Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Prilozi 2

    Uploaded by

    werasz883
    3 views8 pages
    prilozi

    Original Title

    prilozi 2

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    prilozi

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    3 views8 pages

    Prilozi 2

    Uploaded by

    werasz883
    prilozi

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 8
    133 gasur prs BS i et ndten, Bee nasen ug ly itd, fuera bhdi ndien, bidimo ae bide nodsen itd, a |: bio bih ndsen, bio bi nasen ie dite ndseni, - , tog navina izricanja trpnog stanja u 1 if es ae povatnim lagoloms TY PO jot jedan pe Se azgaja oddvna. (Riiza je zedjana ddavna, pac 2 San godin posvell 6 se aici. (eden an ie ini bit Ge pasveéen ‘i oe agridile Kice u vodi. (Zatim su gridene ke u vedi ) 1.618. yppROMJENTIVE VRSTE RIJECT priLozl satradan je pred skolOm pfitao smijeh i razgovs) ih poavamic pli 1 sly, de anaeirer DOK ot waive 319 its dacima. Jédni dolazé prérano, drigr Kasné i onda te Hoh oe eee Fasc Hestoko t6rbama. (Ivan Kuan: Domaca zadaéa) ndge ndsé, ‘Obavijest © nekoj radnji ili zbivanju katkad sadréi i set mcin i Koo} drugo}okolnost pod kojom se wi bre miespipovjedaé ne ianese te podatke, shtatelyée ma posta gone AM Pkako? zasto? Pripovjedaé Ge na ta pitanja katkad odgovort samo jelaom Ssmijeh je prstao... + -gdje?...idimo, negde siutradéin, tad prilori se mogu doduti i pridjevima (priliéno dobar), priloaima (milo pi pai imenicama (ndkoliko hrastéa). B, piilcimnai ee oe Fiori su {one upitne rijedina koje se kao odgovor oSckuje neki prilog: gd? ada? zisto? Kako? Kaliko? it Po tome kakvu sluzbu imaju prilozi u odnosu na glagol razlikuju se mjesni, sremenski, uzroéni, namjerni, naéinski i koliginski prilozi MJESNI PRILOZI Msn 320, dokle? 321, 1a, ondje, negdie, nigdie, editedie, Yedje, ko *. aleda, siraga, uniira, vant, blizu, podalj Ped DOAN mo, nikamo, nekamo, ikamo, naprhettinee te, je? - dvdje, svagdje, gore, dOlie, kimo? — dvamo, famo, ond natras + aaa? — ovada, nda, onda, mkudd, nbkuday Ukudd, kojeka adi ggakle? — ddavde, ddavle, addvud, Onud, date, pan arian, rtodakle, otnekud odovua, o40zg6, oddzda, i Odastrdga, odneklé, izdaleka, pezaal, izbliza, tblize, Tzvana itd.” ee gokud — dovle, datle, done, donekle. Pritt gap, Kamo i kada raalikuiu se po 2naéenju. Gaje znag, i Ee padio? U tvéenic. Kamo 2038 u koje ints, Ra ma tvérnicu. Kuda znaci kojim praveem Kada hodai? Céstom. Pd eesti - vaers™ nicu, Kode pra 1 prloge vd, ty ndje, Ovdje znat: ma o pored mene, t). pored osobe koja govor © sebi. Ol6vka je Svdje (pored Porat me tom mjestu, pored tebe, t}. pored osobe Kojo} je govor upuce Zant pared tebe) Onde zac: na onom mest» podalje od! mene j ease Je {Poppe Koya govorto seb nit pored oxobe Kolo} je gover upucen be pone (dalje od nas). To vied i za druge priloge ove vste: itd. meng Na vrkg ai ie ar 3 fi, thd, je od govoritelja i suzov tits phe Izuzima se prilog fmo koji znati dnamo i dndje. VREMENSKI PRILOZI kada? ~ sada, tada, Onda, nikadé, nekadd, Ykada, gdj sviakad, avijek, prokjucer, jnéer, danas, sira, Wat, ekod, pekad, kaka, Jeabnas, zimis, prolets, preksindé, sind, jdirds, ndéas, dbdan, dbnoe. dae Sinpsta, ddvno, esto, rjetko, rao, Kasno, prj, posi, pravedob 36, bth Sree im pdibm malotas, sbidvno, sb2%0, takoro, nbpokn itd. oem atkad?~ odsad, otad, odwijek, Odavna, odiskona, odmaléna, odskoro i salt Samed load, dbokoro, dagoding, dovede ial ne MeneTo i UZROCNI PRILOZI on. (eae bes ee Zisto' ~ 2al6, stoga. jet 135 post JEDICNI PRILOZ ‘5 kojim ishodom? — tizalitd, zaman, iuaman, NACINSKI PRILOZI is i a) Kako? ~ ovdkd, kd, ondko, ntkako, ndkako, ikko, kojekiko, svakojako, nomict, wrlimic Nice, némilis, nebpazie, port, poimencé, atomic was gta pli le , stojeeké, lexeeke, , nopako, napret a sernskok, tend, odjedndm, java, svejedno itd. © ‘opal i peat Natinski prilozi nastaju i od pridjeva, to; a) od pozitiva, komparativa ili superlativa opisnih pridjeva: blago, blaz iplaze, brz0, daléko, dalje, hitro, hitrije, ji japo,lesko, ede najteze, alc eo, da, lire, jako, lako, lijepo, ttko, ze, nijteze, ‘Ti se natinski prilozi razikuju od pridjeva u srednj jednin a ae ie lh te a po oon PRILOZI PRIDJEVI ijévesegrd (kako?) véselo. —_Dijéte je (kakvo?) véselo ‘Jelen téT (kako?) bizo. Laine je (kakvo?) brz0. Govorili su (kako?) itho. Priganje je bilo (kakvo?) ftho. Vikao je (kako?) sv? 25ée. _Krétnje su bile (kakve2) sve 208. Mi radimo (kako?) najbolje. To je od svega (kakvo?) ndjbole. b) Naginski prilozi mogu nastati i od posvojnih pridjeva na -ski: bratski, gospodski, hivatski, Idi, Slavénski, SkOISki, vojnicki ta ; Tise prilozi razlikuju od pridjeva po tome sto naéinski prlozi odgovaraju na pitanje kako, a pridjevi na pitanje cj, Kot ili kakav. ‘Govorimo (kako?) hivaiski, Nas jezik je (koji?) hivauski. Zivte (kako?) briuski, TO nije (Kakav ) bratski péstupak. KOLICINSKI PRILOZI pin pn i pl? Kaliko? - ovdliko, toliko, ondliko, nékoliko, ikoliko, miilo, premalo, nimalo, pomalo, minje, vise, prévise, mndgo, premnogo, desta, ddvee, jO%, dpét, ponovo, iznova, sdsvim, potpuno, djslomice, djélomitno, jedanpit, dvépit, eripit it. 323. 324, 326, RAZNI PRILOZI Prilozi evo, e10, eno nepravi su pritozi jer seal i znatenje i uzvig ozorenje na ono sto je blizu govoritelju sluzi gestica ayo, 20, _ pom ko} i nije govoritelj ni sugovoriel eno. U upotrebi ta rae Ste ogita pogotovu u pisanom jeziku kad okolica Iie jasno naznagena, fl® tak ontekst dopust, tbrialjvom se jezku pazina tu reZiku jer bi nag koi? postale istoznaénicama, aul? Uz te prave priloge, koji dodaju glagolima, ima i gitav dodaju se svim vrstama ime zamjenjivati i Gitave reenice. Takvi prilozi u odredenoj mjeri ina odreden natin mijenjaju smisag retenice na koju se odnose ili pak odrazavaju osobni stav onoga tko gover" itt i odgovaraju na odredena pitanja j iz prilog Koji ne odgoveraju na tgyvO™ Tey 5. nskih rijei, glagolima i prilozima, py meat a aU kak = Oh, ma st je s mojim Carapama? esi li ih gdje vidjela, mama? “Da, vidjela sam jédnu Bijelu vranu gdje th nazitva jutrds na tavanu Grigor Vite Rijeé ma u prvom stihu odrazava zabrinutost djetaka koji tradi svoj a rijeé da potvrduje sadrzaj upitne reéenice. Oe earape, Takvi su prilozi po znaéenju vrlo raznovrsni. Mogu izricati: a) potvrdivanje: di, dabme, dakako, dasta, ddista, neosparno, nesitmy svakako, nistinu, zdista, zbilja; nestimnjivo, b) nijekanje: niposto; ©) posebno isticanje: bar, bas, cak, takdder, ipravo; d) nesigurnost: jamatno, mdida, valida, vjerojiino; e) sumnju: ndvodno, taboze; f) suprotnost: mediitim, pak; g) iskljudivanje: simo, jédino; h) zakljuéivanje: dakle; i) dopustanje: ipak idr. PRIJEDLOZI U stiton kad se mijesa svjetldst s mrakom i prvé se zvijézde pale mad vihovi ésdmjenth bregdvd, zarédao je malt bljedi deta s torbom nae baton U rick dd kuée do kucé moleéi aa prénoctie. (Ivo Kozaréanin: Vinogradi zore) Bia, stvari i pojave postoje zajedno nalazeci se u razliéitim medusobnim odnosima. Djeéak 0 kojem se u navedenom tekstu prita mogao je krenut =O svije, kr¥z svijet, po svijétu; =u-siiion, pred stiton, paslije stitona; ~ it kuée, poréd kica, od kucé, dd kuce; ~$ batindm, hex batine; = batindm u riici, pod rikém; ~ 8 térbdm nd ramenu, d ramenu, prekd ramena. - 137 poserta tet (u, kroz, po, s, a) izmedu djetakova hod: ») iamedu djegakove ruk c) izmedu djetaka i bati a) izmedu djegakova rai nad itd.) oznatuju odnose: anja i kuéa (ide od kude do kuée), © i batine (beatin ine (djecak batinom) mena i torbe (torba na ramen), jprompenil neprombenlive picid, SSE pajedlozi Se najéesée Odnose ma imenie i ime ost ina osamostaljenerijeti (prdjev,pridjevna zamjen Mi amo mela ajbolina. Bor smo se asp ang ori s pivima. ie oul arr gas 0 Uz nominat tvokaty nema eta te ozi saz sam s P i i padeta (2dém a Solu U rddise sate be Bo am To Prijedlozi s genitivom: u, éelo, do, dud, is we a hie a i po oe rekon pe; Bo trad), se mj es, ie rh, Prijedlozi s dativom: K(a), suprot, nasuprot, unatoé, usprkos. Prijediozi s akuzativom: kroz, medu, mimo, na, nad, niz, 0, po, pod, pred, u, uz, za. Prijediozi s lokativom: Prijediozi s instrumentalom: medu, nad, pod, pred, s(a), za. Prijedlog k moze glasiti ka ako iza njega slijedi rije? koja potinje jedrenikom ili g, odnosno suglasnigkim skupom koji zavrSava sa k ili g: ka gradu, ka knjizi, ka skoli, ka zgradi. Prijedlog s mode glasiti sa ako iza njega slijede tjesnaénici s, 2, 2 ill suglasni¢ki skupovi gdje je drugi suglasniks, 2, 5, 2: sa sobom, sa sirahom, sa Sevom, sa skolom, sa psom, sa Ksenijom, sa psenicom, sa Brezine (Biezine). Prijediog s naveskom dolazi i onda ako iza njega sliedi samo jedan glas: To se pise sa, a ne sa 6. Navezak mode do¢i i onda ako iza prijedloga slijedi nepromjenjiva rijet, odnosno rijeé koja se u revenici upotrebljava kao da je nepromjenjiva: Sebiénjaci svaku revenicu pocinju sa ja. S takvim @ ponekad se upotrebljavaju i prijedlozi iz, niz, uz: iza sna, niza stranu, uza Zid, a prijedlozi nad, pod, pred imaju takvo a pred nekim zamjenicama: preda se, nada mnom, poda mnom, preda mnom, nada nj itd 327. 328. 138, Si ee a 329, I neki prilozi mogu biti prijedlo: PRILOG PRIJEDLOG Dédi pistije. Paslije mene ides fi. Bilo je toga i prije. Vriti se prije nd

    You might also like