Metodologija (Pitalice I Priručnik)

1.
Deskripcija odgovara na pitanje:

a) Zašto?
b) Kako?
c) Gdje i zašto?
d) Samo ponekad na «gdje» i uvijek na «zašto»
2. Eksplanacija odgovara na pitanje:

a) Zašto?
b) Kako?
c) Gdje i zašto?
d) Samo poneka na «gdje» i uvijek na «zašto»
3. Induktivna metoda je način zaključivanja:

a) od općeg prema posebnom
b) od pojedinačnog i posebnog na opće
c) od pojedinačnog o pojedinačnom
d) od općeg na opće
4. Znanstveni dokaz je:

a) isto što i znanstvena teorija
b) privremeno prihvaćena hipoteza
c) najviši oblik znanstvene spoznaje
d) isto što i znanstveni zaključak
5. Zajednička misao kojom se osmišljava neki predmet, odnos ili pojava, naziva se:
a) Sud
b) Definicija
c) Pojam
d) Hipoteza
6. Spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče (misao koja ima neku istinosnu vrijednost) naziva se:
a) Sud
b) Definicija
c) Hipoteza
d) Pojam
7. Sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma nazivamo:

a) Distinkcija
b) Definicija
c) Dokaz
d) Deskripcija
8. Postupak kojim se objašnjava razlika među pojmovima, naziva se:

a) Distinkcija
b) Verifikacija
c) Definicija
d) Spoznaja
9. Izdvoji ono što ne pripada u kategorizaciju znanstvenih članaka:

a) Izvorni znanstveni članak
b) Prethodno priopćenje
c) Pregledni članak
d) Znanstvena studija
1
10. Metode izvođenja i zasnivanja sudova jesu:
a) Apstrakcija i generalizacija
b) Analiza i sinteza
c) Definicija i divizija
d) Indukcija i dedukcija
11. Prognoziranje na temelju regresijske analize je tipičan primjer:

a) Indukcije
b) Dedukcije
c) Apstrakcije
d) Generalizacije
12. Misaono izdvajanje nekih svojstava i značajki – onoga što se proučava ili promatra i zanemarivanje
ostalih dijelova, je znanstvena metoda koju nazivamo:
a) Generalizacija
b) Specijalizacija
c) Apstrakcija
d) Klasifikacija
13. Izvođenje posebnog iz općeg, suština je znanstvene metode koji nazivamo:

a) Dedukcija
b) Apstrakcija
c) Generalizacija
d) Specijalizacija
14. Ako u istraživanju društvenih pojava ne možemo objasniti neke činjenice pomoću poznatih teorija,
trebamo:
a) odustati od daljnjeg istraživanja jer se radi o nečem izvan mogućnosti ljudske spoznaje
(parapsihologija)
b) tražiti novu teoriju
c) zaključiti da te teorije nisu valjane
d) niti jedan odgovor nije točan
15. Ekonomija pripada području:

a) humanističkih znanosti
b) prirodnih znanosti
c) društvenih znanosti
d) tradicionalnih znanosti
16. Ako zaključujemo od pojedinačnog i posebnog prema općem, riječ je o:

a) deduktivnoj metodi
b) induktivnoj metodi
c) deskriptivnoj metodi
d) verifikacijskoj metodi
17. Metode formiranja pojmova jesu:

a) indukcija i dedukcija
b) analiza i sinteza
c) definicija i divizija
d) normativna i pozitivistička
18. U radove na Sveučilištu, pored doktorskog i magistarskog rada još ubrajamo i:

a) kritički prikaz
2
b) seminarski i diplomski rad
c) znanstveni članak
d) niti jedan od pobrojanih
19. Veleučilišta se razlikuju od Fakulteta po tome što:

a) se nastava na njima organizira u trisemestra
b) nastava može trajati kraće
c) ne provode znanstvena istraživanja
d) imaju samo privatne osnivače
20. Prva i osnovna metoda svake znanosti je:

a) prikupljanje empirije
b) indukcija
c) promatranje
d) dedukcija
21. Znanstvena istraživanja se mogu podijeliti na dvije glavne skupine: FUNDAMENTALNA i

APLIKATIVNA
22. Raščlanjivanje misaonih tvorevina na njihove elemente je metoda koju zovemo ANALIZA.
23. Spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i kompliciranih u još kompliciranije,

predstavlja metodu SINTEZA.
24. Misaono izdvajanje nekih svojstava ili značajki onoga što proučavamo naziva se metoda
APSTRAKCIJA.
25. Misaoni postupak kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do drugog općenitijeg nazivamo metoda
GENERALIZACIJE.
26. Metodu koja unosi red u masi «kaotičnih» podataka nazivamo metoda KLASIFIKACIJA
27. Izvore podataka (informacije, činjenice) za znanstveni rad možemo podijeliti u dvije glavne skupine:
PRIMARNI i SEKUNDARNI
28. Znanstvena pretpostavka, postavljena za objašnjenje neke pojave koju treba provjeriti ili dokazati zove
se HIPOTEZA
29. Zadaća znanosti nije da uvjerava ili preobraća nego da DOKAZUJE
30. Metodologija se može podijeliti u dvije glavne skupine: OPĆA i POSEBNA
3
1. Što je znanost i kako se klasificira?
Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom
razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih
objektivnih metoda istraživanja sa svrhom spoznaje zakona prirodnih i društvenih
zbivanja da se omogući točno predviđanje budućih događaja i maksimalne
djelotvornosti ljudske prakse. Znanost je univerzalna djelatnost koja ne poznaje
nacionalne i državne granice.
Klasifikaciju definiramo kao razvrstavanje, raščlanjivanje, raspoređivanje,
sustavnu podjelu predmeta, pojava po klasama, razredima, rodovima, vrstama,
tipovima s obzirom na njihove opće karakteristike. Klasifikacijom znanosti utvrđuju se
znanstvena područja, polja i grane.
2. Što je uvod?
Uvod je početni dio djela koji čitatelja upoznaje s problematikom i nastoji ga za nju
zainteresirati, mora biti pisan jasno i zanimljivo, ne smije biti niti prekratak niti
predug. U njemu je potrebno opisati problem djela i obrazložiti njegovo rješenje.
3. Što je zaključak?
Zaključak je obavezni dio svakog djela, na sustavan se način sintetiziraju sve bitne
informacije, završni stavovi te znanstvene činjenice, teorije i zakoni koji su izneseni u
osnovnom dijelu djela. On nikada ne donosi nove spoznaje, činjenice ili informacije
već se formulira na temelju prethodno iznesenih spoznaja, teorija i dokaza.
4. Grane ekonomije
Ekonomika poduzetništva, financije, kvantitativna ekonomija, organizacija i
menadžment, međunarodna ekonomija, opća ekonomija, trgovina i turizam, poslovna
informatika, makroekonomija, mikroekonomija, ekonomska matematika i statistika,
marketing, računovnodstvo.
5. Metoda analize
Metoda analize je misaoni postupak u stručnom i znanstvenom istraživanju i u
stručnom i znanstvenom objašnjavanju pojava i procesa gdje se do rezultata dolazi
raščlanjivanjem složenih pojava i složenih misaonih tvorevina na jednostavne dijelove
i elemente i izučavanje svakog dijela i elementa za sebe i u odnosu na druge dijelove
odnosno cjeline.
6. Metoda diobe (divizije)

Divizija je logički postupak kojim se određuje opseg nekog pojma. Divizijom trebamo
objasniti što obuhvaća pojam, tj. moramo ga pojmovno odrediti, npr. regionalno,
lokalno, svjetsko, kontinentalno, nacionalno tržište. Najznačajnije vrste divizije su
divizija prema broju članova, paralelna divizija i subdivizija.
7. Koja je razlika između ankete i metode intervjua?

Anketa –prikupljanje određenih podataka o nekim problemima i procesima na temelju
anketnog upitnika koji mora biti pripremljen unaprijed, može se vršiti neposredno, ali i
na druge načine (npr. putem pošte)
Intervju – provodi se usmeno, putem razgovora, provodi se putem razmjene misli i
ideja. Mora se pripremiti unaprijed i pitanja moraju biti vezana uz određenu
problematiku. Intervju je elastičniji.
8. Što je enciklopedija?
Enciklopedija je djelo u kojem se abecednim, ili kojim drugim metodičkim slijedom,
okupljaju i sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima – opća
enciklopedija, sva građa jedne znanosti, umjetnosti ili područja – strukovna ili
poslovna enciklopedija.
9. Što je metoda kompilacije?

Metoda kompilacije je postupak preuzimanja tuđih promatranja, spoznaja, zaključaka,
sudova i rezultata. Ne može se svrstati u znanstvenu metodu budući da se ona
prvenstveno koristi rezultatima znanstvenoistraživačkog rada drugih autora. Nužno je
koristeći ta opažanja i iskustva za rješavanje vlastitih problema, citirati te autore
odnosno napomenuti da se preuzelo od drugih.
10. Navedi primjer navođenja literature

Kovačić, A., U registraturi, Mladost, Zagreb, 1964.
11. Obilježja i cilj znanosti

Temeljna obilježja znanosti su: Društveni karakter znanosti, Jedinstvenost znanosti,
Jedinstvo znanstvene teorije i prakse, Kreativnost u znanosti, Svjestan kolektivni rad
znanstvenika, ubrzani razvoj znanosti, sličnost u etapama razvoja znanosti, dinamički
karakter znanosti, znanost kao komponenta kulture, diferencijacija i intergracija
znanosti. Krajnji cilj je unapređenje proizvodnje ili društvenih odnosa.
12. Nabroji znanstvena područja i stručne radove

Znanstvena područja: Prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo,
društvene znanosti, humanističke znanosti, umjetničko područje, interdisciplirana
područja znanosti i interdisciplirana područja umjetnosti.
Stručni radovi: stručni članak, stručni prikaz, magisterski stručni rad,
stručni elaborat, stručna eskpertiza, stručni izvještaj, meditacija, recenzija i vodič i
ostala stručna djela.
13. Što je pojam?

Pojam je misao koja osmišljava neki predmet ili pojavu odnosno misao o bitnim
karakteristikama onoga što mislimo. Pojmovi se izražavaju riječima pa takav izraz
nazivamo termin ili naziv, ali se ne moraju nužno izražavati terminom ili nazivom
nego i čitavim opisom.
14. Što je hipoteza?

Hipoteza je teorija za koju se misli da bi mogla riješiti neki problem, ali budući da
nismo sigurni u to, privremeno je ne tvrdimo nego ju podvrgavamo postupku koji
treba pokazati njenu istinitost ili neistinitost.
15. Faze kod statističke metode

 Prikupljanje (statističko promatranje) – definiranje skupa, odabranih jedinica i
na taj način utvrđivanje statističke mase na koju valja primjeniti statističku
metodu
 Klasifikacija (statističko grupiranje) – sređivanje statističkih podataka
 Obrada podataka pomoću statističke analize – sam statistički opis pojave nije
dovoljan
 Izvođenje općih zaključaka – uopćavanje i tumačenje dobivenih rezultata i
stvaranje hipoteze o zakonitosti masovnih pojava
16. Objasni razliku između sveučilišta i veleučilišta

Sveučilište je zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja osnovana sa
ciljem unapređivanja znanstvene, nastvne ili umjetničke djelatnosti. Sveučilište putem
fakulteta osigurava studiranje fundamentalnih i primjenjivih znanosti te stjecanje
najviših stupnjeva znanstvenih obrazovanja.
Veleučilišta su visokoškolske ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije te

razvijaju visokostručni i umjetnički, a iznimno i znanstveni rad. Uloga i značaj
veleučilišta u visokoškolskom obrazovanju ogleda se u činjenici da studentima pruža
primijenjena znanja koja ih osposobljavaju za brzo i kvalitetni uključivanje u poslovne
aktivnosti.
17. Imaginarna tabela
18. Što je prazna hipoteza?

Prazna hipoteza je hipoteza koja se ne može provjeriti iako se kasnije može utvrditi da
je bila točna.
19. Nabroji radove priznanja

Djela na preddiplomskim i diplomski studijima: Program, referat, seminarski rad,
završni rad preddiplomskog i stručnog studija, diplomski rad
Djela na poslijediplomskom studiju: kritički prikaz, seminarski rad, magistarski
stručni rad, magistarski znanstveni rad, završni rad poslijediplomskog specijalističkog
studija, doktorski rad – disertacija i habilitacijsko djelo.
20. Pouzdanost ankete

Elementi pouzdanosti:
- anketu treba dobro pripremiti, pitanja moraju biti smišljena, logična i moraju imati
logičan redoslijed
- nužno je da anketu redigira (pregleda) stručnjak
- dobro je da anketu recenzira (pregleda) psiholog
- pitanja treba sastaviti stručnjak, ne smiju biti subjektivna i ne smiju biti spekulativna
- odgovori moraju biti jednostavni
21. Kako se piše citat? Navedi primjer
„Pravednost nije ništa drugo nego korist jačega.“1

1
Konfucije: www.citati.hr
22. Navedi periodičke populacije
Najčešće se tiskaju u redovitim vremenskim razmacima te imaju iste naslove i sličan

sadržaj. Obuhvaćaju časopise, novine, zbornike, publikacije znanstvenih i stručnih
tijela, statistike i sl.
23. Definiraj doktorski rad

Doktorsi rad – disertacija je izvorno znanstveno djelo koje samostalno izrađuje
doktorand na temelju fundamentalnih i primjenjenih istraživanja te primjenom
znanstvenih metoda. Doktorand dokazuje sposobnost djelovanja kao samostalnog
istraživača u znanstvenom području i polju za koje se dodjeljuje doktorat znanosti.
Disertacija mora sadržavati nove znanstvene spoznaje, teorije i zakonitosti.
24. Kakav mora biti stil pisanja?

Treba izbjegavati pisanje u prvom licu jednine i množine, treba izbjegavati upotrebu
izraza kao što su: „opće je poznato...“, treba izbjegavati upotrebu riječi i fraza koje su
kvantitativno neodređene i suvišno teške (malo, puno...) treba izbjegavati upotrebu
tuđica, kod pisanja brojeva u numeričkom i tekstualnom obliku treba primjenjivati
načelo prema kojem se jednoznamenkasti brojevi pišu slovima, a višeznamenkasti
brojevima.
25. Nabroji najmanje 5 obilježja znanosti

Društveni karakter znanosti, jedinstvenost znanosti, jedinstvenost znanstvene teorije i
prakse, kreativnost u znanosti, svjestan kolektivni rad znanstvenika, ubrzani razvoj
znanosti, sličnost etapama razvoja znanosti, dinamički karakter znanosti, znanost kao
komponenta kulture te diferencijacija i integracija znanosti.
26. Koje su znanstvene kategorije

To su pojam, sud, zaključak, definicija, divizija, distinkcija, deskripcija, eksplanacija,
predviđanje, znanstveno otkriće, dokaz, opovrgavanje, znanstveni problem, hipoteza,
teorija, zakon, verifikacija i znanstvena činjenica.
27. Koje se metode ubrajaju u neznanstvene metode
 Metoda ustrajanosti (inercije) – u osnovi je shvaćanje da navika podržava stav
ili vjerovanje u neku tvrdnju: tradicionalistički stav, vrlo krut pa se ne može
osigurati stabilnost nečijeg vjerovanja.
 Metoda autoriteta – polazi u shvaćanju da se netko, umjesto da se drži svojih
stavova i uvjerenja ili rezultata znanstvenog istraživanja poziva na mišljenje
autoriteta neke osobe i na taj način želi potvrditi kako je ono u što vjeruje
ispravno i uvjeriti javnost da je nešto točno.
 Metoda intuicije – polazi od shvaćanja da čovjek ima sposobnost intuicije i
predosjećanja tj. Direktnog shvaćanja objektivne stvarnosti, tako da mu u
procesu spoznaje nije potreban logičko-metodološki instrumentarij.
28. Koja metoda izdvaja bitne sastojke i zašto?

Metoda apstrakcije – misaoni postupak pomoću kojeg se utvrđuje ono što je bitno,
odnosno što je opća tvorevina pojave ili procesa koji se istražuju.
Pojmovi i pojave koje su predmet istraživanja čiste se od nebitnih svojstva i
informacija kao i od promjenjivih karakteristika s ciljem sagledavanja i spoznavanja
njezine suštine tj. Temeljnih obilježja i osobina.
Apstrahiranjem onih elemenata koji nisu bitni za mjesto i način određene pojave ili
procesa, u spoznaji počinju funkcionirati ključni elementi koji strukturiraju nešto
objektivno što je dio stvarnosti, a ne samo naša zamisao posmatrača.
29. Nedostaci statističke metode

Statističkom metodom utvrđuje se samo kvantitativna odnosno numerička određenost
pojava. Kvalitativna se određenost pokušava utvrditi neizravnim putem tj.
Kvantitativno.
Statističkom se metodom pokušava, na osnovi pojedinačnih podataka, spoznati opća
zakonitost i određenost ne samo krajnjih već i beskrajnih skupina masovnih pojava. U
tom se slučaju kao temeljni problem pojavljuje pitanje mogućnosti spoznaje općeg na
temelju pojedinačnog i posebnog.
30. Preliminarna hipoteza

Ili prethodne – predstavljaju nedovoljno određene, i u pravilu općenite hipoteze za
koje se zna da nisu ni valjane ni dovoljne i da se tijekom daljnjeg istraživanja moraju
popravljati, dopunjavati ili napustiti.
31. Što je zaključak i koji su njegovi elementi?

Zaključak je misaoni (logički) postupak kojim se iz dva ili više sudova nužnom vezom
izvodi novi sud. Postojanje dva ili više sudova nužan je ali i ne dovoljan uvjet da bi se
formirao zaključak. Da bi spoj dvaju ili više sudova bio zaključak potrebno je imati i
misao da jedan od tih sudova proizlazi iz jednog ili više drugih.
Elementi zaključka su na određeni način povezani sudovi, a ne povezane rečenice. Sud
ili sudovi iz kojih izvodimo nove sudove nazivamo premise ili pretpostavke, a sud koji
se izvodi iz premise zove se zaključak, zaključni sud ili konkluzija.
32. U koju znanost spada ekonomija?
Društvenu znanost
33. Koje su opće, a koje posebne metode?

Opće metode su one koje se odnose na cjelokupnu znanost i bilo koji objekt
proučavanja. Tu ubrajamo dijalektičku metodu, komparativnu, historijsku,
eksperimentalnu, induktivnu, deduktivnu, analizu, sintezu, metodu generalizacije itd.
Posebne ili specijalne metode su one koje su karakteristične za određene znanosti.

Tako postoji metoda aktualizacije u geologiji, metode kozmičke biologije, spektralna
analiza, metoda intervjua u socijalnoj psihologiji itd.
34. Vrste statističke metode

Metoda mjerenja, brojenja, središnjih vrijednosti (mod, medijam, aritmetička sredina),
mjere disperzije i korelacije, mjere asimetrije, indeksa, grafički prikaz i mjere
sezonskih oscilacija.
35. Nacrtaj graf? Što sve mora sadržavati?

Mora sadržavati redni broj (ispred naslova), naslov (iznad grafa – velikim ili
podebljanim malim slovima, kratak i jasan), izvor podataka (označena publikacija iz
koje su preuzeti podaci za izradu grafa, ispod grafa i mora sadržavati sve bitne
elemente kako bi čitatelj mogao provjeriti točnost podataka) i legendu (ukoliko se na
grafu prikazuje više varijabli).
36. Što je metoda promatranja i kakva mora biti?

Metoda promatranja je osnovna metoda u svim znanstvenim područjima. Predstavlja
istraživanje gdje se istraživaš na neposredan način upoznaje s predmetima, pojavama,
procesima i odnosima među njima.
Promatranje mora biti što objektivnije, svestranije, potpuno, što preciznije
37. Što su i koje su to sekundarne publikacije?

Sekundarne publikacije nastaju obradom primarnih publikacija i predstavlja vodič
kroz znanstvenu i stručnu literaturu. To su bibliografije, indeksi, pregledi,
enciklopedije, bibliotečni katalozi, riječnici pojmova, vodiči
38. Nabroji barem 3 znanstvena rada

Znanstveni članak, doktorski rad, magistarski znanstveni rad, znanstveni projekt,
monografija i patent.
39. Kakav opis mora biti?

Opis mora biti valjan, objektivan, cjelovit, sistematičan, pouzdan i precizan.
40. Kakva mora biti definicija?
Po opsegu ne smije biti ni preuska ni preširoka u odnosu na pojam koji se definira
(adekvatnost definicije). Ne smije biti preobilna, mora sadržavati samo bitne oznake
po kojima se sadržaj nekog pojma razlikuje od sadržaja drugih pojmova (akuratnost
definicije.
Jedan pojam se ne može definirati drugim koji je definiran pomoću onog provg
(cirkularnost definicije)., treba utvrditi ono što jest, a ne ono što nije (negativna
definicija).
Ne smije biti nejasnih, dvosmislenih ili neodređenih pojmova (jasnoća definicije) i
definicije se ne smiju služiti slikama (slikovitost definicije).
41. Navedi pisana djela prema stilskom obilježju
42. Što su i koje su to primarne publikacije

Primarne publikacije sadrže nove znanstvene spoznaje ili na nov način prezentiraju
već poznate spoznaje ili činjenice. To su knjige, časopisi, novine, znanstveni izvještaji,
magistarski i doktorski radovi te serijske i druge publikacije koje sadrže rezultate
znanstvenih istraživanja.
43. Nabroji 4 razlike između znanstvenih i neznanstvenih djela

 Po objektivnost – neutralna, a ne u funkciji nečega ili nekoga, uvijek sumnja i
ispituje
 Po pouzdanosti (nije znanstveno ako nije dokazano)
 Po sustavnosti (svaka hipoteza mora biti dokazana da bi bila teorija, a
istraživanja ne smiju imat vremenski tempo) i po racionalizaciji (rezultati
istraživanja moraju biti jednaki utrošku vremena).
44. Koji faktori utječu na pogrešno zaključivanje?

Pogreške nastaju radi pripadnosti određenom društvenom sloju, stupnju razvoja
znanosti i društva u cjelini, nedostatnog općeg i logičkog obrazovanja, slijepog
povjerenja u autoritete, strasti, mržnje, pohlepe, ljubavi, zavisti
45. Koji je sadržaj pojma kod suda?

Logički sud je sastavljen od subjekta (pojam o kojem se nešto tvrdi), predikata (pojam
koji se tvrdi o subjektu) i kopule/spone (poveznica koja izriče različit odnos između
subjekta i predikata).
46. Koje metode se koriste i u znanstvenim i u stručnim radovima?
Metode analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, apstrakcija i konkretizacija,
generalizacija i specijalizacija, klasifikacija, komparativna metoda, povijesna metoda,
statistička metoda, metoda dokazivanja i opovrgavanja, deskriptivna metoda,
aksiomatska metoda, metoda kompilacije, matematička metoda, metoda modeliranja,
eksperimentalna metoda.
47. Jesu li znanstveni radovi riječnici ili neka vrsta enciklopedije?

Neka vrsta enciklopedije
48. U kojim radovima se koristi mikroanaliza, a u kojima makroanaliza

Marko je na razini nacionalne razine države (npr. Mjerenje dohotka)
Mikro je na razini poduzeća, banka, proizvođača itd. (
49. Napravi dijagram ili neku shemu te ju označi
50. Klasifikacija znanosti u RH

Klasifikacija znanosti koja je u upotrebi u RH je objavljena u Pravilniku o
znanstvenim i umjetničkim područjima, poljama i granama temelju Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Poslovniku o radu Nacionalnog vijeća
za znanost. Pravilnikom se utvrđuju znanstvena područja, polja i grane.
P
1. Gnoseologija je:
a. znanstvena metoda koja podrazumijeva istovremenu primjenu analize i sinteze
b. spoznaja, mišljenje, znanje
c. teorija spoznaje, filozofska znanost o vrelima, mogućnostima i sredstvima +
d. japanska igra sa dva igrača
2. Deskripcija odgovara na pitanje:

a. Zašto?
b. Kako? +
c. Gdje i zašto?
d. Samo ponekad na «gdje» i uvijek na «zašto»

a. Zašto? +
b. Kako?
c. Gdje i zašto?
d. Samo poneka na «gdje» i uvijek na «zašto»
4. Filozofija je individualna i kritična:

a. pa se ne mora služiti znanstvenim metodama
b. pa se mora služiti znanstvenim metodama +
c. a služi se samo opažanjem i pokusom
d. pa ima svoje metode koje nisu znanstvene
5. Normativna teorija govori o društvu:

a. kakvo ono jeste
b. kakvo bi trebalo biti +
c. kakvo nikada nije bilo
d. kakvo će biti u «budućnosti»
6. Racionalizam je filozofski i teorijski nazor koji drži da se istina može spoznati:

a. osjetom
b. mišljenjem +
c. eksperimentom
d. iskustvom

a. od općeg prema posebnom
b. od pojedinačnog i posebnog na opće +
c. od pojedinačnog o pojedinačnom
d. od općeg na opće
8. Metodu «idealnih tipova» u društvene znanosti je uveo:

a. Karl Marx
b. Max Horkheimer
c. Ernest Bloch
d. Max Weber +
9. Lektura je ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa:

a. sa sadržajne i stručne teme
b. s pravopisne i jezične strane te davanje savjeta autoru +
c. koji se sastoji u grafičko-tehničkoj pripremi rukopisa za objavljivanje
d. i sinonim je za recenziju rukopisa
1
10. Tvrdnja da je neka bolest neizlječiva zato što nije pronađen lijek za njeno izlječenje, predstavlja
«pogrešku u dokazu» koju nazivamo:
a. osnovna zabluda
b. isto istim
c. pogreška «krug u dokazu»
d. argument neznanja +

a. isto što i znanstvena teorija
b. privremeno prihvaćena hipoteza
c. najviši oblik znanstvene spoznaje +
d. isto što i znanstveni zaključak
12. Izraz Y=a+bx nas upućuje da će u nekom istraživanju biti primijenjena:

a. komparativna metoda
b. metoda analize
c. historijska metoda
d. metoda modeliranja +
13. Tehnika je:

a. isto što i tehnologija samo malo primitivnije
b. način kako da se nešto učini +
c. kreiranje, razvoj, upotreba i širenje novih proizvoda i procesa
d. prva primjena znanosti i tehnologije
14. Znanstveno je dokazao da je Zemlja okrugla

a. Pitagora
b. Aristotel +
c. Ksenofon
d. Kopernik
15. O ulozi i značenju novca prvi je pisao:

a. Pitagora
b. Aristotel
c. Ksenofon
d. Platon +
16. Autor sintagme «znanost je snaga» je:

a. Aristotel
b. Platon
c. Sokrat
d. Bacon +
17. Matematiku kao znanost u pravom smislu, razvili su:

a. Sumeri
b. Kinezi
c. Rimljani
d. Grci +
18. Svestranost je relevantno obilježje znanosti u razdoblju:

a. Kršćanstva
b. Prosvjetiteljstva
c. Klasičnog njemačkog idealizma
d. Renesanse +
2
19. Filozofske discipline se svrstavaju u tri temeljne skupine:
a. Ontologiju, etiku i estetiku
b. Teorijske, praktične i pojetičke +
c. Gnoseologiju, poetiku i filozofiju prava
d. Retoriku, filozofiju povijesti i filozofiju prava
20. Znanost i filozofija imaju isti psihološki korijen a on je u:

a. Zajedničkom predmetu promatranja
b. Zajedničkom povijesnom ishodištu
c. Zajedničkom društvenom kontekstu
d. U potrebi za istraživanjem i osjećaju znatiželje +
21. Zajednička misao kojom se osmišljava neki predmet, odnos ili pojava, naziva se:
a. Sud
b. Definicija
c. Pojam +
d. Hipoteza
22. Spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče (misao koja ima neku istinosnu vrijednost) naziva se:
a. Sud +
b. Definicija
c. Hipoteza
d. Pojam

a. Distinkcija
b. Definicija +
c. Dokaz
d. Deskripcija

a. Distinkcija +
b. Verifikacija
c. Definicija
d. Spoznaja
25. Tvrdnja tipa: «Nitko ne sumnja u povoljnosti uključivanja Hrvatske u EU» sadrži pogrešku u dokazu
koju nazivamo:
a. Argument neznanja
b. Osnovna zabluda
c. Argument od sveopćeg slaganja +
d. Pogreška anticipiranja načela
26. «Ako se dokazuje da je netko zdrav, jer je otporan a potom se dokazuje da je dotični otporan, navodeći
argument da je zdrav», takvu pogrešku u dokazu nazivamo:
a. pogreška kruga u dokazu +
b. argument neznanja
c. pogreška neosnovanog razlog
d. isto istim
3
27. Pilot istraživanje (engl. feasibility) ili eksplanatorna istraživanja klasificiramo kao:
a. Povremeno istraživanje
b. Aplikativno istraživanje
c. Prethodno istraživanje +
d. Kvalitativno istraživanje
28. Enciklopedije su:

a. Primarne publikacije
b. Sekundarne publikacije +
c. Tercijarne publikacije
d. Periodične publikacije

a. Izvorni znanstveni članak
b. Prethodno priopćenje
c. Pregledni članak
d. Znanstvena studija +

a. Apstrakcija i generalizacija
b. Analiza i sinteza
c. Definicija i divizija
d. Indukcija i dedukcija +
31. Po gnoseološkoj (spoznajnoj) funkciji razlikujemo slijedeće vrste analize:

a. Kauzalna i funkcionalna
b. Deskriptivna i eksplikativna +
c. Objektivna i subjektivna
d. Strukturalna i genetička
32. Prognoziranje na temelju regresijske analize je tipičan primjer:

a. Indukcije +
b. Dedukcije
c. Apstrakcije
d. Generalizacije
33. Misaono izdvajanje nekih svojstava i značajki – onoga što se proučava ili promatra i zanemarivanje
ostalih dijelova, je znanstvena metoda koju nazivamo:
a. Generalizacija
b. Specijalizacija
c. Apstrakcija +
d. Klasifikacija
34. Izvođenje posebnog iz općeg, suština je znanstvene metode koji nazivamo:

a. Dedukcija +
b. Apstrakcija
c. Generalizacija
d. Specijalizacija
35. Holistički pristup je karakteristika znanstvene metode koju nazivamo:

a. Metoda studija slučaja
b. Metoda analize sadržaja
c. Metoda ispitivanja
d. Opća teorija sustava +
4
36. Filozofski i teorijski nazor koji drži da se istima može spoznati mišljenjem, nazivamo:
a. Empirizam
b. Racionalizam +
c. Ekspresionizam
d. Modernizam
37. Propisani format papira (ISA Bulletin) je na metričkom sustavu a dijeli se na:
a. Red A
b. Red B
c. Glavni red A i dodatne redove B i C +
d. Red A koji se zasniva na metričkom i redove B i C koji se zasnivaju na inčnom sustavu
38. Teorija spoznaje razlikuje tri shvaćanja o putu otkrivanja istine, odnosno spoznajnom putu i to su:
a. EMPIRIZAM
b. RACIONALIZAM
c. IRACIONALIZAM
39. U pomoćne i posebne metode indukcije uvrštavaju se:

a. PROMATRNJE
b. EKSPERIMENTIRANJE
c. BROJENJE I MJERENJE
d. STATISTIČKE METODE
e. ____________________
40. Analogija se razlikuje od indukcije u tome, što se kod nje zaključuje od pojedinosti na POJEDINOST,
dok se kod indukcije zaključuje od pojedinosti na OPĆE.
41. Hipoteza za koju su istraživači uvjereni da će u istraživanju biti korisna, makar samo u jednoj fazi
istraživanja naziva se RADNA hipoteza.
42. Znanstvena istraživanja se mogu podijeliti na dvije glavne skupine i to:

a. FUNDAMENTALNA
b. APLIKATIVNA
43. Pet je temeljnih pretpostavki za dobru i valjanu hipotezu:

a. RELEVANTNOST
b. PROVJERLJIVOST
c. KOMPATIBILNOST
d. PLODNOST
e. JEDNOSTAVNOST
44. koje je ekonomsko značenje transfera tehnologije?

????
45. Znanost
a. je dio kulture +
b. nije dio kulture
c. je najčešće sinonim za pojam «kulture»
d. niti jedan odgovor nije točan
5
46. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje!
a. Znanost je uvijek i svagdje politički bila neutralna
b. Znanost politiku smatra predmetom svoga istraživanja +
c. Znanost nema neku osobitu relaciju s politikom jer se radi o dvije zasebne djelatnosti
d. Niti jedan odgovor nije točan
47. Zaokruži slovo ispred odgovora koji NIJE točan u slijedećoj tvrdnji!
Filozofija i znanost idu u pravilu zajedno. Za to postoje najmanje tri razloga (prema M. Zvonareviću)
a. Filozofija i znanost imaju isti psihološki korijen
b. Znanosti su nastale odvajanjem pojedinih područja znanja od filozofije
c. Filozofija danas nije u vezi sa znanošću jer su se odvojile u posebna područja +
d. Filozofija je i danas prijeko potrebna za razvoj znanosti
48. Istraživanja prof. dr. Stjepana Krasića koja su objavljena 1996. u Rimu su:
a. potvrdila da je zagrebačko Sveučilište najstarije u našoj zemlji
b. utvrdila da je najstarije Sveučilište u Hrvatskoj bilo osnovano
u Zadru još 1396. godine +
c. utvrdila da je najstarije Sveučilište u Hrvatskoj osnovano u
Varaždinu 1769. godine
d. potvrdili da je najstarije Sveučilište u Hrvatskoj osnovano 1874. godine
49. Moderno zagrebačko Sveučilište čiji je glavni pokretač J. J. Štrosmajer datira od:
a. 1848 godine
b. 1669 godine
c. 1874 godine +
d. 1396 godine
50. Najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj osnovana je 1866. godine a zove se:
a. Matica Hrvatska (MH)
b. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) +
c. Sveučilište u Zagrebu
d. Kraljevska trgovačka i umjetnička akademija
51. Autor izreke «znanost je snaga» je

a. Aristotel
b. Platon
c. F. Bacon
d. Sokrat
52. Filozof koji je prvi pokušao prirodne fenomene tumačiti pomoću racionalnog razmišljanja a ne
mitovima i mitologijom bio je:
a. Platon
b. Aristotel
c. Sokrat
d. Tales
6
53. Hipotezu u suvremenoj koncepciji kao privremenu interpretaciju opažanja uveo je:
a. Arhimed
b. Tales
c. Descart
d. Bacon
54. Znanost u modernom smislu započinje izgradnjom novog heliocentričnog sustava koji zamjenjuje
Ptolomejev sustav a to je djelo slijedećeg autora:
a. Aristotela
b. Euklida
c. Kopernika
d. Einsteina
55. Ako u istraživanju društvenih pojava ne možemo objasniti neke činjenice pomoću poznatih teorija,
trebamo:
a. odustati od daljnjeg istraživanja jer se radi o nečem izvan mogućnosti ljudske spoznaje
(parapsihologija)
b. trebamo tražiti novu teoriju +
c. zaključiti da te teorije nisu valjane
56. Promatranje je:

a. neznanstveni postupak jer je opterećen subjektivizmom promatrača
b. prva i osnovna metoda svake znanosti +
c. pomoćni postupak a ne znanstvena metoda
57. Promatranje ima jednu važnu prednost, a to je:

a. vrlo je pouzdano ako ga provodi znanstvenik
b. da je uvijek pouzdano jer su ljudska osjetila pouzdana
c. može se provoditi tamo gdje eksperiment nije moguć +
58. Misaoni eksperiment:

a. nije znanstvena metoda
b. je znanstvena metoda +
c. je samo metodološki postupak ali ne i znanstvena metoda
59. Gnoseološka karakteristika metode modeliranja očituje se u:

a. mogućnosti generalizacije
b. mogućnosti primjene matematičko-statističkih operacija i postupaka
c. postojanju sličnosti modela i objekata što ga taj model predočuje +
d. mogućnosti primjene misaonog eksperimenta
60. Analogija se razlikuje od indukcije u tome što se kod nje zaključuje:

a. od pojedinosti na općenitost
b. od općenitosti na pojedinost
c. od pojedinosti na pojedinost +
d. analogija i indukcija su ustvari sinonimi
7
61. Za znanstvenika i istraživača:
a. svaki izvor informacije je vrijedan ali ne jednako +
b. znanstveno su vrijedni samo primarni i sekundarni izvori
c. znanstveno su vrijedni samo primarni, sekundarni i tercijarni izvori
d. znanstveno su vrijedni samo primarni izvori
62. Tehnika je:

a. sistematizirana i argumentirana suma znanja
b. primjena metode proizvodnje +
c. društveni skup znanja u odnosu na industriju
d. znanost o načinu prerade sirovine
63. Wilhelm von Humbolt (1767.-1835.) je sve znanosti podijelio u:

a. dvije skupine (humanističke i prirodne) +
b. tri skupine (humanističke, prirodne i društvene)
c. četiri skupine (humanističke, prirodne, društvene i tehničke)
d. on se uopće nije bavio pitanjem klasifikacije znanosti

a. humanističkih znanosti
b. prirodnih znanosti
c. društvenih znanosti +
d. tradicionalnih znanosti
65. U društvenim znanostima razlikujemo dvije vrste teorija, to su:

a. opće i posebne
b. individualne i skupne
c. radne i izvedbene
d. empirijska i normativna +
66. Promatranje je:

a. prva i osnovna metoda svake znanosti +
b. samo pomoćni postupak
c. znanstvena metoda samo nekim znanostima
d. izvanznanstvena metoda
67. Gnoseološka karakteristika metode modeliranja očituje se u:

a. njenoj jednostavnosti
b. matematičkoj aplikativnosti
c. matematičkoj točnosti
d. postojanju sličnosti modela i objekata +
68. Pojam «crna kutija» se veže uz slijedeću metodu:

a. sustavnu metodu
b. metodu studija slučaja
c. matematičku metodu
d. kibernetičku metodu +
69. Rezultati znanstvenih istraživanja predočuju se samo u

a. primarnim publikacijama (izvorima)
b. u primarnim i sekundarnim publikacijama (izvorima)
c. u knjigama
d. u knjigama i časopisima +
8
70. Pregledni znanstveni članak:
a. mora sadržavati izvorne (nove) rezultate +
b. je samo stručni članak
c. ne mora sadržavati izvorne (nove) rezultate
71. Apologija je:

a. djelo u kojem autor brani, opravdava ili pohvaljuje neko djelo, osobu ili sustav +
b. usmena rasprava
c. pisani sastav u kojem je iscrpno obrađen neki predmet
d. naručeno predavanje
72. Harvardski sustav citiranja ima slijedeći oblik:

a. u tekstu rukopisa u zagradi se naznači samo redni broj reference
b. (12;86)
c. http://www.monash.edu.an/
d. (Žugaj, 1989)
73. Metoda studija slučaja:

a. nije u pravom smislu te riječi znanstvena +
b. je znanstvena metoda
c. je znanstvena metoda samo u određenim uvjetima
d. je znanstvena metoda ako ju primjenjuju znanstvenici
74. Unatoč slabostima, promatranje ima i jednu prednost koja nije zanemariva:
a. može se provoditi tamo gdje nije moguć eksperiment +
b. može ga svatko provoditi
c. može zamijeniti bilo koji drugu znanstvenu metodu
75. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje!

a. postoji više kriterija za klasifikaciju znanstvenog istraživanja +
b. postoji samo jedan kriterij za klasifikaciju znanstvenog istraživanja
c. znanstvena istraživanja se ne klasificiraju jer su sva znanstvena
d. niti jedna tvrdnja nije istinita
76. Popis literature pripada u

a. glavne dijelove rada +
b. orijentacijske dijelove rada
c. pomoćne dijelove rada
d. neobvezatne dijelove rada
77. Paragraf je:

a. isto što i stranica teksta
b. pojam koji se isključivo primjenjuje u zakonskoj terminologiji
c. sinonim za pasus (odlomak) +
78. Novovjekovna znanost započinje s:

a. Kopernikom +
b. Akvinskim
c. Platonom
d. Einsteinom
9
79. Raščlanjivanje misaonih tvorevina na njihove elemente je metoda koju zovemo ANALIZA.
80. Po gnoseološkoj (spoznajnoj) funkciji razlikujemo dvije vrste analize a to su: DESKRIPTIVNA i
EKSPLIKATIVNA.
81. Spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i kompliciranih u još kompliciranije,

predstavlja metodu SINTEZA.
82. Metoda analize ima veće značenje u fazi PROUČAVANJE GRAĐE dok metoda sinteze ima veće
značenje u fazi SUMIRANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA
83. Misaono izdvajanje nekih svojstava ili značajki onoga što proučavamo naziva se metoda
APSTRAKCIJA.
84. Određivanje nečeg općeg da posebnim svojstvom zovemo metoda KONKRETIZACIJA.
85. Misaoni postupak kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do drugog općenitijeg nazivamo metoda
GENERALIZACIJE.
86. Nabroji bar tri pomoćne (posebne) metode indukcije:

a. PROMATRANJE
b. EKSPERIMENTIRANJE
c. BROJENJE I MJERENJE
d. STATISTIČKE METODE
87. Zaključak od pojedinačnog i posebnog prema prema općem zovemo INDUKTIVNA metoda.
88. Izvođenje zaključka od posebnog iz općeg zovemo metoda DEDUKCIJE
89. Posebno pomoćno sredstvo koje predstavlja apstrakciju objekata iz realnog svijeta (pojednostavljenu
sliku stvarnosti) nazivamo metoda MODELIRANJA
90. Metodu koja unosi red u masi «kaotičnih» podataka nazivamo metoda KLASIFIKACIJA
91. Glavni nedostatak (problem) historijske metode je NE RASPOLAŽE SE S DOVOLJNO

ČINJENIČNOG MATERIJALA
92. Izvore podataka (informacije, činjenice) za znanstveni rad možemo podijeliti u dvije glavne skupine a
to su: a) PRIMARNI i b) SEKUNDARNI
93. Apstraktni teorijski model određene vrste društvene pojave, tipa vlasti, tipa ljudske zajednice ili tipa
neke društvene skupine zovemo: METODA IDEALNIH TIPOVA
94. Istovremeno promatranje cjeline sa svim svojim dijelovima (elementima) predstavlja pristup (metodi)
koju zovemo: SUSTAVSKI PRISTUP
95. Proučavanje pojedinačnih slučaja iz nekog određenog znanstvenog područja naziva se metoda
STUDIJA SLUČAJA
10
96. Nabroji bar tri metode ispitivanja:
a. ANKETIRANJE
b. INTERVIEW
c. METODA PROMATRANJA
d. METODA APSTRAKCIJE
97. Znanstvenu kategoriju koja odgovara na pitanje «kako» zovemo DESKRIPCIJA
98. Znanstvenu kategoriju koja odgovara na pitanje «zašto» zovemo EKSPLANACIJA
99. Znanstvena pretpostavka, postavljena za objašnjenje neke pojave koju treba provjeriti ili dokazati zove se
HIPOTEZA
100. Pogreške u dokazu grupiranja se (prema R: Zeleniki) u tri skupine:

a) POGREŠKE IRELEVANTNOSTI
b) POGREŠKE NEOSNOVANOG RAZLOGA
c) POGREŠKE SLIJEDA
101. Nabroji bar dvije neznanstvene metode koje se često koriste

a) INERCIJA, b) AUTORITET i c) INTUICIJA
102. Zadaća znanosti nije da uvjerava ili preobraća nego da:

a) DOKAZUJE
103. Filozofski pravac koji drži da je iskustvo temeljni izvor spoznaje naziva se EMPIRIZAM
104. Filozofski pravac koji drži da se istina može spoznati samo mišljenjem naziva se RACIONALIZAM
105. Metoda koja polazi od toga da iskustvo (osjeti) i razum ne vode ka istini, odnosno da se istina može
spoznati pomoću elemenata koji se nalaze u ljudskoj psihi naziva se IRACIONALIZAM
106. Nabroji bar tri vrste referentnih publikacija:

1. ENCIKLOPEDIJA
2. PRIRUČNICI
3. GODIŠNJACI
4. RJEČNICI, LEKSIKONI, VODIČI
107. Od pet važnih obilježja dobre i valjane hipoteze, navedi minimalno tri:
1. IRELEVANTNOST
2. PROVJERLJIVOST
3. KOMPATIBILNOST
4. PLODNOST
5. JEDNOSTAVNOST
108. Metodologija se može podijeliti u dvije glavne skupine i to:

1. OPĆA
2. POSEBNA
109. Tvrdnja: «Duboko sam uvjeren da je ovaj skup za demokraciju» predstavlja pogrešku:
a. slijeda
b. neosnovanog razloga
c. kruga u dokazu
d. argument za puk
11
110. Pravac u metodologiji koji odbacuje tvrdnje tradicionalnih kvantitativnih, kvalitativnih i kritičkih
istraživača da je moguće odrediti istinu o društvu naziva se:
a. pozitivizam
b. postmodernizam
c. feminizam
d. humanizam
111. Shvaćanje znanosti koje smatra da se znanost većinom koristi induktivnom metodologijom (počinje
prikupljanje podataka, nastavlja se analizom i završava razvijanjem teorije) naziva se:
a. racionalizam
b. falsifikacionizam
c. pozitivizam
d. postmodernizam
112. Shvaćanje u znanosti koje metodološki započinje teorijom i provjerava je pomoću dokaza, naziva se:
a. postmodernizam
b. racionalizam
c. iracionalizam
d. «falsifikacija» i dedukcija
113. Autor koji tvrdi da znanstveni rad treba započeti sa «hipotezom» ili tvrdnjom koju treba provjeriti zove se:
a. Thomas Kuhn
b. Auguste Comte
c. Max Weber
d. Karl Pooper
114. Mišljenje da se društveni svijet može objektivno promatrati, klasificirati i mjeriti zastupaju:
a. redukcionisti
b. postmodernisti
c. racionalisti
d. pozitivisti
115. Objektivna promatranja i mjerenja društvenog svijeta nisu moguća. To mišljenje zastupaju:
a. marksisti
b. pozitivisti
c. fenomenolozi
d. postmodernisti
116. Djelo s nazivom «Struktura znanstvenih revolucija» napisao je:

a. Karl Marks
b. Max Weber
c. Karl Pooper
d. Thomas Kuhn
117. Koje od navedenih znanja ne pripada kategoriji «znanstvenih zvanja» u Republici Hrvatskoj:
a. znanstveni suradnik
b. viši znanstveni suradnik
c. znanstveni novak
d. znanstveni savjetnik
12
118. Početak novovjekovne znanosti označuju djela:
a. Nikole Kopernika
b. Karla Poppera
c. Maxa Webera
d. Adama Smitha
119. Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu osnovao je:

a. Khuen Hedervari, 1903
b. Adalbert Barić, 1812
c. Jospip J. Štrosmajer, 1874.
d. Isusovački red, 1606.
120. Pisani materijal koji ima opseg 48 stranica naziva se:

a. knjiga
b. brošura
c. katalog
d. priručnik
121. Znanstvena teorija koja govori o tome kakvo bi društvo trebalo biti jest:
a. pozitivna teorija,
b. normativna teorija,
c. edukativna teorija,
d. subjektivna teorija,
122. Ako zaključujemo od pojedinačnog i posebnog prema općem, riječ je o:

a. deduktivnoj metodi
b. induktivnoj metodi
c. deskriptivnoj metodi
d. verifikacijskoj metodi
123. Filozofski i teorijski nazor koji drži da se istina može spoznati sam mišljenjem naziva se:
a. empirizam
b. psihologizam
c. ekspresionizam
d. racionalizam
124. Upotreba regresijske analize za prognoziranje ekonomskih pojava, tipični je primjer:

a. generalizacije
b. apstrakcije,
c. dedukcije
d. indukcije
125. Glavni problem praktične uporabe ekonometrijskih modela je u tome što:

a. su prečesto matematički komplicirani
b. se oslanjaju na povijesne podatke
c. ne mogu obuhvatiti više od tri varijable
d. sadrže veliku slučajnu komponentu
126. Metoda grude snijega (snowballing) je metoda:

a. induktivnog zaključivanja
b. istraživanja regionalnog razvitka
c. uzorkovanja
d. deduktivnog zaključivanja
13
127. Životne povijesti su:
a. dio kliometrijske metode
b. postmodernističke metode
c. poseban tip uzorkovanja
d. poseban tip studija slučajeva
128. U slučaju primjene metode poštanskog upitnika, povrat upitnika često:

a. ne premašuje 25% populacije uzorka, a ponekad je i manji od 5%
b. ne premašuje 10% populacije uzorka
c. ne premašuje 50% populacije uzorka, a ponekad je i manji od 25%
d. premašuje 50% a ponekad i 80%
129. Drugi naziv za opću teoriju sustava je:

a. generalizacija,
b. specijalizacija
c. dedukcija
d. holistički pristup
130. Valjan zaključak je onaj u kojem:

a. se činjenice mogu provjeriti
b. postoje provjerljivi dokazi
c. konkluzija slijedi iz premise
d. premisa slijedi iz konkluzije
131. Istraživački rad započinje:

a. popisivanjem ugovora između naručitelja i istraživača
b. prikupljanjem znanstvenih informacija
c. formuliranjem znanstvene hipoteze
d. definiranjem problema
132. Metode izvođenja i zasnivanja sudova, jesu:

a. analiza i sinteza
b. definicija i divizija
c. induktivna i deduktivna
d. normativna i pozitivna

a. indukcija i dedukcija
b. analiza i sinteza
c. definicija i divizija
d. normativna i pozitivistička
134. Metode ekspliciranja jesu:

a. induktivna i deduktivna
b. teorijske i empirijske
c. faktografske i analitičke
d. definicija i divizija
135. Predmet i ciljevi metodologije kao znanstveno-nastavne discipline su:
136. U kojoj se relaciji pojmovi znanost i razvoj?
137. Što znate o stanju sustava znanosti u Hrvatskoj?
138. Što znate o Zakonu ubrzanog razvoja znanosti?

14
139. Što znate o «Deklaraciji o znanosti i upotrebi znanja»?
140. Metodu indukcije uvodi poznati grčki filozof

a. Sokrat
b. Tales
c. Pitagora
d. Platon
141. Metodu dedukcije poznatu pod nazivom Silogizam, osmislio je:

a. Aristotel
b. Platon
c. Arhimed
d. Pitagora
142. Pojam metodičke sumnja, povezuje se s poznatim filozofom s kojim započinje i razvoj suvremene
znanosti:
a. Toma Akvinski
b. Leonardo da Vinci
c. Immanuel Kant
d. Rene Descartes
143. Jedinim autoritetom spoznaje u vrijeme prosvjetiteljstva, smatra se:

a. obrazovanje i prosvjeta
b. eksperiment
c. ljudski um
d. osjećajne percepcije
144. Poznata rečenica, da je «ekonomija znanost ne zbog svojih metoda istraživanja, već zbog sigurnosti svojih
rezultata» pripada autoru:
a. Malthus
b. Ricardo
c. Kuhn
d. Popper
145. Tradicionalnom filozofijom znanosti dominira:

a. eksperiment
b. dedukcija
c. apstrakcija
d. empirija
146. «Znanstvena revolucija» prema T. Kuhnu je:

a. linearno kretanje znanosti
b. naslanjanje novog znanja na staro
c. radikalni diskontinuitet
d. stvaranje paralelnih paradigmi
147. Aktualna praksa znanosti sastoji se od konkurirajućih programa znanstvenih istraživanja u različitim
fazama njihovog životnog ciklusa, tvrdi:
a. Kuhn
b. Pooper
c. Friedman
d. Lakatos
15
148. «Što god funkcionira, ispravno je» to je aksiom koji pripada metodološkom pravcu pod nazivom:
a. američki pragmatizam
b. europski pragmatizam
c. Quin-Duhem tezi
d. Verstehen doktrina
149. Tvrdnja da «trebamo zaboraviti na istinu i stvarnost – ono što nas treba brinuti su uvjerljivi argumenti»
pripada metodološkom pravcu koji zovemo:
a. pozitivizam
b. pragmatizam
c. retorika ekonomije
d. antifundacionalizam
150. «Cambridge kontroverzije» se odnose na važno pitanje:

a. da li je teorija igara u stanju prognozirati opću ravnotežu
b. da li je ekonomija normativna ili pozitivna znanost
c. da li je ekonomski rast endogeni proces
d. da li investicije određuju štednju ili štednja određuje investicije
151. Metodološki pravac koji se zadovoljava «razumijevanje učinkovitosti ekonomije» naziva se:
a. falsifikacionizam
b. pragmatizam
c. antifundacionalizam
d. institucionalizam
152. Spoznaju da nije moguće formulirati zakone koji će nužno biti istiniti za sva vremena, odnosno da uvijek
postoji mogućnosti njihovog opovrgavanja, dugujemo:
a. R. Descartu
b. D. Humu
c. T. Kuhnu
d. K. Popperu
153. Prva šira razmišljanja o ekonomskoj metodologiji eksplicirao je:

a. M. Fridman
b. K. Pooper
c. M. Blaug
d. J. S. Mill
154. Metodologija pozitivne ekonomske nauke dominira raspravama o metodologiji:

a. u prvoj polovici 20. st.
b. u drugoj polovici 20 st.
c. na prijelazu iz 20 u 21. st.
d. zadnjih 10 godina
155. U antičkoj znanosti metodu indukcije uvodi

a. Tales
b. Sokrat
c. Arhimed
d. Toma Akvinski
156. Ideju o hipotezi kao privremenom tumačenju koje treba provjeriti eksperimentom uvodi:
a. Pitagora
b. Aristotel
c. Tales
d. Arhimed
16
157. Za antičku filozofiju, pitanje upravljanja ekonomijom je:
a. najvažniji problem
b. drugorazredni problem
c. uopće se kao problem ne pojavljuje
158. Ideja o nepostojanju sukoba između znanosti i religije razvijana je u doba:

a. antičke znanosti
b. srednjevjekovne znanosti
c. novovjekovne znanosti
d. u suvremenoj znanosti
159. Utemeljenje renesansnog razdoblja u znanosti pripomogli su:

a. pronalazak tiskarskog stroja
b. otkriće Novog svijeta
c. porast materijalnog bogatstva
d. sve navedeno
160. Metodička sumnja podrazumijeva slijedeće:

a. izbjegavati predrasude
b. teškoće dijeliti na manje cjeline
c. provjeravati da li smo sve uzeli u obzir
d. sve navedeno
161. Vjerovanje o uzroku i posljedici prvi je znanstveno osporio:

a. Hume
b. Popper
c. Descart
d. Galilei
162. Princip opovrgljivosti (falsifikacije) uvodi:

a. Pitagora
b. Descartes
c. Hume
d. Pooper
163. Vjerovanje da istraživači mogu otkriti neku objektivnu istinu definiraju:

a. platonosti
b. empiristi
c. skolastici
d. postmodernisti
164. Tradicionalna ekonomska metodologija je:

a. metodološki nejedinstvena
b. nema jedinstvene znanstvene paradigme
c. monistička
d. pluralistička
165. Tvorac teorije diskontinuiranog razvoja znanosti je:

a. Hume
b. Lakatos
c. Kuhn
d. Newton
17
166. Teorija o «programima znanstvenih istraživanja» zamjenjuje i usavršava teoriju:
a. o znanstvenim revolucijama
b. o pozitivnim znanostima
c. o uzroku i posljedici
d. o planskoj indukciji
167. Izdvajanje nekog važnog svojstva iz mnoštva različitih svojstava nazivamo metoda:
a. konkretizacije
b. generalizacija
c. specijalizacije
d. apstrakcije
168. Input-Outpu metoda je sastavni dio:

a. analize
b. indukcije
c. historijske metode
d. holističke teorije i pristupa
169. Po UNESCO-voj klasifikaciji, pored fundamentalnih i primijenjenih postoji još i:

a. čista istraživanja
b. aplikativna istraživanja
c. razvojna istraživanja
170. Po Wilhelmu von Humboldtu znanost se klasificira na:

a. Filozofiju i ostale znanosti
b. Prirodne i tehničke znanosti
c. Prirodne i humanističke
d. Društvene i humanističke
171. Po Pravilniku o klasifikaciji znanost se klasificira na:

a. Područja, polja, grane
b. Skupine, podskupine i područja
c. Filozofiju i ostale znanosti
d. Niti jedan odgovor nije točan
172. U radove na Sveučilištu, pored doktorskog i magistarskog rada još ubrajamo i:

a. kritički prikaz
b. seminarski i diplomski rad
c. znanstveni članak
d. niti jedan od pobrojanih

a. se nastava na njima organizira u trisemestra
b. nastava može trajati kraće
c. ne provode znanstvena istraživanja
d. imaju samo privatne osnivače
174. Sadržaj autorskog prava čine slijedeća prava:

a. građanska i materijalna
b. imovinska, moralna i ostala
c. građanska i javno pravna
d. pravo na izvođenje
18
175. U autorska imovinska prava nije uključeno slijedeće pravo:
a. pravo na iskorištavanje djela
b. prenosivost
c. vremensko ograničenje prava
d. priznanje autorstva
176. Autorska prava uživaju slijedeću razinu zaštite:

a. građanskopravnu
b. kaznenopravnu
c. upravnopravnu
d. sve navedeno
177. Pojam «pozitivna filozofija» prvi je upotrijebio:

a. Popper
b. Kuhn
c. Lakatoš
d. Comte
178. Negaciju vjerovanja da istraživači mogu otkriti neku objektivnu istinu obavili su:
a. modernisti
b. postmodernisti
c. klasičari
d. deduktivnisti
179. Teoriju o «programima znanstvenog istraživanja» formulirao je:

a. Popper
b. Kuhn
c. Lakatos
d. Hume
180. Prema K. Hempelu razlikuje se tri temeljne vrste pojmova tipa:

a. visinski, srednji i nizinski
b. klasifikatorski, ekstremni i idealni
c. domaći, inozemni i kombinirani
d. brodski, ravničarski i mediteranski
181. Genetička metoda predstavlja:

a. samo početak znanstvenoistraživačkog rada
b. vrhunac znanstvenoistraživačkog rada
c. metodu koja se koristi samo u prirodnom znanostima
d. metodu koja se koristi u genetici
182. Ackoff i Buffa utvrdili su da postoje ove skupine modela:

a. slikovni, analogni i simbolički
b. analogni, digitalni i višefrekvencijski
c. matematički, statistički i ekonometrijski
d. aksiomi, teoremi, zakoni
183. Metoda «mozaik» koristi se u:

a. slikarstvu,
b. u izradi enciklopedija i leksikona,
c. tehnici,
d. arheologiji
19
184. Razvijeni oblik deduktivne metode još nazivamo i:
a. euklidska metoda
b. sintaktička metoda
c. aksiomatska metoda
d. simbolička metoda
185. Bacon-Millove ili Millove induktivne metode poznajemo i pod nazivom:

a. metode kauzalne indukcije
b. «metodička sumnja»
c. metoda analogije
d. metode klasifikacije
186. Prema gnoseološkoj funkciji razlikujemo:

a. analizu i sintezu
b. elementarnu i kauzalnu analizu
c. strukturalnu i komparativnu analizu
d. deskriptivnu i eksplikativnu analizu

a. prikupljanje empirije
b. indukcija
c. promatranje
d. dedukcija
188. Millovih metoda ima pet i to su metode:

a. slaganja, razlike, kombinirana metoda slaganja i razlike, ostatka i popratnih promjena
b. indukcije, dedukcije, analize, sinteze, komparacije
c. deskripcije, eksplikacije, mjerenja, brojanja i klasifikacije
d. inercije, intuicije, autoriteta, generalizacije i specijalizacije
189. Glavni prigovor Lakatosevoj teoriji o «znanstveno-istraživačkim programima» je da:

a. interna nekoherentnost
b. nema odgovora na «teoriju varljivosti»
c. ne uspijeva pojedinačno razmatrati svaki program jer nema utvrđene standarde
d. ne može objasniti «metodičku sumnju»
190. Dvije su stvari po kojoj su filozofi znanosti najbolje zapamtili Milla:

a. teorija apriori i a aposteriori
b. načela analogije i generalizacije
c. načela indukcija i analiza kauzaliteta kojom je pokušao riješiti Humeov «problem indukcije»
d. načela indukcije i dedukcije
191. Metodu dedukcije pod nazivom silogizam razvio je:

a. Aristotel
b. Platon
c. Sokrat
d. Pitagora
20
METODOLOGIJA Primjer ispitnih pitanja
1. Koja od navedenih izjava demonstrira primjenu primjenu metodologiju indukcije?

a) Promatranjem potrošača trgovini moguće je zaključiti kako će prodavat određen
proizvod
b) Proučavanje dosadašnjih istraživanja moguće je pretpostaviti kako će prodavati
određeni proizvod
c) Za odgovor na pitanje kako će prodavati određeni proizvod nužno je koristit anketu
d) Pokušaj da se odgovori na pitanje o prodaji proizvoda zahtijeva kombiniranu metodu.
2. Ključni input za korištenje metodologije dedukcije predstavlja:

a) Intervjuiranje
b) Pregled literature
c) Formulirana teorija
d) Kvalitativna analiza
3. Koji koncept nije u skladu sa filozofskim pozitivizmom?

a) Korištenje dedukcije
b) Subjektivno istraživanje
c) Naglasak na provjeri teorije
d) Korištenje kvantitativnih podataka
4. Što bi od navedenog bio primjer istraživačkog pitanja postavljenog u okviru

filozofije fenomenologije?
a) Postoji negativna veza između cijena hotelskih usluga i zadovoljstva korisnika
b) Strategija turizma rezultirala je pozitivnim rezultatima
c) Strani turisti po visini prihoda nalaze se ispred domaćih turista
d) Loše vrijeme uzrokuje pad zadovoljstva korisnika turističkih usluga
5. Što od navedenog nije karakteristika kvantitativnih istraživanja?

a) Nužnost korištenja velikih uzoraka
b) Informacije se prikupljaju u brojčanom obliku
c) Rezultati uvelike ovise o dojmovima istraživanja
d) Daju odgovor na pitanje koliko
6. Što od navedenog predstavlja primjer sekundarnog izvora podataka

a) Prevedena vlastito anketiranje
b) Intervju sa menadžerom poduzeća
c) Podaci o trgovini državnog zavoda
d) Opažanja ponašanja kupaca direktno u trgovini
7. Što od navedenog ne možemo smatrati vrstom istraživanja
a) Činjenička istraživanja
b) Izviđajna istraživanja
c) Opisna istraživanja
d) Uzročna
8. Definiranje okvira uzorka pri provođenju anketnog istraživanja podrazumijeva:

a) Korištenje pravila za odabir ispitanika uzorak
b) Definiranje veličine uzorka
c) Definiranje podskupine populacije na koju će istraživanje biti fokusirano
d) Određivanje populacije idealne za testiranje istraživanjem hipotezom
9. Razvoj teorije okvira u procesu izrade plana istraživanja zahtijeva:

a) Prikupljenu literaturu
b) Postavljene hipoteze istraživanja
c) Primjenu
d) Prethodno definiran sadržaj rada
10. U slučaju da provodite istraživanja u kojem je potrošnja stranih turista za vrijeme

odmora zavisna varijabla, što ne predstavlja nezavisnu varijablu?
a) Visina dohotka
b) Širina turističkih usluga
c) Vremenska prognoza
d) Hrvatski BDP
11. Istraživanje koje ima za cilj razvoj teorije utjecaja stupnja zaduženosti poduzeća na
rast gospodarstva primjer je:
a) Fundamentalnog istraživanja
b) Aplikacijskog istraživanja
c) Stručnog istraživanja
d) Akcijskog istraživanja
12. Spoj dvaju pojmova kojima se nešto tvrdi ili odriče nazivamo:
a) Deskripcija
b) Određivanje opseg pojma
c) Sud
d) Kompilacija
13. Što od navedenog NIJE karakteristika definiranja kao znanstvene metodologije:

a) Povezivanje pojma sa višim pojmom
b) Jasno razgraničenje veze s ostalim pojmovima
c) Objašnjavanje uzročno posljedične veze između dva pojma
d) Određivanje točnog sadržaja nekog pojma
14. Što oda navedenog NIJE karakteristika deskripcije:
a) Sistematičnost
b) Valjanost
c) Cjelovitost
d) Predviđanje
15. Kada po strani ostavljamo sve odlike ili svojstva pojedinog financijskog izvještaja, a
razmatramo samo ono što je zajedničko svim financijskim izvještajima koristimo:
a) Generalizaciju
b) Specijalizaciju
c) Apstrakciju
d) Konkretizaciju

a) Apstrakcija i generalizacija
d) Indukcija i dedukcija
17. Prognozirajte na temelju regresijske analize tipičan primjer:

a) Indukcija
b) Dedukcije
c) Apstrakcije
d) Generalizacije
18. Misaono izdvajanje nekih svojstava i značajki – onoga što proučava ili promatra i
zanemarivanje ostalih dijelova je znanstvena metoda koju nazivamo:
a) Generalizacija
b) Specijalizacija
c) Apstrakcija
d) Klasifikacija
19. Izvođenje posebnog iz općeg, suština je znanstvene metode koju nazivamo:

a) Dedukcija
b) Apstrakcija
c) Generalizacija
d) Specijalizacija
20. Ako u istraživanju društvenih pojava ne možemo objasniti neke činjenice pomoću
poznatih teorija trebamo:
a) Odustati od daljnjeg istraživanja jer se radi o nečem izvan mogućnosti ljudske
spoznaje (parapsihologija)
b) Tražiti novu teoriju
c) Zaključiti da te teorije nisu valjanje
d) Niti jedan odgovor nije točan

a) Humanističkih znanosti
b) Prirodnih znanosti
c) Društvenih znanosti
d) Tradicionalnih znanosti
22. Ako zaključimo od pojedinačnog i posebnog prema općim, riječ je o:

a) Deduktivnoj metodi
b) Induktivnoj metodi
c) Deskriptivnoj metodi
d) Verifikacijskoj metodi

a) Indukcija i dedukcija
d) Normativna i pozitivistička
24. U radove na Sveučilištu, pored doktorskog i magistarskog još ubrajamo i:

a) Kritički prikaz
b) Seminarski i diplomski rad
c) Znanstveni članak
d) Niti jedan od pobrojanih

a) Se nastava na njima organizira u tri semestra
b) Nastava može trajati kraće
c) Ne provode znanstvena istraživanja
d) Imaju samo privatne osnivače

a) Prikupljanje empirije
b) Indukcija
c) Promatranje
d) Dedukcija
27. Koja od navedenih hipoteza je usmjerena hipoteza:
a) Postoji povezanost između razine obrazovanja i zadovoljstva zaposlenika u
hrvatskim bankama
b) Programi osnaživanja zaposlenika u hrvatskim bankama su povezani sa
zadovoljstvom krajnjih korisnika.
c) Veći bonusi za zaposlenike hrvatskih banaka vode ka povećanju zadovoljstva
krajnjih korisnika.
d) Razina obrazovanja zaposlenika u hrvatskim bankama utječe na produktivnost
rada.
28. Što od navedenog ne možemo ubrojiti u prednosti prikupljanja podataka putem

ispitivanja:
a) Relativno niski troškovi
b) Različite mogućnosti primjene metode
c) Relativna brzina prikupljanja podataka
d) Uklanjanje utjecaja ljudskih čimbenika
29. Sažetak stručnog rada ne bi trebao uključiti:

a) Istraživački program
c) Svrhu istraživanja
d) Rezultate istraživanja
30. U istraživanju je odabran okvir uzorka od 1000 osoba, istraživač je kontaktirao 500
ispitanika koji su bili dostupni od kojih je njih 100 odgovorilo na upitnik. Ukupna
stopa povrata je:
a) 50%
b) 20%
c) 10% (br.odgovora kroz br.uzorka)
d) 30%
-Aktivna stopa: 100/500 =20%
31. Varijabla koja mjeri „broj proizvedenih jedinica po komadima“ je primjer:

a) Normalne varijable
b) Ordinalne varijable
c) Intervalne varijable
d) Omjerne varijable
32. Pitanjem dali istraživač doživljava video snimku kao prihvatljivu metodu
prikupljanja podataka i znanja i bavi se:
a) Ontologija
b) Epistemiologija
c) Aksiologija
d) Ništa od navedenog.
33. Uz filozofiju fenomenologije veže se:

a) Induktivan pristup
b) Testiranje teorije koja predviđa kretanje burzovnog indeksa
c) Testiranje teorije koju opisuje produktivnost zaposlenika
d) Uopćavanje temeljno na zakonu sličnosti
34. U kojem od sljedećih primjera istraživač koristi dedukciju:

a) Kao tajni kupac obilazi ugostiteljske objekte kako bi proučio efekte povećavanja
PDV-a
b) Razgovara sa predstavnicima ministarstva financija o učincima povećavanja PDV-a
c) Obilazi nekoliko ugostiteljskih poduzeća da bi shvatio kako promjena PDV-a utječe
na njihov promet.
d) Anketiranjem studenata provjerava pretpostavku o njihovoj spremnosti da
školovanje financiraju kreditom.
35. Među temeljne metode istraživanja u kvalitativnim istraživanjima ubrajamo:

a) Korištenje ankete sa zatvorenim pitanjima
b) Deskriptivnu statistiku
c) Inferencijalnu statistiku
d) Ništa od navedenog.
36. Istraživanje koje za cilj ima utvrditi pojam i osnovna obilježja kreativnog
računovodstva naziva se :
a) Izviđajno istraživanje
b) Induktivno istraživanje
c) Statističko istraživanje
d) Deskriptivno istraživanje
37. Deskripcija odgovara na pitanje :

a) Zašto?
b) Kako?
c) Gdje i zašto?
d) Samo ponekad „gdje“ i uvijek na „zašto“
a) Zašto?
b) Kako?
c) Gdje i zašto?
d) Samo ponekad na „gdje“ i uvijek na „zašto“

a) Od općeg prema posebnom
b) Od pojedinačnog i posebnog na opće
c) Od pojedinačnog o pojedinačnom
d) Od općeg na opće

a) Isto što i znanstvena teorija
b) Privremeno prihvaćena hipoteza
c) Najviši oblik znanstvene spoznaje
d) Isto što i znanstveni zaključak
41. Zajednička misao kojom se osmišljava neki predmet, odnos ili pojava naziva se:
a) Sud
b) Definicija
c) Pojam
d) Hipoteza
42. Spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče (misao koja ima neku istinosnu
vrijednost) naziva se:
a) Sud
b) Definicija
c) Hipoteza
d) Pojam

a) Distinkcija
b) Definicija
c) Dokaz
d) Deskripcija

a) Distinkcija
b) Verifikacija
c) Definicija
d) Spoznaja
a) Izvorni znanstveni članak
b) Prethodno priopćenje
c) Pregledni članak
d) Znanstvena studij
46. Istraživanje kod kojeg nije nužna praktična primjenjivost je:

a) Tehnološko usavršavanje
b) Fundamentalno istraživanje
c) Stručno istraživanje
d) Aplikacijsko istraživanje
47. U slučaju primjene metodologije indukcije istraživačka pretpostavka glasila bi:

a) Nacionalna politika štednje dovodi do pada plaća što uzrokuje smanjenje
potrošnje
b) Odljev mozgova negativno utječe na nacionalnu i organizaciju konkurentnost
c) Prosječan dohodak po glavi stanovnika negativno je koreliran s visinom kamatnih
stopa na državne obveznice.
d) Pogoršanje radnih uvjeta pojedinaca dovodi do pada produktivnosti što za
posljedicu ima brži pad BDP-a.
48. Koji od sljedećih istraživačkih pristupa karakterizira stroga odvojenost istraživača

od predmeta proučavanja:
a) Indukciju
b) Dedukciju
c) Fenomenologiju
d) Kvalitativni pristup
49. Primjerom odabira okvira uzorka možemo smatrati:

a) Sva poduzeća u RH
b) Popis svih poduzeća u RH
c) Mala i srednja poduzeća u RH
d) Velika poduzeća u RH
50. Koja od navedenih metodologija nije prikladna za provođenje izviđajnih

istraživanja:
a) Kvalitativna metodologija
b) Kvantitativna metodologija
c) Fokus grupa
d) Poslovni slučaj
51. Zaokružite točnu tvrdnju vezanu za razliku između fokus grupa i tehnike igranja
uloga:
a) Jedna metoda podrazumijeva grupni, a druga pojedinačni pristup
b) Jedna metoda podrazumijeva odgovore u svoje ime, a druga iz perspektive treće
osobe.
c) Jedna metoda snima, a druga ne
d) Jedna metoda podrazumijeva hipoteze, a druga ne.
52. Istraživanje kod kojeg nije nužna praktična primjenjivost je:

a) Tehnološko usavršavanje
b) Fundamentalno istraživanje
c) Stručno istraživanje
d) Aplikacijsko istraživanje
53. Postupak kojim se iz općeg pojma dobiva novi pojam, bogatiji po sadržaju a uži po
opsegu je:
a) Generalizacija
b) Apstrakcija
c) Specijalizacija
d) Konkretizacija
54. U slučaju primjene metodologije dedukcije istraživanja pretpostavka bi glasila:

a) Povećavanje izvoza u 2013 godini posljedica je porasta produktivnosti
b) Poduzeće XY povećalo je izvoz u 2013 godini
c) U 2013 godini prema podacima DZS porastao je izvoz pšenice
d) Poboljšanje radnih uvjeta pojedinaca dovodi do porasta produktivnosti što za
posljedicu ima brži rast izvoza.
55. Koji od navedenih pristupa karakterizira stroga odvojenost istraživača od predmeta

proučavanja:
a) Indukciju
b) Dedukciju
c) Fenomenologiju
d) Kvalitativni pristup
56. Pod pojmom odabir okvira uzorka podrazumijeva se:

a) Određivanje populacije istraživanja
b) Odabir metode uzorkovanja
c) Definiranje veličine uzorka
d) Definiranje dijela populacije koja će biti obuhvaćena istraživanje
57. Koja od navedenih metodologija nije prikladna za provođenje izviđajnih
istraživanja:
a) Kvalitativna metodologija
c) Fokus grupa
d) Poslovni slučaj
58. Zaokružite netočnu tvrdnju vezanu za sličnosti fokus grupa i dubinskih intervjua:
a) U oba slučaja istraživanja se snimaju
b) U oba slučaja ispitanici na pitanja odgovaraju iz vlastite perspektive
c) U oba slučaja mišljenje ispitanika je donekle oblikovano utjecajem grupe
d) U oba slučaja znanje istraživača je nužni preduvjet uspjeha
59. Koji od navedenih istraživačkih pristupa se temelji na stvaranju teorije:

a) Post-pozitivistički
b) Konstruktivistički
c) Transformacijski
d) Pragmatični
60. Hipoteza u kojoj se pretpostavlja da ne postoji odnos među varijablama ili da nema
statistički značajne razlike između grupa ili varijabli je:
a) Usmjerena hipoteza
b) Nulta hipoteza
c) Alternativna hipoteza
d) Neusmjerena hipoteza
61. Što od navedenog ne možemo povezati s metodom promatranja:

a) Bilježenje događaja kako se se uistinu dogodili
b) Uklanjanje utjecaja ljudskog činitelja
c) Podaci su subjektivni
d) Preciznost rezultata
62. …Stvarnosti u slučaju kada istraživač proučava rast nekog ….

a) Ontologija
b) Epistemiologija
c) Aksiologija
d) Sve od navedenog
63. Uz filozofiju pozitivizma veže se:

a) Deduktivan pristup
b) Pokušaj stvaranja teorije koja objašnjava događaje
c) Kvalitativan pristup
d) Istraživač čiji su stavovi aktivno uključeni pri definiranju zaključaka
64. U koje od sljedećih primjera istraživač koristi indukciju:
a) Pretpostavlja da će promjena tečaja povećati izvoz i svoju teoriju pokušava …
podacima DZS-a
b) Testira teoriju zakona opadajućih prinosa proučavajući podatke Državnog zavoda
c) Proučava u anketi s uzorkom ugostitelja jeli PDV zaista smanjio njihove prihode
ove turističke sezone
d) Nakon razgovora sa nekoliko ključnih vjerovnika poduzeća u stečaju procjenjuje
kolike se šanse vjerovnika da namire svoja potraživanja.
65. Među temeljne metode istraživanja u kvalitativnim istraživanjima NE ubrajamo:

a) Inferencijalnu statistiku
b) Korištenje ankete sa brojčanim vrijednostima
c) Deskriptivnu statistiku
d) Ništa od navedenog
66. Istraživanja prema cilju provođenja dijele se na:

a) Izviđajna, opisna, uzročna istraživanja
b) Kvalitativna, kvantitativna, mješovita
c) Uzročna i deskriptivna
d) Statistička i matematička
67. Koja od navedenih hipoteza je usmjerena hipoteza a koja neusmjerena:

a) Razina obrazovanja zaposlenika u hrvatskim trgovačkim lancima utječe na
produktivnost rada → usmjerena
b) Veće stimulacije i bonusi za zaposlenike u hrvatskim trgovačkim lancima imaju
pozitivan učinak na zadovoljstvo krajnjih korisnika. → usmjerena
c) Programi osnaživanja zaposlenika u hrvatskim trgovačkim lancima povezani su sa
zadovoljstvom krajnjih korisnika →neusmjerena
d) Postoji povezanost između razina obrazovanja i zadovoljstva zaposlenika u
hrvatskim trgovačkim lancima →neusmjerena
68. Istraživanje koje ima za cilj zasebno opisati sve elemente koji čine kvalitetnu
turističku uslugu koristi:
a) Sintezu
b) Analizu
c) Indukciju
d) Dedukciju
69. Ukoliko procjenjujete razinu zadovoljstva hotelskih gostiju pitanje o točnom iznosu
novca koji su potrošili primjer je:
a) Nominalne varijable
b) Ordinalne varijable
c) Intervalne varijable
d) Omjerne varijable
70. U karakteristike kvalitativne metodologije ne ubrajamo:
a) Fenomenološki pristup
b) Izoliranje varijable
c) Stvaranje teorije
d) Proučavanje u prirodnim uvjetima
71. Sažetak stručnog rada ne bi trebao uključiti:

a) Stručni problem
c) Svrhu istraživanja
d) Rezultate istraživanja
72. Koja karakteristika nije tipična za kvalitativna istraživanja:

a) Podaci se prikupljaju u prirodnom okruženju
b) Mišljenje ispitanika je ključna varijabla istraživanja
c) Cilj istraživanja je dobiti cjelovitu sliku promatranog problema
d) Istraživač često koristi apstrakciju u svrhu analize podataka
73. Ključni input za korištenje metodologije dedukcije predstavlja:

a) Intervjuiranje
c) Formulirana teorija
d) Kvalitativna analiza
74. Koji koncept nije u skladu sa filozofskim pozitivizmom?

a) Korištenje dedukcije
b) Subjektivno istraživanje
c) Naglasak na provjeri teorije
d) Korištenje kvantitativnih podataka
75. Opisom stvarnosti u slučaju kada istraživač proučava strategiju poslovanja nekog
poduzeća bavi se:
a) Ontologija
b) Epistemologija
c) Aksiologija
d) Sve od navedenog
76. Uz filozofiju pozitivizma veže se:

a) Induktivan pristup
b) Pokušaj stvaranja teorije koja objašnjava događaje
d) Istraživač koji nastoji odvojiti od predmeta proučavanja
77. U kojim od sljedećih primjera istraživač koristi indukciju:
a) Pretpostavlja da će promjena tečaja povećati izvoz i nakon što se tečaj promijeni
istražuje stvarne efekte
b) Testira teoriju zakona opadajućih prinosa proučavajući podatke Državnog zavoda
za statistiku
c) Proučava u anketi s uzorkom ugostiteljstva jeli PDV zaista smanjio njihove prihode
na početku turističke sezone
d) Nakon razgovora sa nekoliko ključnih kupaca zaključuje kako bi pristali na
porast cijena ako bi porasla razina kvalitete proizvoda
78. Među temeljne metode istraživanja u kvalitativnim istraživanjima ubrajamo :

a) Inferencijalnu statistiku
b) Korištenje ankete sa brojčanim vrijednostima
c) Deskriptivnu statistiku
d) Korištenje ankete s otvorenim pitanjima
79. Istraživanje koje za cilj ima deskripciju obilježja kreativnog računovodstva je:
b) Opisno istraživanje
c) Uzročno istraživanje
d) Sve od navedenog
80. U analizu sadržaja NE ubraja se:

a) Prikupljanje i analiza tekstova iz korporativnih časopisa
b) Prikupljanje i analiza audio zapisa iz arhive poduzeća
c) Prikupljanje i analiza odgovora na polustrukturirane intervjue zaposlenika
poduzeća ?
d) Prikupljanje i analiza video zapisa iz arhive poduzeća
81. Što se ne ubraja u prednosti promatranja kao metode istraživanje

a) Promatranjem se događaji bilježe onako kako su se uistinu dogodili
b) Uklonjen je utjecaj ljudskog činitelja u osobi koja prikuplja podatke
c) Podaci su subjektivni
d) Objektivnost istraživanja omogućuje visoku preciznost rezultata prikupljenih
metodom promatranja
82. Prilikom odabira uzorka za provođenje kvalitativnog istraživanja važno je voditi

računa o tome da:
a) Svaki element ima jednaku mogućnost izbora
b) Svaki element se odabere prema uređenom popisu
c) Uzorak ima odgovarajuću razinu statističke pouzdanosti
d) Elementi uzorka su odabrani svrsihodno prema glavnom istraživačkom pitanju
83. Koje element ne određuje kvalitetu podataka prikupljenih putem polu
strukturiranog i dubinskog intervjua:
a) Pouzdanost
b) Pristranost
c) Generalizacija
d) Apstrakcija
84. Koju tehniku ispitivanja ne odlikuje indirektan pristup ispitanicima:

a) Tehnika asocijacije
b) Tehnika dovršenja
c) Fokus grupa
d) Tehnika igranja uloga
85. Što od navedenog predstavlja karakteristiku kvalitativne metodologije:

a) Izoliranje varijabli
b) Pozitivizam
c) Provjera teorije
d) Proučavanje u prirodnim uvjetima
86. Što od navedenog predstavlja karakteristiku fenomenologije kao istraživačke

filozofije:
a) Neovisnost istraživača
c) Induktivan pristup
d) Deduktivan pristup
87. Što od navedenog predstavlja karakteristiku kvalitativne metodologije:

a) Provjeravanje teorije
b) Potreba za velikim broje ispitanika
c) Provjera hipoteza
d) Tekstualni opisi
88. Zaključak „ukoliko nekoliko japanskih turista u Dubrovniku u par dana potroši jako
puno novaca zaključujemo kako su Japanci rastrošni gosti“ primjer je:
a) Dedukcije
b) Indukcije
c) Redukcionizma
d) Apstrakcije
89. U kvalitativne metode istraživanja ne ubrajamo:
a) Poslovni slučaj
b) Naracija
c) Eksperiment
d) Etnografija
90. Uz filozofiju fenomenologije veže se:

a) Deduktivan pristup
b) Testiranje teorije koja objašnjava događaje u turizmu
d) Uopćavanje temeljeno na zakonu sličnosti
91. Među temeljne metode istraživanja u kvalitativnim istraživanjima ubrajamo:

a) Pitanja sa zatvorenim odgovorima
b) Deskriptivnu statistiku
c) Inferencijalnu statistiku
d) Ništa od navedenog
92. Istraživanje koje za cilj ima utvrditi pojam i osnovna obilježja medicinskog turizma
naziva se:
b) Induktivno istraživanje
c) Statističko istraživanje
d) Deskriptivno istraživanje
93. Znanstvena istraživanja se mogu podijeliti na dvije glavne skupine:

FUNDAMENTALNA I APLIKATIVNA.
94. Raščlanjivanje misaonih tvorevina na njihove elemente je metoda koju zovemo
ANALIZA.
95. Spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i komplicirane u još
kompliciranije predstavlja metodu SINTEZA.
96. Misaono izdvajanje nekih svojstava ili značajki onoga što proučavamo naziva se
metoda APSTRAKCIJA.
97. Misaoni postupak kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do drugog općenitijeg
nazivamo metoda GENERALIZACIJE.
98. Metodu koja unosi red u masi „kaotičnih“ podataka nazivamo KLASIFIKACIJA.
99. Izvore podataka (informacije, činjenice) za znanstveni rad možemo podijeliti u dvije
glavne skupine: PRIMARNI I SEKUNDARNI.
100. Znanstvena pretpostavka, postavljanje za objašnjenje neke pojave koju treba
provjeriti ili dokazati zove se HIPOTEZA.
101. Zadaća znanosti nije da uvjerava ili preobraća nego DOKAZUJE.
102. Metodologija se može podijeliti u dvije glavne skupine: OPĆA i POSEBNA.
ESEJSKA PITANJA
1. Navedite vlastiti primjer zavisne i barem 3 nezavisne varijable koje bi proučavali u
istraživanju u području turizma?
Zavisna: Broj noćenja
3 nezavisne: cijena noćenja, vremenska prognoza, čistoća mora
2. Opišite na koji način bi strukturirali istraživanje koristeći filozofiju fenomenologije za

prethodni primjer?
➔ Općenito broj noćenja je bio mali, krećemo od ideje problema ili ideja za istraživanje
3. Objasnite teoretski razliku između primarnih i sekundarnih podataka te navedite po 3

primarna i sekundarna izvora podataka za prethodni primjer.
➔ Primarno: vlastito istraživanje. Zadovoljstvo kvalitete, širina usluge

Sekundarno: HTZ, van pansionska ponuda, zavod za statistiku…
4. Navedite primjer anketnog pitanja koji koristi Likertovu ljestvicu 1-5, te objasnite
značenje samog odgovora, način prikupljanja podataka i način na koji bi komentirali
dobivene rezultate.
➔ Kolike su šanse da se vratite na mjesto na kojem ste bili?

1. Nikakve
2. Vrlo male
3. Nisam siguran
4. Vjerojatno
5. Sigurno
5. Objasnite temeljne parametre određivanja uzorka za provođenje anketnog istraživanja

u navedenom primjeru? Zanima nas mišljenje broj noćenja najbogatijih turista
6. Definirajte a) temu i glavni istraživački cilj stručnog rada iz područja ekonomije te

b) navedite dvije istraživačke hipoteze povezane sa odabranom temom .
7. U koliko je znanstveni problem koji trebate istraživati: „Istraživanje utjecaja
biciklističke utrke Tour of Croatia na imidž RH kao turističke destinacije“, odredite
istraživački pristup na temelju kojeg bi proveli istraživanje te navedite kako biste
odabrali uzorak za potrebe provođenja istraživanja (populacija, okvir uzorka, način
odabira uzorka, veličina uzorka)
8. Objasnite primjenu koncepta fenomenologije na primjeru istraživanja o utjecaju gužvi

na granicama na nadolazeću turističku sezonu?
9. Definirajte a) temu i glavno istraživačko pitanje stručnog rada iz područja ekonomije te

b) navedite dva pomoćna istraživačka pitanja povezana s odabranom temom.
10. Ukoliko je znanstveni problem koji trebate istraživati: „razvoj hrvatskog financijskog
tržišta“ odredite a) dvije istraživačke hipoteze na temelju kojeg bi proveli istraživanje
te b) za svaku od hipoteza navedite koje zavisne i nezavisne varijable biste trebali i c)
objasnite koji istraživački pristup biste primjenili.
11. Ukoliko je tema vašeg završnog rada „utjecaj visine kapitalnih ulaganja na
profitabilnost poslovanja malih i srednjih poduzeća u RH“
a) Navedite dva istraživačka cilja povezana s odabranom temom
b) Navedite jednu istraživačku hipotezu povezanu s odabranom temom
12. Na primjeru prethodne teme objasnite sve parametre vezane za provođenje

istraživanja (populacija, okvir uzorka, metoda uzorka, veličina uzorka)?
13. Na primjeru prethodne teme objasnite način provođenja te ključne alate opisnih i
uzročnih istraživanja?
14. Ukoliko je znanstveni problem koji trebate istraživati: „nedovoljna prisutnost hrvatskih
proizvođača namještaja na inozemnim tržištima“, odredite istraživački pristup na
temelju kojeg biste proveli istraživanje te navedite kako biste odabrali uzorak za
potrebe provođenja istraživanja (populacija, okvir uzorka, način odabira uzorka,
veličina uzorka).
2016
Metodologija stručnog rada

PRIRUČNIK
1. OSNOVE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
Izraz istraživačka filozofija označava sustav vjerovanja i pretpostavki o razvoju

novog znanja. Iako ova definicija zvuči zaista profinjeno ustvari je krajnje
jednostavna jer se u njenoj srži nalazi razvoj novog znanja u određenom
području. Znanje koje se razvija ne mora biti tako dramatično kao što je
primjerice razvoj teorije ljudske motivacije ili razvoj teorije trgovine među
zemljama nego i rješavanje malog specifičnog problema pojedinačne
organizacije ili pojedinca može predstavljati novo znanje.
Prije odabira istraživačke filozofije postoje određene istraživačke pretpostavke

s kojima istraživač mora biti upoznat. Pod tim pretpostavkama misli se na
poznavanje tri ključne dimenzije/elementa/pojma.
Ontologija predstavlja naše pretpostavke o stvarnosti koja nas okružuje. Iako

ovakav pojam zvuči poprilično apstraktno upravo naše ontološke pretpostavke
oblikuju naš pogled i proučavanje istraživačkih objekata. U poslovnom svijetu
objekti uključuju: organizacije, upravljanje, radne navike pojedinaca,
organizacijske događaje itd. Naša ontologija prema tome određuje kako vidimo
poslovni svijet i što ćemo ustvari proučavati u istraživanju (Saunders et al.
2016). Primjer ontologije je način na koji se u organizaciji proučavalo opiranje
promjenama. Dugo vremena se smatralo kako ovakvo ponašanje uzrokuje
štetu organizaciji što je bila ontološka pretpostavka.
Epistemiologija podrazumijeva naše pretpostavke o znanju, što predstavlja

prihvatljivo, vrijedno i legitimno znanje, te način na koji znanje prenosimo na
druge. U poslovnim istraživanjima postoji mnogo toga što se može smatrati
znanjem. Ono može sezati od numeričkih podataka, tekstualnih i vizualnih
podataka, činjenica i interpretacija te uključivati čak i priče koje kruže
organizacijom.
Aksiologija predstavlja ulogu vrijednosti i etike u istraživačkom procesu. Ovo

uključuje pitanja o kako se mi, kao istraživač, nosimo sa vlastitim
vrijednostima kao i onima naših ispitanika.
Odluka o provođenju određenog istraživanja nužno uza sebe veže i tri druga
pitanja na koja istraživač mora odgovoriti prije početka provođenja
istraživanja. Odluka o provođenju istraživanja sadrži tri generalna koraka:
1. Odabir istraživačkog pristupa
2. Odabir dizajna istraživanja
3. Odabir istraživačkih metoda
1
1. Odabir istraživačkog pristupa
Istraživački pristupi su planovi i procedure za istraživanje koji obuhvaćaju

korake od širokih pretpostavki do detaljnih metoda za prikupljanje, analizu i
interpretaciju podataka (Creswell 2013).
Slika 2. Odabir istraživačkog pristupa
Post-pozitivizam je nasljednik pozitivizma kao istraživačke filozofije i uvažava

činjenicu kako kad je riječ o proučavanju ponašanja i aktivnosti ljudi teško
možemo biti sasvim sigurni u znanje koje je prikupljeno. Na ovaj način
odbačena je tradicionalna pretpostavka o apsolutnoj istinitosti znanja koje se
stvara. Post-pozitivizam se temelji na determinističkoj filozofiji u kojoj uzroci
(uz određenu vjerojatnost) određuju efekte ili ishode. Prema tome ključ
ovakvih istraživanja upravo je u proučavanju uzroka određenih događaja ili
pojava. Ova filozofija je redukcionistička što znači da je namjera smanjiti broj
ideja na one koje je moguće testirati. Znanje koje nastaje na ovaj način
temeljeno je na opreznim opservacijama i mjerenjima. Pretpostavlja se kako
postoje zakoni i teorije koje „vladaju“ svijetom i na nama je samo da ih
otkrijemo kako bi razumjeli svijet u kojemu živimo. U ovom slučaju
istraživanje kreće od teorije, zatim slijedi prikupljanje podataka koji ili
potvrđuju ili odbacuju teoriju te se u skladu s tim formulira i nova teorija. Kao
primjer post-pozitivizma moguće je navesti proučavanje kretanja hrvatskog
izvoza. U ovom slučaju prema dostupnoj teoriji odredili bi nekoliko ključnih
2
faktora (uzroka) koji utječu na kretanje izvoza te bi zatim detaljno planiranim
istraživanjem na velikom broju izvozničkih poduzeća ili prihvatili ili odbacili
našu teoriju odnosno uzroke koje smo naveli kao najvažnije.
Konstruktivizam vjeruje da pojedinci traže razumijevanje svijeta u kojemu

žive i rade. Pojedinci razvijaju subjektivne interpretacije svojih iskustava s
određenim objektima ili stvarima. Ovakvih iskustava je mnogo i jako variraju
zbog čega istraživač treba uzeti u obzir kompleksnost pogleda i ideja, a ne
suziti ih na svega nekoliko kategorija. Temeljni je cilj istraživanja što više se
osloniti na pogled ispitanika o situaciji koja se istražuje. Pitanja su dosta
široka i generalna kako bi sudionici sami konstruirali značenje pojedinih
situacija najčešće kroz razgovor ili interakciju s drugima. Istraživač je svjestan
i koliko njegova interpretacija utječe na rezultate te se pokušava pozicionirati
na odgovarajući način kroz proučavanje povijesne i socijalne pozadine. Primjer
konstruktivizma bio bi pokušaj da se problemu povećanja hrvatskog izvoza
pristupi na način da se razgovara s deset najvećih izvoznika. Prvi korak u
ovomu istraživanju bila bi priprema istraživača (proučavanje socio povijesnog
konteksta) a nakon razgovora iznijeli bi se neki zaključci odnosno teme oko
kojih se većina ispitanika slaže. Istraživač u istraživanje kreće bez bilo kakvih
pretpostavki, jedino što ga zanima je generalno razumijevanje tematike te
postavljanje odgovarajućih pitanja.
Transformacijski pristup bavi se pravima manjinske populacije te zahtijeva

umrežavanje sa političkim aparatom kako bi se zaštitila nečija prava. Primjer
može biti istraživanje provedeno s ciljem zaštite prava određene manjinske
vjerske zajednice.
Pragmatizam se temelji na pretpostavci da sve kreće od aktivnosti i situacija

pri čemu je ključ izučavanje posljedica (za razliku od uzroka). U ovom slučaju
kreće se od izučavanja određenog problema pri čemu je moguće koristiti sve
dostupne načine proučavanja odnosno analize.
2. Odabir istraživačkog dizajna
Pod odabirom istraživačkog dizajna misli se na opciju istraživača da odabere:
a) kvantitativno istraživanje
b) kvalitativno istraživanje
d) mješovito istraživanje
3
Kvantitativni pristup testira objektivne teorije pregledavajući odnose među
varijablama. Ove varijable moguće je mjeriti najčešće instrumentima koji
omogućuju statističku obradu prikupljenih podataka. Konačni izvještaj ima
postavljenu strukturu koja se sastoji od: uvoda, teorije, metoda, rezultata i
diskusije. Oni koji koriste ovakav način istraživanja teoriju testiraju
deduktivnim pristupom ali moraju osigurati nepristranost, kontrolirati
alternativna objašnjenja i biti u mogućnosti generalizirati najvažnije
zaključke.
Kvalitativno istraživanje je pristup za izučavanje i razumijevanje značenja koje

pojedinci ili grupe pripisuju određenim socijalnim ili ljudskim problemima.
Proces istraživanja uključuje pitanja koja se tek pojavljuju (u nastanku),
podatke prikupljene u okruženju ispitanika, analize podataka temeljene na
indukciji odnosno gradnji od pojedinačnog prema općem, te istraživača koji
subjektivno interpretira podatke. Izvještaj o istraživanju koji se izrađuje po
naravi je dosta fleksibilan. Oni koji odabiru ovaj stil istraživanja teže
induktivnom pristupu, fokusiranju na pojedinca te uvažavaju kompleksnost
određene situacije (Creswell 2013).
Slika 3. Alternativni istraživački dizajn
Anketno istraživanje nudi kvantitativni ili numerički opis trendova, stavova

i mišljenja populacije proučavanjem uzorka izvučenog iz te populacije.
Eksperimentom se pokušava utvrditi dali specifičan tretman utječe na ishod.

Navedeno se provodi na način da se određena varijabla u jednoj grupi dozira
(primjenjuje), a u drugoj ne. Nakon toga se proučavaju razlike među grupama
u odnosu na analizirani ishod te se izvlače zaključci.
4
Narativno istraživanje (naracija) je postupak u kojemu istraživač proučava
živote pojedinca te jednog ili više njih pita o njihovu životu.
Fenomenologija je pristup istraživanju u kojemu istraživač opisuje

proživljena iskustva pojedinaca kad je riječ o nekom fenomenu. Najčešće se
istraživanje provodi putem intervjua.
Utemeljena teorija je sociološki pristup u kojem istraživač derivira generalnu,

apstraktnu teoriju temeljenu na pogledima sudionika.
Etnografija je istraživanje u kojemu se proučavaju ponašanje, jezik ili

aktivnosti netaknute kulturne grupe u svom prirodnom okruženju (kroz duže
vremensko razdoblje).
Poslovni slučaj je situacija u kojoj istraživač koristi dubinsku analizu

pojedinog slučaja analizirajući pri tomu: programe, događaje, aktivnosti,
procese ili jednog i više pojedinaca.
Konvergencija je situacija u kojoj istraživač s ciljem proučavanja neke pojave

i izvlačenja zaključaka koristi i kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju.
Eksplanacija je situacija u kojoj se najprije provodi kvantitativna analiza, a

zatim se rezultati pokušavaju bolje istražiti kroz kvalitativnu analizu.
Eksploracija je obrnuta od eksplanacije. Najprije se provodi kvalitativno, a

zatim kvantitativno istraživanje.
Slika 4. Odabir istraživačke metodologije
5
Prilikom osvrta na prethodno navedena pitanja potrebna kako bi se započelo
bilo kakvo istraživanje posebnu pažnju zaslužuje osvrt na istraživačku
filozofiju. Među do sada opisanim istraživačkim filozofijama istaknuli smo
post-pozitivizam i konstruktivističku filozofiju međutim odnos između ove
dvije filozofije u literaturi se često prezentira kao odnos između pozitivizma s
jedne i fenomenologije s druge strane.
Ključne karakteristike pozitivizma predstavljaju:
• proučava društvene strukture i činjenice te uzroke društvenih fenomena ali

na način da ih pokušava egzaktno mjeriti te detektirati postojanje, smjer i
jakost veze među analiziranim varijablama.
• poopćavanje temeljeno na zakonu sličnosti provodi se na način da se u

istraživanje uključuju samo ključni faktori odnosno varijable dok se oni faktori
koji se ne smatraju najvažnijima iz analize eliminiraju i prije istraživanja
najčešće zbog nekakve teorijske argumentacije. Ova se pretpostavka u
literaturi često naziva redukcionizam.
• neovisnost istraživača označava pokušaj da se svi zaključci donesu temeljem

egzaktnih podataka i statističkih argumenata koji jamče neutralan i
objektivan stav istraživača.
• deduktivan pristup označava pokušaj da se prije samog istraživanja razvije

određena teorija koja će se nakon istraživanja ili potvrditi ili zamijeniti novom
teorijom za koju će se opet tražiti empirijska potvrda u rezultatima
istraživanja.
• kvantitativni pristup zahtijeva prikupljanje i kvantifikaciju mjerljivih

opažanja koja omogućuju statistička testiranja
Ključne karakteristike fenomenologije predstavljaju:
• proučava društvene konstrukte i značenja na način da ih vidi u prirodnom

okruženju uz minimum apstrakcije. Drugim riječima kazano vidi stvari onakve
kakve zaista jesu te kao dominantan instrument istraživanja koristi prije
svega samog istraživača.
• društvena strana svijeta je presložena da bi se objasnila teorijama i zakonima

ili jednostavnim formulama s nekoliko varijabli. Upravo bogatstvo odnosa i
interakcija u društvenim istraživanjima ono je na što istraživanje mora staviti
svoj fokus.
6
• induktivan pristup temelji se na pojedinačnim opažanjima ili stvarnim
situacijama temeljem kojih se izvlače neke općenite pretpostavke temeljem
kojih može nastati nova teorija.
• kvalitativni i kombinirani pristup istraživanju označava da se u ovomu

konceptu koristi metodologija koja omogućava širinu, otvorenost i kreativnost
istraživača koji želi izučavani fenomen istražiti u svoj svojoj kompleksnosti i
interaktivnosti.
Prilikom provođenja empirijskih istraživanja istraživači u pravilu koriste dvije

osnovne vrste zaključivanja. Radi se o metodama indukcije i dedukcije.
Induktivna metoda omogućuje da se na temelju pojedinačnih zapažanja dođe
do općih konstatacija. Cilj ove metodologije jest detaljnim proučavanjem
nekoliko fenomena (pojedinaca, događaja, organizacija) doći do nekih općih
zaključaka koji će vrijediti za sve fenomene koji imaju obilježja onoga kojeg se
proučavalo. Na primjer detaljnim proučavanjem jednog poduzeća iz
trgovinskog sektora biti će moguće donijeti zaključke o svim trgovinskim
poduzećima. Međutim zaključak koji donosimo o trgovačkim poduzećima nije
„neoboriv“. Drugim riječima moguće je da će netko naš zaključak smatrati
dvojbenim. Isto tako mana induktivne logike upravo je u tome što će sigurno
postojati poduzeća koja ne odgovaraju našim zaključcima. Upravo zbog
navedenog indukcija se koristi za formuliranje teorije dok se prava provjera
teorije vrši metodom odnosno logikom dedukcije. U slučaju dedukcije
zaključak koji se donosi temeljen je na pretpostavkama koje se ustvari
testiraju. Ukoliko dokažemo kako su naše pretpostavke točne i zaključak će
također biti točan. Redoslijed istraživanja započinje sa teorijom koja se želi
testirati, navedena teorija se zatim preoblikuje u pretpostavke koje je moguće
testirati i koje će ili podržati ili odbaciti našu teoriju. Uloga istraživača
temeljena je na strogoj objektivnosti i u pravilu kvantitativnim podacima.
Smjer istraživanja može se pojednostavljeno opisati kao od općeg prema
pojedinačnom.
Pored indukcije i dedukcije istraživač se u svom pristupu često mora odlučiti

i za metode analize odnosno sinteze. Kratak opis obje metode slijedi u
nastavku.
•Analiza podrazumijeva rastavljanje proučavanog predmeta na osnovne

dijelove koji se zatim zasebno izučavaju. Primjer analize može biti situacija u
kojoj se prihod jednog poduzeća „analizira“ odvojeno po pojedinim skupinama
proizvoda. U slučaju da je riječ o proizvodnom poduzeću koje proizvodi
7
sportsku opremu prihod bi se analizirao po skupinama: obuća, odjeća,
sportski dodatci itd.
•Sinteza je pristup istraživanju u kojemu se proučavaju zajednički odnosno

sinergijski učinci predmeta istraživanja. U ovoj metodologiji proučava se zbirni
odnosno zajednički fenomen. U slučaju prethodnog primjera poduzeća
metodom sinteze zbrojili bi prihode svih maloprodajnih mjesta navedenog
proizvođača te iz proučavali zajednički odnosno zbirno.
1.1. RAZVOJ TEORIJSKOG OKVIRA
Razvoj teorijskog okvira neizostavni je dio svakog istraživanja. Iako se njegova

uloga i način korištenja u istraživanju može mijenjati teorijski okvir
neizostavni je element koji nadopunjuje sve metodologije prethodno navedene
u ovim bilješkama. Primjerice u slučaju kvantitativnih istraživanja temeljenih
na dedukciji i pristupu sinteze prvi korak u istraživanju biti će teorija koju će
istraživanje nakon toga testirati. Kod kvalitativnih istraživanja situacija je
obrnuta te kao konačan rezultat primjene ove metodologije nastaje teorija koja
još nije dokazana. Uloga teorijskog okvira u onim istraživanjima koja nisu
empirijska nego su bliže teoriji ili pregledu literature još je veća. Odabir teme
istraživanja predstavlja prvu i najvažniju fazu u ovakvom istraživanju. Uz
odabir teme paralelno se provodi i oblikovanje teorijskog okvira.
Za razvoj teorijskog okvira nužno je poznavanje pojmova područja istraživanja

i teme istraživanja. Područje istraživanja je široko područje zanimanja iz kojeg
se može generirati specifična tema. Tema istraživanja je usko određeno
područje interesa koje je moguće detaljno istražiti i opisati u istraživačkom
radu. Najčešće pogreške koje se javljaju prilikom definiranja teme istraživanja
zapravo su vezane za preširoki ili preuski obuhvat postavljene teme. Odabir
odgovarajuće teme istraživanja zapravo omogućava paralelno i postavljanje
odgovarajućeg predmeta istraživanja. Najprihvatljiviji način definiranja
predmeta istraživanja je postavljanje problema u obliku pitanja.
Primjerice područje istraživanja koje smo odabrali može biti trgovina, uže
područje istraživanja distributivna trgovina a konkretna tema istraživanja
koju smo odabrali: „Društveno odgovorno poslovanje u distributivnoj trgovini“.
Istraživački problem bi u tom slučaju bio: „ispitati na koji način primjena
koncepta društveno odgovornog poslovanja utječe na rezultate poslovanja u
distributivnoj trgovini“. Isti smo problem mogli formulirati i u obliku pitanja
te bi ono u tom slučaju glasilo: „na koji način implementacija društveno
odgovornog poslovanja utječe na poslovanje poduzeća u distributivnoj
trgovini“.
8
Najčešće pogreške koje se pri definiranju znanstvenog problema javljaju su:
•Preširok obuhvat s većim brojem problema. U našem prethodnom primjeru

ovaj tip pogreške bio bi učinjen kada bi znanstveni problem postavili kao
sljedeće pitanje: „na koji način implementacija društveno odgovornog
poslovanja utječe na poslovanje poduzeća u trgovini“.
•Preuzak ili beznačajan predmet istraživanja. U našem prethodnom primjeru

ovaj tip pogreške bio bi učinjen kada bi znanstveni problem postavili kao
sljedeće pitanje: „na koji način ENC sustav implementiran od strane HAC-a
utječe na poslovanje poduzeća u distributivnoj trgovini“.
•Stavljanje naglaska na iskustvo ili neobrađene podatke. U našem

prethodnom primjeru ovaj tip pogreške bio bi učinjen kada bi znanstveni
problem postavili kao sljedeće pitanje: „na koji način stav zaposlenika o
društveno odgovornom poslovanju utječe na poslovanje poduzeća u
distributivnoj trgovini“.
•Emocionalni stil jezika i pojmova pri oblikovanju predmeta. U našem

prethodnom primjeru ovaj tip pogreške bio bi učinjen kada bi znanstveni
problem postavili kao sljedeće pitanje: „utječe li implementacija društveno
odgovornog poslovanja katastrofično na poslovanje poduzeća u distributivnoj
trgovini“.
9
2. PROCES ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
Slika 2.1. Proces znanstvenog istraživanja uključuje
određivanje izvora određivanje načina

izrada plana istraživanja podataka i vrste prikupljanja podataka i
istraživanja kreiranje instrumenta
analiza podataka i prikupljanje primarnih određivanje uzorka i

interpretacija rezultata podataka uzorkovanja
sastavljanje
izvještaja/zaključivanje
Početak svakog istraživačkog rada sastoji se od definiranja istraživačkog

problema i područja istraživanja. Nakon što su problem i područje definirani,
istraživač mora odabrati pristup istraživanju i metode. Ovo poglavlje počinje
pregledom načina definiranja svrhe i ciljeva istraživanja, a nastavlja se
obrazloženjem kriterija za odabir istraživačkog pristupa i metoda istraživanja,
budući da su prva dva koraka prethodno analizirana. Ostali koraci procesa
znanstvenog istraživanja obrađuju se detaljnije u poglavljima 3 i 4.
2.1. IZRADA PLANA ISTRAŽIVANJA

Proces znanstvenog istraživanja počinje izradom plana istraživanja. Prilikom
izrade plana, počinje se definiranjem znanstvenog područja i teme istraživanja
nakon čega se prikuplja sva potrebna literatura te se na temelju pregleda
literature oblikuje teorijski okvir. Nakon pregleda literature mogu se definirati
ciljevi i istraživačka pitanja na koja se želi dati odgovor putem procesa
znanstvenog istraživanja. Nakon što su ciljevi definirani, istraživač bira vrstu
istraživanja koju će primijeniti u cilju realizacije definiranih ciljeva
istraživanja. S obzirom na odabranu vrstu istraživanja odlučuje se o uzorku
istraživanja, varijablama i mjernim ljestvicama te se, ukoliko je potrebno,
definiraju istraživačke hipoteze.
10
Kod izrade plana istraživanja potrebno je:
 definirati znanstveni problem i temu istraživanja,

 prikupiti literaturu i napraviti pregled literature te izraditi teorijski
okvir,
 definiranje ciljeva i istraživačkih pitanja,
 odabir istraživačkog pristupa (metode istraživanja, strategiju provedbe
istraživanja, vremenski okvir).
2.1.1 DEFINIRANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA I ISTRAŽIVAČKIH PITANJA

Prilikom oblikovanja prijedloga istraživanja, nakon što je definirano područje
i tema istraživanja, potrebno je definirati svrhu istraživanja tj. glavni cilj
istraživanja te povezane ciljeve istraživanja. Ciljevi istraživanja služe kako bi
pronašli odgovor na ono što smo definirali kao nepoznato ili prepoznali kao
ključni znanstveni problem. Glavni istraživački cilj je izjava u kojoj se navodi
što se želi postići provođenjem istraživanja. Uz glavni istraživački cilj je
potrebno definirati i pomoćne ciljeve kojima je osnovna svrha suziti i jasnije
odrediti fokus istraživanja određenog fenomena. Na taj način se olakšava
operacionalizacija istraživanja i određivanje kriterija ili skupa varijabli koje će
se u istraživanju ispitivati.
Ciljeve možemo podijeliti s obzirom na njihovo korištenje na aplikativne i

znanstvene. Aplikativni ciljevi su oni ciljevi koji su korisni u praksi tj. čijim
se postavljanjem nastoji ispitati određeni konkretan problem. Realizacija ovog
cilja će omogućiti rješavanje određenog praktičnog problema. Znanstveni
ciljevi su oni koji su korisni za razvoj teorije tj. čijim postavljanjem se nastoji
proširiti spoznaja o nekom fenomenu. Realizacija ovog cilja će omogućiti bolje
razumijevanje određenog fenomena koji se izučava u znanosti. Većina
znanstvenih istraživanja u području ekonomije uključuje znanstvene i
aplikativne ciljeve, dok se stručna istraživanja fokusiraju prvenstveno na
aplikativne ciljeve.
Istraživački ciljevi su usko povezani s istraživačkim pitanjima tj. kada se ciljevi

istraživanja izraze u upitnom obliku dobijemo istraživačka pitanja. S obzirom
na metodološki pristup koji se primjenjuje u istraživanju donosi se odluka o
tome postavljaju li se samo istraživačka pitanja ili se dodatno postavljaju i
ciljevi istraživanja. Naime, u kvalitativnim istraživanjima se najčešće
postavljaju samo istraživačka pitanja, budući da istraživači u inicijalnoj fazi
nemaju sasvim jasno određene i specifične ciljeve već se nastoji proširiti
spoznaja o određenom fenomenu.
2.1.1.1. D EFINIRANJE ISTRAŽIVAČKIH PITANJA U KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA
11
U kvalitativnim istraživanjima se obično postavljaju istraživačka pitanja, a ne
ciljevi ili hipoteze. Istraživač postavlja jedno ili dva glavna istraživačka pitanja
te nekoliko pomoćnih istraživačkih pitanja. Glavno istraživačko pitanje u
kvantitativnim istraživanjima je pitanje kojim se nastoji obrazložiti središnji
fenomen ili koncept istraživanja. Kako bi se postavilo glavno istraživačko
pitanje, korisno je razmisliti o tome: Koje je najobuhvatnije pitanje koje mogu
postaviti u ovom istraživanju? Uz glavno istraživačko pitanje postavljaju se i
pomoćna istraživačka pitanja. Pomoću ovih pitanja se sužava fokus
istraživanja, ali ostavljaju pitanje otvorenim tj. ne daje se odgovor na pitanje.
Kod definiranja kvalitativnog istraživačkog pitanja se postavljaju pitanja

otvorenog tipa bez pozivanja na literaturu ili neku postojeću teoriju.
Terminologija koja se koristi kod postavljanja pitanja u kvalitativnim
istraživanja je, primjerice (Creswell, 2013):
- izvijestiti o događaju (npr. primjenom deskriptivne metode),

- opisati temeljne elemente određenog iskustva (npr. fenomenologija),
- otkriti (npr. utemeljena teorija),
- nastojati razumjeti (npr. etnografija),
- istražiti proces (npr. studija slučaja).
Primjer istraživačkog pitanja kod primjene etnografije (Creswell, 2013):
Finders (1996) je primijenio etnografiju pri dokumentiranju navika čitanja

tinejdžerskih časopisa od strane djevojaka u sedmim razredima iz obitelji
srednje klase u Europi i Americi. Ispitujući navike čitanja tinejdžerskih
časopisa, istraživač je ispitao kako djevojke percipiraju i oblikuju svoje
društvene uloge i odnose tijekom početka srednje škole.
Centralno pitanje istraživanja je bilo:
„Kako mlade adolescentice čitaju literaturu izvan područja fikcije?”
Primjer istraživačkog pitanja kod primjene studije slučaja (Creswell,

2013):
Padula i Miller (1999) su proveli više studija slučaja kako bi opisali iskustva
žena koje se vraćaju natrag u školu, nakon što su izostale neko vrijeme, u
okviru doktorskog programa iz psihologije na glavnom zapadnom
istraživačkom sveučilištu. Njihova namjera je bila dokumentirati iskustva
žena te osigurati spolnu i feminističku perspektivu za žene u literaturi.
Tri su centralna istraživačka pitanja:

„Kako žene na doktorskim programima u području psihologije opisuju svoju
odluku da se vrate školovanju?”
12
„Kako žene na doktorskim programima u području psihologije opisuju svoje
iskustvo ponovnog povratka školovanju?”
„Na koji način povratak školovanju mijenja živote ovih žena?”
2.1.1.2. DEFINIRANJE ISTRAŽIVAČKIH PITANJA , CILJEVA I HIPOTEZA U KVANTITATIVNIM

ISTRAŽIVANJIMA
Kod kvantitativnih istraživanja se koriste istraživačka pitanja i hipoteze te
ciljevi istraživanja kako bi se istaknula svrha provedbe istraživanja.
Istraživačka pitanja u kvantitativnim istraživanjima se odnose na veze
između varijabli koje su uključene u istraživanje. Najčešće se koriste u
društvenim znanostima, a poglavito kod anketnih ispitivanja.
Tablica 2.1: Kriteriji za formiranje ciljeva istraživanja
Kriterij Svrha
Transparentnost Značenje istraživačkog cilja je jasno i
(Što istraživanje znači?) nedvosmisleno.
Specifičnost Svrha istraživanja je jasna i lako razumljiva,
(Što planiram raditi?) kao i aktivnosti potrebne radi realizacije cilja.
Relevantnost Istraživački cilj je povezan s istraživačkim
Zašto provodimo pitanjem, a širi kontekst istraživačkog
istraživanje?) projekta je jasan.
Međusobna povezanost Promatrano zajedno, istraživački ciljevi
(Na koji način će omogućiti prikazuju korake procesa istraživanja od
realizaciju istraživačkogpočetka do zaključka, bez ostavljanja
projekta?) praznina. Na ovaj način istraživački ciljevi
tvore suvislu cjelinu.
Mogućnost realizacije Namjeravani ishodi ciljeva istraživanja su
(Hoće li biti moguće ostvarivi. Kada se to povezuje s podacima,
realizirati ciljeve? i Kako priroda podataka treba biti jasna.
prikupiti podatke?)
Mjerljivost Namjeravani ishod istraživačkog cilja će biti
(Kada će se realizirati?) jasan kada se realizira.
Izvor: Saunders et al. (2016)
Kod definiranja ciljeva u kvantitativnim istraživanjima moramo voditi računa

da su ciljevi koje postavljamo specifični i jasno određeni tj. da nisu preopćeniti
jer takve ciljeve ne možemo ostvariti. Ciljevi također trebaju biti realni te se
trebaju moći realizirati uz primjenu metoda znanstvenog istraživanja.
13
Tablica 2.2. Postavljanje istraživačkog cilja
LOŠE POSTAVLJEN ISTRAŽIVAČKI DOBRO POSTAVLJEN ISTRAŽIVAČKI CILJ

CILJ
Utvrditi odnos stilova vodstva i Utvrditi postoji li uzročno-posljedična veza

zadovoljstva korisnika u hrvatskim između stila vodstva i zadovoljstva zaposlenika u
organizacijama. hrvatskim bankama.
U drugom primjeru je cilj jasno i specifično određen te se iz njega može lako

definirati pomoćne ciljeve i istraživačke hipoteze. Za navedeni cilj, pomoćni
ciljevi bi mogli biti:
 „Definirati ključne elemente stilova vodstva koji utječu na zadovoljstvo

zaposlenika na radnom mjestu.“
 „Utvrditi koji su elementi stilova vodstva determinirajući čimbenici
zadovoljstva zaposlenika na radnom mjestu u hrvatskim bankama.“
 „Istražiti i utvrditi koji stil vodstva prevladava u hrvatskim bankama.“
Istraživačka pitanja u kvantitativnim istraživanjima također trebaju biti jasno

određena. U nastavku je tablica s primjerima loše i dobro postavljenih
istraživačkih pitanja u kvantitativnom istraživanju.
Tablica 2.3. Postavljanje istraživačkog pitanja
LOŠE POSTAVLJENO DOBRO POSTAVLJENO ISTRAŽIVAČKO PITANJE

ISTRAŽIVAČKO PITANJE
Jesu li žene bolji menadžeri od Postoje li razlike u percepcijama zaposlenika o stilu

muškaraca? vodstva s obzirom na spol menadžera?
Jesu li zaposlenici u hrvatskim Koji su ključni čimbenici zadovoljstva zaposlenika

bankama zadovoljni? radnim mjestom u hrvatskim bankama?
ILI
Jesu li zaposlenici u hrvatskim bankama zadovoljni

radnim mjestom i u kojoj mjeri?
PRIMJER: Definiranje ciljeva istraživanja
Ana je studentica koja radi u jednom velikom lancu hotela koji zapošljava
nekoliko stotina zaposlenika u pet različitih država. Ana je bila uključena u
projekt implementacije sustava kvalitete i edukacije timova za kvalitetu, pa je
odlučila pisati poslovni projekt u području edukacije zaposlenika.
Hotelski lanac u kojem Ana radi se orijentirao na programe edukacije i

osnaživanja zaposlenika u timskom radu primjenom krugova kvalitete.
Krugovi kvalitete se odnose na redovite sastanke zaposlenika na kojima se
14
raspravlja o mogućnostima unaprjeđenja radnih zadataka i uvjeta rada za
sve članove tima. U jednom zapisniku sa sastanka Ana je uočila sljedeću
zabilješku: „Programi edukacije zaposlenika se trebaju redovito pratiti i
vrednovati kako bi se ustanovilo u kojoj mjeri su stečena znanja i vještine
zaposlenika utjecale na poslovne performanse“.
Ana je razmišljala o idejama za svoj poslovni projekt te je odlučila istraživati

učinkovitost programa edukacije zaposlenika u lancu hotela za koji radi. Kako
bi prikupila potrebne podatke, Ana je zatražila odobrenje menadžerskog tima
za kvalitetu za provedbu istraživanja u području učinkovitosti edukacije
zaposlenika o sustavima kvalitete. Menadžment tim je odobrio Anin zahtjev i
omogućio joj pristup voditeljima timova za edukaciju u svim hotelima.
Ana je oblikovala svoj istraživački problem na sljedeći način: „U kojoj mjeri

programi edukacije zaposlenika o sustavima kvalitete u lancu hotela XY
doprinose unaprjeđenju poslovnih rezultata?“ Na temelju ovog problema,
definiran je glavni istraživački cilj: „Cilj poslovnog projekta je ocijeniti
učinkovitost programa edukacije zaposlenika s obzirom na njihov utjecaj na
poslovne rezultate“.
Ana je diskutirala o svojoj ideji i problemu istraživanja sa svojim mentorom,

nakon čega su zaključili da su problem i cilj dobro postavljeni i relevantni za
poslovnu zajednicu te da će se moći ostvariti primjenom znanstveno-
istraživačkih metoda.
Mentor je zatražio da Ana postavi nekoliko povezanih ciljeva poslovnog

projekta kojima će se operacionalizirati istraživanje i definirati skup kriterija
pomoću kojih će se analizirati stupanj učinkovitosti programa edukacije o
kvaliteti. Ana je definirala sedam ciljeva, od kojih je drugi cilj usmjeren na
identifikaciju ciljeva lanca hotela za svoje programe edukacije, a ciljevi 3-5 joj
omogućuju mjerenje i usporedbu različitih programa edukacije kako bi se
ocijenila njihova učinkovitost.
Pomoćni ciljevi poslovnog projekta:

1. Identificirati sve programe edukacije za kvalitetu u lancu hotela.
2. Opisati osnovne ciljeve svakog programa edukacije za kvalitetu (npr.
edukacija o alatima za kvalitetu radi bolje statističke kontrole poslovnih
procesa).
3. Definirati i istražiti konkretne primjere utjecaja pojedinačnih programa
edukacije na poslovne rezultate.
4. Definirati i istražiti konkretne primjere kada programi edukacije nisu
polučili željene rezultate.
5. Uspostaviti mjere učinkovitosti za svaki program edukacije kako bi se
prikazalo je li i na koji način program ispunio svoj cilj.
6. Iznijeti preporuke za primjenu svakog programa edukacije za kvalitetu
u budućnosti i obrazložiti njihovu svrsishodnost.
15
Hipoteze su pretpostavke istraživača o očekivanim rezultatima ili odnosima
među varijablama. To su numeričke procjene vrijednosti populacije na temelju
podataka prikupljenih na nekom uzorku. Hipoteze se testiraju primjenom
statističkih procedura kod kojih istraživač iznosi zaključke o populaciji na
temelju rezultata prikupljenih na uzorku.
Hipoteze trebaju biti:
(1) valjane što znači da se moraju odnositi na problem istraživanja,

(2) jasne i nedvosmislene što znači da svi novi pojmovi moraju biti
definirani,
(3) specifične tj. ne smiju biti previše kompleksne jer ih tada ne bismo mogli
testirati,
(4) mora postojati mogućnost operacionalizacije,
(5) mora postojati povezanost s postojećim znanstvenim spoznajama.
Primjer: Jasna i nedvosmislena hipoteza
Prosječna dob ženskih menadžera u hrvatskim bankama viša je od prosječne

dobi muških menadžera.
Uspjeh menadžera u hrvatskim bankama povezan je s dobi i spolom

menadžera.
BOLJE:
Uspjeh menadžera u hrvatskim bankama povezan je s dobi menadžera.
Uspjeh menadžera u hrvatskim bankama povezan je sa spolom menadžera.
Primjer: Specifična hipoteza
Hrvatske banke koje provode edukaciju zaposlenika ostvaruju veću

konkurentsku prednost koja se očituje u višoj razini kvalitete pružene usluge,
boljem plasmanu na tržištu i zadovoljstvu krajnjih korisnika.
BOLJE:
Provođenje edukacije zaposlenika u hrvatskim bankama povezano je sa

16
Možemo postaviti nultu i alternativnu hipotezu. U nultoj hipotezi iznosimo
pretpostavku o tome da u populaciji ne postoji odnos ili da nema statistički
značajne razlike između nekih grupa ili varijabli. Na primjer:
Ne postoji statistički značajna razlika u ostvarenim rezultatima i stilovima

vodstva između žena i muškaraca na vodećim menadžerskim pozicijama u
hrvatskim bankama.
Hipoteze mogu biti i usmjerene ili ne usmjerene. Usmjerene hipoteze se često

koriste u znanstvenim člancima i radovima. U ovom primjeru istraživač iznosi
pretpostavku o očekivanom rezultatu na temelju istraživanja literature i
prethodnih istraživanja u području. Neusmjerene hipoteze su one kod kojih
se pretpostavlja odnos ali jačina i smjer veze nisu navedeni jer istraživač nema
uporište za iznošenje tih pretpostavki na temelju dostupne literature.
Provođenje edukacije zaposlenika u hrvatskim bankama povezano je sa

zadovoljstvom krajnjih korisnika. – neusmjerena hipoteza
Veća razina educiranosti zaposlenika u hrvatskim bankama značajno pozitivno

utječe na zadovoljstvo krajnjih korisnika. – usmjerena hipoteza
2.1.1.2. DEFINIRANJE ISTRAŽIVAČKIH PITANJA , CILJEVA I HIPOTEZA U KOMBINIRANIM

ISTRAŽIVANJIMA
Istraživanje primjenom kombiniranih istraživanja bi trebalo uključiti
kvalitativno pitanje, kvantitativno istraživačko pitanje ili hipoteze te
kombinirano istraživačko pitanje.
Primjer: Istraživačko pitanje u kombiniranim istraživanjima (Creswell,

2013):
„U kojoj mjeri i na koji način kvalitativni intervjui sa studentima i

nastavnicima doprinose sveobuhvatnosti i slojevitosti razumijevanja
pretpostavljenog odnosa između ostvarenih rezultata i studentovih
akademskih performansi, primjenom integrativne kombinirane metode
analize?”
Zadaci za ponavljanje:
1. Definirajte jedno glavno istraživačko pitanje u kvalitativnom

istraživanju turističke ponude neke destinacije.
2. Ako je glavno istraživačko pitanje nekog kvalitativnog istraživanja:
„Kako turisti niže platežne moći odlučuju o odabiru turističke
destinacije?“; definirajte tri pomoćna istraživačka pitanja.
3. Navedite jedan glavni i tri povezana pomoćna cilja istraživanja na
primjeru kvantitativnog istraživanja čimbenika turističke potražnje.
17
4. Navedite dvije hipoteze povezane uz sljedeću istraživačku temu i cilj:
TEMA: Istraživanje utjecaja ponude rekreativnih sadržaja na odabir
turističke destinacije
CILJ: Istražiti u kojoj mjeri ponuda sportskih sadržaja u gradu Zadru
utječe na odabir turističke destinacije od strane europskih turista.
2.1.1.3 KRITERIJI ZA ODABIR ISTRAŽIVAČKOG PRISTUPA I METODE
Odabir metode istraživanja ovisi o temeljnim filozofskim pretpostavkama od

kojih se polazi u istraživanju te od povezanih metoda kojima se nastoji
prikupiti podatke (na primjer, prikupljanje kvantitativnih podataka pomoću
anketnih upitnika ili kvalitativnih podataka promatranjem). U ekonomskoj su
znanosti dominirala kvantitativna istraživanja posebno krajem 19. i u 20.
stoljeću, da bi krajem 20. stoljeća porastao interes za kvantitativnim
istraživanjima i mješovitim metodama.
Kvalitativna istraživanja se odnose na pristup ispitivanju i razumijevanju

značenja koje pojedinci ili grupe pripisuju određenom društvenom ili ljudskom
problemu. Proces istraživanja uključuje oblikovanje pitanja i procedura,
podaci se obično prikupljaju u okruženju ispitanika, a analiza podataka se
temelji na induktivnoj metodi (polazi se od određenih specifičnih tema prema
općim temama) i istraživač interpretira značenje prikupljenih podataka.
Rezultati istraživanja su fleksibilno strukturirani (Creswell, 2013).
Kvantitativna istraživanja su pristup temeljen na testiranju objektivnih

teorija putem ispitivanja odnosa među varijablama. Ove varijable se mogu
mjeriti, obično putem definiranih instrumenata koji daju numeričke
pokazatelje na kojima se mogu primijeniti statističke procedure. Rezultati
istraživanja se prikazuju strukturirano, a uključuju: uvod, pregled literature,
metode, rezultate i diskusiju rezultata. Istraživači koji primjenjuju ovaj pristup
svoje pretpostavke testiraju pomoću deduktivne metode, na način da
promatraju odstupanja od očekivanih vrijednosti, uvažavaju alternativna
obrazloženja i mogu generalizirati i replicirati svoje rezultate (Creswell, 2013).
Mješovita ili kombinirana istraživanja uključuju prikupljanje kvantitativnih

i kvalitativnih podataka, integriranju ova dva oblika podataka i primjenu
posebnog dizajna istraživanja koji može uključiti filozofske pretpostavke
tipične za kvalitativne metode i teorijske okvire. Ključna pretpostavka ovog
oblika ispitivanja je da kombinacija kvalitativnog i kvantitativnog pristupa
pruža obuhvatnije razumijevanje istraživačkog problema u odnosu na
pojedinačne pristupe (Creswell, 2013).
Dakle, prvi korak pri odabiru istraživačkog pristupa je odabir između

kvalitativnih, kvantitativnih ili mješovitih metoda istraživanja. Ovaj odabir
18
ovisiti će o istraživačkom problemu koji se istražuje. Filozofija na kojoj se
temelji istraživački problem odrediti će pristup razvoju teorije, na temelju čega
se odlučuje o prikladnim metodama za analizu znanstvenog problema. Na
primjer, istraživački problem koji se odnosi na postojeće spoznaje i njihovo
testiranje u nekom novom okruženju je temeljen na pozitivističkoj znanstvenoj
filozofiji pa će se razvoju teorije pristupiti kroz deduktivni pristup tj. analizu
postojećih teorija i odnosa među određenim varijablama te se nameće
primjena kvantitativnih istraživačkih metoda.
2.2. ODREĐIVANJE IZVORA PODATAKA I VRSTE ISTRAŽIVANJA

Izvori podataka za znanstveno istraživanje mogu biti primarni ili sekundarni.
Primarni podaci su oni podaci koji se prikupljaju direktno od ispitanika
primjenom neke od metoda znanstvenog istraživanja. Na primjer, podaci o
zadovoljstvu gosta ponudom sadržaja u destinaciji prikupljeni putem
anketnog upitnika. Sekundarni podaci su oni podaci koji se prikupljaju iz
dostupnih izvora. Primjer sekundarnih podataka su podaci koje objavljuje
Državni zavod za statistiku ili podaci dostupni u studijama nekog
ministarstva, podaci objavljeni u znanstvenim i stručnim časopisima i sl.
Slika 2.2: Vrste sekundarnih podataka
baze podtaka organizacija, časopisi,

tekstualni podaci
transkripiti intervjua ....
dokumenti
video zapisi, medijski zapisi npr. tv ili

ne-tekstualni podaci
radio, slike ....
popisi popis stanovništva, popis zaposlenika ...
kontinuirana ili podaci o tržištu rada, potrošnji kućanstava,

Sekundarni podaci rezultati istraživanja
redovita istraživanja indekima cijena ....
akademska istraživanja, vladina

ad-hoc istraživanja
istraživanja ...
jednokratna
knjige, članci, izvješća vlade ....
istraživanja
različiti izvori
longitudinalna statistike pojedinih industrija, EU izvješća

istraživanja ....
19
Istraživanja možemo podijeliti prema nekoliko različitih kriterija, kao što je
prikazano u tablici ispod. S obzirom na primjenu razlikujemo: fundamentalna
i primijenjena istraživanja te razvojna i akcijska istraživanja. Fundamentalna
i primijenjena istraživanja su znanstvena istraživanja, dok su razvojna i
akcijska istraživanja stručna. Fundamentalna istraživanja obuhvaćaju
istraživanja koja povećavaju stupanj znanstvene spoznaje o određenom
fenomenu te ne moraju imati praktičnu primjenu. Najčešće se radi o
znanstvenim radovima, kao što su: doktorske disertacije ili znanstveni članci.
Primijenjena istraživanja se odnose na otkrivanje novih znanstvenih
spoznaja i njihovu primjenu s ciljem realizacije određenih praktičnih ciljeva.
Na primjer, istraživanje o potencijalima unaprjeđenja poslovanja maloprodaje
kroz primjenu inovativnih metoda praćenja podataka o potrošačima.
Razvojna istraživanja temelje se na praktičnom iskustvu, a usmjerena su na
uvođenje novih ili poboljšanje postojećih postupaka, proizvoda, usluga ili rada
organizacija. Primjerice, istraživanje mogućnosti unaprjeđenja kvalitete
usluge na nekom visokom učilištu pomoću primjene šest sigma metodologije.
Akcijsko istraživanje se provodi u cilju rješavanja određenog tekućeg
problema tj. radi se o individualnom ili skupnom ispitivanju vlastite
profesionalne prakse u svrhu samo-unaprjeđivanja. Jedno takvo istraživanje
bi bilo, određivanje najbolje metode selekcije kandidata za posao prilikom
samog procesa kako bi se ubrzalo zapošljavanje. S obzirom na podatke koji se
prikupljaju, razlikuju se primarna i sekundarna istraživanja. U primarnim
istraživanjima se istraživački problem rješava kroz prikupljanje novih
podataka i njihovu analizu, dok se u sekundarnim istraživanjima koriste već
dostupni podaci. Istraživanja koja se temelje na proučavanju teorijskih
spoznaja izvan same prakse, pretežno na temelju analize dokumentacije i
rezultati kojih se ne odnose na unaprjeđenje prakse se nazivaju teorijska
istraživanja. Za razliku od teorijskih istraživanja, empirijska ili iskustvena
istraživanja se odnose na istraživanja kod kojih se podaci prikupljaju iz
neposrednog praktičnog okruženja. S obzirom na učestalost provedbe
istraživanja, razlikujemo jednokratna istraživanja koja se provode samo
jednom tj. istražuju neku pojavu u određenom trenutku i longitudinalna
istraživanja koja se provode tijekom određenog perioda u kojem se podaci
više puta prikupljaju. Pored navedenih, istraživanja smo podijelili i s obzirom
na metodološki pristup na: kvalitativna, kvantitativna i mješovita istraživanja.
S obzirom na svrhu istraživanja, možemo ih podijeliti na izviđajna ili zaključna

istraživanja. Izviđajna istraživanja imaju cilj pružiti uvid i omogućiti
razumijevanje neke pojave ili predmeta istraživanja. Informacije i podaci za
ovo istraživanje nisu jasno definirane u samom nacrtu istraživanja, proces
istraživanja je fleksibilan te se najčešće primjenjuje kvalitativna metodologija.
Ovim istraživanjima se ispituju mišljenja o predmetu istraživanja, a rezultat
su najčešće nova istraživačka pitanja i upućivanje na nova područja
20
istraživanja. Za razliku od izviđajnih istraživanja, kod zaključnih istraživanja
se nastoji odgovoriti na konkretna pitanja i hipoteze o odnosima među
varijablama u istraživanju. U ovom slučaju su potrebne informacije jasno
definirane, proces istraživanja je formalan i najčešće se provodi na velikom
uzorku pomoću kvantitativne analize podataka. Rezultati istraživanja su
zaključci na temelju kojih se mogu donijeti konkretne odluke vezano uz
predmet istraživanja.
Tablica 2.4: Vrste istraživanja

Svojstvo Vrste istraživanja
S obzirom na primjenu: - Fundamentalna i primijenjena

istraživanja
- Razvojna i akcijska istraživanja
S obzirom na podatke koji se - Primarna istraživanja
prikupljaju: - Sekundarna istraživanja
S obzirom na vrstu podataka koji - Teorijska istraživanja
se proučavaju: - Empirijska istraživanja
S obzirom na učestalost: - Jednokratna istraživanja
- Longitudinalna istraživanja
S obzirom na metodološki - Kvalitativna istraživanja
pristup: - Kvantitativna istraživanja
- Mješovita istraživanja
Izvor: Tkalac Verčić et al. (2010)
S obzirom na definirani istraživački problem i istraživačka pitanja, istraživači

će birati između različitih tipova podataka i vrsti istraživanja te njihovoj
kombinaciji koja najbolje odgovara pojedinom pristupu. Kroz prikaz procesa
kvantitativnih, kvalitativnih i mješovitih istraživanja, u nastavku će se obraditi
i povezane vrste istraživanja.
Zadatak za ponavljanje:
1. Navedite po jedan primjer izviđajnog i zaključnog istraživanja u
području turizma.
2.3. ODREĐIVANJE NAČINA PRIKUPLJANJA PODATAKA I

KREIRANJE INSTRUMENTA
Nakon odluke o izvoru podataka i vrsti istraživanja koja će se primijeniti u
skladu s nacrtom istraživanja, istraživač treba odabrati način prikupljanja
podataka i kreirati instrument za prikupljanje podatka ako u svom
istraživanju prikuplja primarne podatke. Kod korištenja sekundarnih
podataka potrebno je voditi računa o tome da se koriste samo pouzdani i
provjereni podaci tj. koji dolaze iz pouzdanih izvora. Prikaz vrsti sekundarnih
podataka prikazan je na slici 2.2. Također, kad god se u istraživanju koriste
21
sekundarni podaci potrebno je jasno naznačiti izvor te datum pristupanja ako
su podaci preuzeti s mrežnih stranica.
Primarne podatke u ekonomskim istraživanjima obično prikupljamo

tehnikama promatranja ili ispitivanja. Pored navedenih, rjeđe se primjenjuje i
metoda eksperimenta.
Slika 2.3 Izvori podataka
Izvori
podataka
Primarni sekundarni
Promatranje
Ispitivanje
Izvor: Marušić i Prebežac (2004)
2.3.1. PROMATRANJE
Promatranje je proces uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja, bez
postavljanja pitanja osobama čije se ponašanje prati. Prednosti primjene
tehnike promatranja uključuju: (1) promatranjem se događaji bilježe onako
kako su se uistinu dogodili, (2) uklonjen je utjecaj ljudskog činitelja u osobi
koja prikuplja podatke, (3) podaci su objektivni, (4) objektivnost istraživanja
omogućuje visoku preciznost rezultata prikupljenih metodom promatranja.
Nedostaci ove metode odnose se na činjenicu da je ograničena na bilježenje u
sadašnjem vremenu, traje relativno dulje i troškovi su visoki.
Načini primjene tehnike promatranja uključuju:

 Promatranje u prirodnoj i promatranje u simuliranoj situaciji.
Promatranje u prirodnoj situaciji provodi se bilježenjem događaja i
činjenica na lokaciji i u vrijeme kada oni nastaju. Istraživač ima ulogu
samo evidentirati nastale događaje i činjenice. Simulirana situacija je
ona koja je kreirana od strane istraživača s obzirom na problem
istraživanja.
22
 Primjetno i neprimjetno promatranje. Kod primjetnog promatranja
postoji utjecaj na rezultate istraživanja jer objekti promatranja znaju da
ih se promatra o čemu treba voditi računa kod iznošenja zaključaka,
dok kod neprimjetnog promatranja objekti promatranja ne znaju da ih
se promatra.
 Strukturirano i nestrukturirano promatranje. Kod strukturiranog
promatranja je unaprijed definirano što se, kada i na koji način
promatra te se nalazi bilježe u strukturirani obrazac. Nestrukturirano
promatranje je složenije jer ne postoji unaprijed definirana struktura
provođenja. Stoga je kod nestrukturiranog promatranja važno iskustvo
istraživača, koncentracije, znanje, spretnost, brzina uočavanja i
objektivnost.
 Izravno i neizravno promatranje. Izravno promatranje podrazumijeva
da se promatranje događa istovremeno s pojavom koja se promatra, a
neizravno promatranje se provodi bilježenjem fizičkih tragova nekog
događaja.
 Osobno promatranje i promatranje pomoću uređaja. Osobno
promatranje provodi istraživač direktno vlastitim osjetilima.
Slika 2.4 Načini primjene tehnike promatranja
Prirodna i
umjetno stvorena
situacija
Primjetno i
neprimjetno
Strukturirano i
nestrukturirano
Tehnike Izravno i
promatranja neizravno
Osobno i pomoću
računala
Izvor: Marušić i Prebežac (2004)
Tehnika promatranja se može koristiti kod kvalitativnih i kvantitativnih

istraživanja.
Primjer primjene tehnike promatranja – kvalitativno istraživanje

(etnografija)
TEMA: Istraživanje navika turista prilikom boravka u destinaciji
23
GLAVNO ISTRAŽIVAČKO PITANJE: Na koji način turisti biraju sadržaje
prilikom boravka u turističkoj destinaciji?
Istraživač se odlučuje za tehniku izravnog, strukturiranog promatranja u

prirodnoj situaciji na način da osobno bilježi podatke o ponašanju turista
prilikom odabira različitih turističkih sadržaja ponuđenih na štandovima
nekoliko turističkih agencija na glavnom trgu u destinaciji. Prateći podatke o
ponašanju turista istraživač će nastojati utvrditi na koji način turisti dolaze
do odluke tj. koji su determinirajući čimbenici zbog kojih turisti biraju
određene sadržaje.
Primjer primjene tehnike promatranja u kvantitativnim istraživanjima
TEMA: Istraživanje navika potrošača u maloprodaji
GLAVNO ISTRAŽIVAČKO PITANJE: Postoji li uzročno-posljedična veza između

rasporeda artikala u prodavaonici i prodanih količina proizvoda?
Istraživač želi doznati utječe li raspored određenog artikla u prodavaonici na

volumen prodaje istog artikla. Odlučuje se za tehniku promatranja pomoću
video kamera postavljenih u prodavaonici, a na temelju snimke prati broj
kupaca koji su se zadržali u pojedinim dijelovima prodavaonice i broj kupaca
koji je pokazao interes za određeni artikl na način da ga je uzeo/probao ili
kupio. Podatke uspoređuje s pokazateljima volumena prodaje artikala i
primjenjuje statističku metodu korelacije radi utvrđivanja postojanja veze
između varijabli. Analiza će omogućiti istraživaču da donese zaključak o tome
postoji li povezanost između rasporeda artikla i volumena prodaje te da na
temelju prikupljenih podataka predloži menadžmentu najbolji pristup
dizajniranju rasporeda artikala u prodavaonici.
2.3.2. ISPITIVANJE
Ispitivanje pomoću anketnih upitnika je često primjenjivana metoda
prikupljanja primarnih podataka u društvenim istraživanjima. Prednosti
prikupljanja podataka putem ispitivanja uključuju: (1) različite mogućnosti
primjene metode, (2) relativna brzina prikupljanja podataka, (3) relativno niski
troškovi u usporedbi s metodom promatranja. Međutim, ispitivanje ima i
određene nedostatke, kao što su: (1) utjecaj ljudskog čimbenika (uloga
ispitanika i uloga anketara), (2) pristranost i moguća subjektivnost anketara,
(3) pogreške u kreiranju upitnika, (4) niske stope povrata tj. odgovora
ispitanika, (5) pristranost ispitanika u odgovoru.
Prema Saunders i sur. (2016) anketni upitnik ili instrument istraživanja je

opći pojam koji uključuje sve metode prikupljanja primarnih podataka u
24
kojem se od svakog ispitanika traži da odgovori na skup pitanja prema
unaprijed definiranom redoslijedu. Kod kreiranja instrumenta istraživanja je
izuzetno važno voditi računa o pouzdanosti i valjanosti instrumenta koje
pokazuju u kojoj mjeri instrument uistinu mjeri varijable i konstrukte koje
želimo istražiti. Prema tome, prilikom kreiranja instrumenta istraživanja
treba:
 pažljivo dizajnirati pojedina pitanja,

 jasna i ugodna vizualna prezentacija,
 lako shvatljivo obrazloženje svrhe istraživanja,
 provođenje pilot testiranja,
 pažljivo planiranje, provođenje i povrat ispunjenih anketnih upitnika.
Tehnika ispitivanja, kreiranje instrumenta i istraživanja i ispitivanje

pouzdanosti i vrijednosti instrumenta su detaljnije opisani u poglavlju 3 na
primjeru procesa provođenja kvantitativnog istraživanja, dok će se ispitivanje
za potrebe kvalitativnog istraživanja detaljnije opisati u poglavlju 4 na
primjeru procesa provođenja kvalitativnog istraživanja.
2.4. ODREĐIVANJE UZORKA I UZORKOVANJA

Metoda uzoraka ili reprezentativna metoda je metoda, kojom se pomoću
uzorka procjenjuju karakteristike osnovnog skupa, te se određuje pouzdanost
i preciznost te procjene. Dvije su osnovne zadaće metode uzoraka: (1)
procjenjivanje nepoznatih parametara osnovnog skupa na temelju uzorka, (2)
testiranje pretpostavki (hipoteza) o parametrima i oblicima rasporeda
osnovnih skupova.
Osnovni skup ili populacija je skup svih jedinica koje se promatraju, tj. čije
karakteristike se istražuju. Primjer: svi turisti na Opatijskoj rivijeri; svi
studenti na odabranom fakultetu i sl. Ako se broj elemenata u osnovnom
skupu može odrediti u trenutku istraživanja, tada je to končan osnovni skup
(npr. stanovnici grada Rijeke; broj studenata na predavanju i sl.). Ako se broj
elemenata u osnovnom skupu ne može odrediti, ili u taj skup neprestano
pristižu nove jedinice, tada je to beskonačan osnovni skup (npr. ispitivanje
sastava mineralne vode na izvoru; ispitivanje ispravnosti proizvoda koje
automatski proizvodi stroj...).
Uzorak je dio jedinica (članova, elemenata) osnovnog skupa. Kako bi zaključci

o osnovnom skupu bili što točniji, uzorak treba biti reprezentativan. To znači
da je po svojim karakteristikama nalik osnovnom skupu, tj. da predstavlja
osnovni skup u malom. Reprezentativnost se postiže ispravnim izborom
elemenata osnovnog skupa, što znači da svaki element mora imati jednaku
mogućnost da bude izabran u uzorak.
25
Slika 2.5: Populacija i uzorak
Obzirom na način izbora jedinica iz osnovnog skupa razlikuju se: namjerni i

slučajni uzorak. Namjerni uzorak čine elementi koje je odabrao istraživač
prema vlastitoj odluci. Na taj način je teško odabrati reprezentativan uzorak.
Također je potrebno dobro poznavati osnovni skup, kako bi se mogli odabrati
elementi na temelju kojih se može doći do pouzdanih rezultata. Prednosti
namjernog uzorka su: (1) biraju se oni elementi osnovnog skupa do kojih je
lakše doći; (2) koristi se kod pilot ispitivanja za dobivanje najnužnijih
informacija o osnovnom skupu i sl. Vrste namjernih uzoraka su: prigodni
uzorak čine trenutno dostupni članovi skupa – npr. mišljenja kupaca u
trgovačkom centru i kvotni uzorak čini određeni broj elemenata koji se
moraju ispitati; odabir elemenata (kvote) ovisi o anketaru. Slučajni uzorak je
uzorak, u kojem svaki element osnovnog skupa ima jednaku vjerojatnost biti
odabran u uzorak. Na taj način se može odabrati reprezentativan uzorak.
Načini odabira slučajnog uzorka mogu biti: (1) ako skup ima mali broj članova,
svaki se član označi brojem, te se slučajnim izborom izvlači uzorak; (2) ako
skup ima veći broj elemenata, uzorak se bira pomoću “tablice slučajnih
brojeva” ili sistematskim izborom jedinica. Vrste slučajnih uzoraka su:
jednostavni slučajni uzorak (svaki element ima jednaku vjerojatnost izbora),
stratificirani uzorak (odabir elemenata iz pojedinih podgrupa (stratuma)
26
osnovnog skupa) i sistematski uzorak (odabir svakog n-tog elementa s popisa
uređenom po abecedi).
Uzorak se može birati i s obzirom na razinu statističke pouzdanosti.
Primjer: Odabir uzorka na temelju razine statističke pouzdanosti
1. Odrediti razinu statističke pogreške koju ste voljni prihvatiti (npr. +/-
2,5% odstupanje)
2. Odrediti razinu statističke pouzdanosti (npr. 95%)
3. Veličina vaše populacije je 5000 pojedinaca
Veličinu uzorka utvrđujete na način da pomoću tablica za odabir uzorka

provjerite parametre koje ste prethodno naveli i pronađete preporučenu
veličinu uzorka. U ovom primjeru bi to bilo 1176 ispitanika.
27
Kod odabira uzorka i metode uzorkovanja potrebno je:
 Identificirati ciljanu populaciju i njenu veličinu.

 Odrediti hoće li se istraživanje provesti na slučajnom ili namjernom
uzorku.
 Odrediti postoji li potreba za stratifikacijom.
 Utvrditi broj ispitanika koji će ući u uzorak (odabrati dio populacije,
npr. 10% ili odabrati veličinu na temelju rezultata prethodnih
ispitivanja, ili odabrati veličinu uzorka s obzirom na stupanj
statističke pouzdanosti).
Konkretni primjeri odabira uzorka u kvantitativnim i kvalitativnim

istraživanjima će se obrađivati u 3. i 4. poglavlju.
2.5. PRIKUPLJANJE PRIMARNIH PODATAKA

Prikupljanje primarnih podatka je postupak koji zahtjeva uvažavanje etičkih
načela i osiguranje pristupa podacima i/ili ispitanicima. Dobre istraživačke
ideje se mogu pokazati ne praktičnima i problematičnima u situaciji kada se
ne razmatra mogućnost pristupa podacima i etično postupanje. Istraživanja u
ekonomskoj znanosti gotovo neizbježno uključuju sudjelovanje ljudi. U
situacijama kada istraživanje uključuje prisutnost ljudi posebno je važno
etično postupanje. Česta je situacija da kompanije ili institucije zahtijevaju da
istraživači dobiju formalno odobrenje odbora za etiku u istraživanju prije nego
im se odobri provođenje istraživačkog projekta.
Pristup primarnim podacima može biti (Saunders et al., 2016): tradicionalni

pristup ili pristup pomoću Interneta. Tradicionalni pristup podacima
uključuje direktne interakcije (radi provedbe eksperimenata, intervjua, fokus
grupa, opservacija ili isporuke anketnih upitnika), komunikacija telefonom,
korespondencija (kod poštanskih upitnika) ili posjete arhivima podataka (npr.
zapisi iz arhiva organizacija). Drugi tip je pristup temeljen na Internetu ili
Intranetu, a odnosi se na korištenje različitih kompjuterskih tehnologija radi
virtualnog pristupa pri dostavi upitnika, provođenja analize arhivskih
materijala, diskusije, eksperimenti ili intervjui, ili radi prikupljanja
sekundarnih podataka.
Strategije za osiguranje pristupa primarnim podacima su (Saunders et al.,

2016):
 dobro poznavanje organizacije prije nego se stupi u kontakt,

 izdvajanje dovoljno vremena za prikupljanje podataka,
 korištenje postojećih kontakata i kreiranje novih,
 jasno definiranje svrhe istraživanja i načina pristupa podacima,
28
 prevladavanje problema organizacije vezano uz odobravanje pristupa,
 identifikacija potencijalnih koristi za organizaciju koja odobrava
pristup,
 primjeren stil komunikacije (jezik),
 odgovarati na upite kada se traži pristup podacima,
 postepeni razvoj pristupa podacima,
 izgradnja vlastitog kredibiliteta.
2.6. ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Analiza podataka u istraživanjima treba se temeljiti na primjeni znanstvenih
metoda. Neke od najčešće korištenih znanstvenih metoda u ekonomskim
istraživanjima su: analiza i sinteza, indukcija i dedukcija, deskriptivna
metoda, apstrakcija i konkretizacija, generalizacija i specijalizacija,
dokazivanje i opovrgavanje, klasifikacija, komparacija, povijesna metoda,
statistička metoda.
Deskriptivna metoda uključuje opisivanje ili ocrtavanje činjenica, procesa i

predmeta u prirodi i društvu te njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i
veza, ali bez znanstvenog tumačenja i objašnjavanja.
Apstrakcija i konkretizacija. Apstrakcijom kao misaonim postupkom

odvajaju se nebitni, a ističu bitni elementi i osobine određenog predmeta ili
pojave istraživanja. Konkretizacija je misaoni postupak suprotan apstrakciji.
Generalizacija i specijalizacija. Metodom generalizacije od jednog pojma

dolazi se do drugoga, općenitijega. Specijalizacija – misaoni postupak u kojem
se od općeg pojma dobiva novi pojam, bogatiji po sadržaju, a uži po opsegu,
“posebniji”.
Dokazivanje i opovrgavanje. Dokazivanje je misaono sadržajni postupak koji

ima za cilj da na osnovi činjenica, ili istinitih teorijskih načela, utvrdi istinitost
pojedinih stavova ili teorije. Opovrgavanje je postupak kod kojeg se umjesto
da se pristupi dokazivanju teze, ona odbacuje kao pogrešna te se pristupa
njezinom pobijanju i opovrgavanju.
Klasifikacija je postupak u kojem se predmeti i pojmovi klasificiraju po

sličnostima i međusobnim vezama.
Komparacija je postupak uspoređivanja istih ili srodnih činjenica, pojava

procesa i odnosa, odnosno utvrđivanja njihove sličnosti u ponašanju i
intenzitetu i razlika među njima.
Povijesna metoda na temelju raznovrsnih dokumenata i drugog materijala

daje egzaktan odgovor na ono što se u prošlosti dogodilo.
29
Prikupljeni podaci se analiziraju različito u različitim metodama istraživanja.
Kod kvantitativnih istraživanja podaci se prikupljaju i kodiraju pomoću
različitih mjernih ljestvica. Tip podataka koji se prikupljaju odrediti će način
prezentacije podataka te tehnike analize koje se mogu koristiti. Obično se
inicijalna analiza podataka prikazuje pomoću tablica i grafikona, a temelji se
na deskriptivnoj statistici. Nakon toga slijedi statistička analiza radi opisa
podataka i istraživanja veza među varijablama.
Kod kvalitativnih istraživanja podaci su obično bogatiji i potpuniji. Kod ovog

tipa istraživanja je značenje izvedeno primarno iz riječi i slika, a ne brojeva.
Budući da riječi i slike mogu imati višestruko ili nejasno značenje, neophodno
je istražiti i razjasniti te nedoumice sa puno pažnje. Dakle, kvaliteta
kvalitativnog istraživanja ovisi o interakciji između prikupljanja i analize
podataka kako bi se značenja mogla istražiti i obrazložiti. Za razliku od
kvantitativne analize, u kvalitativnoj analizi se događa da se analiza odvija
istovremeno s procesom prikupljanja podataka i nakon toga.
1. Objasnite primjernu metode analize i sinteze na primjeru istraživanja

usluge hotelskog smještaja.
2. Objasnite primjenu metoda apstrakcije i konkretizacije na primjeru
istraživanja odnosa kvalitete smještajnih kapaciteta i zadovoljstva gosta
u destinaciji.
2.7. SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

Izvještaj o istraživanju bi trebao uključiti (1) osvrt na istraživačka pitanja ili
ciljeve rada, (2) ograničenja rada u kojima je potrebno navesti koje su prepreke
s kojima se istraživač susreo prilikom izrade rada te kako su navedene
prepreke mogle utjecati na rezultate istraživanja, (3) koncizan prikaz rezultata
istraživanja u okviru kojega se navode ključni istraživački rezultati,
argumentiraju rezultati testiranja hipoteza/odgovora na istraživačka pitanja i
njihove implikacije za praksu.
2.8. UVOD I SAŽETAK U ISTRAŽIVANJIMA

Nakon odluke o metodi istraživanja te provedbe pregleda literature i odluke o
nacrtu istraživanja, slijedi proces dizajniranja ili planiranja. Pisanje rada
počinje izradom uvoda znanstvenog ili stručnog rada.
Uvod možemo definirati kao (Wilkison, 1991, u Creswell, 2013:107):
30
„dio rada koji čitateljima pruža popratne informacije o istraživanju
koje se prikazuje u radu. Svrha mu je uspostaviti okvir za
istraživanje, kako bi čitatelji mogli razumjeti na koji način je ono
povezano s drugim istraživanjima.“
Uvod treba potaknuti interes čitatelja za temu, istaknuti problem

istraživanja, odrediti širi kontekst problema i biti dostupan ciljanoj
publici. Zbog ograničenja broja riječi u znanstvenim i stručnim radovima,
izrada uvoda je izazovan posao.
Potrebno je razlikovati sažetak i uvod kao elemente znanstvenog ili

stručnog rada.
„Sažetak je kratki prikaz sadržaja istraživanja koji omogućuje
čitatelju da brzo pretraži ključne elemente projekta… Mora biti
točan, bez dodavanja komentara koji su izvan obuhvata
istraživanja, dosljedan, jednostavan za čitanje i sažet.“
(Creswell, 2013:108)
Sažetak obično sadrži 150 do 250 riječi, a trebao bi uključiti: (1) znanstveni
problem zbog kojeg se istraživanje provelo; (2) svrhu istraživanja u okviru koje
će se navesti središnji fenomen koji se istražuje, sudionici istraživanja i
lokacija istraživanja; (3) podatke koji se koriste u istraživanju; (4) teme ili
statističke rezultate koji su dobiveni ili koji se očekuju; (5) praktične
implikacije istraživanja.
Primjer sažetka:
U ovom radu se uspoređuju percepcije kvalitete usluge visokog obrazovanja
od strane studenata i nastavnika kako bi se odredili ključni institucionalni
aspekti koji mogu imati utjecaj na percepcije ove dvije grupe dionika sustava
visokog obrazovanja. Naime, postojeći modeli upravljanja kvalitetom u
visokom obrazovanju ne uključuju institucionalne aspekte. Svrha istraživanja
je istražiti ključne atribute kvalitete usluge u visokom obrazovanju u Republici
Hrvatskoj. Podaci su prikupljani pomoću on-line anketnog upitnika na
studentima i nastavnicima sa visokih učilišta u Republici Hrvatskoj te su
pomoću analize glavnih komponenata definirane ključne dimenzije kvalitete
usluge, a pomoću t-testa i ANOVA analize istraženi institucionalni aspekti koji
utječu na percepcije korisnika. Rezultati istraživanja su pokazali da studenti
i nastavnici na sličan način izdvajaju atribute kvalitete usluge. Također,
istraživanje je ukazalo na utjecaj institucionalnih aspekata na percepcije
dionika. Rezultati su pokazali da tip vlasništva, orijentacija na istraživanje i
veličina institucije značajno utječu na oblikovanje percepcija dionika o
kvaliteti usluge visokog obrazovanja. Rezultati istraživanja su ukazali na
važnost percepcija dionika u visoko obrazovnom kontekstu i istaknuli ulogu
institucionalnih obilježja na oblikovanje percepcija dionika. Na temelju ovih
rezultata, menadžment visokih učilišta može usmjeriti svoje strategije
kvalitete prema onim aspektima kvalitete usluge koje su najznačajnije za
dionike.
31
Pet je ključnih komponenata dobrog uvoda (Creswell, 2013):
(1) navođenje znanstvenog problema,
(2) pregled literature vezano uz problem istraživanja,
(3) definiranje jaza u literaturi o predloženom znanstvenom problemu,
(4) navođenje ciljane publike i važnosti istraživanja definiranog problema za
tu publiku,
(5) navođenje svrhe predloženog istraživanja.
Primjer: Uvod
Brojna su istraživanja pokazala kako je kvaliteta usluge u hotelskoj industriji
ključna odrednica uspjeha jer utječe na zadovoljstvo i lojalnost gosta (Chitty,
Ward i Chua, 2007; Marković i Raspor Janković, 2013; Ng, Abd i Logeswaary,
2014; Yu, Chang i Huang, 2006). Unatoč tome, još uvijek ne postoji konsenzus
među znanstvenicima i praktičarima o tome kako definirati kvalitetu usluge i
na koji način je najbolje mjeriti kvalitetu. Kvaliteta usluge je kompleksan,
apstraktan i multidimenzionalan konstrukt (Grönroos, 1984; Parasuraman,
Zeithaml i Berry, 1988) koji predstavlja ključnu odrednicu namjera ponašanja
korisnika (Choi et al. 2004). Pristupi mjerenju kvalitete usluge mogu se
temeljiti na samim transakcijama tj. iskustvima gostiju u trenutku primanja
usluge ili pomoću atributa kvalitete pružene usluge. Oba pristupa se temelje
na premisi da je orijentacija na korisnika osnova za analizu kvalitete usluge
te da su percepcije i mišljenja korisnika ključni pri određivanju kvalitete.
Najčešće primjenjivani pristup mjerenju kvalitete usluge je model jaza između
očekivanja i percepcija korisnika (Paryani, Masoudi i Cudney, 2010). Mjerenje
se vrši pomoću SERVQUAL (eng. service quality) instrumenta kojim se
kvaliteta usluge određuje na osnovi pet atributa: opipljivi elementi usluge,
pouzdanost, odgovornost, sigurnost i susretljivost. Pored ovog instrumenta,
brojni autori su razvili različite modifikacije istog, usmjerenog samo na
percepcije korisnika (SERVPERF, prema Cronin i Taylor, 1992) ili na
uključenje jednakosti i pravednosti u istraživanje (FAIRSERV, prema Carr,
2007). Ipak, SERVQUAL je najzastupljeniji instrument u literaturi (Keith,
2013).
U ovom radu je naglasak stavljen na ispitivanje kvalitete usluge u hostelima
grada Zagreba. Posljednjih godina se broj hostela u Republici Hrvatskoj
značajno povećao. Broj postelja u hostelima se povećao sa 7.209 u 2012.
godini na 8.907 u 2013. godini. U gradu Zagrebu je u 2013. godini bilo 19
registriranih hostela, dok je prema podacima Turističke zajednice grada
Zagreba ta brojka porasla na 29 u 2014. godini. Istovremeno dolazi do
povećanja broja dolazaka stranih turista u ovom obliku smještaja sa 164.000
u 2012. na 233.000 u 2013. godini. U gradu Zagrebu je također evidentan
pozitivan trend dolazaka turista, a poglavito stranih turista. Broj noćenja
stranih turista se povećao sa 893.000 u 2012. godini na 1.052.000 u 2013.
godini. Činjenica je da se broj smještajnih kapaciteta u hostelima i broj gostiju
koji odabiru taj oblik smještaja značajno povećava posljednjih godina.
Istovremeno u Republici Hrvatskoj ne postoji regulatorni okvir koji bi omogućio
kategorizaciju hostela. Ovim radom se nastoji utvrditi razina kvalitete usluge
koju pružaju hosteli grada Zagreba na temelju analize očekivanja i percepcija
njihovih gostiju. Osim analize očekivanja i percepcija stranih turista koji su
32
boravili u zagrebačkim hostelima, u radu je napravljena usporedba rezultata
sa očekivanjima i percepcijama hrvatskih gostiju koji borave u hostelima u
državama članicama Europske unije. Na taj se način pokušalo utvrditi postoje
li značajne razlike u iskustvima boravka u hostelu između dvije grupe
ispitanika.
Svrha ovog rada je mjeriti i vrednovati kvalitetu usluge u hostelima temeljeno
na modelu jaza kako bi se definirali elementi kvalitete usluge koji ne
ispunjavaju očekivanja gostiju. Za menadžment hostela je ključno definirati
očekivanja gosta vezano uz kvalitetu usluge i usporediti ih s doživljenom
uslugom tj. percepcijama gosta. Identifikacija očekivanja gosta će omogućiti
menadžmentu da se fokusira na one segmente kvalitete usluge koji su
najvažniji gostima te da prema tome oblikuje svoje aktivnosti poboljšanja
kvalitete. Na taj način će se omogućiti smanjenje jaza između očekivanja i
percepcija gosta i osigurati njihovo veće zadovoljstvo pruženom uslugom.
Pored navedenog, razumijevanje očekivanja i percepcija gosta će olakšati
provođenje marketinških aktivnosti hostela i aktivnosti unaprjeđenja
kvalitete.
1. Na primjeru sažetka iz prethodnog poglavlja pronađite rečenice u kojima
se nalaze ključni elementi sažetka.
2. Na primjeru uvoda iz prethodnog poglavlja, pronađite rečenice u kojima
se nalaze ključni elementi uvoda.
33
3. DIZAJN, PROVOĐENJE I PREZENTACIJA REZULTATA
KVANTITATIVNIH ISTRAŽIVANJA
U kvantitativnim istraživanjima podaci se mogu prikupiti putem: promatranja,
ispitivanja ili metodom eksperimenta. U ovom poglavlju je naglasak na primjenu
metode ispitivanja jer je to najučestaliji pristup kod kvantitativnih istraživanja u
ekonomiji.
Ispitivanje omogućava prikupljanje kvantitativnih ili numeričkih opisa trendova,

stavova ili mišljenja o populaciji kroz analizu uzorka unutar neke populacije. Na
temelju rezultata, istraživač iznosi zaključke koje može generalizirati na cjelokupnu
populaciju.
Metoda eksperimenta koristi se radi testiranja utjecaja nekog rješenja na rezultate

uz kontroliranje svih drugih čimbenika utjecaja. Nije uobičajena metoda u
ekonomskim znanostima.
Lista pitanja za dizajn metode ispitivanja:
 Je li određena svrha istraživanja?

 Jesu li navedeni razlozi za odabir dizajna istraživanja?
 Je li definiran vremenski okvir istraživanja?
 Je li populacija i veličina populacije određena?
 Je li populacija stratificirana? Kako?
 Koliko ispitanika ulazi u uzorak? Kako biramo uzorak?
 Kojom metodom biramo uzorak?
 Koji instrument će se koristiti za ispitivanje?
 Koji je sadržaj anketnog upitnika? A mjerne ljestvice?
 Kojom procedurom će se provesti pilot ispitivanje ili testiranje na terenu?
 Koji je vremenski okvir za provođenje ispitivanja?
 Koje se varijable koriste u istraživanju?
 Kako su te varijable povezane s istraživačkim pitanjima i stavkama
upitnika?
 Koji specifični koraci će se poduzeti radi: analize stope povrata upitnika?
Provjere pristranosti odgovora? Provođenja deskriptivne analize?
Svrstavanja stavki upitnika u ljestvice? Provođenja inferencijalne
statističke analize radi odgovora na istraživačka pitanja ili ocjene
praktičnih implikacija rezultata?
 Kako će se rezultati interpretirati?
Dizajn kvantitativnog istraživanja počinje izradom nacrta istraživanja u okviru kojeg

se određuje: područje, tema, istraživački problem, teorijski okvir, glavni i pomoćni
ciljevi i istraživačka pitanja, hipoteze i varijable. Proces izrade nacrta istraživanja je
već prethodno opisan pa će naglasak u ovom poglavlju biti na ostalim koracima
procesa kvantitativnog istraživanja.
34
3.1. ODREĐIVANJE NAČINA PRIKUPLJANJA PODATAKA
Svrha istraživanja u kvantitativnim metodama, koja je navedena u glavnom
istraživačkom cilju, treba omogućiti generalizaciju rezultata uzorka za
populaciju kako bi se mogli iznijeti zaključci o određenim osobinama,
stavovima ili ponašanjima populacije. U uvodu istraživanja je potrebno
obrazložiti razloge odabira određene metode ispitivanja, kao što su npr. brzo
prikupljanje podataka, iznošenje zaključaka za populaciju na temelju manjeg
broja ispitanika u uzorku. Također je potrebno naznačiti hoće li istraživanje
biti jednokratno ili longitudinalno i obrazložiti razloge odabira određene
procedure za prikupljanje podataka (npr. zašto smo odabrali telefonsku
anketu, a ne poštansku anketu). Prednosti i nedostaci različitih procedura su
opisane u sljedećem poglavlju gdje se analizira dizajniranje instrumenta
ispitivanja.
3.2. INSTRUMENT ISPITIVANJA

Kod dizajniranja instrumenta ispitivanja potrebno je:
 Navesti radi li se o instrumentu koji je posebno dizajniran za

potrebe istraživanja ili o prethodno razvijenom instrumentu.
Navesti ukoliko se radi o modificiranom postojećem instrumentu.
 Testirati vrijednosti i pouzdanosti instrumenta ispitivanja na
način da se provjeri: mjere li stavke upitnika onaj sadržaj koji bi
trebale? mogu li se rezultati povezati s kriterijima mjerenja? mjere li
stavke pretpostavljene konstrukte ili koncepte? jesu li odgovori na
pitanja konzistentni kroz sve konstrukte? jesu li mjerenja stabilna
kod ponovnog provođenja ispitivanja?
 Provođenje pilot-testiranja ili testiranja na terenu kako bi se
testirala valjanost upitnika.
Anketni upitnici se obično primjenjuju u opisnim i eksplanatornim

istraživanjima. Opisno istraživanje, kao što je ispitivanje organizacijskih
praksi putem anketnih upitnika omogućuje identifikaciju i opis varijabilnosti
različitih fenomena. Kod eksplanatornih istraživanja se omogućuje ispitivanje
i obrazloženje odnosa između varijabli, točnije uzročno-posljedičnih veza.
Kod anketnih upitnika naglasak je na osiguravanju točnosti u četiri faze:

pitanja moraju biti sastavljena na način da ih ispitanih razumije onako kako
je to istraživač osmislio, odgovori koje pruži ispitanik moraju biti protumačeni
od strane istraživača na način kako je ispitanik namjeravao. To se može
prikazati u sljedećem prikazu.
35
Slika 3.1. Faze koje moraju nastati da bi pitanje bilo točno i pouzdano
3.2.1. DIZAJNIRANJE PITANJA U UPITNIKU

Dizajn pitanja u upitniku ovisi o podacima koje je potrebno prikupiti.
Istraživač može: (1) preuzeti pitanja korištena u nekom od prethodnih upitnika
dostupnih u literaturi; (2) prilagoditi pitanja iz nekog postojećeg upitnika
dostupnog u literaturi ili (3) oblikovati vlastita pitanja.
Pitanja u upitniku mogu biti otvorena i zatvorena. U otvorenim pitanjima se

ispitanicima dozvoljava da na pitanje odgovore kako žele, dok se u zatvorenim
pitanjima ispitanicima nudi nekoliko alternativnih odgovora od kojih bi trebali
odabrati odgovor. Zatvorena pitanja se odgovaraju brže te je lakše odgovori.
Istraživač lakše uspoređuje odgovore kod zatvorenih pitanja.
Primjeri pitanja u upitniku
 Otvorena pitanja
Navedite tri stvari s kojima ste najviše zadovoljni na vlastitom poslu:
____________________________________
 Zatvorena pitanja (dihotomna)

Spol (M/Ž) ili Član organizacije (da/ne)
 Zatvorena pitanja (višestruki izbor)
Odabir između različitih kategorija:
36
Koliko često posjećujete trgovačke centre?
 češće od jednom tjedno
 jednom tjedno
 jednom do tri puta mjesečno
 rjeđe od jednom mjesečno
 ne posjećujem trgovačke centre
Rangiranje prema važnosti:

Poredajte slijedeće elemente turističke ponude prema važnosti koju im
dodjeljujete prilikom odabira destinacije:
 cijena 1
 trošak putovanja do destinacije 2
 kvaliteta smještajnih kapaciteta 3
 gastronomska ponuda 4
 ponuda kulturno-povijesnih sadržaja 5
Ocjenjivanje mišljenja i stavova (Likertova ljestvica)

Ideje zaposlenika utječu na odluke menadžmenta u našoj kompaniji.
 slažem se
 djelomično se slažem
 niti se slažem niti se ne slažem
 djelomično se ne slažem
 ne slažem se
Ocjenjivanje mišljenja i stavova

Označite na liniji pomoću „x” kako doživljavate uslugu restorana.
3.2. VARIJABLE U KVANTITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA

Prilikom dizajniranja kvantitativnog istraživanja je potrebno odrediti teorije
koje se žele testirati i kojima se određuju odnosi među varijablama prije nego
se dizajnira instrument ispitivanja i odrede varijable. Točnije, potrebno je
jasno odrediti odnose koji bi se trebali pojaviti među varijablama. Varijabla je
promjenjiva značajka neke pojave ili procesa o kojima se u hipotezi nešto tvrdi.
S obzirom na odnose koji mogu postojati među varijablama, razlikujemo:
 Zavisnu varijablu – to je varijabla koja se mijenja s obzirom na

promjene u drugim varijablama.
37
 Nezavisna varijabla – to je varijabla koja uzrokuje promjene u zavisnoj
varijabli.
 Intervenirajuća ili medijatorska varijabla – to je varijabla koja
prenosi utjecaj neke nezavisne varijable na zavisnu varijablu.
 Moderatorska varijabla – to je varijabla koja utječe na odnos između
nezavisne i zavisne varijable.
Odnosi među varijablama se testiraju pomoću statističke analize podataka

prikupljenim pomoću instrumenta ispitivanja.
Primjer: zavisne i nezavisne varijable
H1: Uspjeh menadžera u hrvatskim bankama povezan je s dobi menadžera.
VARIJABLE: dob menadžera (n) -> uspjeh menadžera (z)
H2: Uspjeh menadžera u hrvatskim bankama povezan je sa spolom

menadžera.
VARIJABLE: spol menadžera (n) -> uspjeh menadžera (z)
H3: Provođenje edukacije zaposlenika u hrvatskim bankama povezano je sa

VARIJABLE: edukacije zaposlenika (n) -> zadovoljstvo krajnjih korisnika (z)
H4: Demokratski stil vodstva u hrvatskim bankama pozitivno utječe na

zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom.
VARIJABLE: demokratski stil vodstva (n) -> zadovoljstvo zaposlenika (z)
Varijable se mogu podijeliti na (Saunders et al., 2016): (1) činjenične ili

demografske varijable koje obično uključuju: nominalne, ordinalne,
intervalne i omjerne (kao što je prikazano u tablici), (2) stavove i mišljenja (3)
ponašanja i događaje. Demografske varijable se obično koriste kako bi se
istražile razlike između pojedinih skupina ispitanika s obzirom na njihov spol,
dob, visinu prihoda, razinu obrazovanja i sl.
Tablica 3.1: Vrste varijabli u istraživanjima
Nominalna Ordinalna Intervalna Omjerna

varijabla varijabla varijabla varijabla
Da/ne Prihodi: Broj pisanih Visina u
Muški/ženski - iznad prosjeka radova na 1. centimetrima
- prosječni godini studija
- ispod prosjeka 1 2 3 4 5 6 7
38
nijedan sve
Mjesto rođenja Ostvarena ocjena Temperatura Prihod u kunama

na studiju
Izvor: Tkalac Verčić e tal. (2010)
Varijable kojima se mjere stavovi i mišljenja sadrže podatke o kojima ispitanici

trebaju razmisliti prije nego ponude odgovor. Često odgovor ovisi o kontekstu
u kojem je postavljeno pitanje te se bilježi kako se ispitanik osjeća vezano uz
neki događaj ili pojavu ili što misli da je istinito ili lažno. Varijable koje mjere
ponašanja će također ovisiti o kontekstu, a sadrže pitanja o tome što ljudi rade
ili što se dogodilo u prošlosti, ili se događa u sadašnjosti, ili će se dogoditi u
budućnosti.
Primjer: Vrste varijabli
Zaposlenica je dobila zadatak da provede anonimno ispitivanje etičkih

vrijednosti financijskih savjetnika. Poslodavac je bio zainteresiran za
istraživanje savjeta koji su pruženi klijentima. Definirana su tri anketna
pitanja:
1. Označite vaš stav vezano uz navedenu izjavu: „Financijski savjetnici bi
trebali staviti primarni fokus na svoje klijente”
 Slažem se u potpunosti
 Slažem se
 Niti se slažem niti se ne slažem
 Ne slažem se
 Ne slažem se u potpunosti
2. Ocijenite gledajući općenito, stavljaju li financijski savjetnici interese

svojih klijenata ispred vlastitih interesa?
 da, uvijek
 obično da
 ponekad
 u rijetkim prilikama
 nikada
3. Koliko često stavljate interese svojih klijenata ispred vlastitih interesa?
 u 81-100% slučajeva
Odabir anketnih pitanja ovisi o tome koji tip podataka se treba prikupiti, npr.
jesu li to stavovi, mišljenja ili ponašanja ispitanika.
39
U prvom pitanju je zaposlenica tražila izjavu o stavovima ispitanika vezano
uz financijsko savjetovanje klijenata i interese klijenata.
Drugo pitanje se odnosilo na mišljenje ispitanika o problemu tj. o stavlja li se
interes klijenata ispred vlastitog interesa.
Treće pitanje se odnosilo na ponašanje ispitanika i tražilo se da ocjene vlastito
ponašanje vezano uz problem.
Kako bi ispunila ciljeve svog istraživanja zaposlenica također treba podatke

o razlikama između pojedinih skupina financijskih savjetnika s obzirom na
njihove etičke vrijednosti. Prema nekim teorijama, postoji razlika u etičkim
vrijednostima s obzirom na starost. Stoga je u upitnik uključeno i sljedeće
pitanje:
4. Označite vašu dob:
 manje od 30 godina
 30 do manje od 40 godina
 više od 60 godina
Varijable je potrebno povezati s istraživačkim pitanjima i stavkama

instrumenta ispitivanja. Prikaz ovog pristupa dan je u tablici ispod:
Tablica 3.2: Povezivanje varijabli, istraživačkih pitanja i stavki upitnika
Varijabla Istraživačko pitanje Stavka upitnika
Nezavisna varijabla: Koliko programa edukacije Broj edukacija o: osnovnim

zaposlenika i koji programi alatima za kvalitetu, primjeni
Edukacije zaposlenika edukacije zaposlenika o alatima specifičnih alata za kvalitetu,
o alatima za kvalitetu za kvalitetu su provedeni u primjeni softverskih rješenja za
posljednje tri godine? praćenje kvalitete
Zavisna varijabla: Kako se kretala produktivnost Produktivnost rada u prvoj,

rada zaposlenika u posljednje tri drugoj i trećoj godini
Produktivnost rada godine?
Kontrolna varijabla: Koja je razina obrazovanja Pitanje o razini obrazovanja

zaposlenika u poduzeću?
Razina obrazovanja
zaposlenika
Povezivanje nezavisne Utječe li edukacija zaposlenika na Povezivanje svih prethodno

i zavisne varijable: njihovu produktivnost rada? navedenih stavki upitnika
Edukacija zaposlenika
i produktivnost rada
40
3.3. ODABIR UZORKA I METODE UZORKOVANJA U
KVANTITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA
U kvantitativnim istraživanjima je potrebno:
 Identificirati ciljanu populaciju i njenu veličinu.

 Odrediti hoće li se istraživanje provesti na slučajnom ili namjernom uzorku
 Odrediti postoji li potreba za stratifikacijom
 Utvrditi broj ispitanika koji će ući u uzorak (odabrati dio populacije, npr.
10% ili odabrati veličinu na temelju rezultata prethodnih ispitivanja, ili
odabrati veličinu uzorka s obzirom na stupanj statističke pouzdanosti)
Primjer: Odabir uzorka
Vlasnik kompanije je odlučio provesti anketno ispitivanje telefonskim putem

na ljudima koji su napustili posao u njegovoj kompaniji u posljednjih pet
godina. Sastavio je listu od 1034 osobe koje su napustile posao u
promatranom razdoblju (osnovni skup – populacija) i slučajnim odabirom
odabrao 50% u uzorak.
Nažalost, nije mogao prikupiti telefonske brojeve za svih 517 zaposlenika koji
su činili njegov uzorak, već samo za 311. Od ovih 311 ispitanika koji su bili
potencijalno dostupni, dobio je odgovor od njih 147.
Pored navedenog, njegov popis osoba nije bio točan jer devet osoba koje su
bile na njegovoj listi je napustilo kompaniju prije više od pet godina.
Ukupna stopa odgovora = 147/(517-9)=28,9%

Aktivna stopa povrata = 147/(311-9)= 48,7%
Primjer: Odabir uzorka
Marko je izvanredni student zaposlen u velikoj proizvodnoj kompaniji. Odlučio

je poslati anketni upitnik kupcima kompanije i izračunao je da bi njegov
minimalni uzorak trebao biti 439 ispitanika. Iz iskustva od prethodnih
anketiranja korisnika, Marko je znao da je vjerojatna stopa povrata oko 30%.
Prema tome, izračunao je veličinu svog uzorka:

N=(439x100)/30 = 1463
Markov uzorak bi prema izračunu trebao biti 1463 korisnika. Vjerojatnost da

70% ispitanika neće odgovoriti na upitnik znači da će Marko trebati provjeriti
reprezentativnost svog uzorka pri dizajnu istraživanja.
41
3.4. TEHNIKE PROVOĐENJA ISPITIVANJA U KVANTITATIVNIM
METODAMA
Anketne upitnike možemo podijeliti s obzirom na subjekt koji popunjava
upitnik. U situaciji kada ispitanik samostalno popunjava upitnik, obično se
koriste ankete. Distribucija anketnih upitnika u ovom slučaju se može
provesti putem Interneta, gdje se upitniku pristupa ili preko poveznice na
mjesto na Internetu na kojem se nalazi anketni upitnik ili putem koda koji se
skenira u mobilnim uređajima ispitanika. Pored ovih pristupa, anketni
upitnici se mogu distribuirati poštom ili neposredno od strane istraživača. Kod
situacije u kojoj istraživač popunjava upitnik, odgovori se bilježe direktno na
temelju pojedinačnih odgovora. Kada se prilikom prikupljanja podataka
koristi telefon, govori se o telefonskoj anketi. Posljednja je situacija kad se
istraživač sastaje sa ispitanicima i postavlja pitanja ispitanicima.
Slika 3.1: Vrste upitnika
Izbor upitnika ovisiti će o različitim čimbenicima vezanim uz istraživačko

pitanje i ciljeve, kao što su:
 osobine ispitanika od kojih želite prikupiti podatke;

 važnost prikupljanja podataka od točno određenog ispitanika;
 važnost prikupljanja točnih i neiskrivljenih odgovora;
 veličina uzorka potrebna za analizu, uvažavajući očekivanu stopu
povrata;
 tipovi pitanja koje treba uvrstiti radi prikupljanja podataka;
 broj pitanja koja treba pitati radi prikupljanja podataka.
S obzirom na odabranu vrstu upitnika, istraživač će biti siguran da su

ispitanici one osobe koje bi trebale popuniti upitnik, čime je osigurana
pouzdanost odgovora. Izbor upitnika ovisiti će o resursima koje istraživač ima
42
na raspolaganju te o (1) vremenu u kojem treba prikupiti podatke, (2)
financijskim implikacijama prikupljanja i unosa podataka, (3) dostupnosti
anketara i asistenata za rad na terenu, (4) mrežnom alatu za ispitivanje. U
tablici 3.1. su prikazani argumenti za odabir pojedine vrste upitnika s obzirom
na specifičnosti i ograničenja pojedinog istraživanja.
3.5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I INTERPRETACIJA

Izvještaj o rezultatima kvantitativnog istraživanja bi trebao:
 Izvijestiti o broju ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i o broju

ispitanika koji nisu odgovorili na upitnik.
 Komentirati utjecaj ne odgovorenih upitnika na pristranost odgovora tj.
utjecaj ne odgovorenih upitnika na procjene dobivene ispitivanjem.
 Prezentirati rezultate deskriptivne analize podataka za sve nezavisne i
zavisne varijable u istraživanju (uključujući: aritmetičku sredinu,
standardnu devijaciju, raspon rezultata).
 Ukoliko je istraživanje kompleksnije od same deskriptivne statistike i
uključuje oblikovanje konstrukata na temelju mjernih ljestvica potrebno
je identificirati procedure kojima će se odrediti raspored stavki u pojedini
konstrukt te ocijeniti pouzdanost konstrukata.
 Odrediti statističke procedure kojima će se provesti inferencijalna
statistička analiza radi testiranja postavljenih hipoteza.
 Prezentirati rezultate u tablicama ili prikazima te interpretirati rezultate
provedenih statističkih analiza. U kvantitativnoj analizi interpretacija
podrazumijeva iznošenje zaključaka na temelju rezultata za postavljena
istraživačka pitanja i hipoteze te komentar šireg konteksta rezultata.
Kod interpretacije rezultata u kvantitativnim istraživanjima potrebno je

provesti opširnu deskripciju, testiranje statističke značajnosti rezultata,
definiranje intervala pouzdanosti i veličine učinka. Fokus bi također trebao
biti na komentiranju prihvaćanja ili odbacivanja pretpostavljenih hipoteza.
Također, potrebno je navesti sva ograničenja koja imaju utjecaj na dobivene
rezultate istraživanja. Na kraju je potrebno komentirati implikacije rezultata
za praksu i/ili buduća istraživanja u području. Odnosi se na teoretske i
praktične posljedice rezultata istraživanja.
43
Tablica 3.1: Osobine različitih vrsta upitnika i argumenti za odabir pojedine vrste upitnika
Osobine upitnika Web ili mobilni upitnik Poštanska anketa Direktna isporuka i Telefonska anketa Strukturirani intervju
prikupljanje
Osobine populacije kojoj Pojedinci koji imaju Kompetentni pojedinci koji mogu biti kontaktirani Pojedinci kojima se može Bilo tko; odabir prema
je namijenjen pristup internetu, često poštanskom anketom; odabrani prema imenu, telefonirati, odabrani po imenu, kućanstvu,
kontakt putem mail adrese kućanstvu, organizaciji itd. imenu, kućanstvu, organizaciji, na ulici itd.
organizaciji
Povjerenje da je prava Visoka kada postoje Niska Niska ali se može provjeriti Visoka
osoba odgovorila podaci o mailu ispitanika prilikom prikupljanja
podataka
Vjerojatnost iskrivljenja Niska Može biti utjecaja zbog konzultacija s drugim osobama Povremenu iskrivljeni ili Moguć utjecaj konzultacija
odgovora ispitanika osmišljeni od strane anketara ili iskrivljenost/
anketara osmišljeni od strane
anketara
Veličina uzorka Velika, može biti geografski raspršen Ovisi o broju radnika na Ovisi o broju anketara
terenu
Vjerojatna stopa povrata Niska, 30-50% kada se Varira, obično između 30-50% Visoka, 50-70%
ispitivanje radi u vlastitoj
organizaciji, inače oko
10%
Duljina upitnika 6-8 A4 stranica, 6-8 A4 stranica Do pola sata Ovisi o lokaciji
minimizirati pomicanje
stranice (scrolling down)
Tipovi pitanja u upitniku Zatvorena pitanja koja Pitanja zatvorenog tipa koja nisu previše kompleksna; Otvorena i zatvorena pitanja, uključujući kompleksna
nisu kompleksna, jednostavne rečenice, mora biti zanimljivo ispitaniku pitanja, kompleksne rečenice i redoslijed mogući
kompleksnija pitanja ako
se koristi softversko
rješenje ali mora biti
zanimljivo ispitaniku
Vrijeme potrebno za 2-6 tjedana od distribucije 4-8 tjedana od slanja pošte Ovisi o veličini uzorka, Ovisi o veličini uzorka, broju anketara itd., ali sporije od
popunjavanje (ovisno o povratu) (ovisno o broju ponovnih broju radnika na terenu upitnika koje popunjavaju ispitanici samostalno za istu
slanja) itd. veličinu uzorka
Financijska ograničenja Trošak online alata za Poštarina kod slanja i Plaćanje radnika na Intervju, telefonski poziv, Intervjui, putovanje,
anketiranje, kupnja baze povrata, fotokopiranje, terenu, troškovi usluge podrške, usluge podrške,
podataka s kontaktima usluge podrške, unos putovanja, fotokopiranje, fotokopiranje i unos fotokopiranje i unos
podataka usluge podrške, unos podataka ako se ne koriste podataka ako se ne koriste
podataka alati za kompjuterski alati za kompjuterski
podržano intervjuiranje podržano intervjuiranje
Uloga anketara/ Nema Isporuka i prikupljanje Poticanje sudjelovanja ispitanika, vođenje ispitanika
terenskog radnika upitnika, utjecaj na kroz upitnik i bilježenje odgovora, odgovaranje na upite
sudjelovanje ispitanika ispitanika
Unos podataka Automatiziran Zatvorena pitanja se mogu dizajnirati na način da se Odgovori na sva pitanja se mogu tijekom provođenja
koristi optičko čitanje odgovora nakon što je upitnik ispitivanja unositi pomoću kompjuterski podržanog
vraćen intervjuiranja
44
Primjer provođenja kvantitativnog istraživanja
1. Izrada plana istraživanja
Područje istraživanja:
mogućnosti zaposlenja i performanse diplomiranih studenata u RH
Istraživački problem:
Visoka stopa nezaposlenosti i neravnoteža između ponude i potražnje radnih
mjesta u RH
Tema istraživanja:
Utjecaj stupnja obrazovanja na zapošljavanje i radne performanse u RH
Pretraživanje literature i razvoj teorijskog okvira:

2. Uvod
3. Radne performanse i produktivnost rada
4. Odnos razine obrazovanja i radnih performansi
5. Obilježja tržišta rada u RH
6. Analiza utjecaja stupnja obrazovanja na zapošljivost i radne
performanse u hrvatskim poduzećima
7. Zaključak
Definiranje ciljeva rada:

Glavni istraživački cilj:
Utvrditi utječe li i u kojoj mjeri razina obrazovanja na mogućnost zaposlenja i
produktivnost rada na ekonomskim poslovima u velikim hrvatskim
poduzećima.
Pomoćni ciljevi:
8. Analizirati odnos između razine obrazovanja i zapošljivosti
diplomiranih studenata u velikim hrvatskim poduzećima.
9. Analizirati odnos između razine obrazovanja i produktivnosti rada
diplomiranih studenata zaposlenih u velikim hrvatskim poduzećima.
10. Utvrditi stupanj povezanosti između razine obrazovanja i
produktivnosti rada u velikim hrvatskim poduzećima.
11. Utvrditi postoje li razlike u utjecaju razine obrazovanja na
produktivnost rada i zapošljivost s obzirom na usmjerenje diplomiranih
studenata.
12. Istražiti razloge zbog kojih diplomirani studenti ekonomskih
usmjerenja nisu uspjeli zadovoljiti kriterije natječaja u velikim
hrvatskim poduzećima.
Definiranje varijabli i mjernih ljestvica:

Zavisne varijable: produktivnost rada i zapošljivost
Nezavisna varijabla: stupanj obrazovanja
Kontrolne varijable: demografska obilježja diplomiranih studenata (spol, dob,
usmjerenje ….)
Definiranje hipoteza:
H1. Kandidati za posao na ekonomskim radnim mjestima u velikim
poduzećima u RH koji imaju veći stupanj obrazovanja će se brže zaposliti od
kandidata s nižom razinom obrazovanja.
45
H2. Zaposlenici u velikim hrvatskim poduzećima koji imaju veću razinu
formalnog obrazovanja ostvaruju veću produktivnost rada.
H3. Kandidati za posao na ekonomskim radnim mjestima u velikim
poduzećima u RH koji imaju diplomu iz područja financija će se brže zaposliti
od kandidata s diplomom drugih ekonomskih usmjerenja.
2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja
Sekundarni podaci o: obilježjima tržišta rada u RH, nezaposlenosti, broju

diplomiranih studenata ekonomskih usmjerenja, velikim poduzećima u RH ….
Primarni podaci:
Stavovi menadžmenta velikih hrvatskih poduzeća o performansama
potencijalnih i trenutnih zaposlenika koji imaju diplome ekonomskih
usmjerenja, pokazatelji produktivnosti rada u velikim hrvatskim poduzećima
Opisno istraživanje koje ima za cilj opisati kako razina obrazovanja iz

područja ekonomije utječe na mogućnosti zaposlenja i radne performanse
zaposlenika u velikim hrvatskim poduzećima.
3. Određivanje načina prikupljanja podataka i kreiranje instrumenta
Provođenje primarnog istraživanja među menadžerima velikih hrvatskih

poduzeća putem anketnog upitnika.
Primjeri pitanja iz upitnika:

Molimo Vas da stupanj slaganja s navedenim tvrdnjama ocijenite ocjenama
od 1 do 5 pri čemu je: 1 – izrazito se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se
slažem niti se ne slažem, 4 – slažem se , 5 – izrazito se slažem
Tvrdnja 1 2 3 4 5
Zaposlenici koji imaju veći stupanj formalnog obrazovanja

brže usvajaju nova znanja.
lakše se uključuju u radne procese prilikom prelaska na
novu poziciju.
ostvaruju bolje rezultate.
Molimo Vas da iznesete vlastita iskustva vezano uz zapošljavanje

diplomiranih studenata ekonomskih usmjerenja na način da odaberete jednu
od mogućnosti: 1 – nikada, 2 – rijetko, 3 – ponekad, 4 – često, 5 – uvijek
Tvrdnja 1 2 3 4 5
Prilikom zapošljavanja kandidata na radnim mjestima

ekonomskih usmjerenja preferiram kandidate s većom
razinom formalnog obrazovanja.
46
Prilikom zapošljavanja kandidata na radnim mjestima
ekonomskih usmjerenja preferiram kandidate s diplomom iz
područja financija.
4. Određivanje uzorka i uzorkovanja
Populacija: Menadžeri poduzeća u RH
Okvir uzorka: Menadžeri u velikim poduzećima u RH (mjereno brojem

zaposlenih)
U RH je prema podacima DZS bilo 3.643 poduzeća sa 50 i više zaposlenih u
2013. godini.
Slučajni odabir: svako drugo poduzeće s popisa velikih poduzeća ulazi u

uzorak (1822 poduzeća)
Veličina uzorka: Uobičajena stopa povrata je oko 15%, što bi u ovom primjeru
iznosilo 273 odgovora.
5. Prikupljanje primarnih podataka
Provođenje anketnog istraživanja putem elektronske pošte i web aplikacije za

provođenje anketnog istraživanja.
Slanje inicijalne elektronske pošte s informacijama o provođenju ankete.

Slanje elektronske pošte s detaljnim informacijama o istraživanju i
poveznicom na anketni upitnik.
Podsjetnik na anketu i zahvala za sudjelovanje u istraživanju.
Telefonski pozivi i po potrebi telefonsko anketiranje menadžera koji nisu
odgovorili na prethodne upite.
6. Analiza podataka i interpretacija rezultata
Metode obrade podataka: deskriptivna i inferencijalna statistika
Na primjer: ako je prosječna ocjena pitanja: „Zaposlenici koji imaju veći

stupanj formalnog obrazovanja ostvaruju bolje rezultate.” 2.85 koji je
zaključak moguće izvesti?
7. Sastavljanje izvještaja/zaključivanje
Konačan odgovor na postavljene hipoteze.
Iznošenje zaključaka koji se odnose na sve zainteresirane.
Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja.
47
4. DIZAJN, PROVOĐENJE I PREZENTACIJA REZULTATA KVALITATIVNIH ISTRAŽIVANJA
Među ključne karakteristike kvalitativnog istraživanja ubrajaju se:
1. Prikupljanje podataka u prirodnom okruženju: razgovor i promatranje ispitanika u

prirodnom okruženju bitna su karakteristika kvalitativnih istraživanja.
2. Istraživač je ključni instrument: kvalitativni istraživači samo prikupljaju podatke
pregledavanjem dokumenata, promatranjem ponašanja i intervjuiranjem sudionika.
3. Brojni izvori podataka: poda podacima se iz perspektive kvalitativnih istraživanja
misli na intervjue, dokumente, audio-vizualne zapise i opažanja.
4. Induktivna i deduktivna logika: induktivnom logikom se kroz prikupljene podatke
najprije nastoji formulirati određena teorija koja se zatim korištenjem dedukcije
odnosno novih podataka još jednom provjerava.
5. Mišljenje ispitanika: predstavlja ključnu varijablu koja se nastoji definirati kroz
cijelo istraživanje dok se istovremeno pokušava spriječiti da istraživač na bilo koji
način nametne svoje mišljenje ispitaniku.
6. Dizajn u hodu: znači da se u istraživanje kreće sa grubom skicom koja se zatim
oblikuje prema situaciji na terenu. Nakon što se počne s prikupljanjem podataka
plan istraživanja je moguće kontinuirano izmjenjivati i nadopunjivati.
7. Refleksija: uloga je istraživača da cijelo vrijeme preispituje kako njegovi stavovi,
kultura ili pogledi mogu utjecati na njegovu interpretaciju.
8. Cjelovita slika: uvid u istraživani problem i njegovo sagledavanje zahtijevaju od
istraživača da dobije kompletan dojam i sliku o istraživanom problemu kroz
korištenje svih podataka koji su mu dostupni.
Drugi pristup podjeli kvalitativnih istraživanja onaj je koji ih dijeli na direktan i indirektan
pristup. Ključna karakteristika direktnog pristupa pri tomu je činjenica kao u ovoj vrsti
kvalitativnih istraživanja ispitanici znaju točnu svrhu i razloge provođenja istraživanja dok
to kod indirektnog pristupa nije slučaj. Među direktnim tehnikama najpopularniji su
dubinski intervju i fokus grupe. Obje metodologije karakterizira intenzivna interakcija
između ispitanika i istraživača dok se među ključne razlike ubraja činjenica kako se fokus
grupe ipak organiziraju za nešto veći broj sudionika. Prednost intervjua pri tomu je veća
doza intimnosti dok je prednost fokus grupe upravo okruženje koje može ispitanike na
neki način ohrabriti da iznesu ideje s kojima inače ne bi izlazili u javnost odnosno nisu ih
spremni otkriti ča ni u intervjuu. Među indirektnim tehnikama ističu se: tehnika
asocijacije, tehnika dovršenja i tehnika igranja uloga.
4.1. Definiranje uzorka istraživanja
Određivanje reprezentativnog uzorka povezano je s onim istraživačkim strategijama u

kojima je potrebno temeljem uzorka donijeti zaključak o cjelokupnoj populaciji kako bi
odgovorili na svoja istraživačka pitanja i ispunili ciljeve istraživanja.
Četiri su faze određivanja reprezentativnog uzorka:
48
1. Određivanje okvira uzorka. Pod okvirom uzorka misli se na odgovarajući popis koji će
nam omogućiti odabir uzorka kroz određenu metodologiju.
2. Određivanje veličine uzorka. Veličina uzorka prije svega mora omogućiti

reprezentativnost uzorka odnosno mogućnost da se zaključci koji vrijede za uzorak mogu
primijeniti i na cjelokupnu populaciju.
3. Određivanje tehnike za izvlačenje uzorka i odabir uzorka.
4. Provjera da uzorak zaista predstavlja ciljanu populaciju
Opservacije kao metodu kvalitativne analize možemo podijeliti na dvije temeljne vrste:
1. Participirajuće opservacije: koje se svode na promatranje ljudskog ponašanja i

odgovaraju na pitanje zašto se nešto događa.
2. Strukturirane opservacije: bliže su kvantitativnoj analizi jer se opažanjima pokušava

odgovoriti na pitanje koliko puta se pojavljuje neki događaj ili reakcija.
U slučaju da ispitanik odgovora na istraživanje (anketa) naziva se respondent, u slučaju

kada sudjeluje u istraživanju participant dok u slučaju opažanja/opservacije ispitanika
nazivamo informant (Saunders et al. 2016).
Prikupljanje primarnih podataka korištenjem metode intervjuiranja također je popularna

metodologija kvalitativne analize. Istraživački intervju svrhoviti je razgovor između dvoje
ili više ljudi u kojemu se od istraživača traži prisnost, konciznost i nepristranost prilikom
postavljanja pitanja na koja će ispitanik biti spreman pažljivo slušati i spremno odgovoriti.
Intervjui kao istraživačka metodologija se najčešće dijele na:
1. Strukturirani intervju u kojemu se koriste pitanja koja su unaprijed pripremljena

ili standardizirana te se često ovaj tip intervjua naziva upitnik popunjen od strane
anketara. Budući se podaci iz ovakvih intervjua često koriste i za kvantitativnu
analizu nazivamo ih i „kvantitativni istraživački intervjui“. Podaci prikupljeni ovim
tipom intervjua kasnije će biti predmet kvantitativne analize.
2. Polu strukturirani intervju prema sličnoj logici naziva se „kvalitativni istraživački
intervju“. U ovakvom intervjuu istraživač ima listu tema i neka ključna područja
koja želi istražiti. Iako se i teme i područja mogu razlikovati od intervjua do
intervjua. To znači da se određene teme mogu izbacivati ili dodavati ovisno o
specifičnom organizacijskom kontekstu. Podaci prikupljeni ovim tipom intervjua
kasnije će biti predmet kvalitativne analize.
3. Ne strukturirani ili dubinski (engl. In-depth) intervju je neformalan. Oni se koriste
kako bi se istražilo neko generalno područje za koje je istraživač zainteresiran. Ne
postoji lista unaprijed postavljenih pitanja već je samo potrebno da istraživač ima
okvirnu ideju o tome što istražuje. Budući istraživač može slobodno razgovarati o
događajima, ponašanjima i vjerovanjima vezanima uz temu tako da se ovaj tip
49
komunikacije nekad naziva „intervju bez direktiva“ ili „informirajući intervju“.
Podaci prikupljeni ovim tipom intervjua kasnije će biti predmet kvalitativne analize.
Slika x. Vrste intervjua
U odgovoru na pitanje kada koristiti polu strukturirani i dubinski intervju koristimo

sljedeća pitanja:
1. Koja je svrha našeg istraživanja?
U odnosu na već spomenute svrhe provođenja istraživanja i uloga provođenja intervjua

može se razlikovati:
 U eksplorativnim istraživanjima najčešće se provode intervjui karakteristični za

kvalitativna istraživanja (polu strukturirani i nestrukturirani). U ovom slučaju
induktivnom logikom pokušava se formulirati određena teorija potkrijepljena
istraživanjem/intervjuom (utemeljena teorija).
 U deskriptivnim istraživanjima strukturirani intervju se koristi kao instrument
deduktivne logike u kojoj se testira neka teorija dok standardizirana priroda
podataka omogućava statističko testiranje hipoteza.
 U eksplanacijskim istraživanjima u kojima se objašnjavaju odnosi među
varijablama korisni su i deduktivna i induktivna logika odnosno ima prostora i za
korištenje strukturiranih i polu strukturiranih intervjua.
 U evaluacijskim istraživanjima također je moguće kombinirati strukturirane i polu
strukturirane intervjue.
2. Koliko je važno uspostaviti osobni kontakt?
50
Općenito je primijećeno da menadžeri preferiraju intervjuiranje pred popunjavanjem
upitnika posebno ako temu koja im je najavljena doživljavaju interesantnom za svoj
trenutni rad. Posebno je važno što ne postoji potreba za ispunjavanjem ili zapisivanjem
bilo čega od strane ispitanika te ih se također osobno uvjeri koja je stvarna svrha
prikupljanja podataka.
3. Kakva je priroda pitanja kojima se prikupljaju podaci?
Prikupljanje podataka polu strukturiranim ili dubinskim intervjuom idealan je pristup u

sljedećim situacijama:
 Postoji veliki broj pitanja na koja se traži odgovor.

 Pitanja su kompleksna i otvorena.
 Redoslijed i logika pitanja variraju.
4. Koliko vremena imamo za istraživanje?
Jako često kompleksnost situacije ili broj pitanja koja treba postaviti u kratkom roku
ostavljaju intervju ako jedinu pravu opciju.
Kvalitetu prikupljenih podataka kroz polu strukturirane i dubinske intervjue određuju:
1. Pouzdanost: ključno pitanje koje se ovdje postavlja je u slučaju da isto istraživanje

provede neki drugi autor ili autori hoće li doći do istih rezultata. Ova primjedba
ustvari dolazi od pretpostavke kako su okolnosti koje se istražuju kompleksne i
dinamične što je preduvjet zbog kojeg se istraživanje treba prilagođavati situaciji „na
terenu“.
2. Pristranost: odnosi se na opciju da na rezultate intervjua utječu osobine istraživača,

ispitanika ili generalno sklonost određenih ljudi da sudjeluju u istraživanjima.
3. Kulturne različitosti: utječu na spremnost ispitanika da se otvori istraživaču kao i

sposobnost istraživača da podatke protumači na odgovarajući način.
4. Generalizacija: je jedan od prigovora koji se najčešće upućuje kvalitativnim

istraživanjima ali kako smo već primijetili i bez mogućnosti generalizacije ovaj tip
istraživanja nudi brojne druge prednosti.
5. Kredibilitet: se prvenstveno odnosi na istraživača i njegovo znanje da jezik i poruke

ispitanika interpretira na odgovarajući način.
Priprema za polu strukturirani i dubinski intervju podrazumijeva:
 Dostizanje odgovarajuće razine znanja: u ovom slučaju nužna su određena teorijska

znanja o predmetu istraživanja ali isto tako i znanja o specifičnostima organizacije
ili ispitanika s kojima se intervju obavlja.
51
 Razvoj tema za intervju i informiranje ispitanika prije razgovora. Pod informiranjem
se prvenstveno misli na dostavu liste tema intervjua ispitaniku na vrijeme čime se
može povećati kredibilitet istraživača.
 Odabir odgovarajuće lokacije. Pri odabiru lokacije potrebno je voditi računa o

sigurnosti istraživača ali isto tako i utjecaju koji lokacija može imati na ispitanika.
52

Metodologija (Pitalice I Priručnik)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Metodologija (Pitalice I Priručnik)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodologija (Pitalice I Priručnik)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Deskripcija odgovara na pitanje:

2. Eksplanacija odgovara na pitanje:

3. Induktivna metoda je način zaključivanja:

4. Znanstveni dokaz je:

7. Sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma nazivamo:

8. Postupak kojim se objašnjava razlika među pojmovima, naziva se:

9. Izdvoji ono što ne pripada u kategorizaciju znanstvenih članaka:

11. Prognoziranje na temelju regresijske analize je tipičan primjer:

13. Izvođenje posebnog iz općeg, suština je znanstvene metode koji nazivamo:

15. Ekonomija pripada području:

16. Ako zaključujemo od pojedinačnog i posebnog prema općem, riječ je o:

17. Metode formiranja pojmova jesu:

18. U radove na Sveučilištu, pored doktorskog i magistarskog rada još ubrajamo i:

19. Veleučilišta se razlikuju od Fakulteta po tome što:

20. Prva i osnovna metoda svake znanosti je:

21. Znanstvena istraživanja se mogu podijeliti na dvije glavne skupine: FUNDAMENTALNA i

23. Spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i kompliciranih u još kompliciranije,

29. Zadaća znanosti nije da uvjerava ili preobraća nego da DOKAZUJE

30. Metodologija se može podijeliti u dvije glavne skupine: OPĆA i POSEBNA

6. Metoda diobe (divizije)

7. Koja je razlika između ankete i metode intervjua?

9. Što je metoda kompilacije?

10. Navedi primjer navođenja literature

11. Obilježja i cilj znanosti

12. Nabroji znanstvena područja i stručne radove

13. Što je pojam?

14. Što je hipoteza?

15. Faze kod statističke metode

16. Objasni razliku između sveučilišta i veleučilišta

Veleučilišta su visokoškolske ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije te

17. Imaginarna tabela

18. Što je prazna hipoteza?

19. Nabroji radove priznanja

20. Pouzdanost ankete

„Pravednost nije ništa drugo nego korist jačega.“1

Najčešće se tiskaju u redovitim vremenskim razmacima te imaju iste naslove i sličan

23. Definiraj doktorski rad

24. Kakav mora biti stil pisanja?

25. Nabroji najmanje 5 obilježja znanosti

26. Koje su znanstvene kategorije

28. Koja metoda izdvaja bitne sastojke i zašto?

29. Nedostaci statističke metode

30. Preliminarna hipoteza

31. Što je zaključak i koji su njegovi elementi?

33. Koje su opće, a koje posebne metode?

Posebne ili specijalne metode su one koje su karakteristične za određene znanosti.

34. Vrste statističke metode

35. Nacrtaj graf? Što sve mora sadržavati?

36. Što je metoda promatranja i kakva mora biti?

37. Što su i koje su to sekundarne publikacije?

38. Nabroji barem 3 znanstvena rada

39. Kakav opis mora biti?

41. Navedi pisana djela prema stilskom obilježju

42. Što su i koje su to primarne publikacije

43. Nabroji 4 razlike između znanstvenih i neznanstvenih djela

44. Koji faktori utječu na pogrešno zaključivanje?

45. Koji je sadržaj pojma kod suda?