BP 10 193-217 axeh, 991, vice mu UDR ooh: su3saesz wiiae THE | Trgovatka clita kao timbenik modemizacije i hevatske nacionalne integracije Seedesetih godina 19. stoljeda Inna Iveure Tnshes 2 tvrmens mt ri sr rs i fires aia tee acres ae eee imetkom od 30.000 forinti sustrijske vrijedaosti (dalje fav) vet pripadao aoe eerie estar Geo poem ictiajbio ie nado pain 1 pounds Se rs sora, We Ge Pome ‘Sino sn boson grec uo pp i867 lo Rec Zoe 2, VE 385, Zino Here, Pot mat a8, ‘inde gupatanks ponte eke i, Sars BE TB APov pies 18 as ase) 1447, Bro} velesgoraca nije pornat, no prema nekim procjenama ne fini vile od 10% trgovaca ‘osnovan trogodiinju trgovadko-obrmiéka dno brinuo. Ravastel) fkole bio Je pred- s806y 1819.F i Je tek Kao neporretno piskaranje buduéi da novouvedena slobods obrta i {rgovine emogucnje pojedincima i Korporacjama da se medusobne dogova- ‘aj i falja predstavke vidi!* Lovrié je zapravo Komori osporio pravo-ce beni posupak pri steju, proven 10. IX. Za wiegn je Komoratvrdla de jeneprikiadan, ostupa i arava inteese hevatskih trgovece | obrinika, Premde su ponctad napdi na Zagreb Komori bl oped, pone fn alee ac | ee, Soy eae. rant fa sakoba Zfecntin Poser, foe Fe dunce ancora negra Ovo Frinsiomn ne ogg acu rsegafe oj jit prov Pa ai ain eas wot, jens ulavaom vee PseD- oe el ta gad Sg 6 lot ame one potas YeaseDevi pes ms oom) | uz gradaju Zeljeznica u Hevatsko) koje smatram relevantaima za moderni- ‘clk proces | draftveni elo} kojim se bavi.SLAVE, Tre eth nb made. 20 Zakjutao bik itekta kako sau pitanju Zeljeanica zagrebatki trgovci dali in 70} doprinos integracil hrvatske nacje ustajudl u obrani Zagreb kao ne priepornoga poltikog srediita i nastojet ga promaknut u ekonomskiceatar Za diel trgovace w pokussjima ckonomske modernizacije Provincia ov “arvatsko-slavonska gospodarsiaialodba odrlana1 1VEIL, ier le hy nklh endo ow ‘ahijov Minisarsra rgovine da ram se dostave toéaipodaei ostanju hrvatske ‘eivrede, zamisao nije nikako od ried prelazilana djelo. Stove, Komora je {male znatnih teSkoga da utvrdibroj svojih izbornie, « nekmolirofan broj sar. ‘a allo oes aidaoed © Specie, Insti potas Pal Pree dtavin Gnoracins, grado} Snciact # remboposedtcna.an Ha | ieet pt 1, he cm 5000 fe na 3. Jkié weno upozario kako ope xian tao proflire fog noveanog svat doin od grec aro evs, moveable Foi avezjere po arom hogan, meznlicn Komitee eect pimees ‘aw no one cation no tuned se ae propa see omlohavosti naéin novéanih i zemaljskih velikatahe 5? mee OFREE i avall sredstva a ov alavu nacionalnog Pojediai hevatakl tegovei vide dake nisu i javne dj fa aurvrat Segue Jeb Hi gore goa ary Za 0M Ki Mla oe Baas Bet hog est Henk oe 0 14 Pernt pet oyctpremitis,sincasto, komisike poslove, robavjestione,agencie 22 nabart ilug,raradtben pstove imelerace, Moka wa nat seatinentsont mie simbolom novi svina otoceath moguénow namete anova Ana Huts, koa je iz Buddovica doila u Zagreb f 1868. cvorla 7a ine casto i narudfbene posove. Zen utercjaraom sekora bila fe 60h godina aa hrvatsko podrugje doisa erakon eapotsee gredanske emancipecie 1 Te bec Ot je bio postora! mobiiet, pa se trgovcl-bave orprevnitkim, incasso narudfbcnim posloime il otvacaju nove wgovine. Dio trgowaca ula kapital 4 jndustrijake povae (paromlin,evornica kote, dionika draitys (plisara) ‘Hl bankovas dionice, Srogasmatrea da = 60th godiaa vee move vor © ‘moderom podusetniitu Hevatso}. Pritom sm osobno sklona uvjeresja ‘ako poduszmifto alle pripadoosezasebnom soclaom slo, vee odea Bislome sposbnost! i plsedivon, aj ocine deterataces rope sae a e i talc molbe za Hrvatska ckompin bank nis prov i te eto dovol de do banka bit uspjednim pothva- fee papa sawn preg he Neate las kao dovoljne kvlisincije za wopjeh nckog proekta up +e ocjenitvai Reni, Sens Crt thot de Fre nde. He Tat Sr wd atic Ba Sri Ae Tak 1 Fon Mee Des cure Une, of Die Fae etal ab, Ulich Wend St, Bs ints wits, HES Gee at ge ul :vats Teeth din Unbe mde... maw etartava. HELPER E Be ag of iat gs tyre en tbe prosr seal te Wn ae peat Be I jus i poli ‘ ce bi'se zakjutiti kako je udio trgovaca u oblast kulture vedi. Narayno, ajihove je aktimnort najvesa w privredaim institacijama. asPovines sie sa cm ZUSAMMENPASSUNG DIE HANDELSELITE ALS FAKTOR DER MODERNISIERUNG UND DER KROATISCHEN NATIONALEN INTEGRATION WAHREND DER SECHZIGER JAHRE DES 19. Jh, Aurchgefthre werden sosten. Abschlienend Kionte man hinzofigen, ie Tiigkeit der kantiminnischen Elite wihrend der Sechrigerjahre des 19. Jo. die sefgreifenden reformiecenden ‘Eingriffe in der Zeic den Banat Teaa Maloranié ankiindgeen, 216 EMG, Treas lin a ine medi ww SUMMARY "TRADE FLITE AS A FACTOR OF MODERNIZATION AND CROATIAN * NATIONAL INTEGRATION IN THE 1860s The author pret the efor of she wade tarry out te enone, clara and Siar eotiney Eopecly aie a7