PITANJA ZA 3.

KOLOKVIJ GH
XI. ZNAČAJ INDUSTRIJE ZA GOSPODARSTVO
1. Što je industrija? Objasnite pojmove industrijalizacije, deindustrijalizacije i
reindustrijalizacije. Interpretirajte i grafički prikažite promjenu strukture gospodarstva
kroz vrijeme.
INDUSTRIJA je skup ljudskih djelatnosti koje imaju za cilj proizvodnju roba i usluga
prerađivanjem proizvoda primarnih djelatnosti.

 Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), pojam “industrija” koristi se kao sinonim za
industrijski sektor gospodarstva .
INDUSTRIJALIZACIJA je proces razvoja industrijskog sektora u gospodarstvu koji uključuje
povećanje udjela industrijske proizvodnje i zapošljavanja u industriji.

 Ovaj proces prolazi kroz pet faza:

o početnu industrijalizaciju,
o kvantitativnu ekspanziju,
o uravnoteženje razvoja, specijalizaciju i
o međusektorsku diversifikaciju .

DEINDUSTRIJALIZACIJA je proces smanjenja industrijskog sektora u gospodarstvu, često

povezan s prelaskom na tercijarne i kvartarne sektore.

 može biti posljedica povećanja produktivnosti u industriji koja zahtijeva manje radne
snage ili premještanja proizvodnje u zemlje s nižim troškovima .
REINDUSTRIJALIZACIJA označava ponovno oživljavanje industrijskog sektora kroz nove
tehnologije i inovacije.

 uključuje modernizaciju industrije, povećanje efikasnosti i uvođenje novih proizvodnih

metoda kako bi se potaknuo gospodarski rast .
Promjena strukture gospodarstva kroz vrijeme: Grafički prikaz promjene strukture
gospodarstva kroz vrijeme pokazuje
prelazak s primarnog i sekundarnog
sektora na tercijarni i kvartarni sektor,
s deindustrijalizacijom kao ključnim
procesom ovog prijelaza.
2. Kada se zemlja može smatrati industrijaliziranom? Objasnite faze industrijalizacije.
 Zemlja se može smatrati industrijaliziranom ako zadovoljava sljedeće uvjete:
o Najmanje 25% dohotka izvorno se ostvaruje u industrijskom sektoru.
o 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje se u prerađivačkoj industriji.
o 10% ukupnog stanovništva zaposleno je u industriji .

 Faze industrijalizacije uključuju:

1. POČETNA INDUSTRIJALIZACIJA: Intenzivnost radom, urbanizacija i formiranje
industrijskih radnika.
2. KVANTITATIVNA EKSPANZIJA: Rast proizvodnih kapaciteta i sektorske
produktivnosti.
3. URAVNOTEŽENJE RAZVOJA: Ispravljanje poremećaja, povećanje međunarodne
podjele rada.
4. SPECIJALIZACIJA: Fokus na efikasnost, tehnološki napredak, informatika.
5. MEĐUSEKTORSKA DIVERSIFIKACIJA: Prelazak na postindustrijsku ekonomiju gdje
znanje i tehnologija preuzimaju dominantnu ulogu .

3. Objasnite ulogu industrije u gospodarskome rastu.

Industrija ima ključnu ulogu u gospodarskom rastu jer doprinosi povećanju
produktivnosti rada, stvaranju radnih mjesta, te modernizaciji i diversifikaciji proizvodne
strukture. Također, industrijalizacija vodi ka povećanju dohotka i životnog standarda
stanovništva

4. Što nam govore analize o dugoročnom kretanju industrijske proizvodnje i zaposlenih o

stanju industrije u RH? Usporedite to sa stanjem industrije u analiziranim zemljama EU-a.
Analize pokazuju da je industrijska proizvodnja u RH prošla kroz razdoblja rasta i pada, s
negativnim trendom tijekom deindustrijalizacije. Broj zaposlenih u industriji također je
smanjen. U usporedbi s analiziranim zemljama EU-a, Hrvatska zaostaje u brzini
prilagodbe i inovacija u industriji, dok zemlje poput Njemačke i Švedske pokazuju snažnu
industrijsku bazu i uspješnu primjenu novih tehnologija .

5. Objasnite značenje prerađivačke industrije za hrvatsko gospodarstvo te istaknite

najvažnije djelatnosti prerađivačke industrije s obzirom na robni izvoz, bruto dodanu
vrijednost i zaposlenost.
Prerađivačka industrija je ključna za hrvatsko gospodarstvo jer značajno doprinosi
robnom izvozu, bruto dodanoj vrijednosti (BDV) i zaposlenosti. Najvažnije djelatnosti
uključuju prehrambenu industriju, proizvodnju strojeva, metalnu industriju i kemijsku
industriju .

6. Što je industrijska politika te kako je i zašto evoluirala tijekom vremena?

Industrijska politika obuhvaća strategije i mjere koje vlada provodi kako bi potaknula
razvoj industrijskog sektora. Evoluirala je od direktne državne intervencije i zaštite
 domaće industrije prema horizontalnim pristupima koji potiču inovacije i konkurentnost
kroz istraživanje, razvoj i obrazovanje.
7. Objasnite vertikalni i horizontalni pristup u vođenju industrijske politike.
• VERTIKALNI PRISTUP: Fokusira se na specifične industrijske sektore putem subvencija,
tarifnih zaštita i državnih intervencija.
• HORIZONTALNI PRISTUP: Usmjeren je na šire ekonomske uvjete i poticanje inovacija,
obrazovanja, istraživanja i razvoja koji će indirektno koristiti svim industrijama .

8. Navedite osnovne smjernice zelene industrije.

 Osnovne smjernice zelene industrije uključuju:
1. Smanjenje emisija stakleničkih plinova.
2. Efikasno korištenje resursa.
3. Razvoj obnovljivih izvora energije.
4. Promicanje održive proizvodnje i potrošnje.
5. Povećanje ulaganja u zelene tehnologije i inovacije .
XII.GOSPODARSKI ZNAČAJ TRŽIŠTA NEKRETNINA
1. Kako ocjenjujete važnost sektora građevinarstva i poslovanja nekretninama u
nacionalnom gospodarstvu?
Sektori građevinarstva i poslovanja nekretninama zajedno čine značajan dio
nacionalnog gospodarstva, doprinoseći 15% ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV)
gospodarstva Hrvatske tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja od 2001. godine. U
istom razdoblju, djelatnosti poslovanja nekretninama imaju gotovo dvostruko veći
udio u ukupnoj BDV u odnosu na građevinarstvo.

2. Kakve su se promjene događale tijekom kriznih razdoblja u građevinarstvu i

poslovanju nekretninama gledajući pokazatelje bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti
u navedenim sektorima?
Tijekom kriznih razdoblja, zaposlenost u sektoru građevinarstva i poslovanja
nekretninama pokazuje oscilacije između 6% i 10% ukupne zaposlenosti. Bruto
dodana vrijednost (BDV) također varir n a, pri čemu je sektor poslovanja
nekretninama pokazao veći BDV u odnosu na građevinarstvo. U recesijskim
periodima, oba sektora su doživjela pad u zaposlenosti i BDV-u, no poslovanje
nekretninama zadržava višu produktivnost .

3. Objasnite preko kojih kanala kretanja u cjelokupnom gospodarstvu mogu utjecati na

kretanja u građevinarstvu i na tržištu nekretnina.
Kretanja u cjelokupnom gospodarstvu utječu na građevinarstvo i tržište nekretnina
kroz tri osnovna makroekonomska kanala: investicije, potrošnju kućanstava i inflaciju.
Također, bankovni sektor i fiskalna pozicija vlade, koja se mijenja s fluktuacijama
cijena nekretnina, igraju važnu ulogu.

4. Nabrojite i objasnite kanale transmisije preko kojih kretanja na tržištu nekretnina

mogu utjecati na širi ekonomski sustav.
Tržište nekretnina može utjecati na širi ekonomski sustav kroz sljedeće kanale:
• INVESTICIJE: Promjene u cijeni nekretnina utječu na odluke o investiranju.
• POTROŠNJA KUĆANSTAVA: Vrijednost nekretnina utječe na bogatstvo kućanstava i
njihovu potrošnju.
• INFLACIJA: Fluktuacije u cijenama nekretnina mogu doprinijeti općoj inflaciji.
• BANKOVNI SEKTOR: Promjene u cijenama nekretnina utječu na stabilnost
bankovnog sektora kroz hipotekarne kredite.
• FISKALNA POZICIJA: Cijene nekretnina utječu na porezne prihode od nekretnina .

5. Navedite segmente tržišta nekretnina koji se koriste u analizama tržišta.

Segmenti tržišta nekretnina koji se koriste u analizama uključuju:
 • TRŽIŠTE UREDSKOG PROSTORA: kao ključan cjenovni pokazatelj koristimo iznos
mjesečnog zakupa po metru kvadratnom
• TRŽIŠTE STAMBENOG PROSTORA: promatranje kupoprodajne cijene stambenog
prostora, broja kupoprodaja ; stanovi, kuće, apartmani
• TRŽIŠTE MALOPRODAJNOG PROSTORA: trgovački centri i maloprodajni parkovi
• TRŽIŠTE HOTELSKOG PROSTORA
• TRŽIŠTE INDUSTRIJSKOG I SKLADIŠNOG PROSTORA

6. Smatrate li da isti čimbenici generiraju potražnju za stambenim i poslovnim

nekretninama? Argumentirajte svoj odgovor.
Ne, različiti čimbenici generiraju potražnju za stambenim i poslovnim nekretninama.
Potražnja za stambenim nekretninama više ovisi o demografskim faktorima,
prihodima kućanstava i dostupnosti stambenih kredita, dok potražnja za poslovnim
nekretninama ovisi o ekonomskim uvjetima, poslovnim ciklusima i razini poslovne
aktivnosti .

7. Koje mjere cijena stambenih nekretnina poznajete? Koje su razlike među njima te koji
se pokazatelj cijena smatra najadekvatnijim za korištenje u analizama i zašto?
Mjere cijena stambenih nekretnina uključuju prosječnu cijenu po kvadratnom metru,
medijansku cijenu, indeks cijena stambenih nekretnina i indeks troškova stanovanja.
Indeks cijena stambenih nekretnina smatra se najadekvatnijim jer pruža holistički
pogled na promjene cijena kroz vrijeme, uzimajući u obzir različite tipove nekretnina i
geografske lokacije.

8. Opišite mjere koje poznajete, a kojima Vlada nastoji intervenirati na stambenom

tržištu u Hrvatskoj.
Vlada Hrvatske intervenira na stambenom tržištu kroz nekoliko mjera, uključujući
subvencioniranje stambenih kredita, poticaje za izgradnju stanova za mlade obitelji, te
regulaciju najamnina kako bi se osigurala dostupnost pristupačnog stanovanja. Ove
mjere imaju za cilj povećati pristupačnost stanovanja i stabilizirati tržište nekretnina .
XIII. ENERGETSKA TRANZICIJA
1. Objasnite razliku između fosilnih izvora i obnovljivih izvora energije, energetskog
sektora i energetike, rezervi i resursa te analizirajte udio fosilnih izvora energije u
svijetu, EU-u i Hrvatskoj.
Fosilni izvori vs. obnovljivi izvori energije:
Fosilni izvori energije uključuju naftu, ugljen i prirodni plin. To su neobnovljivi izvori
energije, što znači da su dostupni u ograničenim količinama i nestat će u budućnosti.
Njihovo sagorijevanje emitira CO2, što negativno utječe na okoliš.
Obnovljivi izvori energije su voda, vjetar, sunce, geotermalna energija, biomasa i
bioplin. Ovi izvori su neiscrpni i imaju minimalan utjecaj na okoliš.
Energetski sektor vs. energetika:
Energetski sektor obuhvaća gospodarske djelatnosti vezane uz proizvodnju, prijenos,
distribuciju i opskrbu energijom.
Energetika je širi pojam koji uključuje sve aspekte energetskog sustava, uključujući
cjelokupno energetsko bogatstvo i gospodarstvo neke zemlje.
Rezerve vs. resursi:
Rezerve su geološki i geografski određeni izvori energije koji se mogu učinkovito
iskoristiti uz postojeće tehnologije.
Resursi uključuju sveukupne raspoložive izvore energije na Zemlji, uključujući one koji
se još ne koriste.

2. Što utječe na potražnju za energijom sektora kućanstava, industrije, prometa i usluga

te koji sektori dominiraju u potrošnji energije u Hrvatskoj?
Faktori potražnje:
o kućanstva: potražnja ovisi o broju stanovnika, standardu življenja i klimatskim
uvjetima.
o industrija: ovisi o industrijskom rastu, proizvodnim procesima i energetskoj
učinkovitosti.
o promet: potražnja je povezana s brojem vozila, infrastrukturom i logističkim
potrebama.
 o usluge: potražnja ovisi o razvoju sektora usluga, uključujući turizam, trgovinu i
druge komercijalne aktivnosti.
Dominantni sektori u potrošnji energije u Hrvatskoj:
Prema dostupnim podacima, industrija i kućanstva su među najvećim potrošačima
energije u Hrvatskoj, s prometom i uslužnim sektorom također značajnim
potrošačima.

3. Analizirajte odnos potrošnje energije i stanovništva po najznačajnijim zemljama

svijeta i Hrvatskoj, problem s emisijama ugljičnog dioksida kroz povijest i do čega je to
dovelo.
Potrošnja energije vs. stanovništvo:
Najveći potrošači energije su Kina, SAD i Indija. U Hrvatskoj, potrošnja energije
također prati rast stanovništva i industrijalizaciju.
Emisije CO2 kroz povijest:
Povijesno gledano, povećanje potrošnje fosilnih goriva dovelo je do značajnog rasta
emisija CO2. Ovo je rezultiralo klimatskim promjenama i potrebi za prelaskom na
održive izvore energije.

4. Što je energetska tranzicija i kako je ona povezana s odvajanjem gospodarskog rasta i

potrošnje energije iz obnovljivih izvora od potrošnje energije iz fosilnih izvora i
emisije CO2 te kako se mijenjaju uloga potrošača i načini proizvodnje?
Energetska tranzicija = dugoročna strukturna promjena u energetskim sustavima koji
proizvode energiju. Podrazumijeva prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore
energije, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2.
Odvajanje gospodarskog rasta:
Cilj je odvojiti gospodarski rast od potrošnje energije iz fosilnih izvora. To se postiže
povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji i smanjenjem
emisija CO2.

5. Kako energetska tranzicija u Hrvatskoj utječe na promjenu strukture proizvodnje

električne energije i koliko je za Hrvatsku bitna Nuklearna elektrana Krško?
Tranzicija utječe na povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne
energije i smanjenje udjela fosilnih izvora.
Nuklearna elektrana Krško:
Važna je za energetsku sigurnost Hrvatske, osiguravajući značajan udio električne
energije bez emisija CO2.
6. Zašto je bitna elektrifikacija prometa i kako se ona odvija u Hrvatskoj i svijetu te što je
cilj energetske tranzicije kod potražnje za energijom kućanstava?
Elektrifikacija prometa bitna je za postizanje ciljeva energetske tranzicije jer se u
prometu u Hrvatskoj troši oko 1/3 ukupne potrošnje primarne energije i ona je
gotovo 100 % iz fosilnih izvora. Zamjenom automobila na benzin i dizel automobilima
na električni pogon značajno bi se i vrlo brzo smanjila emisija CO2 prometa.

7. Koje se prilike javljaju u energetskoj tranziciji za nacionalna gospodarstva pa tako i za

Hrvatsku?
Energetska tranzicija pruža prilike za razvoj novih tehnologija, otvaranje novih radnih
mjesta i smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Hrvatska može iskoristiti svoje
prirodne resurse za razvoj obnovljivih izvora energije.

8. Koji se izazovi javljaju u energetskoj tranziciji?

Jedan od izazova je skladištenje električne energije proizvedene iz vjetroelektrana i
sunčanih elektrana. Velika su ulaganja u istraživanje i razvoj baterijskih sustava na
svjetskoj razini, gdje se traži kvalitetno i jeftino skladištenje.
XIV. ULOGA OKOLIŠA U ODRŽIVOM RAZVOJU HRVATSKE
1. Objasnite razliku između BDP-a i mjere ukupnog bogatstva zemlje te komentirajte
održivost hrvatskog gospodarskog rasta u dugom roku.
BDP vs. ukupno bogatstvo:
BDP je mjera ukupne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar
granica jedne zemlje u određenom vremenskom razdoblju. Izračunava se putem
rashodne metode, proizvodne metode ili dohodovne metode, ali ne obuhvaća
neformalne i neplaćene aktivnosti, poput kućanskog rada ili crne ekonomije.
Ukupno bogatstvo zemlje, s druge strane, uključuje širi spektar imovine, kao što su
prirodni resursi, ljudski kapital i fizički kapital. Bogatstvo je dugoročniji koncept i
obuhvaća sve resurse i imovinu koji doprinose budućem stvaranju dohotka i
blagostanja.
Održivost hrvatskog gospodarskog rasta: Održivost gospodarskog rasta Hrvatske ovisi
o nekoliko faktora, uključujući diverzifikaciju gospodarstva, upravljanje prirodnim
resursima i prilagodbu klimatskim promjenama. Hrvatska mora investirati u inovacije,
obrazovanje i infrastrukturu kako bi osigurala dugoročni rast i konkurentnost.

2. Objasnite što je prokletstvo resursa i je li moguće za Hrvatsku reći da je „prokleta

resursima“.
Prokletstvo resursa = fenomen gdje zemlje bogate prirodnim resursima, poput nafte
ili minerala, često imaju sporiji gospodarski rast i lošije razvojne rezultate nego zemlje
s manje resursa. Ovo se događa zbog faktora kao što su korupcija, nestabilne cijene
resursa i slabo razvijeni drugi sektori gospodarstva.
Hrvatska: Hrvatska nije tipičan primjer zemlje "proklete resursima" jer njeno
gospodarstvo nije dominantno oslonjeno na ekstrakciju prirodnih resursa. Međutim,
upravljanje resursima poput turizma i potencijalno energije (npr. plina) ključno je za
izbjegavanje sličnih negativnih efekata.

3. Objasnite o kakvom onečišćenju govorimo kada govorimo o klimatskim promjenama

te koju ulogu u njima igra Hrvatska, povijesno i trenutačno.
Klimatske promjene uzrokovane su emisijama stakleničkih plinova poput CO2,
metana i drugih zagađivača koji zagrijavaju atmosferu. Onečišćenje dolazi iz raznih
izvora uključujući industriju, promet i poljoprivredu.
 Hrvatska: Povijesno, Hrvatska je imala relativno niske emisije u usporedbi s većim
industrijaliziranim zemljama. Trenutno, Hrvatska nastoji smanjiti emisije kroz različite
ekološke politike i prilagodbe u skladu s ciljevima EU.

4. Objasnite utječe li u Hrvatskoj onečišćenje na produktivnost rada i proizvodnih

faktora općenito.
Onečišćenje može negativno utjecati na zdravlje radnika, smanjujući njihovu
produktivnost i povećavajući troškove zdravstvene skrbi. Također, može degradirati
kvalitetu proizvodnih faktora poput zemlje i vode, što utječe na poljoprivrednu i
industrijsku proizvodnju.

5. Komentirajte kretanje šteta od onečišćenja zraka tzv. finim česticama i šteta od

klimatskih promjena u Hrvatskoj te relativan položaj Hrvatske u odnosu na ostatak
Europske unije.
Onečišćenje zraka finim česticama (PM2.5) ima značajne zdravstvene troškove,
uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Hrvatska se suočava s izazovima u
smanjenju ovih šteta, ali je relativno bolje pozicionirana u odnosu na neke druge
članice EU.
Štete od klimatskih promjena uključuju češće ekstremne vremenske uvjete, kao što
su poplave i suše, koje mogu uzrokovati značajne ekonomske gubitke. Hrvatska radi
na smanjenju ovih rizika kroz nacionalne i europske inicijative.

6. Objasnite održivi razvoj i Europski zeleni plan.

Održivi razvoj je koncept koji integrira gospodarski rast, socijalnu inkluziju i zaštitu
okoliša kako bi se zadovoljile potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja
mogućnosti budućih generacija.
Europski zeleni plan je strategija EU usmjerena na postizanje klimatske neutralnosti
do 2050. godine kroz smanjenje emisija, promicanje obnovljivih izvora energije i
očuvanje biodiverziteta.

7. Objasnite oblike okolišne regulacije.

Oblici okolišne regulacije uključuju zakonske propise, ekonomske instrumente (npr.
porezi, subvencije), tržišne mehanizme (npr. trgovanje emisijama) i dobrovoljne
inicijative. Cilj je smanjiti negativan utjecaj na okoliš kroz različite pristup.

8. Objasnite EU ETS i kretanje cijene CO2.

 EU ETS: EU Emission Trading System (ETS) je sustav trgovanja emisijskim jedinicama
koji postavlja ograničenja na emisije CO2 za velike emitere i omogućuje trgovanje
emisijskim dozvolama.
Kretanje cijene CO2: Cijena CO2 u EU ETS sustavu varira ovisno o ponudi i potražnji za
emisijskim dozvolama. Povećanje cijene potiče tvrtke na ulaganje u tehnologije s
niskim emisijama kako bi smanjile troškove povezane s emisijama.

XV. ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA

1. Koji su glavni pokazatelji turističke potražnje?
Glavni pokazatelji potražnje za turističkim proizvodom uključuju dolaske turista,
noćenja turista i turističku potrošnju.

2. Koja su četiri strateška cilja utvrđena Strategijom razvoja održivog turizma do 2030.
godine?
Četiri strateška cilja održivoga turizma u Hrvatskoj:
1. cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam (trebao bi smanjiti izraženu
sezonalnost turizma poticanjem razvoja turizma i u kontinentalnome dijelu Hrvatske)
2. turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu (ukazuje na povezanost turističke
aktivnosti sa stanjem okoliša i klimatskim prilikama)
3. konkurentan i inovativan turizam (odražava potrebu prilagodbe novim trendovima
u turizmu, koji su pod snažnim utjecajem zelene i digitalne tranzicije, kako bi Hrvatska
zadržala svoj položaj visokokvalitetne destinacije)
4. otporan turizam (podrazumijeva brzu reakciju na krizne situacije te promjene
trendova i interesa turista)

3. Što je pristupačni turizam?

Pristupačni turizam = „omogućuje ljudima sa specifičnim zahtjevima za pristup
(uvažavajući mobilnost, vid, sluh i kognitivne dimenzije pristupa) da funkcioniraju
neovisno, pravedno i dostojanstveno kroz isporuku univerzalno dizajniranih
turističkih proizvoda i usluga“

4. Objasnite koji su događaji u hrvatskome okruženju značajno utjecali na turističku

aktivnost.
Turizam u Hrvatskoj je vrlo osjetljiv na događaje u okruženju, što se očituje kroz
fluktuacije u broju dolazaka i noćenja turista. Specifični događaji nisu navedeni, ali
politički, ekonomski i socijalni događaji u regiji značajno utječu na turističku aktivnost.
5. Na koji način turizam utječe na platnu bilancu?
Turizam pozitivno utječe na platnu bilancu kroz prihode od međunarodnih turista koji
troše novac na smještaj, prehranu, zabavu i druge usluge, što povećava devizne
priljeve i doprinosi pozitivnom saldu tekućeg računa.

6. Navedite pozitivne i negativne učinke koje turizam može imati na gospodarstvo.

Pozitivni učinci: Rast zapošljavanja, povećanje prihoda, razvoj infrastrukture, poticaj
poljoprivredi i lokalnoj proizvodnji.

Negativni učinci: Povećanje cijena nekretnina i troškova života u turističkim

destinacijama, pritisak na lokalnu infrastrukturu i resurse, sezonalnost koja može
uzrokovati fluktuacije u zaposlenosti.

7. Navedite tri pokazatelja iz nadzorne ploče za turizam EU-a prema kojima Hrvatska
ostvaruje bolje rezultate u odnosu na prosjek EU-a te tri pokazatelja sa slabijim
rezultatima od prosjeka EU-a.
Bolji rezultati:
1. Prosječni turistički izdaci: 105,26 (HR) naspram 77,64 (EU).
2. Intenzitet turizma: 17,38 (HR) naspram 4,1 (EU).
3. Ovisnost o trima najvećima emitivnim tržištima: 37,84% (HR) naspram
23,11% (EU).

Slabiji rezultati:

1. Raznolikost turističke ponude: Shannonov indeks 0,3 (HR) naspram 0,92

(EU).
2. Turistička sezonalnost: 1,45 (HR) naspram 0,83 (EU).
3. Doprinos turizma zapošljavanju nije specifično uspoređen, ali se spominje
visoka sezonalnost kao negativan faktor.

8. Na koji je način moguće primijeniti načela održivoga razvoja u turizmu?

Načela održivog razvoja u turizmu mogu se primijeniti kroz promociju ekoturizma,
korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje otpada, očuvanje prirodnih resursa i
kulturne baštine te poticanje lokalne ekonomije kroz angažman lokalnih dobavljača i
radne snage.