budu paralelne, odnosno okomite na što više
pravaca sila
4. napisati jednadžbe ravnoteže sukladno o kojem se skupu sila radi (konkurentnom, paralelnom ili općem)
5. riješiti jednadžbe ravnoteže, tj. odrediti nepoznate veličine.
Najvažniji korak u rješavanju zadataka je oslobađanje tijela od veza, odnosno zamjena uklonjenih veza reakcijskim
silama ili spregovima sila. Ponekad se u redoslijedu može odabrati pravokutni koordinatni sustav prije oslobađanja
tijela od veza. Nepoznate veličine mogu biti reakcijske (ili akcijske) sile, odnosno spregovi sila, ili geometrijske
veličine (duljine, kutovi, …).
Zadaci gdje je broj nepoznatih veličina veći od broja jednadžbi ravnoteže nazivaju se statički neodređeni zadaci.
Statički određeni zadaci imaju nepoznatih veličina onoliko koliko i ravnotežnih jednadžbi. Dakle, broj nepoznatih
veličina ili nepoznanica kod statički određenih zadataka odgovara broju jednadžbi ravnoteže. Stoga su kod općeg skupa
sila moguće tri nepoznanice, paralelnog i konkurentnog skupa samo dvije nepoznanice.
Zadatke čiji je broj nepoznanica veći od broja jednadžbi ravnoteže ne možemo rješavati metodama statike krutih tijela.
Statički neodređene zadatke moguće je rješavati kad se napusti pretpostavka o krutosti tijela i uzmu u obzir njegove
deformacije. U nauci o čvrstoći pokazat će se način rješavanja i takvih zadataka.

Primjer 4.1. Na glatkoj kosini, koja zatvara s horizontalom kut α = 300, miruje blok težine Fg = 100 N, vezano užetom
AB, koje s vertikalnom stijenom zatvara kut β = 450. Odrediti silu u užetu i reakciju kosine.
Rješenje:
Blok miruje pod djelovanjem triju uravnoteženih sila; težine bloka Fg, sile u užetu FS i reakcije kosine Fn. Pravci
djelovanja ovih sila sijeku se u točki A. Blok oslobođen od veza prikazan je na slici 4.18.b, gdje je težina bloka
usmjerena prema dolje, sila u užetu u pravcu AB, a reakcija kosine okomito na kosinu.
Nepoznate veličine su reakcija kosine Fn i sila u užetu FS, pa zaključujemo s obzirom na uvjete ravnoteže konkurentnog
skupa sila da je zadatak statički određen. Zadatak možemo riješiti na tri načina: analitički, grafo-analitički i grafički.
Analitički način. Početak osi koordinatnog sustava postavimo u točku A (slika 4.18.c). Napišimo jednadžbe ravnoteže
sukladno jednadžbama (4.7).

∑ Fix = Fn cos 600 − FS cos 450 = 0

Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 53

∑ Fiy = Fn sin 60 0 + FS sin 45 0 − Fg = 0 .

B (b) (c)
(a)
β y

FS Fn FS Fn
blok

A 450 600
A=O x
α Fg Fg

Slika 4.18. Uz primjer 4.1 – analitičko rješenje

Supstitucijom numeričkih podataka i rješavanjem jednadžbi izračunamo:

FS = 51,8 N i Fn = 73,2 N.
v v
Grafo-analitički način. Crtanje trokuta sila počnimo od zadane sile Fg . Iz šiljka vektora sile Fg povlačimo dužinu
v
paralelnu pravcu reakcije kosine (okomito na kosinu!), a iz početka (zaperka) vektora Fg crtamo dužinu paralelnu
v
pravcu sile u užetu, tj. paralelno s AB , slika 4.18.e. Od šiljka sile Fg do sjecište spomenutih dužina određena je
v v v
reakcija kosine Fn , a od sjecišta dužina do zaperka sile Fg je sila u užetu FS . Budući da se radi o ravnoteži sila, trokut
v v
sila mora biti zatvoren, tj. sve sile moraju imati isti smjer obilaženja ili nizanja. Pravci reakcija FS i Fn zatvaraju s
v
pravcem djelovanja sile Fg kutove prema slici 4.18.e.

B (d)

β FS
450

blok (e)
Fg
A 300 F
n

α
Slika 4.18.-nastavak- Uz primjer 4.1 – grafo-analitičko rješenje

Na temelju sinusova poučka može se pisati

Fg Fn FS
.
[
sin 180 − (30 0 + 450 )
0
] = sin 45 0
=
sin 300
Odavde se lako izračuna:
FS = 51,8 N i Fn = 73,2 N.
Grafički način. Nacrtamo oslobođeno tijelo u mjerilu u planu položaja – slika 4.18.g. Za grafičko rješenje zadatka
v
treba silu Fg nacrtati u odgovarajućem mjerilu. Uzmimo mjerilo da duljini od 1 cm odgovara sila od 25 N, tj.
∧ v
1 cm = 25 N . Dakle, nacrtamo silu Fg duljine 4 cm. Trokut sila (slika 4.18.h) crtamo na isti način kao prethodno
v v
opisano skiciranje grafo-analitičkog načina. Izmjerimo duljine sila FS i Fn te ih pomnožimo s mjerilom. Dakle,
možemo pisati
25 N 25 N
FS = 2,1 cm ⋅ = 52,5 N Fn = 2,9 cm ⋅ = 72,5 N .
1 cm 1 cm
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 54

B (f) (g)

β v
FS Fn
FS (h)

v
blok Fg

A v
Fn ∧
Fg 1 cm = 25 N
α

Slika 4.18.-nastavak. Uz primjer 4.1 – grafičko rješenje

Primjećujemo da rješenja grafičkim načinom malo odstupaju od prethodna dva rješenja. Ova odstupanja nastaju zbog
poteškoća u preciznom crtanju i mjerenju.

Primjer 4.2. Homogeni štap, nagnuti pod kutom α = 300, duljine l = 2 m i težine Fg = 500 N, zglobno je učvršćen u A,
a u točki B oslanja se na glatku vertikalnu stijenu. Odrediti reakcije zgloba A i glatke stijene u B.
Rješenje:

(a) (b) FB (c)

C B
B

FA
Fg
FA
A α β α E 49,10
A Fg D
FB
Slika 4.19. Uz primjer 4.2

v
Ucrtamo reakciju u točki B (slika 4.19.b) i produljimo pravac djelovanja težine Fg i reakcije FB. One se sijeku u točki
C. U toj točki siječe se i pravac djelovanja reakcije FA, sukladno ravnoteži triju ne paralelnih sila.
Zadatak ćemo riješiti grafo-analitičkim načinom. Prethodno moramo odrediti kut β koji zatvara pravac sile FA s
horizontalom, a potom ćemo uz primjenu trigonometrijskih funkcija odrediti reakcije.
CE l sin α
Iz slike 4.19.b slijedi da je tan β = = 1 = 2 tan α , odavde izračunamo da je β = 49,10.
AE 2 l cos α

Fg Fg
Pomoću slike 4.19.c odredimo nepoznate reakcije: FB = 0
= 433 N i FA = = 662 N .
tan 49,1 sin 49,10

Primjer 4.3. Odrediti reakcije u osloncima nosača oslonjenog i opterećenog prema slici 4.20.a.
Rješenje:
(a) F = 300 N
(b)
F = 300 N y
F sin600 +
600 B 60 0
B
A FAx
0 x
A F cos60
30 cm 20 cm 30 cm 20 cm
FAy FB

Slika 4.20. Uz primjer 4.3

Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 55

Rastavimo silu F na komponente u smjeru osi x i y, te ucrtajmo reakcije u osloncima A i B kako to pokazuje slika
4.20.b. Napišimo jednadžbe ravnoteže za oslobođeni nosač:

∑ Fix = FAx + F cos 60 0 = 0

∑ Fiy = FAy − F sin 60 0 + FB = 0

∑ M Ai = − F sin 60 0 ⋅ 30 + FB ⋅ (30 + 20) = 0 .

F

Nakon uvrštavanja iz jednadžbi izračunamo:

FAx = −150 N FB ≈ 156 N i FAy ≈ 104 N .

Ukupna reakcija oslonca A je FA = FA2x + FA2y = (−150) 2 + 104 2 ≈ 183 N .

Primjer 4.4. Odrediti reakcije prednjeg i zadnjeg para kotača ili "mosta" traktora s priključnim oruđem u stanju
mirovanja. Zadano: Qt = 50 kN, Qpr = 10 kN, lp = lz = 1,5 m, lpr = 2 m.
Rješenje:
Jednadžbe ravnoteže jesu
y
∑ Fiy = −Qpr + FZ − Qt + FP = 0
+
x F
S ∑ M Z i = FP ⋅ l − Qt ⋅ lz + Qpr ⋅ lpr = 0 .
Qt Iz jednadžbi odredimo reakcije na prednjem i zadnjem
paru kotaču:
lz lpr lp lpr
Qpr Z lz lp P FP = Qt − Qpr i FZ = Qt + Qpr + Qpr .
lpr l l l l
FZ l FP
Nakon uvrštavanja zadanih vrijednosti je:
FP = 18,3 kN i FZ = 41,7 kN.
Slika 4.21. Uz primjer 4.4

Primjer 4.5. Nosač oslonjen u A i B opterećen je prema slici 4.22.a. Odrediti reakcije u osloncima.
Rješenje:
(a) (b)
q0 = 600 N/m Fq = 1800 N
y
B +
C B C
A A x
M = 3 kNm 2m 2m M = 3000 N·m
4m
6m 2m
FA FB
Slika 4.22. Uz primjer 4.5

1 1
Ucrtajmo reakcije oslonaca i silu od kontinuiranog opterećenja Fq = q0l = 600 ⋅ 6 = 1800 N u težištu pravokutnog
2 2
trokuta (slika 4.22.b). Napišimo jednadžbe ravnoteže, zbroj sila u smjeru osi y i sumu momenata oko točke A.
∑ Fiy = FA − Fq + FB = 0
F
∑ M Ai = − Fq ⋅ 4 + FB ⋅ 6 − M = 0 .
Nakon uvrštavanja zadanih vrijednosti u jednadžbe ravnoteže, odredimo reakcije:
FB = 1 700 N i FA = 100 N.

Primjer 4.6. Homogena pravokutna ploča težine Fg = 4 kN vezana je zglobno u točki A za čvrsti, a u točki C za
pomični oslonac. Dimenzije ploče i opterećenja prikazane su na slici 4.23.a. Odrediti reakcije u osloncima A i C.
Rješenje:
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 56

y (b)
(a) 4m
FAx 4m
F2 = 3 kN F2 = 3 kN
A D 0 A
50 D 500
FAy
2m

2m
+
B C B x
F1 = 2 kN F1 = 2 kN C
Fg FC

Slika 4.23. Uz primjer 4.6

Pravokutna ploča oslobođena od veza je prikazana na slici 4.23.b. Napišimo jednadžbe ravnoteže:

∑ Fix = FAx − F1 + F2 sin 500 = 0

∑ Fiy = FAy − Fg − F2 cos 500 + FC = 0

∑ M Ai = − F1 ⋅ 2 − Fg ⋅ 2 + FC ⋅ 4 − F2 cos 500 ⋅ 4 = 0 .
F

Rješavanjem jednadžbi uz uvrštavanje zadanih vrijednosti izračunamo tražene reakcije u osloncima

FAx ≈ −0,3 kN , FC ≈ 4,93 kN , FAy = 1,0 kN i

FA = + (−0,3) 2 + 1,0 2 ≈ 1,044 kN .

Ponekad je potrebno izvršiti kontrolu rezultata, na primjer postavljanjem momentne jednadžbe za točku D.
F
∑ M Di = − FAy ⋅ 4 − F1 ⋅ 2 + Fg ⋅ 2 = 0 .
Iz kontrolne jednadžbe izračunamo: FAy = 1,0 kN , a to znači da su prethodni rezultati točni.

4.4. Uvjeti ravnoteže sastavljenih krutih tijela

Obično su tehničke konstrukcije sastavljene iz većeg broja dijelova ili konstrukcijskih elemenata koji su međusobno
vezani. Međusobne veze dijelova konstrukcije nazivaju se unutarnje veze, a veze konstrukcije za nepomične oslonce
nazivaju se vanjskim vezama. Zbog djelovanja opterećenja na sastavljenu konstrukciju pojavit će se u vezama unutarnje
odnosno vanjske reakcije veza.
Utvrđivanje uvjeta ravnoteže sastavljenih krutih tijela pokazat ćemo na primjeru konstrukcije sastavljene iz dva trokuta,
koji su međusobno spojeni zglobom C, a za osnovu vezani također zglobovima odnosno nepomičnim osloncima A i B.
Konstrukcija je opterećena silama F1 i F2 u točkama D i E (slika 4.24.a).

F2
F2

C E
C E F1 D
F1 D (b)

FAx FBx
A y B
A B x
(a) FAy FBy

Slika 4.24. Ravnoteža sastavljenih krutih tijela

Oslobodimo konstrukciju vanjskih veza i ucrtajmo reakcije veza prema slici 4.24.b.
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 57

Poznato nam je da za oslobođenu konstrukciju možemo napisati najviše tri jednadžbe ravnoteže ( ∑ Fix = 0, ∑ Fiy = 0

i na primjer ∑ M AFi = 0) , a imamo četiri nepoznate sile: FAx, FAy, FBx i FBy.
Međutim, to ne znači da je ovaj zadatak statički neodređen. Naime, ako još napišemo jednadžbu momenata za unutarnji
zglob – točku C, bilo za lijevi ili desni dio konstrukcije, dobit ćemo četvrtu jednadžbu i tako odrediti spomenute četiri
nepoznate sile.
Drugi način rješavanja sastoji se u tome da rastavimo konstrukciju na dijelove, ucrtamo reakcije unutarnjih i vanjskih
veza kao na slici 4.24.c i napišemo uvjete ravnoteže za svaki dio.

F2
FCy ∗
FCx C
C FCx E
F1
D ∗
FCy

y
FAx x FBx
A B
(c)
FAy FBy

Slika 4.24 nastavak- Ravnoteža sastavljenih krutih tijela

Prilikom crtanja reakcija unutarnjih veza, sukladno zakonu akcije i reakcije, smjerovi reakcija u zglobu C su
međusobno suprotni.
U ovom primjeru, dakle, dobili bismo šest jednadžbi (tri za lijevi i tri za desni dio) u kojima bi stajalo šest nepoznatih
reakcija veza koje treba odrediti. Napominjemo da su sukladno zakonu akcije i reakcije u unutarnjem zglobu C
komponente FC∗x i FC∗y jednake po iznosu i pravcu djelovanja komponentama FCx i FCy, ali su suprotnog smjera.

Na sličan način mogu se rješavati i druge nepomične sastavljene konstrukcije i mehanizmi u stanju statičke ravnoteže uz
pridržavanje redoslijeda kod ravnoteže ravninskog skupa sila i sljedećih napomena:
1. osloboditi konstrukciju vanjskih veza i ove nadomjestiti reakcijama
2. rastaviti konstrukciju u sastavne dijelove uklanjajući unutarnje veze između konstruktivnih elemenata i
zamjenjujući ih reakcijama
3. na temelju broja nezavisnih uvjeta ravnoteže i broja nepoznatih reakcija utvrditi je li konstrukcija statički
određena
4. odabrati pogodan položaj koordinatnog sustava i momentne točke za konstrukciju u cjelini i za sastavne
dijelove
5. napisati jednadžbe ravnoteže i rješavanjem jednadžbi odrediti nepoznate veličine.

Primjer 4.7. Motorni mehanizam sastoji se od klipa, klipnjače i koljenastog vratila, koji rotira oko osi O. Uz
pretpostavku statičke ravnoteže mehanizma, u prikazanom položaju, odrediti pogonski moment na koljenastom vratilu i
reakcije na cilindru i zglobovima, ako na čelo klipa djeluje sila F = 6 000 N. Poznata je duljina klipnjače lAB = 200 mm i
udaljenost između ležajeva (zglobova) na koljenastom vratilu lOA = 50 mm, te iznos kuta α = 600.
Rješenje:
Prije razmatranja ravnoteže za pojedine članove mehanizma odredimo pomoću sinusova poučka kut β na slici 4.25.a.
sin β sin α l OA
= i odavde slijedi sin β = sin α , odnosno β = 12,50.
l OA l AB l AB
Jednadžbe ravnoteže za klip – slika 4.25.b
∑ Fix = Fn − FS sin β = 0
∑ Fiy = − F + FS cos β = 0 .
Iz jednadžbi lako odredimo reakciju cilindra Fn = 1 330 N i silu u klipnjači FS = 6 146 N.
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 58

sila na čelu klipa

F
(b)
y FS*
cilindar (c)
x Fn
B B
klip B
12,50
β FS β
β
FS*
klipnjača
77,50
A
600 A
M h
(a) A FS
O (d)
α
O koljenasto vratilo FO = FS

Slika 4.25. Uz primjer 4.7

Klipnjača, slika 4.25.c, je primjer štapa opterećena s dvije sile, a one su u ravnoteži ako su istog pravca djelovanja, istog
iznosa a suprotnih smjerova. Stoga se sila FS prenosi klipnjačom po pravcu, smjeru i iznosu na zglob A ("leteći ležaj")
koljenastog vratila, slika 4.25.d. Reakcija u zglobu O ("glavnom ležaju") jednaka je po iznosu sili u klipnjači, FO = FS.
Reakcija zgloba O i sila u klipnjači FS čine spreg sila momenta FS·h. Iznos kraka sprega sila je
h = lOA cos(77,50 − 600 ) = 50 ⋅ 0,954 = 47,7 mm .
Ovaj spreg sila mora se uravnotežiti momentom na koljenastom vratilu, a naziva se pogonski moment motora.
M = FS ⋅ h = 6146 ⋅ 0,0477 ≈ 293 N ⋅ m .

Primjer 4.8. Horizontalni složeni nosač sastoji se iz dva dijela, koji su međusobno povezani zglobom u B. Na lijevom
kraju nosač je u A ukliješten, a na desnom kraju C vezan za pomičan oslonac. Odrediti reakcije uklještenja A, zgloba B
i pomičnog oslonca C. Opterećenja i dimenzije su prikazana na slici 4.26.a.
Rješenje:
Fq = 20 kN
(b) B C
F1 = 40 kN
q = 5 kN/m
FB 2m 2m FC
A B C
F1 = 40 kN
MA
2m 3m 4m FB*
A B
(a) y +
2m 3m x
FA

Slika 4.26. Uz primjer 4.8

Rastavimo složeni nosač na dva dijela i ucrtajmo reakcije, kako to pokazuje slika 4.26.b. Iznos sile Fq = 5 ⋅ 4 = 20 kN.
Napišimo jednadžbe ravnoteže (jednadžbe sila i momenata) posebno za svaki oslobođeni dio složenog nosača:
a). Dio BC
∑ Fiy = FB − Fq + FC = 0
F
∑ M C i = − FB ⋅ 4 + Fq ⋅ 2 = 0 .
Iz jednadžbi ravnoteže izračunamo iznose reakcija:
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 59

Fq ⋅ 2 20 ⋅ 2
FB = = = 10 kN
4 4
FC = Fq − FB = 20 − 10 = 10 kN .

b). Dio BA

∑ Fiy = FA − F1 − FB* = 0

∑ M Ai = M A − F1 ⋅ 2 − FB* ⋅ (2 + 3) = 0 .
F

Iz jednadžbi ravnoteže izračunamo iznos reakcijskog momenta i reakcijske sile na uklještenju A:

M A = F1 ⋅ 2 + FB ⋅ 5 = 40 ⋅ 2 + 10 ⋅ 5 = 130 kN ⋅ m
FA = F1 + FB = 40 + 10 = 50 kN .

ZADACI
4.1. Dva užeta pridržavaju blok težine Q = 20 kN. Odrediti sile u užetima. (Odgovor: FAC = 16,12 kN; FAB = 10,07 kN)

600 C
B
B
A
3
4 60 cm 180 cm
A

Zadatak 4.1. Zadatak 4.2.

4.2. Radnik pridržava homogenu gredicu dimenzija prema slici i težine Fg = 60 N. Kolike su sile u desnoj (A) i lijevoj
(B) ruci radnika? (Odgovor: FB = 120 N; FA = 60 N)
4.3. Kolikom je silom F potrebno djelovati na ručku kolica da bi reakcija na osloncu B bila jednaka nuli? Težina kolica
skupa s materijalom iznosi Q = 1200 N. Dimenzije prema slici. (Odgovor: F = 200 N)
F
F1 = 10 kN F2 = 15 kN

A B
A S
60 cm

1,5 m 1,5 m 1m 1m
50 cm

F3 = 20 kN
47 cm B 53 cm C
Zadatak 4.4.
20 cm
Zadatak 4.3.

4.4. Odrediti reakcije u A i B nosača opterećenog prema slici. (Odgovor: FA = 9,0 kN; FB = -4,0 kN)

4.5*. Kamionet mase m = 1800 kg i dimenzija prema slici prevozi neki sipki teret. Ako je težište tereta x = 400 mm iza
zadnjeg kotača, kolika je masa tereta ako su reakcije prednjeg i zadnjeg para kotača jednake? (Odgovor: mt ≈ 275 kg )
mtg D

S
F

300 C
B
A B A
1125
1125 1675 2m 1m
x

Zadatak 4.5. Zadatak 4.6.

Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 60

4.6*. Homogeni štap AB, lijevim krajem A je zglobno vezan a na desnom kraju u točki B opterećen silom F = 10 kN.
Štap se održava u horizontalnom položaju pomoću kosog štapa CD. Odrediti reakcije u osloncu A i silu u kosom štapu
CD. (Odgovor: FS = 30 kN, FA ≈ 26,5 kN )
4.7*. Ukliješteni horizontalni štap je opterećen zadanim silama prema slici. Odrediti reakcije uklještenja B. (Odgovor:
FB = 7,82 kN, M B = 9,73 kN ⋅ m )

C
F1 = 10 kN B

A C

2m
400
B
2m 2m A
300
F2 = 8 kN
Zadatak 4.7. Zadatak 4.8.

4.8*. Nagnuti homogeni štap AC, duljine l = 6 m i težine Fg = 900 N, oslanja se u točki A o zid i na pod, a u točki B na
vertikalni stup visine h = 2 m. Odrediti reakcije osloncima. (Odgovor: FA = 490 N, FB = 585 N)

4.9*. Konstrukcija je sastavljena od kosog štapa ACD i horizontalnog tankog štapa CB. Odrediti reakcije u
horizontalnom štapu i zglobu D ako je iznos sile F = 50 kN. (Odgovor: FS = 43,3 kN, FD ≈ 66,1 kN)

F F
A B

B C 150

300
300
D 450 450 A

Zadatak 4.9
D Zadatak 4.10

4.10*. Homogena greda AB, duljine l = 3 m i težine Fg = 1 kN održava se u ravnoteži pomoću štapa CD, zanemarive
težine i duljine l1=1,4 m. Greda je u točki B opterećena horizontalnom silom F = 2 kN. Veza grede u točkama A i C su
zglobne. Odrediti silu u štapu i reakciju zglobu A. Ostali podaci na slici. (Odgovor: FS = 3,79 kN, FA = 1,81 kN)

4.11*. Homogeni štap AB težine Fg = 1000 N vezan je užetom u C i oslonjen na glatki pod i stijenu prema slici. Odrediti
reakciju poda u A, stijene u B i silu užeta. (Odgovor: FS = 406 N , FB = 352 N i FA = 1 203 N )
B
M F

A C B
600

1,5 m
4m

C
Zadatak 4.12
D
A 300

2m

Zadatak 4.11
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 61

4.12*. Odrediti reakcije uklještenja konzolnog štapa opterećenog spregom sila momenta M = 4 kN·m i kosom silom
F = 2 kN. (Odgovor: FA = 2,0 kN, M A = 6,6 kN ⋅ m )

4.13*. Ako je nosač opterećen prema slici silom F = 20 kN, spregom sila momenta M = 8 kN·m i kontinuiranim
opterećenjem q = 20 kN/m kolike su reakcije u osloncima A i B? (Odgovor: FA = 15 kN, FB = 21 kN)

q F 1,5 m 2,0 m
M
q1 = 3 kN/m
A C B q2 = 2 kN/m
D E
0,8 m 1,6 m 0,8 m A B

0,8 m 2,2 m 0,5 m

Zadatak 4.13.
Zadatak 4.14

4.14*. U skladištu su poredane vreće šećera tako da je nosač opterećen prema slici. Odrediti reakcije u osloncima A i B.
(Odgovor: FA ≈ 5,51 kN; FB ≈ 2,99 kN )

4.15*. Kruti zakrivljeni štap ABD je u A vezan zglobom, a u B užetom BC te opterećen u točki D silom F = 10 kN.
Odrediti reakciju u zglobu A i silu u užetu BC. Ostali podaci na slici. (Odgovor: FBC ≈ 2 8 kN , FA ≈ 18 kN )

C F=?
0,6 m

300 D
C
B
D

2m
0,5 m

300

F = 10 kN B
A
A 0,3 m 1,0 m
2m
Zadatak 4.16.
Zadatak 4.15.

4.16* Kvadratna ploča težine Fg = 1000 N oslonjena je prema slici. Odrediti iznos sile F ako je reakcija na osloncu A
jednaka nuli. Kolika je reakcija u osloncu B? (Odgovor: F = 366 N , FB = 876 N )

4.17*. Homogena pravokutna ploča težine Fg = 10 kN u točki A je zglobno vezana, a u točki C vezana užetom prema
slici. Odrediti silu u užetu i reakciju zgloba A. Ploča je opterećena spregom sila momenta M = 5 kN·m. Ostali podaci
na slici. (Odgovor: FS ≈ 3,26 kN; FA ≈ 8,83 kN )

4m
400
A D

C F2 = 3 kN
2m

300
D

C
3m

M 300 B
F1 = 2 kN
A Zadatak: 4.18.
B
4m
Zadatak: 4.17.
Inženjerska mehanika – Statika – 4. Ravnoteža skupa sila u ravnini 62

4.18*. Homogena pravokutna ploča težine Fg = 4 kN vezana je zglobno u točki A za čvrsti, a u točki C za pomični
oslonac. Dimenzije ploče i opterećenja prikazane su na slici. Odrediti reakcije u osloncima A i C. (Odgovor:
FA ≈ 2,223 kN; FC ≈ 4,79 kN )

4.19. Odrediti vertikalne reakcije para prednjih i zadnjih kotača traktora ako je poznata težina traktora i sile otpora na
poteznici, te geometrijske veličine. Zadano: Q = 13,4 kN, FRh = 8 kN, FRv = 2 kN, l = 229 cm, lz = 84 cm, lp = 145 cm,
lpr = 105 cm i hpr = 38 cm. (Odgovor: FP ≈ 2,67 kN , FZ ≈ 12,73 kN )

F1 = 50 kN F2 = 30 kN

S
450 B C D
Q A
FRh
2m 2m 2m 1m 1m
hpr

FRv
Z lz lp P
lpr
l Zadatak 4.20.
Zadatak 4.19.

4.20*. Horizontalni složeni nosač sastoji se iz dva dijela, koji su međusobno povezani zglobom u C. Na lijevom kraju
nosač je zglobno vezan u A, u točki B i desnom kraju D vezan je pomičnim osloncima. Odrediti reakcije zgloba A i C,
te pomičnih oslonaca B i D. Opterećenja i dimenzije prikazani su na slici. (Odgovor: FC = FD = 15 kN ; FB = 40,2 kN;
FA = 36,84 kN )
4.21*. Kvadratna ploča težine Fg = 2 kN vezana je pomoću tri štapa prema slici. Odrediti sile u štapovima.(Odgovor:
FC = 1,732 kN , FA = 3,464 kN , FB = −1,732 kN )

F = 4 kN
6m 2m
D 30 0

D E G
2m

3m

A
C
B A B
1m

C 500
2m

Zadatak 4.21. Zadatak 4.22.

4.22+. Na horizontalni štap DG djeluje kontinuirano opterećenje q = 0,6 kN/m. Za horizontalni je štap zglobno vezan
kosi štap EB, koji je oslonjen na glatku podlogu i vezan horizontalnim užetom AC. Odrediti silu u užetu AC reakcije u
B, E i D. (Odgovor: FS = 3,58 kN, FEy = FB = 3,2 kN, FEx = FS, FDy = 1,6 kN i FDx= FEx )