HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

Odabrana poglavlja

Pravopis

Gramatika (Morfologija. Sintaksa)

Pokraćenice

Imena

Leksik

PRAVOPISNA NORMA
hrvatskoga standardnog jezika
prof. dr. sc. Bernardina Petrović
bernardina.petrovic@ffzg.hr

1
 PRAVOPISNA NORMA
Pravopisna norma propisuje kako ćemo zapisati ono što
govorimo.

pravopis (ortografija)

skup pravila jezični priručnik

kojim se određuje u kojemu su ta
način pisanja pravila zapisana

Pravopisni priručnik
Osnovni su dijelovi pravopisnoga priručnika:
1. pravopisna pravila
− glasovi i glasovni skupovi (pisanje č/ć, đž/đ, ije/je/e/i, j, h)
− znakovi
• pravopisni i interpunkcijski
• interpunkcijski
• pravopisni
− sastavljeno i nesastavljeno pisanje
− veliko i malo početno slovo
− kraćenje riječi i izraza
− pisanje riječi iz drugih jezika…
2. pravopisni rječnik
− abecedni popis riječi s kojima je povezan kakav pravopisni
problem
− nije opći rječnik standardnoga jezika s popisom svih
njegovih riječi
− pojedinačna i modelna rješenja.
4

2
Hrvatski pravopis

HRVATSKI JE PRAVOPIS FONOLOŠKO-MORFONOLOŠKI.

Načela hrvatskoga pravopisa:

1. hrvatski je pravopis fonološki

temelji se na glasovnom načelu
pretplatiti < pred-platiti
gozba < gost-ba
očev <ot(a)c-ev

2. hrvatski pravopis uključuje morfonološke elemente

ponekad pri pisanju čuva glasovni sastav tvorbenih jedinica, odnosno
da se ne provode glasovne promjene:
podcijeniti, a ne potcijeniti
podsjetiti a ne potsjetiti
hrvatski a ne hrvacki

PRAVOPISNA PRAVILA
(izbor)

3
 Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

REFLEKSI JATA
ije/je/e/i/Ø

7
7

REFLEKSI JATA
Jat (ĕ) je stari hrvatski glas koji se u hrvatskome standardnom jeziku u
pismu ostvaruje (reflektira) kao ije, je, e, i. Te se ostvaraje naziva
refleksima jata. O dužini sloga ovisi koji će se refleks pojaviti.

U kratkim se slogovima ostvaruje:

kratko je (rječnik, vjetar, mjesto),
e (upotreba, napredak, poljoprivreda) ili
i (dio, vidio, donio).

U dugim se slogovima ostvaruje

dugo je, što se najčešće bilježi troslovom ije (riječ, mlijeko, dijete, tijelo,
pijesak), a u nekim riječima dvoslovom je (smjer, zamjerati, zasjedati,
premješati).

U oblicima i tvorenicama može doći do kraćenja dugoga i do duljenja

kratkoga jata.

4
 REFLEKSI JATA

Riječi koje sadržavaju dugi refleks jata (ije) treba razlikovati od

niza triju slova ije kojim se bilježe tri glasa (i, j, e):

komparativ vedrije
glagoli lijem, šijem, sijem
padežni oblici regije, županije
zamjenice čije, ničije, nečije
tvorenice nijedan
posuđenice dijeta, higijena, hijena

1. Duljenje kratkoga jata (je>ije, e>ije, i>ije)

Do duljenja kratkoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih riječi:

1. u tvorbi nesvršenih glagola od svršenih:

presjeći > presijecati, preletjeti > prelijetati, sazreti > sazrijevati,
liti > lijevati, sporazumjeti se > sporazumijevati se,
odoljeti > odolijevati, zastarjeti > zastarijevati,
zapovjediti > zapovijedati

2. u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre-:

prekoriti > prijekor, prelomiti >prijelom, prevoziti > prijevoz, prepisati
>prijepis, prevoditi > prijevod
U pojedinim se imenicama ne dulji kratki jat:
preletjeti > prelet, pretresti > pretres, prepjevati > prepjev.

3. u tvorbi glagolskih imenica na -će:

dospjeti > dospijeće, umjeti > umijeće, prispjeti > prispijeće

10

10

5
2. Kraćenje dugoga jata (ije>je, ije>e)
Do kraćenja dugoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih riječi:

1. u množinskim oblicima s -ov i -ev većine imenica muškoga roda a

sklonidbe:
snijeg – snjegovi, svijet – svjetovi, slijed – sljedovi
žlijeb – žljebovi, brijeg – bregovi i brjegovi

2. u sklonidbi imenica srednjega roda (koje u nominativu i vokativu imaju jedan

slog manje nego u ostalim padežima) :
dijete – djeteta, vrijeme – vremena
ždrijebe – ždrebeta i ždrjebeta

3. u komparativu i superlativu pridjeva:

lijep – ljepši, najljepši
bijel – bjelji, najbjelji
bijedan – bjedniji, najbjedniji

11

11

2. Kraćenje dugoga jata (ije>je, ije>e)

4. u prednaglasnome položaju (jer u hrvatskome standardnom jeziku ispred
naglaska ne može stajati dugi jat):
bijel – bjelìna, dodijeliti – dodjeljívati, lijep – ljepòta,
slijep – sljepòća

5. u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola:

lijepiti > ljepilo, cijepiti > cjepivo, plijeniti > pljenidba,
liječiti > lječilište, ocijeniti > ocjena, pobijediti > pobjeda,
riješiti > rješiv

6. u tvorbi nesvršenih glagola od svršenih:

riješiti > rješavati, obavijestiti > obavješćivati i obavještavati, primijeniti
> primjenjivati, ocijeniti > ocjenjivati

12

12

6
2. Kraćenje dugoga jata (ije>je, ije>e)
7. u riječima izvedenim sufiksima, od kojih su najčešći:

-ad zvijer > zvjerad

-ač pripovijedati > pripovjedač
-an zvijezda > zvjezdan, pijesak > pješčan
-ar cvijeće > cvjećar, mlijeko > mljekar
-ast/-kast bijel > bjelkast, cijev > cjevast
-čić korijen > korjenčić, mijeh > mješčić
-ić cvijet > cvjetić, pijetao > pjetlić
-ina rijeka > rječina, svijet > svjetina
-it korijen > korjenit, riječ >rječit,
odriješiti > odrješit
-iv/-jiv/ljiv riješiti > rješiv, dijeliti > djeljiv,
zamijetiti >zamjetljiv
-oća blijed > bljedoća, bijes > bjesnoća
-telj dijeliti > djelitelj, izvijestiti > izvjestitelj,
ocijeniti > ocjenitelj
13

13

REFLEKSI JATA
Razlikujte!

Glagoli na -jeti: Glagoli na -iti:

postati, postajati kakav činiti, učiniti koga ili što kakvim
bijeljeti – postati bijel bijeliti – činiti što bijelim
modrjeti – postati modar modriti – činiti što modrim
opustjeti – postati pust opustiti – činiti što pustim

Prema osnovnomu Prema osnovnomu

teći dolazi -tjecati
Voda može dotjecati.
Vrijeme može istjecati.
Rijeka može u more utjecati.
taknuti dolazi -ticati
Doticati se može obala.
Isticati se može zastava.
Uticati se može konac u iglu.
14

14

7
 Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

ZNAKOVI

15
15

15

ZNAKOVI
Interpunkcijski znakovi Pravopisni znakovi
(rečenični znakovi, razgodci, razgoci)
Rečenični i tekstni znakovi kojima se pisani Označuju kako napisano
tekst razdjeljuje, rastavlja te se njima treba čitati.
uspostavljaju sintaktički odnosi unutar Bilježe se uz pojedine riječi
rečenica i teksta. ili umjesto njih.
Funkcija: kako napisano valja razumjeti, a onda i
pročitati, ili kako govoreno valja zapisati.
U te se znakove na osobit
način ubrajaju i:
Znakovi rečenične granice:
a)veliko početno slovo na
točka, upitnik, uskličnik
početku naziva;
pišu se na kraju rečenice, a iza njih dolazi
veliko početno slovo. b)različiti tipovi slova;
Znakovi nerečenične granice: c)bjelina (prazno mjesto)
zarez, točka–zarez, crta, dvotočka, zagrade među riječima.
pišu se između istovrsnih dijelova
rečeničnoga ustrojstva jednostavne rečenice
ili između surečenica u sastavu složene 16
rečenice.

16

8
 ZNAKOVI
1. Pravopisni i 2. Interpunkcijski 3. Pravopisni znakovi
interpunkcijski znakovi
znakovi
. točka ? upitnik ' izostavnik (apostrof)
, zarez ! uskličnik * zvjezdica
: dvotočje ; točka-zarez >, <, → znakovi upućivanja
(dvotočka)
– crta „ “ » « navodnici = znak jednakosti
- crtica ‘ ’ polunavodnici ≠ znak nejednakosti
(spojnica)
/ kosa crta ... trotočje znakovi za naglaske
(trotočka)
( ), / /, zagrade ……… višetočje ¯ znak za nenaglašenu
[ ], { } dužinu
^ znak za dužinu u
genitivu
+, –, ×ili ·, : ili÷ računski znakovi
° znak za stupanj
% znak za postotak
~, " znakovi ponavljanja17

17

ZNAKOVI

3. Pravopisni znakovi

§ znak paragrafa
*, 1 znakovi za bilješke
& i-znak
@ pri-znak
© znak za autorsko pravo
® zaštitni znak
™ znak za robnu marku
€, $, ₤ znakovi za novčane jedinice
† križić
:-) :-( emotikoni

18

18

9
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao pravopisni znak

Točka se kao PRAVOPISNI znak piše:

• iza rednih brojeva pisanih i rimskim i arapskim brojkama (točka napisana

iza brojke znači da brojku treba čitati kao redni broj: 4. čit.
četvrti/četvrta/četvrto, 4 čit. četiri):
II. svjetski rat
10. 11. 2012.ili 10. XI. 2012.
• iza jednostavnih kratica:
prof.
dr. sc.
itd.
npr.
• u označavanju sata kao dijela dana (može i dvotočka):
Predavanje počinje u 17.00 sati.

• u internetskim (mrežnim) adresama:

www.vlada.hr
www.mup.hr
19

19

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao pravopisni znak

Ako na kraju rečenice točki kao interpunkcijskomu znaku prethodi točka kao
pravopisni znak, piše se samo jedna točka:
Dogodilo se u rujnu 2012.
Reviziju je potpisala Ivana Horvat, dipl. iur.

20

20

10
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak
Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak piše:
kad se nižu ili nabrajaju istovrsni rečenični dijelovi:
Nosio je skije, štapove, cipele, hlače.
u pisanju vokativa
Ne mogu vjerovati, draga moja, da si napokon došla.
u rečenicama:
a) nezavisno složenim:
rečenice s veznicima i, pa, te kojima se označuje uzročno–posljedični odnos:
Ti su majstori zidali crkve i ostale umjetničke zgrade, pa se pretpostavlja
da su gradili i kuće.
Kada se ne označuje takav odnos, ispred veznika pa ne dolazi zarez.
suprotne rečenice (a, ali, nego, no, već, dok):
To sam ja rekla, a ne ti!
Htio sam doći, ali nisam stigao.
zaključne rečenice (dakle, stoga, zato):
Poslao sam ti sve podatke, stoga mi odmah odgovori.
isključne rečenice (samo, samo što, tek, tek što, jedino):
Mnogi nisu došli, samo se on ispričao.
rečenice povezane vezničnim izrazima a kamoli, a nekmoli:
U toj kakafoniji prijedloga sve se teže snaći, a kamoli naći rješenje da
zdravstvo preživi.

21

21

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak piše:
b) zavisno složenim:
nizanje zavisno složenih rečenica:
Htio je znati kakvo će biti vrijeme, kako će doći do tete, gdje će
kupiti kartu i kada će se moći vratiti.
zavisno složena rečenica u inverziji:
Ako potrošim sve novce, moram ići do bankomata.
glagolski prilog ispred glavne rečenice:
Čitajući novine, saznao sam za njihov koncert.
Došavši u Rim, Filip se nastanio kod svoga zemljaka Stjepana Horvata.
glagolski prilog s desne strane glavne surečenice kad s njom nije u
izravnoj značenjskoj vezi:
Složila sam se s njezinim prijedlogom, nemajući više snage za
raspravu.
u pisanju mjesta i nadnevka, kad je oznaka mjesta u nominativu:
Zagreb, 8. studenoga 2011.
Ali: kada je u datumu oznaka mjesta u lokativu, ne piše se zarez:
U Zagrebu 8. studenoga 2011.
u pisanju bibliografskih podataka:
Kolaković, Marko.Virtualna ekonomija, Sinergija, Zagreb, 2005.
u pisanju prezimena ispred imena: 22
Horvat, Ivan

22

11
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao pravopisni znak

Zarez se kao PRAVOPISNI znak:

piše u decimalnim brojevima (decimalni zarez) i njime se

bez bjelina odvaja dio koji označuje cijeli broj s lijeve strane
od decimalnoga dijela s desne strane:
Tečaj eura klizi prema 7,6 kuna.

Da bi se izbjeglo preklapanje zareza kao pravopisnoga i interpunkcijskoga

znaka, može se kao interpunkcijski znak uporabiti točka-zarez:
1,25; 2,57; 3,84; 4,25; 5,12

U pojedinim se strukama uvriježilo pisanje decimalne točke

(3.54) umjesto decimalnoga zareza, što nije u skladu s
hrvatskom tradicijom.

23

23

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTOČKA kao interpunkcijski znak

Dvotočka (dvotočje) kao INTERPUNKCIJSKI znak

piše se
ispred nabrajanja:
Četiri se stvari u životu ne mogu vratiti: izgovorena riječ, odapeta
strijela, protekli život i propuštena prilika.
ispred navoda u upravnome govoru:
Rekao je: „Volim te!“
ispred objašnjenja:
Način primjene: jednu tabletu otopiti u ustima.
ne piše se
ispred nabrajanja istovrsnih rečeničnih dijelova:
Člankonošci su raci, paučnjaci, stonoge i kukci.
iza naslova pod kojim se što nabraja i popisuje
Sadržaj
Slovo unaprijed
Uvod
Slavenski jezici
Zaključak
ispred navoda koji ne pripada upravnomu govoru:
Knjiga je najbolji prijatelj. 24

24

12
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTOČKA kao pravopisni znak

Dvotočka (dvotočje) kao PRAVOPISNI znak

piše između brojeva da se označi omjer (čita se prema):

Utakmica je završila rezultatom 2 : 1.

25

25

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTA

Crta je grafijski duža od crtice (-) i piše se s bjelinama i slijeva i zdesna.
Crta kao interpunkcijski znak označuje stanku i često se rabi umjesto zareza,
zagrade ili navodnika.

CRTA se kao INTERPUNKCIJSKI znak piše:

u navođenju upravnoga govora kada zamjenjuje navodnike
– Koliko je sati? – upita Ivan.
– Tri.
kada odjeljuje umetnute dijelove
Mislio sam – zbilja jesam – da će se sve riješiti kako treba.
CRTA se kao PRAVOPISNI znak piše:
kada se izražava raspon ili u značenju 'od – do'
2013. – 2014. autocesta Zagreb – Rijeka linija Pariz – London
ponedjeljak – petak
kada se izražava odnos sučeljavanja
utakmica Hrvatska – Češka
kada se u nabrajanju dijelovi pišu jedan ispod drugoga
Test se sastoji od četiriju dijelova:
– slušanje
– čitanje
– pisanje
26
– govorenje.

26

13
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA
Crtica je grafijski kraća od crte i piše se bez bjelina s lijeve i desne strane.

Crtica se kao PRAVOPISNI znak piše:

između dijelova jednopojmovnih složenica od kojih se prva ne sklanja:
strip-junak, fond-menadžer
između dijelova složenica od kojih je prvi iskazan brojkom, slovom,
kraticom ili simbolom:
e-pošta, a-sklonidba, C-dur, Rh-faktor, 5-bitni, 18-karatni, n-ti
između dviju dvopojmovnih složenica koje zadržavaju ravnopravan odnos
i od kojih se samo zadnja sklanja:
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja
između dvaju dvopojmovnih izraza sa sastavnicama suprotna značenja:
tjedan-dva, godina-dvije, pet-šest, gore-dolje, navrat-nanos
između dijelova složena imena:
Ruža Pospiš-Baldani, Ana-Marija Horvat-Jukić
kada se dodaju tvorbeni i oblični nastavci dodaju broju zapisanom
brojkama:
50-ica, 60-ero posjetitelja, 90-ih godina (NE: 90-tih), 60-e, n-ta
potencija, nova generacija PC-a

27

27

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA

Crtica se kao PRAVOPISNI znak piše:
između pojedinih skupova brojki koje zajedno čine dužu brojčanu oznaku i
ne označuju raspon “od do”:
telefon 01/4635-291
mobitel 091/3895-111
žiro-račun 23600934-11938-5767555
između tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili pokrata i njezina
padežna oblika:
EU-a, EU-u, EU-om; INA-e, INA-in; 90-ih, UN-ov
pri prijenosu riječi u novi redak:
Ta je violina vrijedna osam mili-
juna eura.

28

28

14
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: KOSA CRTA

Kosa crta kao INTERPUNKCIJSKI znak upotrebljava se kada se stihovi

prenose u vodoravnome slijedu u tekstu.
„A na ulice su izašle curice, naše mlade snaše / U lov na
nogometaše“

Kosa crta kao PRAVOPISNI znak piše se s bjelinama s obiju strana ili bez
njih.
Kosa crta bez bjelina piše se između dviju riječi ili dvaju brojeva:
akademska godina 2013./2014., s/sa, stranica 25/15
Kosa crta s bjelinama piše se između dviju sastavnica, od kojih se barem
jedna sastoji od dviju ili više riječi:
Fakultet strojarstva i brodogradnje / Fakultet elektrotehnike i
računarstva.

29

29

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAGRADE kao interpunkcijski znak

Zagrade mogu biti oble ( ), šiljaste <>, kose / /, uglate [ ] i vitičaste { }.

Između zagrada i teksta u zagradama ne pišu se bjeline.

Zagrade kao INTERPUNKCIJSKI znak odjeljuju dio teksta od ostaloga

teksta. U zagradama se piše:
tekst didaskalija u dramskome tekstu
IVAN (Ulazi u sobu): Gdje si ti?
MARIJA (glasno i ljutito): Tu sam.
dio rečenice ili teksta koji služi za dopunjavanje i objašnjavanje:
To je (u mojoj predodžbi) zapravo nevažno.
upućivanje na bibliografski podatak:
Horvat (2002: 64) navodi da su podaci provjereni u arhivu.

30

30

15
Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAGRADE kao pravopisni znak

Zagrade kao PRAVOPISNI znak služe za skraćivanje riječi i oblika.

U zagradama se piše:
dio riječi:
s(a), katkad(a), crvenog(a), (pro)čitati
brojčane ili slovne oznake u nabrajanju:
Tri su obvezna predmeta u prvome semestru: (1) Matematika,
(2) Osnove elektrotehnike i (3) Fizika.

Može se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C).
Tri su obvezna predmeta u prvome semestru: 1) Matematika, 2)
Osnove elektrotehnike i 3) Fizika.

31

31

Interpunkcijski znakovi: USKLIČNIK

- obilježava se kraj usklične rečenice kojom se izražava zabrana, zapovijed
ili poticaj:
Zabranjeno unošenje čaša i šalica u predavaonicu!
Ne, molim te, pričaj dalje!

- piše se iza izravna obraćanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanima

i proklinjanjima:
Marko!
Zaboga! Pokreni se!
Može i zarez iza obraćanja, uzvika, zaklinjanja i proklinjanja:
Zaboga, pokreni se!

- u zagradama unutar rečenice ima ulogu isticanja ili upozorenja (može se

iskazati i latinskim izrazom sic!):
Na njihovoj mrežnoj stranici još uvijek stoji čestitka iz 2014.
(sic!) godine.

- na početku pisma: Poštovani profesore Radiću!

Umjesto uskličnika može se staviti zarez:
32
Poštovani profesore Radiću,

32

16
 Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

SASTAVLJENO I
NESASTAVLJENO PISANJE

33
33

33

Imenice. Pišu se SASTAVLJENO:

• osnova riječi i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci u domaćim i stranim
(pravopisno neprilagođenim) riječima:
nesložnost, čitatelj, kuća; geografija, ontologija
Bruce Lee – Brucea Leea (ne Bruce-a Lee-a ili Bruce Lee-a), Bordeaux –
Bordeauxa (ne Boredaux-a), mobbing – mobbinga (ne mobbing-a), Play
Station – Play Stationa (ne Play Station-a)
• prefiksoidi auto-, disko-, eko-, etno-, foto-, kino-, makro-, mikro-, piro-, polu-,
pseudo-, radio-, vele-, video- i dr. kao prvi dio složenice
autocesta, diskoklub, ekoproizvod, etnoglazba, fotostudio, kinodvorana,
makroekonomija, mikročestica, pirotehnika, polumjesec, pseudoznanost,
radiodrama, veletrgovina, videoigra
• imeničke složenice sa spojnikom -o-:
jednopojmovne
glavobolja, krvotok, petoboj, srednjoškolac, pedesetdvogodišnjakinja,
Starograđanin (prema Stari Grad), Velolučanin (prema Vela Luka),
dvopojmovne
bogočovjek (bog i čovjek), kupoprodaja (kupnja i prodaja), sjeverozapad
(između sjevera i zapada), Euroazija (Europa i Azija)

34

34

17
Imenice. Pišu se SASTAVLJENO:
• imeničke sraslice
babaroga, blagdan, desetljeće, imendan, nalivpero, stranputica
Očenaš, Josipdol, Novigrad, Starigrad, Svetvinčenat, Šarengrad,
Tomislavgrad
• imeničke složenice s glagolskim prvim dijelom
cjepidlaka, kažiprst, pazikuća, tužibaba, vadičep, visibaba, vrtirep
• imeničke složenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:
jednopojmovne imeničke složenice sastavljene od pokrate i imenice
DNK analiza, ECTS bodovi, KV radnik, LCD ekran, MP format, NBA liga,
PET ambalaža, PVC stolarija, SMS poruka, SOS telefon, TV pretplata

35

35

Imenice. Pišu se S CRTICOM:

• padežni oblici složenih kratica
CD, CD-a, CD-u, CD-om; INA, INA-e, INA-i, INA-u, INA-om
• imeničke složenice (bez spojnika -o-):
jednopojmovne složenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne
sklanja:
baka-servis, doboš-torta, ekspres-lonac, fitness-centar, general-bojnik,
gol-razlika, kamp-kućica, kesten-pire, klima-uređaj, rang-lista, remek-djelo,
rock-opera, rochbau-izvedba, ton-majstor, tuš-kabina, web-stranica
U takvim je složenicama uvijek bolje prvu imenicu zamijeniti
pridjevom ako se on može izvesti: ekspres-lonac > ekspresni lonac;
klima-uređaj > klimatizacijski uređaj.
jednopojmovne imeničke složenice sastavljene od simbola ili oznake i imenice
a-sklonidba, B-kategorija, C-dur, c-mol, e-adresa, e-pošta,
e-Hrvatska, Rh-faktor, V-izrez
dvopojmovne složenice sastavljene od dviju imenica sa značenjem „i“, „s“,
„između“ kada obje imenice ravnopravno sudjeluju u stvaranju značenja pojma
grad-država (i grad i država), lovac-bombarder (i lovac i bombarder), džin-
tonik (džin s tonikom), sjever-sjeveroistok (između sjevera i sjeveroistoka)

36

36

18
Imenice. Pišu se S CRTICOM:
Sveze dviju imenica od kojih jedna atributno dopunjava drugu pišu se
nesastavljeno:
automobil bomba, ban pučanin, član suradnik, franjevac trećoredac,
grad heroj, grad domaćin, kamen temeljac, ptica pjevica, rak samac,
žila kucavica.
dvopojmovne složenice sastavljene od prefiksoida i složenice s prefiksoidom
audio-videooprema (i audiooprema i videooprema), bio-bibliografija (i
biografija i bibliografija), radio-televizija (i radio i televizija)
Kad se takve složenice nižu ili povezuju veznicima i, ili treba pisati obje
sastavnice obiju složenica:
audiooprema i videooprema (ne audio- i videooprema ili audio i
videoprema)
mikroekonomija i makroekonomija (ne mikro- i makroekonomija ili
mikro i makroekonomija).
jednopojmovne i dvopojmovne složenice s istim ili različitim (često oprečnim)
sastavnicama
rizi-bizi (jelo), ping-pong (sport), ča-ča-ča (ples), gumi-gumi (igra)
mladost-ludost
• sveze dviju riječi s imenicom kao obveznom sastavnicom i brojem dva ili
prilogom pol(a) kojima se izriče količinska gradacija:
dan-dva, riječ-dvije, korak-dva; pola sata-sat, sat-sat i pol
37

37

Imena: ANTROPONIMI
Sastavnice antroponimijske formule (osobno ime, prezime i nadimak) pišu se
nesastavljeno (Ante Topić Mimara).

Dvostruko ime i dvostruko prezime piše se onako kako je zapisano u matičnim

knjigama rođenih i vjenčanih (Ana Marija, Ana-Marija, Čilaš Šimpraga, Čilaš-
Šimpraga).

Dvočlana prezimena povijesnih ženskih osoba tradicionalno se pišu s crticom: Ivana

Brlić-Mažuranić, Marija Ružička-Strozzi.
Prezimena dviju osoba ili više njih kojima se označuje kakav oblik veze ili
suradništva pišu se s crticom: vlada Cvetković-Maček, sporazum Tuđman-
Izetbegović.
Strana imena sa sastavnicama aga, beg, čauš, efendija, hodža, kan, paša pišu se
s crticom iza imena: Smail-aga, Rizvan-beg, Sinan-čauš, Edhem-efendija,
Nasredin-hodža, Džingis-kan, Mehmed-paša.

38

38

19
Pridjevi. Pišu se SASTAVLJENO:
• osnova riječi i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci
prigradski, hrvatski, mnogostruk

• prefiksoidi a, anti-, bez-, bi-, dis-, ekstra-, hiper-, infra-, inter-, ispod-, iznad-,
izvan-kontra-, među-, meta-, nad-, poli-, pred- poslije-, super-, trans-, ultra-,
vele- i dr. kao prvi dio složenice
atipičan, antialergijski, bezvoljan, biseksualan, disfunkcionalan,
ekstradjevičanski, hiperaktivan, infracrven, interdisciplinaran,
ispodprosječan, iznadprosječan, izvanbračnni, kontraproduktivan,
međustranački, metajezični, nadnaravan, polifunkcionalan, predzadnji,
poslijediplomski, supersenzibilan, transsibirski, ultraljubičast, veleučen

• jednopojmovne pridjevne složenice sa spojnikom -o-:

donjogradski (prema donji grad), dvosmjeran (prema dva smjera),
imovinskopravni (prema imovinsko pravo), kratkodlak (prema kratka dlaka),
niskonaponski (prema nizak napon), visokoškolski (prema visoka škola),
prošlogodišnji (prema prošla godina)

39

39

Pridjevi. Pišu se SASTAVLJENO:

• pridjevne sraslice
jednopojmovne s imeničnom, pridjevnom ili brojevnom osnovnom
bogomdan, dandanašnji, hvalevrijedan, svrsishodan, tisućgodišnji
jednopojmovne priložno-pridjevne
općepoznat, raznorazni, takozvani, visokoobrazovan
tamnosmeđ, plavozelen, tamnocrven, žutosmeđ
dvopojmovne
danonoćni, gluhonijem

• pridjevi od višerječnih imena nastali različitim tvorbenim načinima od:

toponima (zemljopisnih imena)
marijobistrički (prema Marija Bistrica), novomarofski (prema Novi
Marof), svetojanski (prema Sveta Jana), velikogorički (prema Velika
Gorica), južnoamerički (prema Južna Amerika), ivanićgradski (prema
Ivanić Grad), njujorški (prema New York)
antroponima
kačićmiošićevski (prema Kačić Miošić), francjozefovski (prema Franz
Joseph), montipajtonovski (prema Monty Pyton)

40

40

20
Pridjevi. Pišu se S CRTICOM:
• padežni oblici pridjeva složenih kratica
INA-ina crpka, HINA-in novinar, UN-ov stručnjak, IBM-ovo računalo
• jednopojmovne pridjevne složenice s brojkom u prvome dijelu
2-sobni stan, 5-dnevni izlet, 18-godišnja djevojka, 24-karatno zlato, 48-satni
radni tjedan, 42-postotna otopina, 47%-tna otopina
• dvopojmovne i višepojmovne pridjevne složenice sastavljene od dvaju pridjeva
ili više njih sa značenjem „i“, „između“ kada sve sastavnice ravnopravno
sudjeluju u stvaranju značenja pojma
muško-ženski odnosi (između muškaraca i žena), popularno-znanstvena
knjiga (i popularna i znanstvena), hrvatsko-slovenska granica (i hrvatska i
slovenska), zrinsko-frankopanska urota (i Zrinskoga i Frankopana), talijansko-
hrvatsko-latinski rječnik (i talijanski, i hrvatski, i latinski), Đakovačko-osječka
nadbiskupija (i đakovačka i osječka), Primorsko-goranska županija (i
primorska i goranska), Rudarsko-geološko-naftni fakultet (i rudarski, i geološki,
i naftni)
• sveze dvaju značenjski ravnopravnih pridjeva s frazeologiziranim značenjem:
kakav-takav, rečeno-učinjeno, strpljen-spašen

Pridjevske sveze tvorene od prezimena dviju osoba ili više njih kojima se označuje
kakav oblik veze ili suradništva pišu se s crticom:
Broz-Ivekovićev rječnik, Boyle-Mariotteov zakon, Newton-Leibnizova formula. 41

41

Pridjevi. Pišu se NESASTAVLJENO:

• posvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in od višerječnih koja se pišu bez crtice
Hajdaš Dončićevi suradnici, Simić Bodrožićeva priča, Polić Kamovljev roman,
Car Eminova proza

• sveze nesklonjiva pridjeva (najčešće posuđenice ili pravopisno neprilagođene

strane riječi) i imenice
bež haljina, jumbo plakat, drap majica, gala predstava, reš kruh, uniseks
odjeća, cool profesor, gay parada, online prodaja

42

42

21
Zamjenice. Pišu se SASTAVLJENO:

zamjenički gramatički nastavci, prefiksoidi i sufiksoid -god.

što – G čega, nešto, ništa, štogod

Zamjenice sa sufiksoidom -god (tkogod, štogod, kojigod, čijigod) treba

razlikovati od sveze zamjenice i čestice god (Tko god to kaže, laže. Što god
napisao, bit će dobro. Kreni kojim god putom želiš. Čije god pogreške uočiš,
zapiši ih.).
Zamjenice. Pišu se NESASTAVLJENO:

sveze prijedloga i neodređene zamjenice koja počinje s i- ili ni-; prijedlog dolazi
između početnoga i- ili ni- i drugoga dijela zamjenice i sve se tri riječi pišu odvojeno

itko Družiš li se i s kim od školskih kolega?

išta Jesi li ti i s čim zadovoljan?
nitko Ni u koga nemam povjerenja.
ništa Sve za Hrvatsku, a Hrvatsku ni za što!
nikoji Ni u kojemu slučaju ne kupujte njihov proizvod.
ničiji Sukob nije ni u čijem interesu. 43

43

Brojevi. Pišu se SASTAVLJENO:

• glavni brojevi od 0 do 19, desetice (od 20 do 90), stotice (od 100 do 900), 1000, 1 000
000, 1 000 000 000 i od njih izvedeni redni brojevi pišu se kao jedna riječ
nula, jedan, dva, sedam, devet…; nulti, prvi, drugi, sedmi, deveti…
jedanaest, četrnaest, sedamnaest…; jedanaesti, četrnaesti, sedamnaesti…
dvadeset, pedeset, sedamdeset, osamdeset…; dvadeseti, pedeseti, sedamdeseti,
osamdeseti…
sto (stotina), tisuća, milijun, milijarda…; stoti, tisućiti (tisući), milijunti, milijarditi
(milijardni)…
• kao jedna riječ mogu se pisati i više stotice
dvjesto (dvjesta), tristo (trista), četiristo, petsto, šeststo, osamsto…
• redni brojevi – godine ponekih povijesnih događaja – koji imaju imeničko značenje:
šezdesetosma (1968., studentski nemiri), sedamdesetprva (1971., hrvatsko proljeće)
• brojevne izvedenice
brojevne imenice
dvadesetdevetorica,tridesettroje, šezdesetosmaš, osamdesetpetero
brojevni pridjevi
tridesetjedni, osamdesetčetveri, dvokratan, stostruk
jednorječne pridjevne složenice s brojevnim prvim dijelom
šestogodišnje dijete, šeststogodišnja tradicija, troipolsobni stan, dvodnevni
izlet, devedesetminutni film, dvadesetpostotni invalid
brojevni prilozi sa sufiksoidom -put
jedanput, nijedanput, dvaput, petput, stoput 44

44

22
Brojevi. Pišu se S CRTICOM:

• nastavci rednoga broja i sufiksi brojevne imenice i brojevnoga pridjeva napisani

brojkom
Rođen je sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća.
Proslavljena je 200-ta obljetnica Općine Tisno.
Nezaposlenost se smanjila u kasnim 1990-ima.
Izložbu je posjetilo 70-ak studenata.
Priznanje su dobila 16-orica iz njegove brigade.

• sveze dvaju brojeva ili dviju brojevnih izvedenica kojima se označuje približna
vrijednost
Napišite dvije-tri stranice osvrta na knjigu.
Svaki dan s nastave izostaje dvoje-troje učenika.
Jedanput-dvaput godišnje treba ići liječniku.

45

45

Brojevi. Pišu se NESASTAVLJENO:

• višerječni glavni i redni brojevi

dvadeset (i) četiri, sto pedeset (i) devet, tisuću (i) osamnaest, dvije tisuće, četiri
tisuće tristo osamdeset (i) osam
dvadeset (i) četvrti, sto pedesest (i) deveti, tisuću osamnaesti, dvije tisućiti, četiri
tisuće tristo osamdeset (i) osmi

• sveza broja i čestice pût (uz redne brojeve) ili púta (uz glavne brojeve i količinske
priloge)
prvi put, drugi put, deseti put, stoti put
dva puta, deset puta, sto puta, dvadesetak puta, x puta (iks puta)

46

46

23
GLAGOLI. Pišu se SASTAVLJENO:

• niječni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
• niječni oblici prezenta glagola htjeti: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće
BM: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će
• niječni imperativni oblik nemoj, nemojmo, nemojte
• glagoli nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti, nestati, nestajati i njihovi oblici

GLAGOLI. Pišu se S CRTICOM:

• niječni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
• frazemske sveze dvaju glagola s različitim (često oprečnim) sastavnicama
hoćeš-nećeš, idi mi-dođi mi, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala, stani-pani

GLAGOLI. Pišu se NESASTAVLJENO:

• sve sastavnice složenih glagolskih oblika

radio sam, bio sam radio, bio bih radio, radit ću, budem radio
• niječnica ne u svim glagolskim oblicima osim u niječnim oblicima prezenta
glagola biti i htjeti te imperativa glagola moći
ne dam, ne znam, ne piši, ne naučivši, ne bih kupio

47

47

PRILOZI

Pišu se NESASTAVLJENO: Pišu se SASTAVLJENO:

Ovisan je o igrama na sreću. Nasreću nitko nije stradao.

Daleko od oka, ali ne i od srca.
Pazi na glas!
Na veliko iznenađenje svih okupljenih
pobijedila je gostujuća momčad.
Vjerujem u autoritet istine, a ne u istinu
autoriteta.
U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga!
Neki vjeruju u brzo rješenje problema.
Odoka dodajte šećera.
Pročitajte zadatak naglas.
Naveliko se govori o korupciji.
Postoje li uistinu prošli životi?
Zahvalio se uime svih nagrađenih.
Hoćemo li se ubrzo moći teleportirati?

48

48

24
PRILOZI. Pišu se SASTAVLJENO:

• prilozi nastali srastanjem rečeničnih i frazeologiziranih izraza

akobogda, bogme, bogtepitaj, bogzna, dabogda, dozlaboga, žalibože
isuviše, itekako, kudikamo
U nekim se normativnim priručnicima propisuje nesastavljeno pisanje tih
izraza: ako bog da, bog te pitaj, bog zna, da bog da, do zla boga, i suviše, i
te kako, kud i kamo.
• prilozi sa sufiksoidom -god i -put
gdjegod, kadgod, kakogod, kolikogod
jedanput, nijedanput, nekiput, višeput
Priloge sa sufiksoidom -god (gdjegod, kadgod, kakogod, kolikogod i sl.)
treba razlikovati od sveze priloga i čestice god:
Sakrij to gdje god hoćeš. Kad god zovem, uvijek je zauzeto. Kako god
okreneš, oni uvijek nađu opravdanje za trošenje našega novca. Rušit
će se koliko god bude trebalo.
PRILOZI. Pišu se S CRTICOM:
• sveze dvaju značenjski ravnopravnih priloga s istim ili različitim (često oprečnim)
sastavnicama
brže-bolje, gore-dolje, jedanput-dvaput, jedva-jedvice, lijevo-desno, malo-malo,
navrat-nanost, plus-minus, pošto-poto, tako-tako, više-manje
49

49

VEZNICI. Pišu se SASTAVLJENO:

• veznici sa sufiksoidom -li

kadli, kamoli, negoli, nekmoli
Veznike sa sufiksoidom -li (kadli, kamoli, negoli i sl.) treba razlikovati od
sveze veznika i upitne čestice li:
Kad li ćemo završiti posao? Kamo li je nestao?

VEZNICI. Pišu se NESASTAVLJENO:

• sveze dviju ili više riječi (priloga, veznika, čestice) u službi veznika
a kamoli, budući da, dokle god, jedino što, kao da, kao što, nakon što, prije
nego, prije nego što, tako da
Nemaju ni za kruh, a kamoli za išta drugo.
Budući da ste izvrsno riješili test, oslobođeni ste usmenoga ispita.
Sporazum je potpisan prije nego što je to itko očekivao.
Samo što smo krenuli, probušila nam se guma.

50

50

25
USKLICI. Pišu se SASTAVLJENO:

• usklici nastali srastanjem nenaglašene i naglašene riječi ili pozdrava

bestraga, dakako, dođavola, kvragu, pobogu
doviđenja, zbogom, uzdravlje, nazdravlje, upomoć, uslast

USKLICI. Pišu se S CRTICOM:

• usklici koji se ponavljaju više puta

av-av, bla-bla, čin-čin, ha-ha-ha, mljac-mljac, pa-pa, z-z-z

USKLICI. Pišu se NESASTAVLJENO:

• usklici sastavljeni od naglašene riječi (najčešće imenice) i nenaglašene

zamjenice
majke mi, svega mi, ti bokca
• pozdravi i usklični izrazi sastavljeni od dviju naglašenih riječi
dobro jutro, dobar dan, dobra večer, laku noć, hvaljen Isus
dobro došli, dobar tek, hvala lijepa, Bogu hvala
• rečenični izrazi prisezanja, zazivanja i sl.
Bože pomozi! Tako mi Bog pomogao, Blažena Djevica Marija i svi sveci Božji!
Isuse Kriste!
51

51

ČESTICE

Čestice se uvijek pišu odvojeno od drugih riječi.

Zar ćeš sve to pojesti?
Baš smo se lijepo odmorili.
Hoće li vlak stići na vrijeme?
Sit gladnu ne vjeruje.

52

52

26
 Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

VELIKO I MALO
POČETNO SLOVO

53
53

53

Opća pravila: VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

Velikim se početnim slovom pišu:

1. imena
2. riječi iz poštovanja i počasti
3. prva riječ u rečenici

Ostale se riječi pišu malim početnim slovom.

54

54

27
Veliko početno slovo: 1. IMENA

PRAVOPISOM SE ODREĐUJE PISANJE VELIKOGA I MALOGA

POČETNOGA SLOVIMA U IMENIMA, A NE ODREĐUJE SE KAKO ME
GLASI NI ŠTO SE NJIME IMENUJE.

Da bi se primijenila pravila o pisanju velikoga i maloga početnoga slova, valja

znati kako ime točno glasi.

Imena mogu imati dva oblika:

a) službeni: obvezatan u službenoj komunikaciji
b) neslužbeni: pojavljuje se u neslužbenoj komunikaciji

Nositelj imena mora u službenoj komunikaciji upotrebljavati onaj oblik imena

kojim je upisan u matičnu knjigu rođenih i na koji mu glase službeni
dokumenti.

Imena su poseban podsustav hrvatskoga jezičnog sustava, čija posebnost

zahtijeva odstupanja od nekih normativnih obvezatnosti koje važe za
neimenske riječi i nepodvrgavanje normativnim zahvatima istovjetnim onima
koje primjenjujemo na opće imenice. 55

55

Veliko početno slovo: 1. IMENA

Prema sastavu imena mogu biti:

JEDNORJEČNA VIŠERJEČNA

Pišu se velikim početnim slovom. Pravopisno se dijele u TRI skupine:

1. velikim se početnim slovom piše svaka
Ana, Marija, Anamarija, Ivan, riječ višerječnoga imena
Stjepan Republika Hrvatska, Lidija Horvat
Dunjko, Grga Čvarak
2. velikim se početnim slovom piše samo prva
riječ višerječnoga imena
Imotska krajina, Europska unija, Divlji
zapad, Društvo za zaštitu potrošača,
Skradinski buk
3. velikim se početnim slovom piše prva riječ
višerječnoga imena i sve ostale riječi koje
su vlastita imena
Sveti Juraj u Trnju, Granični prijelaz
Macelj, Udruga za zaštitu prirodne
baštine „Mura“
56

56

28
Veliko početno slovo: 1. IMENA
a) imena u kojih se velikim početnim slovom piše SVAKI član
1. osobna imena, prezimena,
pseudonimi, nadimci,
umanjenice i odmilice osobnih
imena
Dijelovi stranih prezimena da, de,
del, de, di, y, yan, van, von, ben, al
i sl. pišu se onako kako se pišu u
izvornim jezicima.
Hrvoje, Edita, Aničić, Slavoljub
Eduard Penkala, Ivan Bez Zemlje,
Bik Koji Sjedi (indijanski poglavica
Tatanka Iyotake), George Orwell
(pseudonim Erica Arthura Blaira), Crna
Pantera (Naomi Campbell), Željezna
Lady (Margaret Thatcher)
Adriaan van Roomen,
Louis de Broglie,
Leonardo da Vinci

Kad se piše samo prezime, prvi se Van Roomen, De Broglie,

član takvih dijelova piše velikim Da Vinci
početnim slovom.
Nadimci se mogu pisati:
a) iza imena i prezimena Ivan Lacković Croata
b) između imena i prezimena Miroslav Ćiro Blažević 57

57

Veliko početno slovo: 1. IMENA

a) imena u kojih se velikim početnim slovom piše SVAKI član

2. ime Bog u jednobožačkim Bog, Bog Otac, Svemogući Bog,

religijama, imena božanstava, Isus Krist, Sin, Spasitelj, Mesija, Duh
apelativ u službi vlastitog imena, Sveti, Sveto Trojstvo, Jaganjac
Božji, Jahve, Šiva, Perun, Alah,
Zeus, Blažena Djevica Marija, Majka
Božja Bistrička

3. sveci i blaženici
ime sveca sveta Ana ili Sveta Ana

ime crkve crkva sv. Ane

Crkva sv. Ane
Crkva Sv. Ane

ime blagdana Sveta Ana 58

58

29
Veliko početno slovo: 1. IMENA
a) imena u kojih se velikim početnim slovom piše SVAKI član
4. mitološka bića, književni, filmski i Pegaz, Minotar, Harry Potter, Alan
dr. likovi Ford, Onaj Koji Pleše S Vukovima

5. životinje i životinjski likovi Garo, Dolly, Lajka, Pluton, Bijeli

Očnjak, Lassie, Ptica Trkačica,
Ružno Pače, Nemo
6. imena naroda i njihovih Hrvati – Hrvat - Hrvatica, Nijemci –
pojedinačnih pripadnika Nijemac – Njemica
Južni Slaveni, Afroamerikanci
7. imena stanovnika:
planeta: Zemljanin, Marsovac
kontinenta: Europljani – Europljanin
države: Slovenci – Slovenac
pokrajine: Slavonci – Slavonac
naselja: Bečanin – Bečanin
dijelova naselja: Trešnjevčanin, Glogovčanin
otoka i poluotoka: Skandinavac, Pelješčanin
59
planina: Biokovljanin

59

Veliko početno slovo: 1. IMENA

a) imena u kojih se velikim početnim slovom piše SVAKI član
8. kolokvijalna (razgovorna) imena, Dalmoš, Purger, Bosančeros,
nerijetko i pogrdna, kojima se Janez, Folksdojčer, Švabo
nazivaju narodi i pripadnici
naroda, stanovnici naseljenih,
mjesta, regija i sl.
9. imena kontinenata, država (1. Europa, Azija, Južna Amerika,
službena, 2. skraćena ili Republika Hrvatska, Hrvatska,
preinačena, 3. općeprihvaćena Lijepa Naša, Zemlja Tisuću Jezera
simbolična), naselja, otoka, (Finska), Dežela (Slovenija), Novi
federalnih i konfederalnih Južni Wales, Ovčji Otoci
jedinica, nesamostalnih
teritorija...
10. PRIDJEVI
a) posvojni pridjevi na –ov/-ev, - Goranov, Pavičićev, Juričin,
ljev, -in od vlastitih imena Jakovljev
b) pridjev Božji (prema Bog), Gospodnji (prema Gospodin)
60

60

30
Veliko početno slovo: 1. IMENA
b) imena u kojih se velikim početnim slovom piše PRVI član
1. makroregije i mikroregije
2. vode, otoci, poluotoci, planine,
rtovi, pustinje, špilje, vulkani,
kanjoni, doline, polja, šume,
parkovi, nacionalni parkovi i
parkovi prirode, ribnjaci
3. općeprihvaćena imena
kontinenata, regija, oceana
4. administrativne jedinice
5. tijela zakonodavne, izvršne i
sudske vlasti, diplomatska
predstavništva i političke
institucije, međunarodne
organizacije
61
Veliko početno slovo: 1. IMENA
b) imena u kojih se velikim početnim slovom piše PRVI član
6. ustanove, udruge, društva,
televizijske i radijske postaje,
tvornice, klubovi, stranke... i
njihove ustrojbene jedinice
(zavodi, odjeli, odsjeci,
katedre...)
7. umjetničke, glazbene i dr.
skupine
8. građevine, objekti i sl.
9. prometnice i granični prijelazi
10. dijelovi naseljenih mjesta (četvrti, Gornji grad, Trg hrvatskih velikana,
trgovi i ulice)
62
Bliski istok, Hrvatsko zagorje,
Makarsko primorje, Gorski kotar,
Europska unija
Tihi ocean, Jadransko more,
Velika slana pustinja, Rt dobre
nade, Lukina jama, Savudrijska
vala, Boka kotorska, Mljetski kanal,
Nacionalni park Krka
Stari kontinet, Crni kontinent, Divlji
zapad, Stari svijet
Brodsko-posavska županija,
Zagrebačka nadbiskupija,
Franjevačka provincija Bosna
Srebrena, Vojna krajina
Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa Republike Hrvatske,
Gradsko poglavarstvo Grada
Siska, Županijski sud u Gospiću,
Europski sud za ljudska prava 61
Matica hrvatska, Upravni odbor
Hrvatske gospodarske komore,
Fakultet elektrotehnike i
računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
Zavod za elektrostrojarstvo i
automatizaciju Fakulteta
elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačko
sveučilište (= Sveučilište u
Zagrebu)
Zagrebački solisti, Hladno pivo,
Banski dvori, Palača pravde
Jadranska magistrala, Državna
cesta D505, Paški most, Granični
prijelaz Bajakovo
Ulica braće Radić 62
31
Veliko početno slovo: 1. IMENA
b) imena u kojih se velikim početnim slovom piše PRVI član
11. zaštićeni proizvodi
12. prometna sredstva
13. slike, skulpture, glazbena djela,
knjige, udžbenici, časopisi,
novine, novinske rubrike,
internetski portali, filmovi,
radijske i televizijske emisije i
programi, pjesme, himne,
molitve, članci, zakoni,
deklaracije, nastavni predmeti i
kolegiji...naslovi i podnaslovi
14. znanstveni, stručni, kulturni,
politički i gospodarski skupovi,
humanitarne i edukativne akcije,
izložbe, projekti, festivali, javne
tribine, natjecanja
63
Veliko početno slovo: 1. IMENA
b) imena u kojih se velikim početnim slovom piše PRVI član
15. blagdani, praznici, spomen-dani
16. povijesni događaji (ratovi,
revolucije, bitke, ustanci), fronte,
vojne i političke akcije, mirovne
konferencije, sporazumi i reforme
64
Ožujsko pivo
Marjan-ekspres
Zdenac života, Novi zavjet,
Osnove automatizacije strojeva za
proizvodnju odjeće, Drugi program
Hrvatskoga radija, Ustav
Republike Hrvatske, Zakon o
znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju, Zakon o izmjeni
Zakona o osnovnom školstvu,
Tehničko crtanje i nacrtna
geometrija, Osnove elektrotehnike
Telemedicina u Hrvatskoj, Prvi
hrvatski slavistički kongres (1.
hrvatski slavistički kongres),
Digitalna obrada govora u
suvremenim informacijskim
tehnologijama, Dajmo da čuju, 63
Svjetsko rukometno prvenstvo
Nova godina, Stara godina,
Sveta tri kralja, Svi sveti, Jom
kimpur, Dan državnosti, Dan
zaljubljenih
Drugi svjetski rat, Domovinski rat,
Seljačka buna, Križni put,
Krbavska bitka, Oktobarska
revolucija, Bartolomejska noć,
Noć dugih noževa, Srijemska
fronta, Bečki dogovor, Bolonjski
proces
64
32
Veliko početno slovo: 1. IMENA: POKRAĆIVANJE

Višečlana se imena često pokraćuju na skup riječi ili jednu riječ koja se, kad
je u službi imena, piše velikim početnim slovom.

SLUŽBENI NAZIV SKRAĆENO IME

Zavod za visoki napon i energetiku Zavod
Fakulteta elektrotehnike i
računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Vlada Republike Hrvatske Vlada

Hrvatski sabor Sabor
Nadzorni odbor Zagrebačke banke Odbor

Peta gimnazija Gimnazija

Hrvatsko zagorje Zagorje
65

65

Veliko početno slovo: 1. IMENA: POKRAĆIVANJE

Takve se riječi pišu malim početnim slovom kad nisu u službi skraćenoga
imena:

zaposlenici zavoda
ravnatelj gimnazije
članovi odbora
nezadovoljstvo u sindikatu

Velikim se početnim slovom pišu posvojni pridjevi izvedeni od skraćenih

imena:

Vladina odluka = odluka Vlade Republike Hrvatske

članovi Zavoda = članovi (npr.) Zavoda za primijenjenu fiziku
zaposlenici Fakulteta = zaposlenici (npr.) Fakulteta elektrotehnike i
računarstva
66

66

33
Veliko početno slovo: 1. IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

1. MUŠKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

a) sastavljeno: Zvonimir-Zoltán
Matheusz-Milan,
Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič

b) nesastavljeno: Ivan Zvonimir

Antun Vinko,
Andrija Kačić Miošić

Bonč-Brujevičevo sudjelovanje u izradi prvog lasera na staklu s neodimijem.

Babić–Finka–Mogušev pravopis
Babić – Finka – Mogušev pravopis

67

67

Veliko početno slovo: 1. IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

2. ŽENSKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

a) sastavljeno: Anamarija
Ana-Maria
Mario-Osvin
Maria Skłodowska-Curie
Nina Skorin-Kapov
Andrea Aglić-Aljinović

b) nesastavljeno: Ana Marija

Eva Ivana
Ivan Bruno
Ivana Podnar Žarko
Dubravka Pukljak Zoković
Ivana Nižetić Kosović 68

68

34
Veliko početno slovo: RIJEČI IZ POŠTOVANJA

Vi, Vaš
Ti, Tvoj

vi, vaš

69

69

Malo početno slovo

1. riječi koje nisu u službi vlastitoga otočanin, kontinentalac, južnjak
imena
2. opće imenice nastale od osobnih baraba, cepelin, bešamel, tesla,
imena ljudi poteromanija, penkala
3. opće imenice nastale od vlastitih kanada, virdžinija, francuz, talijan,
imena država, pripadnika naroda bjelovarac, podravec, mađarica,
i stanovnika bolonjac
4. imena uporabljena u općem biblija (modernoga poslovanja),
značenju kukoči i rađe
5. imeničke izvedenice kad ne netalijan, turbohrvat, velikosrbin,
znače pripadnika naroda ili nedalmatinac, nesplićanin
stanovnika

Ako se izvedenice pišu s crticom, ne-Europljanin, ne-Zadranin

osnova se piše velikim slovom:
6. rase i pripadnici rasa bijelac, crvenokožac, negroid,
azijat, krapinski pračovjek
70

70

35
Malo početno slovo
7. zanimanje, položaj, dužnost, kraljica Elizabeta II.
akademski stupanj, titula i sl. fra Bonaventura Duda
princ od Walesa
Džingis-kan
akademik Hrvoje Babić
Lovro pl. Matačić
papa Ivan Pavao II.
premijerka Jadranka Kosor
predsjednik Ivo Josipović
Mehmed-paša Sokolović

8. mitološka bića sirena, vila, jeti, nimfa

9. nazivi životinjskih pasmina doberman, doga, bjeloglavi sup,
smrdljivi martin, posavski gonič
10. nazivi biljaka gospina trava, lijepa kata, neven,
maćuhica, ivančica
11. nazivi novčanih jedinica kuna, euro, dolar, švicarski franak
12. nazivi kemijskih elemenata i vodik, dušik, tesla, njutn, vat, bor,
mjernih jedinica germanij, silicij

71

71

Malo početno slovo

13. nazivi:
povijesnih, arheoloških i
geoloških razdoblja
društvenih, kulturnih i političkih
pokreta
religija
vjernika i pripadnika crkvenih
redova
učenja, znanstvenih područja i
disciplina
članova, predstavnika i pristalica
političkih stranaka i doktrina,
pokreta, naraštaja, škola,
skupina, učenja, klubova, vojska
i vojnih postrojba i sl.
stari vijek, srednji vijek, novi vijek,
ledeno doba, kenozoik
humanizam, renesansa, hrvatsko
proljeće, baršunasta revolucija,
narančasta revolucija
kršćanstvo, katoličanstvo,
pravoslavlje, islam, budizam,
judaizam, konfucijanizam
kršćanin, katolik, pravoslavac,
musliman, salezijanac
fizika, kemija, matematika,
filologija, tehničke znanosti
hadezeovac, esdepeovac, liberal,
pravaš, socijalist, komunist,
simbolist, futurist, domobran,
hosovac, tigar, ferovac (FER-ovac)
72

72

36
Malo početno slovo

14. opći nazivi dokumenata domovnica, svjedodžba o

završnom ispitu, rodni list, potvrda
o prebivalištu
16. odnosni pridjevi na -ski, -ni hrvatski, božićni, latinični, bečki,
riječki, njujorški, lički,

73

73

Veliko i malo početno slovo

Bog, Božji, On / Njegov bog, božji, on / njegov
(ime u jednobožačkim religijama) (apelativ)
Grad Zagreb grad Zagreb
(administrativna jedinica) (apelativ)
Ovan, Bik, Jarac ovan, bik, jarac
(zodijački /horoskopski/ znakovi) (životinje)
Sunce, Mjesec, Zemlja sunce, mjesec, zemlja
(vlastito ime) (apelativ)
Grudnjak (naselje i ribnjaci) grudnjak (rublje)
Sjever, Jug, Istok, Zapad sjever, jug, istok, zapad
(društveni, politički ili kulturni prostor) (strane svijeta)
Penkala (prezime) penkala (sredstvo za pisanje)
Tesla (prezime) tesla (jedinica SI sustava za
magnetsko polje)
74

74

37
 LITERATURA

Frančić, Anđela – Petrović, Bernardina. 2013.

Hrvatski jezik i jezična kultura [poglavlje
Pravopisna norma], Zaprešić : Visoka škola za
poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”.

75

75

38