POJEDINAC U DRUŠTVU

Socijalna interakcija obuhvata međusobno djelovanje dviju ili više osoba tako da je njihovo
doživljavanje i ponašanje međusobno uvjetovano i međuzavisno.

Kako vidimo druge: stereotipi, stavovi i predrasude

IMPRESIJA ili UTISAK formira se na osnovu manje ili više spontanog i nesvjesnog zapažanja
fizičkog izgleda, izraza lica, glasa, gesta, postupaka ili drugih informacija o osobi. Percepcija
drugih osoba je organizovana cjelina međusobno povezanih dijelova. Neke uočene osobine u
većoj ili manjoj mjeri određuju kakav će dojam o osobi biti a takve se osobine nazivaju
centralnim osobinama (npr.: srdačam, hladan). LOGIČNA POGREŠKA je pojava u kojoj se na
osnovu jedne izražene osobine ili vrste ponašanja neopravdano zaključuje da postoji i druga
osobina. Na primjer, očekuje se da je srdačna osoba i ekstravertirana, da je inteligentna osoba i
maštovita...

STEREOTIP je ustaljeni sklop pojednostavljenih i pretjerano uopćenih osobina koje se pripisuju

cijeloj skupini ljudi. Predstavlja kognitivnu shemu o zajedničkim karakteristikama cijele grupe,
rase, nacije: Japanci su marljivi i tačni...

ATRIBUCIJSKI PROCESI su procesi kojima se osobama pripisuju određena svojstva i

pokušavaju objasniti uzroci njihova ponašanja. U atribucijskom procesu kreće se od vlastitog
iskustva i spoznaje o tome čemu se mogu pripisati uzroci ponašanja.

STAV je relativno trajan, pozitivan ili negativan odnos prema nekoj pojavi – objektu stava.
Objekt stava može biti bilo koja pojava u fizičkom ili socijalnom okruženju pojedinca. Stav se
sastoji od tri komponente:

 spoznaja o objektu stava – kognitivna komponenta

 čuvstveni odnos – emocionalna komponenta
 spremnost na ponašanje – akciona komponenta.

Stavovi se stiču, oblikuju i mijenjaju u procesu socijalnog razvoja pojedinca.

Odnos između stava i ponašanja vrlo je složen. Ponekad pod uticajem zahtjeva i pritisaka iz
okoline ponašanje može biti suprotno stavu. U tom slučaju javlja se KOGNITIVNA
DISONANCA (NEUSKLAĐENOST). Posljedica kognitivne disonance je stanje napetosti i
nelagode.
PREDRASUDA je vrsta negativnog stava prema pripadnicima neke socijalne grupe.
Najpoznatije i najčešće su predrasude prema rasnim, etničkim i religijskim grupama. Imaju
posebno izraženu emocionalnu komponentu.

Agresivno i prosocijalno ponašanje

AGRESIJA je ponašanje kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili
psihički povrijedi. Aktivna agresija je fizički ili verbalni napad što dovodi do fizičkih povreda,
boli ali i ugrožavanja ličnosti napadnute osobe. Pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice
nenamjernim poduzimanjem akcije (namjerno ne učiniti ništa da pomognemo osobi koja pati ili
je boli).

Na pojavu agresivnog ponašanja djeluje više međusobno povezanih

 bioloških – srdžba, osjećaj neprijateljstva, povišeno uzbuđenje i aktivacija organizma

 psiholoških – stanje neugode i napetosti, frustracija, učenje
 situacijskih faktora.

Agresija može biti izražena direktno kada je usmjerena na izvor frustracije ili drugi izvor
agresivnih težnji, ili može biti pomaknuta kada je usmjerena na druge dostupne i dopuštene
ciljeve: na mlađeg brata ili sestru, neživi objekt...

PROSOCIJALNO PONAŠANJE je ponašanje usmjereno na dobrobit drugih, pomaganje

drugima u nevoljii zadovoljavanje njihovih potreba. Mnogo faktora utiče na to da li ćemo ili
nećemo pomoći osobi kojoj je pomoć potrebna. Efekat posmatrača znači da što je veći broj
nazočnih potencijalnih pomagača, smanjuje se spremnost pojedinca da pomogne a produžava se
vrijeme do pružanja pomoći. Difuzija odgovornosti se javlja kada postoji više potencijalnih
pomagača pa je odgovornost podijeljena na više osoba. Tada se pojedinac može odlučiti da ne
pomogne jer više nije jedini koji treba pomoći.

ALTRUIZAM se odnosi na težnju prema dobrobiti drugih ljudi u postupcima pomaganja,

žrtvovanja i odricanja koji nisu izazvani očekivanjem recipročne koristi ili nagrade. Važna
psihološka osnova altruizma je empatija.

Socijalni uticaj

SOCIJALNI UTICAJ je proces u kojem neka osoba ili grupa svojom prisutnošću i ponašanjem
uzrokuje promjene u doživljavanju i ponašanju druge osobe ili grupe. Takvi procesi su: socijalna
facilitacija, difuzija odgovornosti, konformizam.
SOCIJALNA FACILITACIJA je pojava kada prisutnost drugih osoba utiče na izvedbu
pojedinca; istraživanja su pokazala da prisutnost drugih osoba olakšava izvođenje dobro
utvrđenih reakcija a otežava učenje ili sticanje novih oblika reagovanja.

KONFORMIZAM predstavlja promjenu ponašanja ili uvjerenja izazvanu stvarnim ili

očekivanim grupnim pritiskom. Na pojavu konformizma utiču karakteristike grupe, obilježja
situacije i osobine pojedinca povezane sa konformističkim ponašanjem. .