MEHANIKA FLUIDA I & K

15. VJEŽBE

PRORAČUN CJEVOVODA
 Zadatak 15.1.
Odredite gubitke tlaka pri strujanju zraka (ρ = 1,225 kg/m3 = konst.,
ν = 1,4607·10-5 m2/s) protokom Q = 5 m3/s kroz cjevovod duljine
L = 60 m pravokutnog presjeka a x b = 600 x 300 mm.
Cijev je od galvaniziranog željeza.

1
 Zadatak 15.1. 𝑔
𝑝a IDEJA ZADATKA
𝑝a
Δ𝑝 npr. imamo strujanje
∆ℎ =
𝜌𝑔 vode u kanalu nekružnog
poprečnog presjeka.

1 𝑣 2 𝑧=0

M.B.J. 1 → 2 𝑝m1 𝑝m2 𝐿 ν2

𝑝m1 𝑣12 𝑝m2 𝑣22 𝐿 ν2 = +𝜆
+ + 𝑧1 = + + 𝑧2 + 𝜆 𝜌𝑔 𝜌𝑔 𝐷e 2𝑔
𝜌𝑔 2𝑔 𝜌𝑔 2𝑔 𝐷e 2𝑔 𝑝m1 𝑝m2 𝐿 ν2
− =𝜆
𝜌𝑔 𝜌𝑔 𝐷e 2𝑔
J.K.
𝑄1 = 𝑄2 Δ𝑝 𝐿 ν2
=𝜆
𝜌𝑔 𝐷e 2𝑔
𝑣1 𝐴1 = 𝑣2 𝐴2
2 𝐿 𝜌 2
𝑣1 = 𝑣2 = 𝑣 Δ𝑝 = 𝜆 ν
𝐷e 2
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.1.
 Rješenje 15.1.
Budući da nije zadana visina hrapavosti stijenke cijevi uzima se vrijednost
definirana u tablici uz Moodyjev dijagram, prema kojoj je za galvanizirano
željezo k = 0,15 mm. Ovdje se radi o nekružnom poprečnom presjeku pa se
proračun pada tlaka vrši s ekvivalentnim promjerom, koji je definiran
formulom: 𝐷e = 𝐷2 − 𝐷1

4𝐴 4𝑎𝑏 𝐷2
𝐷e = = = 0,4 (a) 𝑏 𝐷1
𝑂 2 𝑎+𝑏
𝑎
gdje je:
A površina poprečnog presjeka toka (ovdje je to puni presjek A = a b) i
O oplakani opseg toka odnosno duljina opsega poprečnog presjeka u
dodiru s fluidom, ovdje O = 2(a+b) 𝑝 = konst.

3 4𝐴 4𝑎𝑐
𝑐 𝐷e = =
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.1.
𝑂 𝑎 + 2𝑐
𝑎
 U nastavku se koriste izrazi za proračun pada tlaka u cijevima kružnog
poprečnog presjeka, s tim da se u svim izrazima umjesto promjera D,
koristi ekvivalentni promjer De, osim pri definiciji brzine strujanja, koja se
definira omjerom protoka Q i stvarne površine A poprečnog presjeka toka.

𝑘 0,00015 m
= = 0,000375 (b)
𝐷e 0,4 m

Brzina strujanja se računa sa stvarnom površinom toka.

𝑄
ν= = 27,7 m/s
𝑎𝑏
Reynoldsov broj se računa s ekvivalentnim promjerom De .
ν ∙ 𝐷e
𝑅𝑒 = = 7,6 ∙ 105 (d)
4 ν
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.1.
 Koeficijent trenja se računa s ekvivalentnim promjerom De .

1,325
𝜆= 2 = 0,01647 (e)
𝑘 5,74
ln + 0,9
3,7𝐷e 𝑅𝑒

te je traženi gubitak tlaka prema Darcy-Weisbachovom izrazu:

𝐿 𝜌 2
∆𝑝 = 𝜆 ν = 1167,3 Pa (f)
𝐷e 2

5
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.1.
 Zadatak 15.2.
Za cjevovod prema slici, kojim se pretače fluid iz lijevog u desni spremnik,
odredite:
a) protok i visinu dobave pumpe, ako je u sustavu jedna pumpa čija visina
dobave hP ovisi o protoku Q prema zadanoj funkciji ℎp = 𝑎 − 𝑏 𝑄 2m3/s
m
b) protok kroz cjevovod i visinu dobave svake pumpe za slučaj da su u sustavu
dvije paralelno ugrađene pumpe iste karakteristike kao pod a)
c) protok kroz cjevovod i zajedničku visinu dobave obje pumpe za slučaj da su
u sustavu dvije serijski ugrađene pumpe iste karakteristike kao pod a)
Sve lokalne gubitke zanemarite. Radi lakšeg proračuna pretpostavite
konstantni koeficijent trenja λ = 0,025.
Zadano je:
H = 9 m, L = 23 m, D = 0,05 m,
ρ = 998 kg/m3,
6 μ = 1,52 · 10−3 Pa·s,
a = 12 m, b = 105 s2/m5
 2

Rješenje 15.2.
a) Slučaj samo jedne pumpe. 0

Bernoullijeva jednadžba od jednog

do drugog spremnika glasi 𝑄
𝐿 8𝑄 2
M. B. J. 0 → 2 ℎp = 𝑎 − 𝑏𝑄2 = 𝐻 + 1 + 𝜆 (a)
𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
ℎC
Iz gornje jednadžbe je jasno da pumpa treba svladavati visinu H i visinu
gubitaka, a rješenje jednadžbe se može grafički prikazati kao presjecište
krivulje koja prikazuje karakteristiku pumpe i krivulje koja prikazuje
karakteristiku cjevovoda (zavisnost potrebne visine dobave pumpe o
protoku), koja je prema gornjoj jednadžbi
𝐿 8𝑄2
ℎC = 𝐻 + 1 + 𝜆 = 9 + 165310 𝑄 2 (b)
7 𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
 Rješenje jednadžbe (a) je
𝑎−𝐻
𝑄= = 3,363 ∙ 10−3 m3 /s (c)
8 𝜆𝐿/𝐷 + 1
𝑏+
𝐷4 𝜋 2 𝑔

uz visinu dobave pumpe:

𝑄/2
ℎp = 𝑎 − 𝑏𝑄2 = 10,87 m
𝑄
𝑄/2
b) Slučaj dvije pumpe u paraleli. Ako se ponovo s Q označi protok kroz
cjevovod, znači da ć e kroz svaku pumpu protok biti Q/2, pa Bernoullijeva
jednadžba od jednog do drugog spremnika (za strujnicu koja prolazi kroz
jednu pumpu) glasi
2
𝑄 𝐿 8𝑄2
ℎp = 𝑎 − 𝑏 =𝐻+ 1+𝜆 4 2
(d)
8 2 𝐷 𝐷 𝜋 𝑔
ℎC
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
 Desna strana jednadžbe (d)
2
𝑄 𝐿 8𝑄2
ℎp = 𝑎 − 𝑏 =𝐻+ 1+𝜆 (d)
2 𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
ℎC

označuje karakteristiku cjevovoda koja je ista kao u prethodnom slučaju,

tj. definirana izrazom (b)

𝐿 8𝑄2
ℎC = 𝐻 + 1 + 𝜆 = 9 + 165310 𝑄 2 (b)
𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔

a rješenje jednadžbe (d) je

𝑎−𝐻
𝑄= = 3,97 ∙ 10−3 m3 /s (e)
𝑏 8 𝜆𝐿/𝐷 + 1
+
9 4 𝐷4 𝜋 2 𝑔
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
 uz visinu dobave svake pumpe
2
𝑄
ℎp = 𝑎 − 𝑏 = 11,72 m (f)
2
c) Slučaj dvije pumpe u seriji. Pri serijski ugrađenim pumpama, kroz
svaku pumpu, kao i kroz cjevovod protok ć e biti isti, označimo ga ponovo
s Q , a visine dobave pumpi ć e se zbrojiti, pa Bernoullijeva jednadžba od
jednog do drugog spremnika glasi

ℎp1 ℎp2 𝑄

𝐿 8𝑄2
10 ℎp = ℎp1 + ℎp2 = 2 𝑎 − 𝑏𝑄2 =𝐻+ 1+𝜆 (g)
𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
ℎC
 𝐿 8𝑄2
Desna strana jednadžbe (g) ℎp = 2 𝑎 − 𝑏𝑄2 =𝐻+ 1+𝜆
𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
ℎC

označuje karakteristiku cjevovoda koja je ista kao u prethodnom slučaju,

tj. definirana izrazom (b)
𝐿 8𝑄2
ℎC = 𝐻 + 1 + 𝜆 = 9 + 165 310 𝑄 2 (b)
𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔

a rješenje jednadžbe (d) je

𝑎−𝐻
𝑄= = 6,408 ∙ 10−3 m3 /s (h)
8 𝜆𝐿/𝐷 + 1
2𝑏 +
𝐷4 𝜋 2 𝑔

uz zajedničku visinu dobave obje pumpe ℎp = 2 𝑎 − 𝑏𝑄2 = 15,79 m

11
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
 Komentar: Ugradnjom dviju jednakih pumpi u paralelu došlo je do neznatnog
poveć anja protoka u sustavu u odnosu na poveć anje koje se postiže serijskom
ugradnjom pumpi. Razlog za to se vidi iz donjeg dijagrama, na kojem su grafički
prikazana sva tri slučaja. Debelom punom linijom je prikazana karakteristika
cjevovoda, prema jednadžbi (b), tankom punom bojom karakteristika jedna pumpe,
isprekidanom linijom karakteristika dviju pumpi u paralelnom radu, a crta-točka
linijom karakteristika dviju pumpi u serijskom radu. Karakteristika paralelnog rada
pumpi se dobije tako da se na zadanoj visini
dobave, zbroje protoci kroz pumpe, a
karakteristika serijskog rada pumpi, tako da
se pri zadanom protoku zbroje visine
dobave. Jasno je da se karakteristika
cjevovoda i karakteristika rada dviju pumpi
u serijskom radu sijeku pri najveć em
protoku, jer je visina dobave značajno
porasla, što nije slučaj pri paralelnom radu
12 dviju pumpi.
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.2.
 Zadatak 15.3.
U cjevovodnom sustavu prema slici fluid struji od spremnika 1 prema
spremniku 2 protokom Q = 170 m3/h. Treba odrediti protok Q1 koji bi se
ustalio u sustavu kada bi na polovini duljine (od točke B) postojao paralelni
cjevovod do spremnika 2, istih geometrijskih karakteristika.
Zadano je:
spremnik 1
ρ = 999 kg/m3
υ = 1,05 · 10-6 m2/s spremnik 2

D = 200 mm
k = 0,2 mm
L1B = LB2 = 844 m

Napomena: Zanemarite sve lokalne gubitke osim lokalnog gubitka ulaska u veliki
13 spremnik.
 Rješenje 15.3.
U ovom primjeru je nepoznata razlika H visina slobodnih površina u velikim
spremnicima, a može se izračunati na temelju zadanih podataka. Slika (a)
shematski prikazuje zadani sustav s ucrtanim karakterističnim točkama.

spremnik 1

spremnik 2

M.B.J. 0 → 3 Slika (a)

𝑣2 𝐿1B + 𝐿B2 𝑣 2 8𝑄2 𝐿1B + 𝐿B2

𝐻= +𝜆 = 4 2 1+𝜆 (a)
2𝑔 𝐷 2𝑔 𝐷 𝜋 𝑔 𝐷
14
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.3.
 Reynoldsov broj je
4𝑄
𝑅𝑒 = = 2,86 ∙ 105
𝜋𝐷𝜈
a koeficijent trenja  je prema izrazu Swamee-Jain  = 0,0208, što uvršteno
u izraz (a)
𝑣2 𝐿1B + 𝐿B2 𝑣 2 8𝑄2 𝐿1B + 𝐿B2
𝐻= +𝜆 = 4 2 1+𝜆 (a)
2𝑔 𝐷 2𝑔 𝐷 𝜋 𝑔 𝐷

daje traženu razliku visina H = 20,3 m.

15
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.3.
 spremnik 1

spremnik 2

Slika (b)

Slika (b) prikazuje sustav za slučaj da od točke B postoji paralelni cjevovod do

spremnika 2. S obzirom da su paralelni cjevovodi jednakih karakteristika
može se zaključiti da će protoci kroz njih biti jednaki, a iz jednadžbe
kontinuiteta slijedi da će biti jednaki polovini ukupnog protoka Q1.
M.B.J. vrijedi duž strujnice i u ovom slučaju se postavlja od točke 0 do točke 3,
pri čemu je potpuno svejedno kojom granom cjevovoda se dolazi do točke 3.
16
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.3.
 spremnik 1
spremnik 2

M.B.J. 0 → 3
𝑄1 2 2 𝑄1
2
8 𝐿 8𝑄 𝐿B2 8 2 Slika (b)
2 1B 1
𝐻 = 4 2 + 𝜆1 4 2
+ 𝜆2 (b)
𝐷 𝜋 𝑔 𝐷 𝐷 𝜋 𝑔 𝐷 𝐷4 𝜋 2 𝑔
iz koje je

𝐷4 𝜋 2 𝑔𝐻
𝑄1 = (c)
𝐿1B 𝐿
8𝜆1 + 2 + 2𝜆2 B2
𝐷 𝐷
ako se u jednadžbi (c) uvrste poznate veličine slijedi
1,77
𝑄1 m3 /s = (d)
17 2 + 33760𝜆1 + 8440𝜆2
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.3.
 gdje je λ1 koeficijent trenja u prvom dijelu cjevovoda gdje je Reynoldsov broj
4𝑄1
𝑅𝑒1 = = 6,063 ∙ 106 𝑄1 m3/s (e)
𝜋𝐷𝜈
a λ2 koeficijent trenja u paralelnim granama gdje je očito Re2 = 0,5⋅Re1.
1,77
Jednadžba (d) 𝑄1 m3/s =
2 + 33760𝜆1 + 8440𝜆2
se rješava iterativnim postupkom koji započinje pretpostavkom
koeficijenta trenja u režimu potpuno izražene turbulencije (pretpostavka
Re1 = Re2 = ∞), gdje je očito λ1 = λ2.
Formula za izračun koeficijenta trenja
Iteracije λ1 λ2 𝑄1 , m3 /sRe1 Re2
0 0,0208 0,0208 0,0598 3,62 ∙ 105 1,81 ∙ 105
1 0,0205 0,0211 0,0600 3,64 ∙ 105 1,82 ∙ 105
2 0,0206 0,0213 0,0599
Iz tablice slijedi protok Q1 = 59,9 l/s = 215,6 m3/h. Ugradnjom paralelnog
18 cjevovoda došlo je do poveć anja protoka.
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.3.
 Zadatak 15.4.
Odredite maksimalnu snagu P koju je moguć e ostvariti na Peltonovoj
turbini prema slici. Zadano je:
D = 5 cm
L = 250 m (ukupna duljina cjevovoda)
k = 0,16 mm (hrapavost cijevi)
ρ = 999 kg/m3
υ = 1,139⋅10-6 m2/s
Kkolj = 0,75, Kul = 0,5, Ks ≅ 0
H1 = 51 m
H2 = 1,2 m
Ds = 10 mm
β = 160o (izlazni kut lopatice Peltonove turbine)
19
 0

Rješenje 15.4.
Iz jednadžbe kontinuiteta moguć e je
odrediti protok kroz sustav kao i odnos 𝑧=0
brzina u cjevovodu 1

𝐷s2 𝜋 𝐷2 𝜋 𝐷s2
𝑄 = 𝑣s =𝑣 𝑣 = 𝑣s 2 (a)
4 4 𝐷
Postavljanjem Bernoullijeve jednadžbe od površine spremnika do izlaznog
mlaza te supstitucijom jednadžbe kontinuiteta moguće je izračunati izlaznu
brzinu iz sapnice (uz Ks  0)
M.B.J. 0 → 1
𝐿 𝑣2 𝑣s2 𝑣s2
𝐻1 + 𝐻2 = 𝐾ul + 2𝐾kolj + 𝜆 + 𝐾s + (b)
𝐷 2𝑔 2𝑔 2𝑔
20
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.4.
 𝐿 𝑣2 𝑣s2 𝑣s2 (b)
𝐻1 + 𝐻2 = 𝐾ul + 2𝐾kolj + 𝜆 + 𝐾s +
𝐷 2𝑔 2𝑔 2𝑔
𝐿 𝐷s4 𝑣s2
𝐻1 + 𝐻2 = 𝐾ul + 𝜆 + 2𝐾kolj 4 + 1 (c)
𝐷 𝐷 2𝑔

2𝑔 𝐻1 + 𝐻2 31,997
𝑣s = 4 = (d)
𝐿 𝐷s 2 + 5000 ∙ 𝜆 1,6 ∙ 10−3 + 1
𝐾ul + 𝜆 + 2𝐾kolj 4 + 1
𝐷 𝐷

Koeficijent trenja 1,325

𝜆 𝑘, 𝐷, 𝑅𝑒 = 2
(e)
računamo iz izraza 𝑘 5,74
ln +
3,7𝐷 𝑅𝑒 0,9
a Reynoldsov 𝑣∙𝐷
𝑅𝑒 = (f)
broj iz izraza 𝜐
21
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.4.
 𝑣∙𝐷
𝑅𝑒 = (f)
𝜐
1,325
𝜆= 2 (e)
𝑘 5,74
ln +
3,7𝐷 𝑅𝑒 0,9
31,997
𝑣s = (d)
2 + 5000 ∙ 𝜆 1,6 ∙ 10−3 + 1
𝐷s2
𝑣 = 𝑣s 2 (a)
𝐷
Rezultati iterativnog postupka su sumirani u sljedeć oj tablici
Iteracije Re λ vs , m/s
0 ∞ 0,02664 29,013
1 5,094 ∙ 104 0,02928 28,764
2 5,051 ∙ 104 0,02930 28,762
Maksimalna snaga razvijena na Peltonovoj 1 3 𝐷s2 𝜋
22 turbini (uvjet je: u = vs/2) računa se iz izraza 𝑃 = 𝜌𝜈s 1 − cos 𝛽 = 1,811 kW
2 4
15. Vježbe ▪︎ Zadatak 15.4.
Hvala na pažnji