REDAKCION I ODBOR,

Dr Muhamed Hadiijahk, Muje1'inmic i Mahmud

GL.AVf'l.:I I ODGOVOR1\1 UREO:\U..:.
Dr Muhamed
urednik
Mehmed
."'.:a .. lovnn strana; Ismet Ril\'it
Kaligrarska dekoracija na naslovnoj strani kopija je "<lt pisa
Osman Schdine biblioteke II Sarajevu (sada na zidu G3.i':i
Husrc\'bcgo\,c biblioteke)
IZDAVAC: G'lli Husrc\,-bcgova biblioteka, Sarajevo, Obala Pm"gke komune 8
.S\'jclloslc - Sarajevo, PQsJo\'nica za usluge
Povodom prvog broja
"
Anala"
Gali Husn:\'begonl biblioteka u Saraje\-'\!, osnovana 8. januara 1537.
gouine, najstarija jc biblioteka u Sarajc\'U. a spada biblio-
teke II Jugo!>lu\'iji uop/';tc. Ona je neosporno najbogatija i orijen.
talna bibliotda II naoj ;('mlji. Po broju i vrijednosti s\'ojih orijentalnih
rukopisa 0\3. biblioteka .iuuzima \rlo istaknuto mjesto II svijetu. a
ili Jl'!la je II Evropi". Prema lome vcliki jc kulturni i O\l.! bib..
liOlekl" ... ajugoslon.!nsku pa i s\'jctsku orijentaliSliku. Razumljivojc stoga
da G'l71 Husrc\'-hcgo\"u biblioteka danas zauzima jedno od naj\'aJnijih mjl--
stOl mcdu kulturnim ustanov'ama ne samo II Bosni i Hercegovini, \'e( II
Federativnoj RepublicI Jugosla\'iji,
U bogatom rukopisnom odjeljenju zastupljene su sve grane arapske
no.:.li, a nanx:ilo je bogata i !Loolokn Jilr:ralurn,
Zalim, \'idno mjr:sto 7au7ima klasitna perzijska poezija. Rukopisi na !ur
skom jeziku od osobi!e su Hijednosli kao knjievno-istorijska
kojima posebnu valnost ima bogata kolekcija sudskih protokolu (sidiila)
sarajevskog suda il. XVlJI i XIX vijeka koji sadr},u\'aju obilje
ma!erij;'lkt za ekonomsku i kulturnu istoriju naroda. Pored
sidtila biblioteka posjeduje i znatnu zbirku turskih istorijskih
dokumenata od XV[ ,'ijcka do 1878. godine kao i 7birku htorijskih
dokumenata kojejc "akupio i prepisao Muhamed Em'eri a koji su
od oc;obitog I_natuja 73 i kullurne istorije Bosne i Her,
cego\ inc i su"jednih :ll'mal ,ja pod nekadanjom turskom
Do godina vijeka Biblioteka je bila II sastavu
Gazi J{usrcvbego\,c medrese, je nastavnicima i prvenstn'no
sluJ:ila, Godine 1863. Bihlioteka je pretvorena u javnu ustanovu. Poslije
toga pristupilo se u sasta\' Gazi Husrcv-bcgove biblioteke i dru
gih \'akufskih biblioteka u Sarajevu, koje nisu bile do,oljno ili
do,oljno b i!>tih razloga a i 7bog opasnosti 7.a njiho\" op-
stanak nastavl,jeno je sa koncentrisanjem u Ga7.i Husrcvbcgo\,u biblioteku
s\'ih \'vnijm ,'akufc;kih biblioteka u Bosni i Hercegovini koje su jo bile
Pored brojnih poklona Biblioteka je obogacena i kupovinom
knjiga. Otkupljenje niL dragocjenih rukopisa i cita\'ih biblioteka poje
dinih radnika.
3
Gazi Husrevbegova biblioteka je .samostalna specijalna
biblioteka za oblast islamistike i drugih njoj srodnih ili s njom povezanih
djelatnosti . Osim upravnika kao inokosnog organa upravljanja koji nepo-
sredno rukovodi bibliotekom, Biblioteka ima svoj Savjet od devet
sastavljen iz reda i radnika, posebno orijentalista. Pored
pribavljanja, odravanja, i davanja na upotrebu materijala iz s\'og
knjinog ronda u svrhe, pribavljanja i ru
kopisnih i drugih djela iz oblasti islamisti ke j srodnih grana, prikupljanja,
i iz ivota i kulturne istorije Muslimana Bosne
i Hercegovine, Gaz.i Husre,,begova biblioteka ima zadatak i da sre-
rukopisni materijal i da pojedina pitanja iz oblasti
islamistike, posebno ako je to vezano za prolost i ivot Muslimana Bosne
i Hercegovine. Va1..an "id ostvarivanja toga zadatka je i ob-
rada i objavljivanje Kataloga rukopisnog materijala. sa prvim tomom
Kataloga, biblioteka je uspostavila mnoge nove veze sa srodnim ustanovama
u zemlji i inostranstvu i pobudila veliki intcres u redovima ori
jentalista. Drugi za tampu pripremljeni tom Kataloga dragocjenog
rukopisnog materijala je nov uspjeh Biblioteke . Ana1i Gazi Husrevbegove
bibliotcke. predstavljaju daljnji drugi vid ostvarivanja njenog zadatka.
Dr MUSTAFA KAMARJe
4
Osman A.
Pj esnik Aga-dede iz Dobor-grada o svome
i pogibiji Osmana II
o jednom autografu Gazljine bibUoteke
I
nekoliko stotina pisaca koji su II Bosni i II drugim ju-
noslavenskim zemljama knjievno djelovali, ostavivi iza sebe djela
bilo II st ihu ili II prozi na turskom, arapskom i per ,lij skom jeziku,
Aga-dcde iz Dobor-grada II Bosanskoj Posavini zauzima posebno mjesto.
On je jedan od rijetkih pisaca iz ovoga kruga koji je smatrao vanim
da treba pisati i o svome uem l ako je Aga-dede po svojim
kvalitetima znatno ispod prosjeka ovim piscima, ma
kar da na pojedinim mjestima nije ni sa literarnog stanovita bez
vrijednosti. njegov je da nam je od zaborava niz oba-
vjetenja o Dobor-gradu, selu Jakeu. Odaku i XVIL
pa j za ranije doba. Njegove pjesme su prvorazredni izvor za
upoznavanje ondanjeg ivota, posebno feuda1aca; i\'otna dinamika u
ovoj grupaciji posavskih naselja u prilikama kada su se drlavne granice
protezale duboko u prekosavsku pozadinu dovodila je ova mjesta do
uih veza i sa Poegom, Osijekom i drugim slavonskim, pa
i ugarskim centrima; ovo ivotno pulsiranje donekle se
i kod Aga-dedeta. On, dizdar doborskog grada, a onda im:lm i
hatib u Jakeu i je klasno za njega j e
npr. da se treba .. odavati prema staleu; njega odu-
evljavaju derterdari, def ter crnini, zaimi, pa za pojedine od njih, sa
kojima je dolazio u kontakt i koje je smatrao u neku ruku svojim
mecenama, daje u spjevu dosta dobre portrete; no on se ponosi da
je skromni dervi; on da je .. rod od jednog koljena;
on vr lo otro nas ilnike i pokvarenjake, pa lO bio i sam s ultan.
Nau panju Aga-dede i za to to je napisao spjevopo-
gibiji Osmana II. To je jedno dragocjeno o tome kako je
I) Sa stanovita mogu se sa Aga-dedetom uporediti pjesnici,
koji su opjevah Sarajevo i Mostar. - Upor. H. Mehmed Sara-
jevo u turskoj pjesmi. Glasnik Islamske vjerske zajednice, svibanj-pro-
sinac 1943. - Omer Dvije turske pjesme o Sarajevu. Glasnik Vr-
hovnog islamskog starjeJinstva, 10--12, Sarajevo 1963. Isti, Jedna turska
pjesma o Sarajevu iz xvn vijeka. Prilozi za orij. filologiju, J ll-IV, str.
575-587, Isti: Husejn eatrnja, mostarski pjesnik iz XVII. vijeka. Glas-
nik Vrhovnog islamskog starjeinstva, 10--12, Sarajevo 1963.
s
jedan bosanski Musliman, suvremenik, gledao i kako je ocjenjh.a\)
onda!nja zbivanja u carstvu, koja su u izvjcsnom smislu bila od cpo-
halnog karaktera.
Fragmente nIkopisa, koji je sadravao spjevove Aga-dedeta pro-
naao sam negdje 1938. godine u kolekciji razasutih rukopisa Jbrahi
ma zvanog Hoda-bega, rodom iz Livna.
O tomc mome nalazu, specijalno spjevu o Osmanovoj pogibiji ,
izvjestio je Muhamed u Obzoru od 12. XII. 1938.; stvar
je bila aktualna, jer sc upravo proslavljala 3CO-godinjica
smrt i.
Neke podatke ii'. ovoga rukopisa ustupio sam poslije ALiji Bej
i Hamdiji Prvi je u .. Uloga va.kufa u iz-
gradnji i razvitku naih gradova registrirao podatke iz ovoga spjeva
koji se odnosi na zadubine bosanskog defterdara Osmanc[endije u
Drugi je u svome radu Stari bosanski gradoviJ)
se ovim podacima dao podrobnija obavjetenja o gradu Doboru u
prvo tursko doba.
To je sve Ato je do sada objavljeno o Agi-dedetu, odnosno njego-
vim spjevovima, pa je svakako od interesa da se tekst objavi u cjelosti.
II
Postavlja pitanjc ko jc Aga-dede i ta znamo o njemu?
Jedini izvor za upoznavanje njegove jest zapravo nje
gov spis. Tu on o samome sebi daje oskudne podatke, pa
ne znamo ni puno njegovo ime.
On govori dosta o :svome porijeklu prcma podacima koje je
- kako sam veli - dobio od svoga oca Jusufage.
Porodica jc II slubi carstva jo! od Fati
hova doba (a se, za razliku od ranijih naziranja, da se
ska organizacija upravo u Fatihovo doba i uspostavila). Pretci su
mu bili Ij udi na granici; bili su pouzdani u slulbi,
tako da niko od njegovih predaka nikada nije bio svrgnut. S obzirom
na porijeklo Aga-<iedeta, pa i okolnost da se nije mogao
pohvaliti, kako je to onda bilo u modi. svojim stranim porijeklom,
gotovo je sigurno da je porodica Agadede sla\'enskog porijekla.
Djed Aga-dedetov, Muhjudin, sin J1ijasov, ivio je u
Bugurdelenu (Sabac; osvojen 1521).4) Odatle je detairan sa jo
2) Kalendar Narodna Uzdanica 1944, str. 159-60. - Kasnije je,
prema O\'e podatke reproducirao Mil. S. u II. izdanju
svoje monografije nekad i sad, Sarajevo 1959, str. 41.
3) Nae starine. Sv. L Sarajevo 1953, str. 21.
4) Ovaj Muhjudin svoj prilici nije sa Muhjudinom ha
tibom_ iz deftera sandaka od 1548, po kome se zvala u Sap-
cu i jedna od 10 muslimanskih mahala, i to iz razloga jer je jo u vri
jeme popisa u toj mahali stanovao sam Muslihudin, dok Je djed Aga
1536. bio u Dobor-gradu. O Sapeu i njegovoj nahiji u prvoj
polovici XVI ,rijeka upor. Adema u zborniku Clanci i
za kulturnu istoriju ist. Bosne, Tuzla 1961.
6
40 vojnika II Dobor-grad, kada je taj grad osvojio Gazi Husrev beg
a la 1536. godine; tada je ocu Aga-dcdeta - Jusur agi - bilo
sedam godi na. Djed Muhjudin je, za razliku od ostalih dctairanih
vojnika, trajno ostao II Doboru do svoje smrti; bavio se
koje mu je ilo od ruke pretpostavlja da bi Musli-
hudin mogao biti Husrev-bcgov Gazi Husrev beg je naime II
Doboru uvakufio 150 konica II prvoj polovici godine 1537.).
Njegov sin, a Aga-dedetov otac, ivio je 80 godina; bio je 23 go-
dine daborski dizdar; umro je 1019. po Hidlri (1609. po n. c.).
za sebe Aga-dede kae, da je II Doboru i tu odrastao. Na-
obratavao se koliko su prilike II Doboru doputale (anama je
da se Silmi naobraavamo - pa npr. i za svoga oca navodi, da ga
je njegov otac i pisanju); Aga-dede je postao hodJ..a,
pa je djecu. Bio je godinu i po dana doborski dizda.r,
na zagovor defter-cmina Kasim efendije, rodom iz ali je
onda prodao agaluk; poslije je bio 7 godina imam i hatib damije
u Jakeu uz od jedne dnemo; pokazao je vcli ku aktiv-
nost da se ta damija, koja je bila prostorno pretijesna,
od s labog materijala, iz temelja renovira, pa je u tu svrhu naao
mecenu, bo:.anskog defterdara Osman-cfendiju iz Bez ob-
zira na svoje zasluge 2..:'1 obnovu jakeke damije intrigama
se uspjelo da je ova sluba Aga-dedetu oduzeta.
Ovih nekoliko podataka iz ivota Aga-dedeta pokazuje da je
to bio no ipak kao autor spjevova
znao je od stranih jezika turski; posve ne
ako je Damabsnama, koju je prepisao i priredio, pisani perzijski,
da je mogao c\'entualno znati i perzijski.
III
Aga-dcdc pru'..a podatke, koji su od znatne vanosti
za bosanska posavska naselja: Dobor-grad, Jake, i
Odlak.
za Dobor grad iz Aga-dedetova opisa saznajcmo npr. za sve
njegove dizdare od Husrcv-begova 1536. pa do druge vlade
sultana Mustafe (1622-1623). Nisu dalje podaci o obnovi
damije u Jakeu od strane defterdara Osman-bega iz Za-
s luge ovog bosanskog defterdara, kako se razabire iz spjcva Age-
-dcdeta, daleko su u njegovoj rodnoj ulogu defter-
dara Osman-cfcndijc u izgradnju Aga-dcde ocjenjuje ovim

S njime je dobila svoj sjaj,
Jer dotada (do njega) nije bila nita.
S
)
Smatramo ipak da su najdragocjeniji podaci koje Aga-dede prua
o Odaku; o te posavske "aroi dosada se nije nita znalo.
S) Mil. S. uzima, prema da je bosanski dehcrdar
Osman ef. podigao u .lepu d'-amijuc koju identificira sa
kom damiJom. je: to ali iznjjeti rezervu. da u
spjevu Aga-dedela nema spomena da bl Osman ef. pachgaa u
damiju.
7
Istina je da ni Aga-dede nigdje ne govori o Odaku
kao naselju, ali paljivija analiza teksta o Miralemu Ibrahim-begu, ko-
j ega naziva i Fetihlijom i o njegovu odaku kojemu nema u Bosni
ravnog, do koj eg je Age-dede nesumnj ivo upu-
na da je odak Miralem bega Fetihlije nukleus na-
selja, danas poznatog pod nazivom Odak.O)
Podaci o Odaku koji se mogu izvesti iz spjeva Age-dede ta
mogu se dobro konfrontirati s j ednim izvorom jz 1718. kao i s jed-
nom narodnom pjesmom.
l edna suvremena geografska karta bosanskog posavskog pojasa
iz godine 1718, r eproducirana u Glasniku Zemalj skog muzeja u Sa-
rajevu 1907. (XIX.) , r egistrirala je dananji lokalitet Odak kao . pa-
lanku pod nazivom MIRALANDWAR. Ne treba se mnogo domilj ati
da ovaj naziv na Miralema i nj egov dvor (ako se
ima shvatili i kao madarsko v ii r - kao oznaku za gradsko na-
selje, ne mijenja nita na stvari).1) Aga-dedetovi podaci o odaku
Miralema I brahim-bega FeLihlije i spomen Miralandvara iz 1718.
krasno se upotpunjavaju, no kao da se ovoj dokumentaciji moe
pridruiti i jedna narodna pjesma.
Radi se o na rodnoj pjesmi . Mijat i bezi
Sujet pj esme s(' sastoj i II tome da Tornie Mihovil sa svojim hajdu-
cima, se u planini vie Kobaa, stvara plan da od
oduzmu pokupljenu carsku miriju. saznaje da
su odsjeli u hanu Grge od Kotorskog, pa hajduci u kasno
doba se kao kiridije, upadaju u han, gdje se
tri ml ada bega na laze raspasana na spavanju i bez
oruja; hajduci ubij u Grgu od Kotorskog i j ednog i
izmu carevu miriju, a ostala dva bega vode u pla ninu; To-
da hajduk Beke ta otprati dvojicu begova, ostalih u
ivot u, do vode Painca .neka idju svom bije lom dvoru.
Beke ta nij e posluao ubija i ovu dvojicu begova kod
Painca; kad j e o tome izvij estio, on se na lO rasrdio.
6) U Odaku danas nema traga odaku; odak Mi-
ralema Fetihlije stradao je vjerojatno pngodom PClr.acvc ek-
spedicije 1716, kada je, prema suvrememm Izvonma, u potpunosti razorcn.
1) Agronom iz Odaka bavi se s. mnogo. . !'islorijom
Odaka. On sma tra da sc najranijc k,?Je se u fired-
tursko doba nazivalo Radunovac Ih Radunjevac, nalazilo loka Itetu
oko 1 i po km juno od na .Iokaht<; tu su hu-
musni crni sloj cvi kao kulturni naselJ a na terasI. toka
Bosne na strani; tu se nalaZI kamt:nJe lJuna
rita i neki vehki kamen. da Jc tu bila c;rk.va, a .on a
damija; tu je nastalo groblje, kOJe JC od ne:
kl
H!l-
iii koj i je kasnije poludio; predanj e tvrdi su ovdj e
klanjali pa da su na namazu svi pobijeni; otuda I. tme SChltlup, pa
za grob tvrdi da j e ehitski. Predanj e da Je tu bto
osim damije i mekteb.
l) I. Fr. i Ljub. Hercegovac, Narodne pjesme
Osijek 1858.
8
Ne treha izgubiti iz vida da se planina nalazi nadoma ...
Odaka na zapad. a Kotorska je jugozapadno od Odaka. Aga-dede
spominje vlasnika odaka za koga kae
da je imao dosta . a jo i zijametc; drl.ao je .tovie .est
subaa_. Poljopri\Tcdnih proizvoda bi lo je II Fctihlije II tolikom izo-
bilju, da ih je prodavao.'} Ove koje iznosi Aga-dede mis-
limo da ne mogu dovesti II sumnju cgzi&liranje bcgovske porodice
(pravilnije II ovom kraju bosanske Po-
savine, konkre tno II Odaku; pita se da li je narodna pjesma vjerno
odrazila i detalje o njima? Da li su trojica iz
ginula II jednom prepadu, pa da li je to, ako ih nije
bilo vie od trojice i ako nisu imali muke djece, bilo uzrok da se
izgubi trag porodici. lU) Aga-dede da su se u ovo doba u
tom kraju ddavaH prepadi (konkretno u kada
je stradalo ima nje emina defterdara Kasim cf. i sina mu
Ahmed-bega); dalje se iz spjeva Aga-dedeta vidi da je Mi ralem
Ibrahim-beg Fetihli ja imao djece (a rtve bi, s obzirom na doba u
kojem je ivio mogla biti Ibrahimbegova djeca). U ne-
dostatku direktnih historijskih vijesti o eventualnom udesu Fethi-
ne moemo donositi nikakav dalekoseniji
IV
Od su interesa podaci koje Aga-dede daje o kulturnim
prilikama i drutvenim odnosima u svome
Nau panju posebno da je XVII .
u ovom kraju Posavine, koji prije t oga nije imao ni neku dulju
islamsku kulturnu tradiciju, bio razvijen bujan kulturni ivot. Do-
due. iz spjeva Aga-dedeta nit a se ne saznaje o ivotu irokih slo-
jeva naroda. sloj , strogo orijentiran i proet te-
kovinama islamske civilizacije, iivljavao sc u posjedovanju i
knjige, proteiranju ljudi i dervia, pa tovie i u pisanju
na orijentalnim jezicima. Nije kada Aga-dede spominje
da je prigodom jedne pohare u izgorjelo Ahmed
begu, s inu derteri-emina Kasim efendije. gotovo 80 komada knjiga;
brojne knjige imao je i njima se trajno zabavljaoc i miralem I b-
rahim-beg Fctihlija; je u to doba bilo u ovim posavskim mjes-
tima i vie pisaca: pored Aga-dedeta, -se za def-
teri-emina Kasim efendiju i to da je pisac. a na stranu to to je,
kako veli Aga-dede, volio i bio za njegova najsta-
rijeg sina doslovce navodi da je trajno bio pisac i vjet peru.
9) Narodna pjesma na jedan apostrofira os-
novna zanimanja pojedinih stanovnitva: su zemljorad-
ni ci (poturice, siJU I' lubcruce_, Jesu l' hode i7_0I1' kovaniuke, moremo
li meda nahoditi _?), l>ravoslavci (jesu I' vlake na planditu ov-
ce?c), dok se katoliCI bave poslovima li .okci
vodenice?_).
10) zna za bcgovsku porodicu koji su
imali poSjede u neposrednoj blizini Odaka, a odselili su u Tursku poslije
okupacije 1878. Nadodajmo da se iz samog prezimena ne moe
vati da li su eventualno potomci miralema Ibrahim bega
Fetihlije, odnosno da li su s poznata je stvar
da su pojedine grane dobivale nova prezimena po novim ro-

9
U doba Aga-dedeta, kako se vidi iz njegova spisa, veliku su
ulogu imali dervii. Sam Aga-dede, kao i nj egovi preci, bili su pn
stde tarikata (na jednom mjestu tvrdi, da su mu preci sedam ko-
ljena unazad bili mistici), pa s obzirom na prolost ove
porodice, podatak je i opetovano upozorava, da j e kod voj-
redova u Turskoj, poimenice pripadnost tarikatu
bila neto to se samo po sebi podrazumijevalo (u nas je na pove-
zanost redova s tarikatom ukazivao u svojim radovima
Aleksije Olesnicki). Aga-dede je pun potovanja prema svome du-
hovnom Hasan-efendiji, koji je pripadao Vmmi-Sinan-larikatu.
Hasan efendija je djelovao preko 50 godina u naim prekosavskim
krajevima; je iz Skoplja na Vardaru II i tu
se oenio i dulje boravio; onda je otiao u i nastanio se u
Memi Sahbegovoj tekiji. Zanimljiv je podatak, da je ovaj derviki
prvak sudjelovao II bitci pod Sigetom, pa i ovaj detalj
osnovanost mnogobrojnih refleksa koji se u naim narodnim
pjesmama o ulozi dervia u podsticanju na oduevljenje prilikom
ratovanja. Dalji ivotni put vodio je Hasan-efendiju u jednu tekiju
u Poegi, gdje ga je i Aga-dede i drugi privrenici iz bli-
ih i udaljenih mjesta. Tu je ovaj dervi i umro, a grob mu je, kako
navodi Aga-dede, postao stjecite naroda.
Jedan od manira pripadnika onovremenog bogatijeg drutva - a
to je vrijedilo kako za ranije tako i za poznije vrijeme - sastojao
se u otvaranju svojih domova - odaka gostima namjernicima-mu-
safirima, koji su tu nalazili besplatno prehranu i opskrbu
za konje; podizale su se i zgrade za musafire. zvane musa-
firhane. Aga-dede daje zanimljive o odaku miralema Ibra-
him-bega. Po gostoljublju je Ibrahim beg bio poznat u Bo-
sni. Tu se gostilo izabranim jelima i s bogatih
Ibrahim begovih Pila se i kahva (to je jedan od prvih spo-
mena kahve u naim krajevima), raspravljalo se o knjievnosti i mi-
filozofiji.
U je imao vie musafirhana uplivni defterdar emin
Kasim efendija:
Bio je uvijek osobno za trpezom,
I bogata i stranac se koristio njegovim jelom.
Dogodilo bi se ponekad da bi gost kasno stigao,
Ali bi uvijek naao ono to mu je
Isticao st: bogatstvom. pa je imao kamt:I1u kulu, brokatt:, srt:brt:nt:
rahtove.
se ogledalo II osnivanju vakufa. Aga-dede
daje podatke o bosanskom defterdaru Osman-efendiji, rodom iz Mo-
koji se s obzirom na brojnost uvakufljenih objekata moe II
neku ruku smatrati kao kasabe. Aga-dede kapa-
citira Osman efendiju, koji je o svom troku potpuno rekonstruirao
damiju u Jakeu.
lI
) Pa i sam Aga-dede, skromnih
od prodatog agaluka osnovao je jedan vakuf.
II) Ovaj Osman efendija je stradao negdje prije 1636. go-
dine, izJUbiv!i neduno glavu; pozvan je u Stambul na odgovornost po
denuncijaciji njegova pisara, kasnijeg defterdara Mahmuda, . rodom iz Ze-
nice. Upor. Kratka uputa u pro!lost B. i H. Sarajevo 1900, str.
70, bilj . 1.
10
v
Aga-dede je autor i jedne Osman ide. II kojoj, kao i
opjevava vojnu ekspediciju sultana Osmana II, kojoj je bila izlika
upadi kozaka II Tursku sredinom 1621. te pogibiju Osmana II. povo-
dom pobune II Stambulu, koja je uslijedila godinu dana
kasnije.
Cinjenica da su jedni te isti inspirirali jednog Dubrov-
pjesniku i jednog bosanskog Muslimana, Aga..ctede
ta, da im posvete svoje epove, neovisno od. neuporedivo pjes
sposobnosti odmah potrebu da se izvre

I jedan i drugi pjesnik dali su historijskim koje
su opjevali nemali to posebno vrijedi za koji je
tu vidio prelomni II odnosu snaga
drava nad muslimanskom Turskom.
jedan i drugi pisac polaze od polaznih po-
zicija. Nasuprot jako naglaenom religioznom i slaven-
sko-patriotskom raspoloenju Aga-d.ede je u turskoj dr-
avi, temeljenoj na principima respektiranja pravde i
drutvenih odnosa, vidio jedini ivotni okvir. Za razliku od Gundu-
koji je vie sklon Osmanu II. nego simpatije Aga-
-d.edeta su na strani
Opredjeljivanje za koji su - kako su pokazala upravo
zbivanja u doba Osmana ll. - predstavljali u neku ruku pro-
tuteu i korelaciju sultanskoj samovolj i, - jo je u ovo doba
jednu, u svojoj krajnjoj konzekvenci, destruktivnu crtu, ali je to
opredjeljivanje bez ikakve sumnje izraz takoder gotovo
da kaemo slavenskih patriotskih kompleksa. Sam je uostalom Gun-
upravo u . Osmanu (Pjevanje XX, stihovi 453-460) pjevao:
Ti naredi da od krstjana
sinovi se grabe mladi
i vojnica da su izabrana
oni kojim se car obgradi.
Ali Boja vlas velika
podigla se u sade
da taj sva kolika
na is toga cara pade.
Smatramo da se ne moe da stajanje na pozici-
jama - toliko fatalno II ivotu i razvoju bosanskih Muslimana II tur-
sko doba - ima i svojih izrazito nacionalnih aplikacija ba s obzirom
na slavensko porijeklo Prema tome, koliko god se lo na
prvi pogled moda teko prihvatljivo, razlika Gundu-
i Aga-d.edeta se svodi samo na religiozna gledanja, kr-
Weltanschauung, kojim je proet i islamski, kojim
je proet Aga-d.ede. Da ba u to doba u bosanskom muslimanskom
drutvu nisu nedostajala jako naglaena ira slavenska
pokazao je ogroman materijal iz arhiva, koji takve
ll) Dubrovnik za vreme Srpski knjievni glasnik. Be-
ograd. Nova serija LVI. br. 4. 16. februar 1939.
11
nesumnjivo dokumentira; te dragocjene materijale
su prezentirali Jorjo i Vuk Vinaver.LJ)
Islamizirani Slaveni - a tu se u prvom redu imaju ubrojati Bo-
njaci mLJslimani - ne svoje slavensko podrijetlo sma-
trali su Osmanlijsko carstvo jednom iznad nacionalnom dravnom kre-
acijom s islamom kao ideolokom platformom, pa su u toj i takvoj
dravi tada nalazili svoj ivotni okvir. I Agadede je duboko dravo-
tvoran, makar nigdje ne taji svoje neraspoloenje prema sultanu Os-
manu II. i simpatije prema pobunjenicima.
Njemu ne nedostaje ni najkonzekventnije raspoloe-
nje, pa to vie i povodom Osmana II. smatra da ga se
treba sjetiti Fatihom (Kur'anskom surom, koja se namjenjuje mrt-
vima). u crtanju karaktera Osmana II. ide dotle da ga smatra
nesposobnim, samosilnim i pohlepnim, pa ilustracije radi spomi-
nje da je i zlatne kandilje iz sultan Ahme-
dove damije. Kod Osmana, veli, nije bilo ni trunke pravednosti.
S druge strane je Aga-dede veliki poklonik sultana Mustafe, ko-
jega je - spominjemo kao paradoks - turska historiografija prog-
lasila suludim. Aga-dede ga uzdie gotovo do pijedestala.
On npr. nalazi da je 14-godinje izbivanje Mustafe u tamnici
da je dobio duhovnu snagu; on mu je veliki vladar, odnosno
veliki hAntI.
Aga-dede Je dosljedni konzervativac, pristaa starog reda koji je

Aga-dede je raspolagao obavjelenjima o pripremanim reforma-
ma (ne ulazimo ovdje u pitanje da li su te pripreme bile manje ili
vie realno zasnovane). Historijski je da je Osman II.
namjeravao refonnirati vojsku. Sultan je bio svjestan de-
kandencije. Kakav sam ja car, znao bi u vikati, koji
moram da podnosim drskost svojih robova. Samo daj rasipaj blago,
a oni u ratu da se biju, a u miru da mirujutI . Dakako:, govo-
rio bi mu veliki vezir Dilaver, nisi vie car, a ne moe ni biti dok ti
gospodare na istok i tamo sakupi oko Damaska Kurde:
40.000 njihove vrijedne vojske bil ti dosta jaka straa, a uz to neka
svaki beglerbeg u svojoj oblasti digne neto valjanih eto ti vojske,
kojoj nema ravne, a manje lo stajati, nego to te stoje
koje ne moe da zasiti. To se svidje Osmanu. Car sam glavom
u Damask - to je trebalo da ostane tajna - onamo boraviti
godinu dana, skupiti i uvjebati vojsku, a onda krenuti u Stambul,
da slomi i satare i spahije. li mu to za rukom. Osma-
!ijsko carstvo se vratiti svojoj staroj
Kao i i Aga-dede zna i za nagovjetaje o reorganiza-
ciji vojske, kao i za nagovjetaje o preseljenju sultanskog sjedita
iz Stambula u Damask, odnosno Misir.
Moe se da Aga-dede frapira svojom dobrom
o zbivanjima koja su prethodila Osmanovoj pogibiji,
n) V. Vinaver. Dubrovnik i Turska u XVIII veku. Beograd 1960.
14) J. W. Zinkeisen, Geschichte des osmanischen Reiches in Europa
III, 743-745.
12
kao i opisom same pogibije. pokazuje u nizu deta
lja, koji se mogu provjeriti suvremenim historijskim vrelima, da jc:
raspolagao sigurnim obavjetenjima iz prve ruke.
Ostaje otvoreno pitanje, kako je doao do svih tih informacija.
Valja u osvrtu na Aga-d.edetovu Osmanidu istaknuti
jednu crtu, a to je njegovo izrazito naglaeno - gotovo
bismo mogli upotrijebiti jzraz - raspoloenje.
Svijet mu je - veli za Osmana - bio malene i upadi su
sultanu samo bili izlika da zaratuje. Kada su pobunjenici stavili Os
mana u zatvor, Aga..dede zlurado iznosi refleksiju da su metnuli u
zatvor sultana Osmana, njega kome je svijet bio tijesan. Aga-d.ede
je zadovoljan time to su se pri kraju Osmanove vojne vojske
jedna drugoj prijazne pokazivale, a njega mnogo ne oduevljavaju
ni navodni uspjesi Bonjaka i ugarskih akindija u zemlji.e
U svome spjevu autor - na bosanske pisce Ha
sana Kafiju i Muhameda Prozorca, koji su posebno u svojim raspra
vama razmatrali principe kako se upravlja dravoml!) iz
nosi i neke koncepte u se sastoji mudrost. Posebno
su u ovom pogledu misli koje stavlja u usta pobjed
Mustafi koji se navodno sastao s poraenim Osmanom:
se nisi drao puta svojih
Vojsku si govorom
Carstva se dre snagom vojske,
To je pravac koji se pokazao pravilan od postanka svijeta.
Jaka vlast postaji s pravdom,
Pravdom se ovo carstvo.
Osmanovu odluku da zarati, Aga-d.ede nagla!ava kako sul
tan nikog nije sluao, mada su veziri nastojali da ga u tom
u rat sirotinja je i nasiljem joj uzimana hrana za voj-
sku, a zulum ne donosi vladaru i zulum nije u Boijoj
prirodi; vojska je, kako navodi, bila slabo snabdjevena (a to vrijedi
i za konje, koji su se i hranili); sultan nije konzultirao vje
take ni primio njihove savjete (pri tome Aga-dede, tacite ispoljava-
svoje porijeklo vjetinu
bega), nije ni vojnike i dopustio da se uvede
u praksu prodaja poloaja. U svemu ovome Aga-d.ede j e nalazio slabosti.
Slabosti su doista postojale jo i prije Osmanova doba i dobrim
dijelom se ticale ustrojstva drave, to Aga-dede nije zapaao, nala
slabosti samo u Osmanovoj
VI
za Aga dedu moemo, prema njegovu spjevu, tvrditi da je ne
samo prepisao i dopunio spjev zvani Diamalbnama.
O tome spjevu raspolaemo vrlo oskudnim podacima. Do nas
se nije ni jedan barem fragment toga spjeva. Nije nam poz-
nato iz dostupne literature nita o Df.amat;bnaml i njenom autoru,
pa se moramo na ono to o tom djelu kae Aga-d.ede.
I') Nizam ul alem. Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo
1919. - Minhagu-n-nizam fi dinil- islam od Muhameda Prozorca.
Prilozi za orijentalnu filologiju V, Sarajevo 1955.
13
Prije loga valja objasniti pojam Damasbname. To je
kovanica sastavljena od i name. Damasb je ime per-
zijske dok nama pismo, knjiga, pjesma i sl.
tako da bi ovaj naziv mogli prevesti kao Pjesma o Damasbu.
Aga-dede daje podatak da je Damasbnama, do koje je on doao,
pisana prije 96 godina, pa ako uzmemo da je Agadede pisao svoje
djelo 1622, Aga-dedetov original bio je pisan negdje oko 1526. godine.
Aga-dcdc je primjerak Ofamasbnamc dobio od miralema Ibra-
hi mbega iz Odaka u pljesnivom s tanju sa iskvaren im i
gotovo tekstom. Prema Aga-dedetu ni ono to je bilo
ljivo nije s obzirom na metriku zado\'olja\!alo. Aga-dede je djelo na
prepi sao, dodao pojedine kitice, crvenom tintom stavio nas love,
pa sc dak le radi o gotovo temelj itoj preradi.
Vjerojatno jc da jc primjerak od XVI. vijeka bio na
turs kom jeziku, no nije da se I'adilo i pe.r-
zijskom teks tu. Kao i mnoga pcrLij s ka djela Damasbnama
je mogla bit i prvo p"evedena na arapsk i, a onda na turski jezik.
VII
AUlograf Agadedetova spi sa nalazio sc kod Ibrahima
rodom iL Livna. Ja sam ga od nj ega prcuzeo i u mojoj kolekciji ru-
kopisa se sve do 1964. godine, kada sam ga 7..ajedno sa svojom
cjelokupnom bibliotekom ustupio Gazi-Husrev-begovoj biblioteci u
Sarajevu.
Cita\, nlkopis je bio rasut i izmijcan s drugim turskim rukopi-
snim tcks tovima. Pomnom rckons trukcijom dobio sam cjelinu, ito dio
gdje Agadede govori o svome i dio o Os manovoj tl"3gediji, ali
i u jednom i u drugom dijelu nedostaju neke stranice. Ovdje dajem
prijevod i jednog i drugog dijela.
Damasbnami ni sam naao nikakvog traga.
VIII
PRIJEVOD TEKSTOVA AGA-DEDE
Al
da piem historiju
j da je sredim u obliku knjige.
U k.nji zi (ovoj) da obrazloim s,'oje stanje
i dn opirnije govorim o
odakle tko mi je rod,
odakle mi je djed doao, tko mi je otac,
(i) da sc zna tko mi je (bio) ej h.
Bi potrebno da se i to obrazloi
i to da napiem u ovoj knjizi ,
s namjerom da steknem scv2ba.
Otac mi je dervikog reda,
i to mi je put da ga se sjetim,
(jer) ako da postane usta-majstor,
naprijed! Spomeni blagoslovom svog majstora.
Covjek treba da spomcnc oca i majku,
i treba ih sc dovom spomenuti.
14
Treba sc.: sjetiti vladara,
s molit\'om za njega, sjenu Boju.
Bote, daj duga ivota vladaru,
da s mnogo godi na provede
da pobijedi neprijat elje,
kad potegne sablju proliv neprijatelja!
Ocu i majci mi je naa dova,
neka im se s miluje na gospodar (Bog),
I neka je s to hiljada molitvi blaenom (ejhu),
koji nas je uputio u odredbe (ovoga) reda.
Nakana mi je da se u 0\'001 odjeljku upoznaju moj otac i
da obja"im odakle su mi doli pre tci:
lako je rod jednog korijena.
da objasni m odakle su mi pre tci.
Od sultana Mehmcda koji je osvojio Carigrad,
djedo"j su mi robovi.
Od toga doba se tako sve dosada
i idu naprijed kao robovi potomci.
Od mi nije nitko svrgavan:
bili su trajno stalc s lubenika.
Oni su bili lj udi
i ili su ka granici iz unutranjos ti zemlje.
Njih su is tllrili na gra nicu,
i za gedi kslubom odlazili na grani cu.
DobrotvQl' pos tavi u Sarajevu bijee
Gaz.i Husrcvbeg. Za njegova vremena,
on jc, osvoj ivi Dobor.
odredio vojnike i agu (starjei nu) im.
Izvadivi iz vojnike
iz unutranjos ti zemlje ih na granicu.
Iz Bugurdeien (Sabae), nj ih ljudi ,
izvadivi ih do"cde ih u laj mah.
Jedan od nji h djed mi, Muhjlldin sin Iljasav,
koji narodom zbog svog nastupa bijae hvaljen.
Ne bijae mi u rodu ni bingijena. bekrija.
U usla niStl uzeli nikada alkohola.
Bi li su mistici svih sedam
To sam svc svog oca ist raio,
a on pilao svog oca
i dobili su tc vijes ti jedan od drugoga.
Doavi sa vojnika iz Sapca.
Samo je on jedini ostao od svih pridolih.
Svj su se povratili naIrag.
(a) djed mi je ostao (posvet ivi) se svoj im
(pa) je uljanik veoma
(i) sudbina ga s (njima) s time zavarala (zanijela?).
Oca mi jc donio (kad mu je bilo) sedam godina.
i ovdje ga je i pisanju.
Osamdeset godina ivio mi je Olae u toj
Ondje ostavi pri,'czan za jedan zid.
.'
IS III '
, ,
,
'II,
Napokon je postao aga ove
i bio je u narodu poznat.
Dvadeset i Iri godine bio jc lama dizdar,
i napokon ga obori ",jccno stroj.
Umro je godine hiljadu devetnaeste.
Na kon(:u je smrt, ustrajnost s\"ijeta,
napokon i nas reda.
Boe! daj nam svima (Svoju) milost!
Mjesto mog je grad.Dobor,
tamo sam se rodio, u tom gradu odrastao.
Koliko su mi prilike dozvoljavale, sam realne nauke,
a nauku, znanost, kasnije.
je n.nma da se sami naobrazirno.
(a) to znamo, da svijetu dokaJ:cmo.
Kod (obitelji) sam Kur'an,
(i) sam malodobne.
Ovako sam prO'eo l'ie (dulje) \"remena,
(s<ll.nao) sam 0\'0 znanje.
U OVOM DIJELU SE NAPISA ONO STO TREBA
DA SE ZNA TKO MI JE SEJH-MAJSTOR
Bio sam zaljubljen II (derviki rcd) Ummi-Sinan
i traih i ,jeta (majstora):
doao je II ovaj kraj il' eher-Oski.iba,
i nastanio se II
Ocnhi sc ondje, dugo je vremena boravio
ponekad ondje, a ponekad se povukao u Osijek,
pa bi se ponovo odande iselio,
jer ie selidba za \'idovite sunnet.
Premjestio se u odatle uzevi put,
nastanio sc II tekiji Memiah begovoj
i postav.i dugo vremena eih onog kraja.
a to jc bilo prije osvojenja Sigeta.
Kad god bi se ratnici boriti
s neprijateljima, on bi prihvatio bajrak.
Zajedno su i.li pod Siget
i osobno su se borili tamo.
Oni bi osed/ali konja vrijedna
i (tako bi) ga ratnici odveli na bojgtc
i tu bi ih kih blagos'lovio
kada su doli u dodir s neprijateljem.
Svijetla obraza bio ,ic ud.ick
Gdje god bi ih cjh blagoslovio,
Zt\\'oJjcvi g,l Poeani
pozovu ga onamo u jednu tek iju,
r podigavi se iz preselio se u Poegu.
DOal'i tamo, ba\'io sc molitvom (blagoslovom)
Mnoge erbcine (kvartale) jc ondje proboravio.
a prijatelji bi mu dolazili iz udaljenih mjesta.
, ja bih o\'()m s\'etom,
On mc jc poducavao ovdje o telkinu propo,.jjedi.
l iskreno sam mu se predao na volju.
16
l sloga mi - iO je razumljivo razumu
Hasan mi je moj scjh.
pripade hidajet
(zastupstvO),
Polrao sam svoje !iL'e nogu,
Mnogo ,i.:: gouin:J H!i.iu ejilo\'sku rduznosl) II Poicgi.
a mnogl' su mu pdstalk(.' uolc uu s\ujill .i_etja,
PcdL'SL'I .lc godina OnO\Tl'ln.::no bio (.'jh
to u P'::l'uhu, Io II PO/L'[,!i,
i. napokon. konac }i\ota muk bio II POll'gi
Otiad,j odutle, ,.\Uzco j.:: mjcslo Lt \_kl:!l()SIi.
Grob mu k sll<,,'!.:isl,;" naroda:
dolar.niri.proJ<l/llki SL' onljL' nL' ZilUria\aju.
Nije od mene ustL'J;JU sroje naklonosti,
i ja sam SL' koristio nj.::gu\'oJ1l naklunocll.
Stigla mc jc n,jcgm'd p,tinja, 111'::111.' - hijL,unika.
Neka il' hiljade zah,;tla S\c\i.;nj.::m!
Uao Ll rcd il_ubranih en'na {('asnih ljudi u !'L'du)
i uspio uslanU\'iti !1l110!!l' tajnc mistike koje nbam pozn;\\-ao.
r.::doslijcd im.::na, L.lkvj su, l'[O \-iujdl.
s mirom sam \ouio tc\'llitk fubrcdi tl kojima s.:: H.'lil:u Boij ... ,
jcdilhln.L
potu :'.11ll pus[ao sagm'ornik ret!'l nauhrat.'nih,
sam d" od njih Ulmt.'nl bl,lgos!o\'
Svojt.'\'t'(.'111<.'1l0 ","oga o!';a Ju,>ufag..:, olloHcmenug l'jha,
bio sam priHi.llik.
I kada mi uta.:: ode s O\og s\,ijeta,
jwipadt.' mi sluzba - agaluk od njcga,
Tada je na Bosr1i bio pnu lbmhimhan.
Njegm'o. zapo\"i,kd \-rijedila .lc koliku i
Tc!iko jc hilo k nicmu pristupiti,
il kako .ll' (netku) moga{) dobil i i nam.i!.:i>lenk!
Ali ddtcr'l'min Kasim efclluij'l
i prij<Ltciji mi nastojahu, kao i on -
moju st\'ar sH>jim prijalL'ljilna.
A kakv nitko ll\.' naml'lnu na njih,
a i sam (Kasim dl'm1ija) od.:: pa;:'i Ill'koliko puta.
i Bug daue le mi paa s\'ri posao.
Paa ,jc uvaio nk!!u\"<.'! rl jed
i mene u[-ini s\'ojim t\c)l-adZijum (dn ga blago:.i\'liam),
O\'::ti prl'u7xiscni st<lnO\'ao jL' lj \ludri(-oj,
na[\ .iL' kuca bilu pokr:ti nk!!u\'ih blizu.
Kad ne bih s\'ake sedmke oti<lu mu, U\Tij.::uio bi sc,
rekavi mi: "Gdje si, ne dda;:' se,,?
Odi:ak (u\or) mu k bio da je sn:_ pjevalo.
tl dr-jao .il" l1l'koliko (mu,>afirhana).
Bio j.:: uvijek o'>obnn za Irp ... zom:
i bogata i stranac bi se koristio njcgm'im .Idom.
Dogodilo bi sc, ponekad, da bi gosl k<lsno stigao,
ali jc m'ijck naao ono "to mu jL' su(kno.
Imao je brojna z\'anja (polo/a IC).
mlloge cit!ukc. puno zasi,ianog (u':ijc\'aJ.
Volio ie goste i dcrviI.:,
rado\ aa bi :;'C uri ,kk ih gk-da
; rm'ma njihovim :.ta1cim<l oU':I\<lO im (:ast.
17
,I
A it! jako \"olio.
rero mu .lc bilo ilt'OI", bin il' pisa..:,
Dosta sposohan ul:cnjak i
SluIm mu jc bila na uI'oru.
Kada bi IllU fedri ua sluzi
I'l'Oma mnogim liudima udniu bi dobrotu.
Tko bi mu dusi\o. oli:,;to ic' \csC(J l na-;l1lijan.
Brojnim dobrol.1Jna l' nalu-anio
bilo na domu. bilo tl s/u!:ili.
S mnogo strana jc bla!!osiljan
i, prihvati Pltt Vk':nus(i (unu'ijcl.
)'IUj:l ic mulit va o\'a: da mu S\c\"isJ1ji
J;ldnc mjeslO II IlZvi.\cnom r;t ju.
A Iko O\'('i muju j molitvi rekne ."min.,.
n.:k;! mu SH'\'isnii budciam;H; da f!3 nci II I'a.l
umrlug Kasim dl.-'ndik, BOljeq vjcrr.iJ'3
jc na njega.
flol il radi proud "fatihu"
Tri nlu o,>lados!.'. TWj"t,u'iji Ahmctbc.l!.
Odn jc odlak on drao fprlU/.t.'uj sam,
i jt:r mu ,ic ou o,'a ust:llo S\t: g.OIO\o:
i slui:bt:. i ubilj;!. nt:krt:tnina.
\'rlo je '-idI pl!lU, j ris'le.
Kako god gospodst\o njemu pristoji.
\'do uguuan, doonx'udan i dubra ,rea.
I mu je sladak, hlago.
Tko mu \Jd lIcenjaka na razgo\'or
lajdi ponovo mu doc
Trairro su pred nUm knjigt',
\k:anija, gu\-or mu ,j..: mijck /) naucI.
PotPUIlO ,h: poprimio o(in n'll':in _
,\'akaga je on sHJjim hlagodatima hranio.
\:apredlJvrJ'k s d;ln;) na dan u Sa\Tl.'lbh'u.
Njq!U\'i hili su puni mudrosti.
Na bosanskol!l tlh'anu kod
Sl' u sluibi, lenicu oka _
Oduk mu, orobi haramija:
Sto n\' udnose, onu sn: popali.
On sc [ada nala/"';c II borbama,
na istom mjestu laje-dno sa _lo S\Ohl dva hrata.
Nitko ne moc procijeniti mu
j/gor.ie gOlu\'O osamdeset komada knjiga.
Sagorje kula i sn: bi u njoi,
samo k.mwni zidari kule.
Eto lako mu IgodiJa 0\"3 -tct;),
Da Bag dadne d .. ostanu g!a,c Idra\'C
nedostajati <;l'cbmi rahto"i, kuma.i.
Braca mu :\Iibeg I Hasanbeg
Svaki pojedini s dana na dan
n<,;ka mnogo nn O\'om sviletu poi:ive u bogatst\.u
i neka postignu ono ;10 god cle.
Osim Boga llitko 10 ne zna,
18
da li je opskrb" bija i.nwl njihovim glavama:
biii :m otisli na miesto opasno
i slrl1i su pnx! tupon: i puke.
Na ah:ljc je pucano iz topma i pusaka
i mnogo jc ,itCl.O\";l tamo budzato prodalo.
Neka je molit\"a s\"<lkog ovakvu.
Sto na glavu, nek dotle na materijalnu ;lclu.
Mnogi su od \dikaa II lom ratu.
puslali ehidi i na lom mjestu glave izgl1bili."')
Posladli njega kao zeta
Nije sc tlstczao d" ["mo t< .. tu
Saznalo se tko bili harnm1iic (h;'ljtiudJ
bar sc to iznadc.
Sto mu .it.' aka on [HUO urne.
ProklL'lnikt! stie kazna.
Neka Bog lbJno.: ua se sve pronat1i!
i da mu njego\' im<.:lak opet u ruk<.:- dotle
0\'0 sc zgodi. n",ku sc
II gouini ratovanja $uitana-Osmann.
OPIS KARAKTERA OSMA.N EFENDIJE,
BOSANSKOG DEFTERDARA
Kasim dendija mc posta\"io dizdar-agam.
Aga!uk nisam dugo zadrao,
godinu i po bio sam dizdar.
Ini grad (Dobor) S tim
Kasnije sam ga ipak ostavio.
Naumio bijah da radim to drugo.
Pruda\"i agal uk pretvorih ga u novac -
za duu sloga oca osomah zadui.binu.
U\"jctmah da mi djeca
Jasin. ajet pa
Zatim sam postao hatib (di.amije) II hkcu
i od le bogougodne sJu.be dobih sto je
po jednu aktu u cijelom.
Bio sam sedam godina imam i halib.
Jednu tijesnu damiju SlI bili seljaci napra\"iJi
od zemljom objijepili.
Druina (dcmat) mi ne mogae Slati II dj.amiju,
il uz Bajram. ni II sam harem damije,
Zimi. na snijegu. dh'mal mi napolju.
ostajnU bi vednom lamo.
Nastojao sam da se izgradi \"elika damija.
Pa sam se na mnoge ljude
S,c,-inji mi dade pt-ijale! ia - druga.
i tako jednog dana bosanski dc.fteruar.
*) Nedostaje jedan list, na kojem, se, da go,ori o po-
hari Odaka.
19
Osman efendija izjavi
i odmah izvadi novac i dade ga u gotovu.
Skupivi majstore ugovori h (sporazumjeh sc),
i se prihvatih izgradnje dto3mije.
On, Osman efendija, me je
mu je hajirl i molitva (doval.
Sagradih damiju, savrcno kako treba,
n mene je postavio damije,
dao mi je sinu slubu da poziva na sallu,
i to je zabiljeeno u beratu najprije.
za. imama, hatiba, muez.ina,
muarrira, kajjima i "aiza
odredi dunosti i ubiljei (ulufe).
Stekavi veliki se\'ab i dobro djelo,
upravo kad je sve bilo
i kad su mi dobro dole
II zbor i umijea se smutljivac.
da mti je njegova
Tube napravi, ne dade mira,
a natjera mc da 703 nevolju ostavim slube.
Neka mu ni jedan ne bude bez belaja!
I ovo, da objasnim neka se ovdje
Neka mu bijeda uvijek na glavu pada!
Smutljivci mene s\'rgnutim;
nitko to ne opravdanim.
Pri gradnji sam mnogo pocinio muke,
Zo'l.pclljane poslove rijeio sam i raspleo.
Smutljivcima koji bjehu uzrokom,
neka Bog dade Prm, ne najeli se hljeba,
Aga-dC'do! Ne prolei na govore,
kad si vidio da su smutJji,'ci potegli muku.
Nego zah\'alnost i priznanje S\'evinjem.
a Osman efendija molitvom
U S\'om rodnom kraju, u
mnogim su ljudima bile ispunjene elje kod njcga.
Susjede je on potivao,
a mnogima dao dobru slubu.
Nek se sl ide da ga poslue,
nj egov hljeb i nimel (blagodat)
Bog dade, on mu posao izvdii.
Mnogom je kod nj ega njegova elja iZVrena.
On je onaj koji je sagradio han u
(zatim) medresll i jo nekoli ko
Pa je njego\'o dobro djelo i mckteb-kola.
Svj i veliki i mali bili su mu dovadijc (blagosivljali ga),
S njim je dobila svoj sjaj.
jer dotada (do njega) nije bila nita.
Bosanskim \'ojnicima (kulovima) njiho\'e
pri dijeljenju nije uzimao nikakve pisarnine (pristojbe).
Pridoli defterdari su jeli i
pa su vojnicima kapale suze iz
a otkada je na Bosnu doao Osman efendija
20
bosanski vojnici su uivali, a i on.
Zadovoljavao se sa s\ojom
I svatko tko je doao, dobio je svoje to mu pripada:
prole 7.aostatke, sve prolaze.
I sad sc zaklinju njegovom glavom.
im 011 postavi u red
I to odgovara svim kulovima (bosanskim vojnicima).
Za njega sc mole svi
U dodir koji s njim.
Od svakog pojedinog dobio je blagosh' ljanje
blagosivljaju ga bogatai i siromasi.
da pribere dl"1.avnoj blagajni,
je da nije dobio scvabc (nagradu Svevinjeg).
To je sluba za islamsku vjeru,
to je ovozemno i .ajsko \"eliko bogatstvo.
Bez nitko ne moe granice,
jer ne moe opstojati bez opskrbe.
Oni koji su jamci za njegovo opskrbljivanje,
su od onih, koji nadzi ru granice.
Velikim se smatraju i oni
koji god se nalaze u toj slubi.
U ovu slubu i u ovaj (zanos) ljubav tko upadne.
nije ako prei\' i (ivot) Hidra.
Kod Boga je 0"0 veliko djelo -
svaki u7.ivi u s\"om zanimanju.
Oo sultanMustafe
je godine bio dehedar Bosne.
A kada jc zasjeo Mustafahan,
otada je (bosanska) blagajna bila pa prola.
Tko god na ovo moje blagosivljanje
rekne: _amine!
(na Sudnjem danu) neka Boji
MHjenik (Muhamed ResululIah) bude mu
zagovolTlik (kod Boga).
O ZULFIKARBEGU
Zulfikarbeg, znim knsnbe
Zulfikarbeg, g[nvni zaim,
otvorena mu je uvijek
Razmiljah da ga vidim,
konak mu je drugi han.
I otac mu je bio s nj ime.
goste je volio.
Postao sam Zulfikarbcgov,
neka je Bog uvijek zadOVOljan s njime!
Kad god bih doao, bi mi izraze (potovanja).
Premnogo sam uivao njegovih darova -
neka mu se ivot i bogatstvo!
To mi je uvijek elja pri svakoj molitvi:
Neka mu Bog dade da mu se ispune S\'e elje,
Neka mu bogatst vo proive njegova djeca,
a neka se Svevinji smiluje njegovu ocu
21
l amidi mu, ponosu vitezova.
O boe! odredi im da otprhnu u raj,
U raj. u zagrljaj rajskih dje\'ica!
POVOD PISANJA MIRALEMA IBRAHIMBEGA
I NJEGOVA STANJA
U knjigu napisanih uglednike i gospodu
da moju knjigu cijene.
Kad im knjiga dopadne, nek se razonode,
i nek znaju mnogo tota iz povijesti,
pa neka mc se trajno blagoslovom
mene, jednog siromaha,
skromnog s mnogo nedostataka.
U njihovo susjedstvo imam pristupa -
Svi pojedini iskazuju mi prijateljstvo,
i potovanje veliko, preko moje sposobnosti.
Za djecu sam isposlovao slube,
pa sam opl;krbljen bezbrino ivio.
Gdjekad bih kod sjedio, svoja pisanja,
a kada bih zaelio razonodu, putovanja, odlazio bih u etnju.
Fetihlija Miralem Ibrahim beg
izvor je dobrote, dareljivosti i
On je volio stale
i svakog pojedinog bi darivao poklonima.
Bio sam zarobljenik njegova prijateljstva.
I duom i srcem sam volio ovog viteza,
pohodio bih ga kad bi me pozvao,
a po gdjekad bih dolazio i bez tQga.
Nije mu u odaku nedostajalo gosta,
u svakom kutu bilo je puno gosta,
obilno ih gostio hranom.
Dolazili bi kako dervii tako i ugledniCi.
Imetak i bogatstvo mu je pritjecalo u odak.
maslo i med tekU su kao s neba da padaju.
Imao je dosta. k tome jo i zijamel,
u potpunosti bio se sredio i razgranao.
Upravo je est subaa koji su hodali,
a jo k tomu mnogo sluga i
Raja mu je sijala zemlju i kosila.
Bog je dao da jc on sve zgotovljeno jeo i pio.
k tome je on mnoge plodine prodavao,
ali novac nije vezao, nego bi sve u obilju troio.
Konji, i oprema potpuno izvanredna,
a stajahu vojnici (sluge) sklopljenih ruku.
Svatko ga priznaje zbog njegova odaka
jer mu u Bosni nema ravna.
Nek mu Bog njegov ivol i bogatstvo
s dana na dan i ugled.
S\'evinji mu je Bog odak uglednim -
elim da ga jo vie
Neka mu Svevinji pokloni sinove
i neka u bogatstvu svaki dugo proivi.
22
Vidio sam mnogo njegom pri,jatcljstva a darova-
Seka mu Bog da zamjenu sjutra (poslije
Gdje kod bi sc nala/ilo kakvo
dolazilo bi u odl.ak i u:li\'alo Ucla sc)
Jaka kahva, puni findiani,
bi se po srijedi a bi ih pile.
Knjigom sc je trajno zabavljao,
i sabirao bi one koji su obr3.lovani.
Svome ejhu je odavao pocast zatim,
ljubav i iskrenost su\'Bc.
Jednog dana utrpa mi u ruke neku knjigu.
!'Itari primjerak, ne wa joj se ni glava ni odlomci.
To je knjiga bila Dl.amasbnama,
a po pisana je bila prijt:! devcdeset i cst godina.
Pljcsna\a, pismo mnogo iskvan:no,
toliko islrta da jc gotovo
pisma bio je .kgrtski,
k tome mnogi slihO\i izali i7 metrike.
Nakana mu bijae da bude primjerak tisto napisan.
mi: .Napii (prepii) 0\'0 i dovedi u red_!
Sjedoh pisati, oaorivi teliri oka,
pa kao biser jedno 1:3 drugim nakitih
i jo k tome mnoge sam kitice sam dodao
pa ih poHh prite istakao, sadri:aj.
I njih sam cnenilom napisao, da bi bilo jasno,
da sc 7na, ta je smisao
S ljubavlju sam s\'aki momenat mlatio perom
i hvala Bogu kaJa do S\T{;dka.
Bilo je potrebno da joj napiem datum,
da sc l..Oa kada je pisana.
(Ostatak nedostaje ali listovi sadri:e pjevanje o "Rato-
vanju sultan Osmana i njegovoj sudbini .. ).
B)
Razmiljah i lastadoh, jer !>c u to vrijeme
zbilo kojeta iO je trebalo opisati.
Iste godine mnogo se /bilo,
mnoge tuge, ali i mnogo radosti.
Zasjede na prijestolje Mustafa han
poto jc taj sultan bio mnogo godina /at\'orcn.
Da sutinu opiem
i da tako s\'oju knjigu proirim jednim dodatkom.
POlO je sultan Mehmed bio umro
zapade sultanu Ahmedu kruna i prijestolje.
On je bio posta\io za sultana Mustafu krletku
u kojoj je tetrnaest ljela presjcciio.
Cclrnaest godina podnosio je ondje osamljenost
i na taj je zadobio duhovnu snagu.
Kada je sultanu Ahmedu smrtni
.. in mu nije narastao, bio ic mali.
23
!tta mu na giani.
prepusti bratu.
Tri mjesloca i ';est dana bio je sultan
I u njegom imc sc je hutba (molitva petkom)
A i f,,"rrnani !ote na njego\,o imc ildavali,
tO\"jeka, strahujuci mu na gla,-u.
(P07nata itreka _Na teJe dolaJi tCic..-)
bratka mu sullana
nl'nadno ustolite jednog dana.
On naredi ua strpaju u 7at\'or sultana Mustalu
dried da tome sultanu odgo\-ara ta ne\,olja.
UZROK VOJEVANJA NA POWSKU I POVOD
OSMANOVE POGIBIJE
Onog vremena kad J'asjL-de na prijestolje Osman
i kada .. c po njegO\'oj \'Olji vladalo,
bio je svjei: (mlad), a svijet mu bio malen (tijesan),
traZio je kakvu izliku da zaratuje.
JI poljske zemlje zalijetali .. u SI..' mnogi kOlaci
i s svojim plovili u dalekc k"ajeve;
hlamskc lemlje bi
pa je mnoga pokrajina bila
Sultan na Poljake naumi zarato'-ati
i ne bi od loga ga sprijl'i:ili.
VCliri su nasIojali da lO
jer \'ojna na Pol,jsku bila je lada leka.
U toj zemlji tcSko je manevri rali s ,oj .. kom,
u njoj nema ni (la konje), ni mesa ni hljeba.
bija"e prenijeli (\'ojnu) opskrbu,
a ni l..a konaka ne moze sc lama
Sultan Osman nikoga ne
(nego) lapo\'jedi da \9jska sakuplja.
U sedmic..:i jurje\'skog dana
iz Carigrada sultan Osman
i na \'odi Dunavu postavi mOM
sc osvctiti
\;a lemIju je namc!nuo tl'ke namctc
i mnogo opskrbe ULe nasiljem,
Car nijc imao ni jednog 'czira
ko;i bi imao iskustva i spretnosti,
Sirotinja je mnogo
(jer) dado!';e mnogo opskrbe i gOlo,"ine.
Nema ako u vladara dcSa\'aju nepravde,
a je na lom pUlu mnogo nepravdi,
Bog nije ladovoljan ako sc tini nr.:pravda,
KaJna za nr.:pra\'du je kratkotrajan i\'ol:
Niti mu poslu.i, a ni ivot,
na s\'ijetu mu oSIade samo pUSlo ime,
Sam ni jc znao kako trr.:ba da sc bori,
a od onih koji lO znaju nije primao savjete,
tome su
jer su, glavu razbijali.
S nijemom \'jdtina sc ne da iska7ali.
24
Ni vladar ne znae tc vjetine, II ni doglavnici.
Svi prijedlozi i protumjere bijahu
Nije se znalo kak\'og kralja ima kaurska zemlja
ni koji su kraljevi kaurskih zemalja dali u vojsci
imovini.
Mada je bio ,elik carcv tabor,
ne htjedoe sc.! bOI'iti ni ni spahije,
ne bjee nagrada ni
i sc ne davae ono to ih pripada.
Mnoge spahije rumelijskom vojskom
uputa le su sc katkada u borbu.
U mnogi od njih postadoe ehiti,
a mnogi ranjeni iz borbe.
Bezi i spahije se pokatkad
sobom kao ovnovi na trgu tukli.
se nisu htjeli boriti
ne dobivi dara i hljeba od cara.
Zbog oskudice hrane vojska je bila uznemirena.
Stajala je pred neprijateljem trideset i osam dana.
Mnogi je hranio konje (s drveta).
Da ne stie tatarski han
vjerojatno ne bi bilo izlaza (iz nevolje).
Tatari napravie pro\'alu II zemlju Poljsku.
Uzevi brojnu stoku ondje je prodavahU.
Pet puta po stotinu hiljada izvukoe zarobljenika, malih i
velikih.
Vie stotina hiljada bilo se sabralo nevjernika,
to pjeaka, to pukara i ostalih.
kralj bio je spreman na pomirenje.
Pojavi se tada varka.
Poljak je poslao s\'oju vojsku
i potpuno ispraznio svoje pokrajine.
Umjesto \'ojske zauzee oni mjesta.
O tome obavijestie aha i vezira.
A sad gleclaj ta mi suitan lada uradi -
odredi za erde!jskog kralja Bet[ena,
a bosanski obveznici i umirovljenici
te ugarske sposobne okindije bijahu da se
Mnoge provalc i naprave u zemlji
do iza gora.
Tamo je vie pula ila mnogo
pa izyukoe mnogo man'c, sto hiljada zarobljenika.
Betlenu.
Onaj tko bjee puki siromah ?aimao je mnogo imetka.
Cijela pokrajina iza u dubini osam milja
bi razorena, popaljena i poplijenjena.
se kraj bijae jako uznemirio,
sa se kraljem bijae udruio.
Na obje strane ustala je vojska.
zcmlia bila je puna akindija.
Da se opct vratimo carskoj (suJtanskoj) vojsci,
da vidimo ta se tamo zbiva.
25
I,
I '
I
.1
Neprijatelj, prestraen od Tatara
nastojae da zamoli mir.
Vojska se jedna s drugom
pomirljivom pokazivae
tako da svak svoj posao vrli.
da davati
i uz taj sporazum se
Kasnije se neprijatelj protivljae
davati. rekoe, zavjerie se.
Sam Osman dade vojsci privolu,
da se vojnici vrate
On sa svojim ode II Carigrad.
A sada sluaj ta sultan uradi s vojskom:
Vojsku svoju ne pozdravljae,
nili je lijepim govorom svakoga tjeio.
On se razbjesni na svoje
i uhvatio ga bijes za osvetom,
lato se II ratu nisu vie potrudili
pa neprijatelj osta na bojitu nesavladan.
Sloga htjede da svoju vojsku uniti.
_Nanovo popisati novu vojsku - tako je govorio.
Strast mu je nadvladala pamet.
Stare svoje borce nije uzimao u zatitu,
a one koji su imali pritubu nije nikako sasluavaa,
niti je nadzirao silnike.
U njega ne bjee ni trunke pravednosti,
pa je mnoge ljude stvorio sebi neprijateljem.
Bio je mnogo skJon krtosti,
i kad bi prosjak doao, ne bi dobio dara.
Bijae nakanio da na Cabu,
pokupivi svu carsku blagajnu.
Prijestolnicu je elio premjestiti II Egipat ili Damask -
dade da se o tome pronese glas unaron.
,.Rastjerat svoju Slaru vojsku
i sve im isprave na ognju spriti .
Smutnja mu bijae nakana.
Ne napokon o svome prijestolu,
zlato i srebro, gdje god je naao
i sve dragocijenosti uze i digne,
pa ta vie i na na uzglavlju niana
ruke je svoje pruio.
Napuni krinje i korpe,
vrijedne dragocijenosti sve uze i die.
I napokon je ruku digao
na zlatne kandiije u damiji.
Svrivi sve putne pripreme
naredi da mu carska pratnja u Uskudar.
Sutra kada klanjam dumu namaz
i uputim Bogu zahvalu i molitvu,
ne sc nimalo, odmah prelazim i idem .
Nije odredio zadrlavanje ni II Uskuda.ru.
Vojnicima onim od tridesete ulefe zapovijedi,
ne o njihovim prilikama.
26
Onaj kome je tO sve VOJSCI.
Svi rekoSe: .Sta ovaj sullan od nas?
Mi smo u mtu upali u mnoge dugO\'c
i s mnogo duga natili sc u svoje \ojarne.
Nije nam dunost da idemo na Cabu,
se ne bi protivili onome io smo
veli: _Kako bilo da bilo,
onaj vojnik koji mi je vjeran i me.
Koji pak meni ne nije moj vojnik,
a ja tu mjesto njega nekog drugog vojnika.
Polcc prenositi carske
pa se na taj pokazala odluka o sultanovu odlasku.
Sada pristupie sultanu s,i (rekavi):
_Nije dozvoljeno da ti na taj pUL.
Nije izaao nikakav zakon od tvoj ill
s kojim bi sc tvoje namjere slagale.
(Za to) dostave caru deciziju: .Ne idi!
se rnsrdi i podere deciz.iju.
tako, vojska se uzbuni
pa svi na noge, i malo i veliko.
Obavijestie se svi, kako siromani tako i bogati.
I tako sc svi skupe na jednom mjestu,
zatvorivi dumije i woje
i prih'atic u ruke svaki oruje.
Napravie zbor na kojem st\'ore
.Ako sultan eli da i dalje ostane na prijestolju,
neka one smutljivce, njih osam na broju,
dade da ih smaknemo i proJijemo krv.
Oni su ti koji su nagO\or;!.i sultana
da sc upropa!lti kruna i
Dilavcr paa, koji jc vcliki vezir,
a jcdan od njih je Husejn-paa,
od njih je Ahmed-paa
(Zato ne bi pobili smutljivce)?
Tu je i pa boslandi-paa,
i sultano\' hoda je svjetski smutlji'!3C,
a sin hodlin je sedmi.
On je kadija, "Ii zar mu pristaje zvanje kadije, -
to je Ilcdozreo
koji nije dostojan carigradskog kadije.
Osmi od njih je kizlar-aga,
podmukli carski izdajica, a buntovnik protiv Allaha.
Neka nam njih dade da ih
i da u isti mah vidimo kakav je grijeh,
dn nas car da uniti!
Sla su stari borci pogrijeili?
Sla mu je pa da popisuje no\'u VOjsku?
Zar je to padiahova pravda i savjest?
za popis \'ojske bio je odreden
stari Jusuf aga, jedan od notornih izdajica.
On je pripadao kizlaraginoj sviti,
od onih koji pripadaju baitadfijama: lO je jedan petljanac.
Bio je navodno zastupnik kizlar-age,
l\.Ji kojemu jc nedostajalo ulje.
27
II II
II
Poslao jc vojvoda Turkmena.
On je popisao brojne jedinice
i jo k tome dvije-tri hiljade konjanika,
sejmena jo vie negoli konjanika,
a i Turkmeni su s njime hodali.
S,"C mu je to navodno bio naredio suhan Osman.
Ferman je giasio da se popie i poalje
dvadeset do hiljada konjanika_
Ovoliko brojni konjanici i toliki sejmeni
uputie sc prema Stanbolu.
Jedva je ostalo tl'i do dana hoda
da sc priblie SIMbolu, tako znaj.
Povodom ove odluke sve
a i ejho\'e i dobre ljude
poslae u dvor padiahu.
Vojska jc stajala odgovor.
Oni Ll podnevno doba u saraj.
a tek u doba dobie "ijesti:
Padiah od onih zatraenih ne dade ni jednoga.
Ne pristade da se ivoti unitavaju .
Nek mi je vojska mirna j uljudna,
jer jc hiljad i vrana dovoljno jedan kamen.
Cuvi vojska ovaj odgovor
II saraj i otvore vrata,
a padiah sc premesti, otiavi II
Sluaj sada, ta vojska uradi:
Prvo sve istraie
da bi gdjegod ondje nali sultana Mustafu.
Vojska na jednog solufjiju
i spopadnu ga odmah s pitanjima
.Oaj nam djesti o sultanu Mustafi,
ti ostati glava na ramenu, tako da z.na.
sc prestrai za ivot svoj
i odmah im dade znak na jednu kulu.
Bio je u toj kuli ulaz duboko pod zemljom -
navodno arina II dubinu.
Bilo je iznutra iz saraja pristupiti u kulu,
zato se s vana uspnu na kulu,
s vrha probiju i malo razvale,
odsijeku uad od
i jednog od njih spuste oni ljudi,
jednog spahiju po imenu Sabana
koji nije imao straha i nc izusti\'i ni jedne
spuste ga na dno kule.
A mnogi su vani drlali kraj ueta.
dno kule,
odjednom u mraku vladara.
Ovom velikom vladaru, gladnom i bez mlijeka, ivot je visio o
dlaci.
Sultan upita: .Tko je taj koji mene trai?
Palim zbog dajte mi vode.-!
Jednu vode mu spustie.
28
Uslijed lova ga malo raspoloi e .
Sta tralite_, upita vladar,
oba\'ijl . .'stih! mc. Sto \am je namjera_?
Spahija mu tada u isti .. rete:
.Bogi mi, .. retna jc naa namjera!
Na.mjcro nam jc da tc pusta\"imo na prijesto
i na car)t\'u tebe Opel da "idimo-
Kraj njega <,u !.jcdilc cl"ijc d\'orkinjc.
U molitvi Gospodaru
i/vade ih odatle napuIje jednu po jednu.
Tada sc pu"a\'jctoHIC u daljim mjerama.
cara i<;poU pazuha
uvuku sa dna kult:'.
Na lo jJ'\ uku i Sahan-bcga.
Za pasom mu bija!ie hrana I..oju je sultan jeo:
Jedan crnog hljeba, koji je !milan jco. od kamentl,
j na jednoj kosti komad pljc,>ni,-a mesa.
Svelaa jc otrag i onu ha .. uru (prostirka od rogozne)
koja mu jc 'ilu):ila Ja postelju.
A lU jc bio i jedan pojas bijele boje.
prljal.', pljesni\', vrlo !>tar, od mnogo godina.
Na (earc\'oj) gla,i cma kusa opru7ena, brada narasla,
a crna. kau da je obojena.
Tako je bio blijed! S"i koji ga "idjel,e
_To jc drui!i il 7.emlje.
obr\"c jako crne, lice blijedo,
Sjaj lica (ooraJ.av3 u bistrini_,
il O\'aj vladar
,"cl kao na nebeskom svodu.
Oni koji gu \"idjcl,c po<,ta!l.c
Nitko nije imao snage a da nije proplakao.
Jcdni a drugi di)u ruke na molit\'u,
a jedni bacaju turbane u ..rak.
Nebeski ... c ispuni od uJ\'ika i galame.
Stite gla ... l.ah\"alnosti na s,'e stranc;
netko od r..ldusti :ovoje 7arobljcnikc,
netko nvdraganosli dijeli zlaIa i srebro.
U tai i carica majka
vojsci je darove inallrade.
Jl\adi\"Si kesa Ilatna i srebrCIlu novca
po "ojsei carica majka.
Jo se k tome
da je .iu,; \"i.:.e dobio duhome snage
O"aj "eliki \"lad3r, otkako jc u zatvor.
Sjela jc na serd)adu (tepih) ona carica
i odatle ... c nije micala.
I nije propustila ni jednog dana ni moli"u.
Pune teliri godine jc postila, o'>im na bajram.
Vladara odnesu pod kupolu,
svuku sa njcga onu jadnu odjecu
; obuku mu eUnike haljine.
I
29
Dovcdu ata, da bi ga posadili,
ali vidjee da se od slabosti ne moe na konju drati.
Lako su nali jedna kola
i posjednu sultana u kola.
Od njeg se nije rastajao nikako soluflija,
niti dvorkinje, ni majka sultanija.
Svi sa sultanom odmah u kola.
Kola su prihvatili Vojnici rukama i vukli,
i odvezli taj dan u stari saraj.
***
Cim jc vijest sultan Osman,
naime da jc Muslara han iz kule,
straJl mu odmah pade na duu.
Velikog vezira i kizlar..agu
dade kao il'(vu, da se odbije bijede.
Svezavi im ruke
poalje ih po jednom agi vojsci.
Poto ih jc aga in'eo izvan kapije,
_Ako su vam cilj ovi koje traite,
prokletnici, uzmite ih, car vam ih daje!
Ut, ta ste s lime dobili?
Cuvi vojska (ovaj) gadni govor
isti agi odsijeku glavu.
i kizlar-agu i veziru,
nc ive, u isti mah usmrte.
Opet suitan vidje da se vojska da smiri
i ne la to ni
Ovaj sc zbio osmoga (dana) mjeseca redcba
a bijae
Husejn-paa i sultan Osman
spasa, da se izbave bijede,
gledaj to njih dvojica poduzee:
Kuda da sc sklone i kamo da odu;
se trebalo vojske.
_Nama treba skloniti se u neki odak,
hajde da idemo do odaka!
Vjerojatno se oni k nama povratiti.
Ova im se nakana lImjesnom.
oni se smirie.
***
Vojska sc poboja za sultana (Mustafu) u starom saraju
pa razmislie i o tome
Opet smjestc u kola ovog vladara
s dvorkinjama i care\'om majkom
kao i onim soluflijom,
uzmu ih i odnesu s
Tako u odak
i smjestc ih u Orla damiju.
Tc je mnogo spahija vrilo strau
30
oruje II rukama i ne ga,
a II damiji unutra molio se veliki vladar.
Vele: nije ni zaspao ni iao spavati.
Neko bi vrijeme klanjao notne molitve,
n neko bi vrijeme molio, na nogama
II bogomolji ovoj.
U neko doba vojnicima pade na um
i govoriti: lIPostali smo nesmotreni:
Zato da ne pripazima na sultana Osmana?
nam, ako mu tO ne
Mogao bi ove na drugu stranu mora,
spasili se iz ovog grada i
a tamonja obala je njemu sklona.
Tko zna ta nam onda pasti aa glavu.
Mnogo biti neizvjesnosti i proljevanja krvi.
lli mi ili oni pobijedili.
Razmiljae vojska koja se tu naMa.
Bila je II strahu da ne upadne II kakvu varku.
Cuvi 0"0 sultan Mustafa
jednom umiri vojsku:
Nita se ne bojte, vet odmah lezite,
ali neka z.nate, u ranu zoru_!
Cuvi vojnici ovaj odgovor
svi spokojno zaspae.
Sultan Osman s Husejn-paom, za nevolju
preobukoe odijelo i u ranu zoru,
da lijeka svojoj neVOlji,
agi.
A da bi pridobili njegovu naklonost
donesoe mu pedeset hiljada dukata -
ako nije biJo vie, nije bilo manje.
Po pedeset dukata na svakog vojnika,
da bi se vojnici prevarili na ovaj dar.
Jo k tome po pet da ih
vojsci moje carsko pismo.d
Aga odmah ode vojnike
i kada je stao nogama na stepenicu,
u rukama carsko pismo
i rekavi im sadraj pisma,
objasni\'i dar i
vojnicima je napravio 7abul1u.
Dok je gO\'orio. prilikom izlaska na most damije,
odjedamput ga handar stie u lice.
Neki spahija, kraj njega,
udari ga h8ndarom i u obori
te se strovali s mosta na tle.
Vojnici ga sasjekoe na komade.
Odatle u agine saraje.
gdje Husejn-pau
pa ga ondje sasijeku na komade.
"lije mu bilo spasa.
11
II
II
Tu i sul tan Osmana,
koji se lu 7.3lekao, da bi spasio svoj ivot.
Naa\'i jednog konja, na njega uzjau cara
i sva vojska, svi kraj njega
On je dobacivao razne
.Zato ste na mene okrenuli lice?
U ovoj stvari nemam nikaha grijeha.
Bogu je poznato, On je moj svjedok.
Svome hodi sam vjerovao i II njega sc pouzdao,
mislio sam da mi jc prijatelj
i njegova sam sc savjclu uvijek drao,
a sada vidim na to sc sve svrilo.
Amanet mi je evo sada vama,
sluajte svi ove moje
Neka mi sudi na Sudnjem drulU,
ne uzimaj le mi krv na ovome svijetli.
Samo znam da mi je krv u hode,
Ako umrem, l.bog njegovect.
Govorio je, plakao i trao suze s
zakrenuvi gluvu na stranu od vojnika.
Povede ga pUl k Orta damiji.
Ondje skinue cara s konja.
Cim je on stao nogama
bacie na njega lasu od ueta.
Ali u laj momenat la sui lan Mustara han,
tako da je (Osman) bio za momenat spakn.
Tu se oba Olra sultana
i odmah razgo\'or.
Mustafa han govorae sul lanu Osmanu:
"Cudne su prilike nastale II dananje vrijeme:
Preokrenuo si zakone
postavio si druge zakone i izvrnuo.
SlO si traio dmga u vladanju?
Samo je jednom a ne dvojici,
zato sc nisi drao puta svojih
Vojsku si govOI'om
carstvo se dri snagom vojske.
To je pravac koji se od postanka svijeta pokazao pravilan.
Pravdom postaje jaka vlast,
pravdom se ovo carstvo".
Malo su posjedeti carevi.
a po lom su odnijeli sultana Osmana.
Metnue u zatvor, u Jedi kule, njega
sultana Osmana, kome je svijet bio tijesan.
Bijae naslao dan petak,
a lO je bi lo devetog redeba.
Da zasjedne (na prijestolje) Mustafa han
dolo je vrijeme, tako se svijet.
Ne bijae tada age,
a nikome nije uspjelo da dotada ostvari (U elju.
Zakon je da je aga
bio onaj koji je (po ceremonijalu) dovodio do prijestolja.
32
Jer tko se zgodi
On je laj koji lJ\odi u carstvo")
----------------
----------------
Ostala jc pakost Oavud-pa!Hna,
nije bio prijatelj suilan.()smana.
Kako je propustio iz ruku pogodnu priliku
postade vC/ir sultana Mustafe.
Kada su lU nor.: odnijeli sultana Osmana
uda\'iti ga dade II novom dvoru.
SUlradan u ga mau7.oleju
ukopue. kraj sultana Ahmeda.
Preivjelim zdravljem, a umrlim Boja milost!
To od Boga trali cio narod.
Neka mu dusu ra/.veseli.
Primao sam loga sultana.
Od Boga uviiek elim
da mu dui pripadne dio moje mo!in'c.
I tkogod ovoj mojoj molitvi rekne: Amin.
neka mu Svevinji dade mjesto II raju.
SultanOsmanovoj dui
draga srca Fatihu.
PolO se svrila tragedija sa sultan Osmanom,
u njega jc bi lo jo
s kapu-agam htjeli su da zbace i te
ne ostavivi nijednog od njih iva.
Vojska na neki to osjeti
pa uhvati kapu-agu i raznese ga na komade.
Kada je veliki vczir ovo vidio,
ostavi polokaj i pobjegnu, sklonivi sc na neko mjesto.
Vcz.irslvo skoro na
i nitko nijc imao elju da ga sc primi.
Biti vezir u 0\'0 bumo VJ"ijeme (bilo je teko):
onaj tko jI! silnik ovaj poloaj
Husejnpaa bijae stigao iz Egipta
i bija'e jedini r.'!spoloten za taj poloaj.
Njega zvabu Mcrre.
Vladar naredi i on se odmah uzdie za velikog vezira.
To je bila volja i vojske i vladara
da bi se i rasprila klika smutljivaea.
Tu je obavezu na sebe preuzeo Mcrrc
i izvrio je, bilo milom bilo silom.
Vojska jI! nala Davudpau
i se da ga smakne.
ali se suitan zauzeo za Da\uc!pau.
pa je ,'ojska udovoljila su!Lanu Mustafi
poklonivi sultanu njego\'u krv.
Na taj spasi on svoj .ivot
postade drugi ,Iadaruv vezir.
*) Ovdje u originalnom rukopisu nedostaje 2-3 lista.
33
II
,
I
II
Zna mu se mjesto pod carskim kubetom II sali.
Kako se lo zbilo Bog samo znade,
moda je bila i potvora na Davud-pau.
U ovom vremenu vezir je ipak Merre -
pod njegovom upravom izdaju se fermani.
Bog mu dade \'czirstvo i veliko vezirstvo.
Neka dugo ivi, ako bude vrio pravdu!
Pravedan vezir je neophodno potreban caru,
ali da mu bude svaka pravedna.
pamet se cijeni po mudrosti,
a knjiga je da je prenosi.
Ako vezir ne bude izvravao care\'c
sam sebe izvrgava opasnosti.
SUMMARY
The poet Agadede from Dobor grad about his homeland and
the death of Osman II.
The author of this work (now dead) Osman Asaf found
about 1938 in a collection of scattered aId manuscripts two poems,
[rom till then unknown Bosnian writer Aga-dede, a native o( Dobor
town near in Bosnian Posavina. The poems are from the
begining of the XVll e., written in Turkish. In the first song are
given the reflections upon the cultural and social relations in the
Bosnian settlements: Dobor grad, Jake, and Odak, in the
sccod Aga-dede describes the death of the Turkish sultan Osman IL.
whom [van a poet from Dubrovnik has in his verses im-
mortalizcd. In contrast to Aga-dede shows his undisquised
simpathyes for janissary rehels, among which there were many Bos
nians. Aga-dede had besides these two poems, rewritten the poem
Damazhnama (Damazb is a hero from Shah Nameh)
hut this work was not preserved. gives here the intro-
ductory e5sey and the transliteration of the mentioned two poems.
34
FeJzulah
Uvodne tesavufske interpretacije
Abdulaha Bonjaka
Prije ueset godina kad sc je raditi na osnivanju Instituta
za jugosla\"cnskc filolofije, profesor Ccdomil iz
Zagreba dao mi je sugestiju, da bi bilo dobro povezali h:lamski nc-
oplatonizam sa zapadnim. II naim krajc\"ima. Osobito jc
srodnost neoplatonske metafizike svjetlosti kod Franje (kra-
jem 16. sa Sejh Abdulaha (Bonjaka) koji mu
jc vremenski \'rlo blizak.
Franjo porijeklom iz Bosne, umro II
Rimu 1597. god., gajio jc filozofiju, pisao stihove, prevodio s
na latinski i ideje ncopiatoni7ma povezivao sa teologijom,
a Abdulah Bonjak iz okoline Livna, nepoznata porijekla, umro u
Konji 1644. god. gajio jc tcs3vvuf, pisao stihove, pre\'odio !) turskog
na arapski i ideje neopiatonizma susretao u tesan'ufu. O
se govori i u enciklopediji. dok su o Bonjaku pi-
sali Dr. Salvctbcg (Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH. Sara-
jevo, god XXIV/1912, str. 74-80) i Hadi Mehmed (Knjievni
rad Muslimana, Sarajevo, 1934. str. 29-31).
Dok hvali Bonjaka i ubraja ga u Han-
ga goto\'o kudi zbog pretjeranosti u tesa\'\"ufu.
Ne znamo kada je Abdulah ostavio Bosnu i kada je zavrio ko-
lovanje u Carigradu. 1593. god. odlazi na had2i1uk i boravi u Meki i
Medini, a 1594. god. kao ratnik (mudahid) u turskoj vojsci
protiv Rumuna u U je vidio na snu Muhameda (a.s.)
i s njime razgovarao. Taj san opisuje nam Bonjak u svome komen-
taru Fususul-Hikema. Ko pomaje tesavvuf taj razumjeti zalo jc
Bonjak, poslije povratka iz vojske. ostavio Carigrad, presao II Brusu
i stupio u red Bajrami. Sejh Hasan Kabaduz u Brusi mnogo je dje-
lo\"ao na daljnji razvoj njegove misli. Od njeg je dobio diplomu na
cjhluk. Bonjak je kasnije podue vremena boravio u Kairu i Da-
masku, 7.atim je jo jednom bio u Meki i Medini, i se nas-
tanio u Konji. gdje je i umro.
Radi svojih duhovnih inspiracija Bonjak je elio da boravi u
blizini Lcmnih ostataka Ibni Arcbije u Damasku i Dielaluddina Ru-
mije u Konji. To, Sto je da se ukopa u blizini Sadruddina
Konje\'ijc, Ibni Arcbije, ukazuje, da je Bonjakovu duhu j
prirodi bio blie Ibni Al'cbi, da je za njega primarna spoznaja (irfan).
Kod Di.etaluddina je primarna ljubav (ak).
35
Po vlastitoj oponJci uklesan mu je na nadgrobnom s pomeniku
(nianu) ovaj natpi s (tadh): .. Ovo j e grob s iroma nog Boijeg putnika
na zemlji, Abdulaha Bonjaka, Rumije, Bajramije. Ovaj kralki na 1-
pis pma nam obavjetenja: tesavvurs ko da je ivot na
zemlji kao vonja putnika u brodu, bosansko porij eklo (prezime),
pripadnost Evropskom tlu i pripadnost Bajra mijskom tarikatu.
l
)
18 Bonjakovih pisanih radova (za koje se zna) najpoz
natiji je Komnetar IbniArcbijina Fususul-Hikema pod naslovom: .. Ski-
danje duvaka s mlada boanskih objava na uzvienim stolicama mo-
mudrosti. Stampan je u Kairu u 2. s \'cska, mjeseca rebiul-
-cv\'ela 1290, hidrets ke godine (1873.-74.) u tampariji EI-Ami re. Ima
predgovor. u\'od, komenta r pomij can s tekstom i poema o sadri:aj u.
Na predgovora cit irana su tri KU1"ans ka ajeta (Xl : 120-121
i XII : 13) u kojima se govori da su obavijesti Pejgrambera is tine.
To je aluzija (jarel) ela je i Fususul-Hikem istinit. a prema tome i
komentar. zahvala Bogu j pozdrav Muhamedu (In"oka-
cija) je vrlo ki t njasto. s brojnim pojmovima i tenninima
iz tcsavvufa (ontologija , gnoseologija, nauka i religija). Na z.1Vret ku
pl'cdgovora Bonj ak se poziva na Hadis kudsi i daje ga II obradi, po
kojem je Bog bio skri vena riznica, volio da se zna o toj ri znici , s tvo-
rio svijet i pokazao se kroz njega, a z."tim s tvorio i darovao
mu sve potrebne snage, s posobnosti i podobnosti, da moe shvatiti
savrenstvo i Ijcpotu tog stvorenog svijeta i, to je jo vanije, savr
enst vo i Stvoritelja Boga, jednog jedinog, kome se sve ob-
7.3 Za razumijevanje moga komentara bilo je potrebno
uput s tvo, kae Bonjak, pa je tako nastao Uvod koji sadri 12 po-
glavlja.
Poglavlja s u ovako poredana: O Sejhu (Ibni Arcbiji), njegovu
pristaama i prot ivnici ma, O idejama, O s talnom postojanju,
O pet prisutnosti, O svemiru i O glasovima i O
pcjgamberima i svetim ljudima, O j asnom i skrh'enom znanju, O
stepeni ma ljubavi, Otarikat u, muridu i mUl'idu i O Muhamedovoj
su tini.
I. Bo njak vjeruje, da je Sejh Muhjiddin Ibni Arebi (1165- 1240)
pos lj ednji veliki cvlija (s\'cti u nizu duhovnih naslj ednika Mu-
hameda (a.s.). 0\'0 je vj erovanje sufija, dok racionalisti (mutekelli
mini) nisu toga mi ljcnja. Ima ih, koj i Scjhu pripi suju raskol. Bo'
njak je vrlo us tar u obrani Sejha, to mu zamj era, kako smo na
veli , i na Pris taa i protivnici Ibn j Arcbije pos toje i danas,
samo ne u irokim narodnim slojevima nego visoko obrazo-
vanim. Tako npr. pror. Ahmcd cr. Burek nije htio Ibni
Arebiju.
za nas u ovom sud o Ibni Arebiji nije od va-
nosti , pa se na ovoj zadrtl\fati , osim spomena pos tojanja
tri vrste znanja, i to: znanje koje je Bog objavio Muhamedu sa za
datkom da ga prenese ljudima, znanje koj e je dato Muha medu uz
I) U Staroj Gradikoj postojao je Gaibijin grob s turbctom s\'c do
svrctka Drugog svjetskog rala. Prema narodnoj t radici j i, Abdulah efe':l:
dija Bonjak je prozvan Gaibi .. Kad. je
pod kuburom (sarkorag) nisu mkakvl zemm os tacI. RchkvlJe IZ
tUI'beta prcncsene su u Bosansku Gradi ku, gdje sc i danas
36
zabranu da ga kae drugima, i znanje koje treba da ostane skriveno,
do momenta, da u svijetu ne zbrka. To je znanje o
- sudbina.
Radi obavijet enja da se Ibni Arebi uvijek b'1\'io
tesavvufom. U jednom s\'om napisu iz 632. (1234.-35.) god. kac da
je napisao 289 knjiga. Drugi kau da je napisao 500 djela. Najop-
senija su mu djela Mekanska Djelo je tampano i sluzi
kao tesav\!ufska enci klopedija. Veliki te[sir nije tampan. Znameni-
tiji radovi prirode su: .Boansko gdje
su prikazane sposobnosti u odnosu na svijet u kome ivi,
Poloaj zvijezda. gdje je opisan reim II tarikatu, . Poslanica o sa-
gdje su dale pouke muridu o ponaanju u izolaciji (halvet)
i .Zapadna Anka ptica .. o cvlijama. Posljednje njegovo djelo je Fu-
susul-I-l ikem .. koje j e ujedno i najpoznatije. Glavni razlog polemike
je po\'od pisanja Fususa, jer ga je napisao na zailljev Muhameda
(a.s.) put em sna (mubeire). Za mUlesavvifine san je dokaz, a z<'\
mutekelimine nije. l Bonjak je vidio na snu Muhameda (a.s.) kad
je p io u i to mu je potvrda i dokaz da je Sejh u pravu,
i da je on, Abdulah Bonja k, ovla teni nasljednik Muhamedov (a.s.)
u pitanjima vjel'c islama.
2. Idcj e o teoriji tesavvufskih spoznaja su ove: apsolutna skri-
\'enost (Gajbi mutlak), skrivenost identiteta (Gajbi Huvijj et),
(Latcajj un), pn'a (Teajjuni ewel), druga od-
(Tcajjun i s5ni), stepen maksimalne blizine (Mekami Ev-cdna),
prislItnos t skrivene jedinstvenosti (Maratibul-Amai), slupnji skrivene
Jcdinstvenosti (Maratibul-Amai), stupanj jedinstva (Mcrtebei Ehadijjet),
stupanj blizine d\'il luka (Mcrtebei Kabe-Kavsejn).
Apsolutna skrivenost ima dva dijela (sfere): i pl-va
je apsolutna skrivenost, savreno i uz-
viena od obiljeja, suda i bilo kakve spoznaje. Iz razloga to se druga
sfera naziva prva nazvali su prvu sferu
Apsolutna istina o postojanju i skrivenost
odnose sc na jedno isto i jedan isti bitak. Ovo je i
uzvieno od svega to nam um donese. Jedinstvo je i uzvi-
eno od svakog mnotva (kesre t) i nepotrebna su mu imena i atributi.
Boija imena su nestala (utopljena-istihlak) II ali ona nisu
On (Bog) je a ona (imena i atributi) nisu On
On (Bog, sam po sebi postoji (Sabit) i postavlja sve drugo
da postoji (Musbit). On je jedan, jedno jedino j edinstvo, apsolutno je-
dinstvo. On je istina (J-I akk). Apsolutno jedinstvo i Apsol utnu is-
tinu nije znati i shvatili bez pojava, na kojima se manifestira
da On postoji i postavlja sve drugo da postoj i.
S\'e to je postojalo (ajn) i to je nastalo (kevn) pojavljuje
se u mnogobrojnim i nijansama: boje, oblika i sastava,
sa oznakom i
U postojanju Apsolutnog isto su i bitak, dok u pos
tojanju drugog nije tako. Bitak, u postojanju drugog, je .oduvijek
poznato o tome u Boijem znanju_o To Bogu .. Pozna to. sufije nazi-
vaju Ajni Sabite . Mutckelimini ga nazivaju: Mahijjet, Malumi-Ma-
dum i Sej'i Sabit (Sto jest, Poznato stvar).
Postojanje drugog osim Boga (gajr) predstavlja sc ovako: Daro-
vane pojave, daJ-ivane od Dahova Milostivog, koji sc manifestiraju na
l\jni sabili. Ovo dariv:;tnje je dod:;ttak bitku.
37
Imena za Apsolutno (Esma i Zatijje) i glavni odnosi i veze
s (Nisebi AsJije) su neosvijetljena strana Prve odrc-

Prva je prva jasna kontura (mum taz) iz neod-
Ona je za imena. Unutranja strana ove Prve odre-
zove se EI-Amaa. Kontura kao da die. Dahovi su isti i zovu
se Dahovi Milostivog (En-Nefesur-Rahmanijju). Kontura je prisutna i
jasna, vidi se. Jedna je, stoga je i disanje jedno. U njoj su prisutna
s\'a imena i atributi. Stoga je Prva ujedno i prva stepe-
nica u nizu kasnijih pojava. U odnosu na Prva odre-
je jasna (Zahir), a u odnosu na kasnije pojave, Prva
je skrivena (Bat in). Na pilanje gdje je bio Stvoritelj prije
stvorenog svijeta, Muhamed a.s. je odgovorio: Bio je II
(EI-Amaa).
Prva ima dva dij ela, i to: nevidljivi i vidljivi (Batin
i Zahir). njih postoji stalna veza i odnos (Nisbet). Ta veza
je unutra nja strana (Boij eg) imena ,.Jasni. - (Ez-Zahiru)
u odnosu na Odravanje ovih veza
i Prve potpada pod djelovanje imena
(Bojeg) ,.EI-Damiu. to Koj i okuplja.. Veza je skrivena
i ne moe se raskinuti. Linija koja okuplja i povezuje zove se Gra-
nica odvajanja. To je brana da jedno ne prevladava drugo. Svojstva
Granice odvajanja su: mijeanje, ujedinjavanje i sjedinjavanje. Gra-
nica je zamiljena i pripada skrivenosti. Sve to odvaja, sud o nje-
mu je jasan, ali mu s uti na nije jasna. Poznato (Ajni Sa-
bite) nije jasno (Zahir).
l stalni odnos ima dva smjera: i skrivenost. Vid jas-
su obiljeja i (broj), a vid skrivenosti su
i unutranjost. Odnos odmjerava (regulira) i pretenost.
Odnos (nisbet) nema ni zamiljenog tijela, a nije bitak.
Bitak je ono to dva smjera i ima podobnost (kabil ijjet)
da okuplja. Ovo okupljanje je iz smjera Covjek koji
je kompletan (kamil) i usavren (ekmel) ima bitka koji je
dvaju smjerova.
Potpun je naj cj elovitiji uzorak okupljanja i pravednog
pojava manifestacije postojanja i po-
java manifestacije raznih imena. atributa i djelatnosti toga
Covjek je savren uzorak za te manifestacije. On je ogledalo na ko-
me se pokazuje mehanika robovanja i gospodovanja.
Bitak. u zove se El-Ama. To je stu-
panj je oznaka jedinstvo. U tom jedinstvu okupljena su sva
svojstva svakog: imena Refleksi i sudovi, atributi i njihova
svojstva i druge veze i odnosi to iz toga slijedi, prezenti-
raju se u slikama koje su zamiljene (makUl). To su Boanske slike
(Suveri lIahij.ie).
U zamilj enoj unutrini Prve postoji mnotvo raznih
odnosa. Brojnost mnotva ovih odnosa trai i zahtijeva i mnotvo
nosilaca tih odnosa. tj. trae tvar, materiju, svoju bit (Aj n). Jer, kad
se iz pojavila kontura Prve ona je i na
38
svojoj vanjtini i u svojoj unutrini nosila imena i slike s\jh stvari
i njihove odnose. Tu su bile okupljene sve po-
jave. Vanjska strana imena . Jasni zauzima i obuhvata slike i likove
svih imena s raznim atributima, u odnosima kojigod su
i koji, automatski, slijede jedan iz drugog (Et-Tevabiu vel-
-Levazimu).
Istinito (Hakk) jasno je (Zahir) samo po Sebi. On je Jasan
i Skri\'en i u (Huvez-Zahiru vel-Batinu). Razna imena
za i temeljni odnosi s postali su jasni s konturom Prve
On je Jasan i Skriven i u Prvoj Sva imena
i odnosi koji su u kon turi Prve imaj u svoj u
individualnu pojavu u krugu komura Druge
Drugu (Teajjuni sani) predstavljaju jedinice svakog
imena u nijansama veza i odnosa. Jedinice iz kruga Druge
nosti postaju jasne preko dva pravca (luka, kavsa, linije) i to: linija
nunosti (kavsi vudub) i linija (kavsi imkan) . Sve to
nuno slijedi iz svakog imena za kao njegova isti na, pripada
liniji nunosti. Sve to podnosi bitak, neposredno ili posred-
no, pripada liniji Ove dvije linij e, kao dva luka, stoj e
u vezi i odnosu, i ne mogu se ni predpostaviti jedan bez
drugog. I stina imena Koji okuplja (EI-O3miu), vezu i od-
nos linije nunosti i linije dri na okupu (Huvel-Damiu).
potpunog je dvije spome-
nute Unije (dva luka) . Zadatak mu je da okuplja reflekse ist ina nu-
nog djelovanja Boji h imena (vladanja) i reflekse podobnosti eleme-
nata, na kojima djeluju Istine imena, za svakoj mo-
varijanti (pokoravanje) . Vladanje (Rububijjet) i pokoravanje
(Ubudijjet) jesu dvije stvarnosti (istine). Covjek je taj koji obuhvata
te dvije istine i sve to ima u dva svijeta. On je taj gdje se
dva kraja i sastaju dva mora. Covjek je vidljiv sa dvije slike. Stu-
panj ovakvog okupljanja love se Mekami Kabe Kavsejn (St upanj od
dva luka).
Dah Milosti u unutrini srca Prve bio je ekstraktan
i vrlo skriven (upijen). I prije nego je Prva
Dah Milosti bio je u To je iz elifa (oblik
tanke crte) prije elifa. i crta su ista materija (Ajn). Dah
jeka koji die isto je to i on prije disanja. Prije Prve
nije bilo disanja. To je Stupanj jedinstva kad su u nes-
tali (menfij) svi odnosi i postojanja.
Lik (slika) Dahova Milostivog pojavio se iz srca Prve
i vezan je za srce; od njeg prima Stupnjevi skrivenosti Istine
ne mogu postati bez jednog stupnja Dah
jekov pojavljuje se iz unutrine samo posredstvom elifa.
Izgovaranje glasova nij e samo jednim glasom.
Daak Milostivog je s Prvom Covjekovi izgo-
vori postaju hemzeta. a hemze se izgovara iz srca
(unutrine grla). (Hemze je arapski poluglas u funkciji kratkog
vokala ili u funkciji za izgovor konsonanta). Elif je kao
jek, a hemze je kao srce. Hemze je Prva elifa. Lik elifa,
odnosno izgovor hemzeta, predstavljaju centar (izvor, srce) iz koga
drugi glasovi (slova) kod svojih izgovora dobivaju
39
Da!ak Milostivog u Prvoj ima svoju i fun
kciju veze i Za njih oba-
dvoje Dah Milostivog je ista stvar, jasna i skrivena. Sutina je skrivena
a je jasna. Covjekov dah, s hemzetom, prima i
nost i funkciju. Hemze ima svoj izgovor, to je njegova
a pomae i kod drugih izgovora, to je njegova funkcija.
Dah Milostivog crpi iz Prve
drugih slova (glasova) prua hemze. Hemze ima Daha
Milostivog u Prvoj Kroz Dahove Milostivog pojavljuju sc
slike iz Prve a kroz uporabu hemzeta pojavljuju se izgovo-
ri (govor).
Elif predstavlja sliku za skrivenost. On je atribut jedinstva
Dahova Milostivog (VahdanijjunNat). U liku eura okupljene su sve sli
ke i njihova imena, izvedena imena, slova i
I dobivaju preko dahova a dahovi pred-
stavljaj u jedinstvo.
Elif se nikad ne pokazuje u izgovoru (nema svog glasa) ali se
pokazuje u pismu. Lik elifa je predstava stepena jedinstva. U S\' ij elu
brojki (matematika) lik elifa jc znak jedinice == 1 Uedan).
Dahovi DilosI ivog iz srca Prve pokazuju se kao pojave
postojanja i pokloni deraljivosti, svjetlo u zrakama postoje
slike likova i sastojci likova koji treba da se pojave. U tim dahovima
postali su jasni (doli na vidjelo) i funkcioneri rada (Fail) i odgova-
e lementi predmeta rada (Kabil). Sve pojave Dahova Milostivog
evidentirane su i prezentirane u krunici Velike slike skrivenosti
(Ne'ci Amai Ekber). Velika slika skrivenosti postala je jasna (Za-
hir). Iz nje u tri pravca i pojavljuju se Dahovi Milostivog prema
gore, prema sredini j prema dolje, i oblikuju nove krugove. Sve to
je Failo: ulazi u gornju sliku, a sve IO je Kabile ulazi u donju sliku.
Gornja slika krunice zove se Skrivenost vladanja (Amai Rabb), a
donja slika krunice zove se Skrivenost robovanja (Amai Merbub).
Na ovaj pojavio se krug onoga ta ima da bude, Bivanje bez
procesa (Kevn) i krug onoga !to ima da se stvori, putem procesa
(Halk). Bivanja bez procesa (kevn) naziva se i Najvi!e perOe (Ka-
lemi E'ala).
Dahovi prema sredini povezuju i dre na okupu gornju i donju
sliku (malu krunicu). To j e brana, sredina, gdje se dodiruju i sa-
staju: jasno i skriveno, gornje i donje, nuno i i zove se
Berzah. Berzah nije izdvojen (mum taz) nego je kraj (vrh) sa vrpce
Jedinstva skupac (Dem' j Ehadijjet) i vrpce .Skupa istovjetnostic
(Ajni Dem'ijjet). Ziva slika iz srednje kruniee je normal-
no razvijen, potpuno pravilno odgojen, sposoban da dri na okupu,
a i odvaja, dva vrha od dviju vrpci. To je u punom
nju, lnsani Kami!.
3. Boija imena i atributi utonula su u lstinitog. Kao
takva ona su jedna ista bit (Ajn) u ali nisu U njihovu
postojanju i odnosima nema nikakve razlike, svi su jedna ista bit
(Ajn) . Ali, sva imena i atributi, kad se pojave, nose u sebi istu bit
sa svoj im karakternim razlikama. Te razlike su ujedno njihove od
like. To su najsvetiji darovi (Fejzi Akdes). Ti najsvetiji darovi
svijetle kao odsjev pojave postojanja Istinitog u bitku
slika i likova imena i atributa. Tome moe da posl ui kao primjer
40
jabuka: stablo, grane, cvjetovi, plodovi i sjemenke, imaju u
",ebi istu materiju. To je njihova ista bit (Ainl.
Svako ime i atribut jednog bitka, s odlikama I
razlikama, ima svoju i pojavu, s oznakama mjesta, vre-
mena i Iz te pojave Sveto darivanje (Fcjzi Mukaddes)
da se postojanje manifestira i u toj konkretnoj situaciji slike.
Naziv Sveto i Najsvetije darovanje (Fejzi Mukaddes i Fejzi Akdes)
naziva se stoga to su sva imena i svi atributi utopljeni u jo
u sferi
Imena mogu imati ui i iri i mogu se odnositi: na
na svojstvo i na djelo Ovo su Tri stupnja za imena (Me-
ratibi selasc). Svako imc ima svoju i zavrnu snagu
Sve to postoji nas, posredno ili neposredno, na neko
Boje imc. Fejzi Akdes i Fejzi Mukaddcs manifestira se uvijek i
svagdje. Toga je svjestan svaki sa je djelima zadovo-
ljan Stvoritelj.
Boja svojstva mogu biti: koja odlikuju i odgovaraj u, i ona
kojima se manjkavosti i nesavrenosti (Safati l'dabij je i Si-
fali Sclbijje). Grupu . Sedam imama ova Boja svojstva: ivi ,
zna, vidi, govori, sve svojom voljom i
tmena mogu imati apsolutno i relativno
Stvaranje (halikijjet) i davanje opskrbe (razzakijjct) predstavlaju
imena (svojstva) s relativnim
4. Bit koja postoji (A'jani Sabite) je naziv za slike imena i
svojstava u znanju Apsolutnog Takvim imenom nazivamo i bi-
tak u Boijem znanju. Prema tome . Bit koja postoj i moe
se posmatrati: kao bit u slikama i bitak u (da postoji). U
prvom je bit tijelo u kome je dua, a u drugom je
bitak dua koja je u tijelu. Bit ima svoju i pojavljuje se
kao Fejzi Akdes. Slike pojava i sve to im neposredno i po-
sredno slijedi pokazuju sc u vanjskom svijetu iz bitka kao Fejzi Mu-
kaddes. Bit nije napravljeno (Med'ul) i nije produkt koji se poka-
zuje u vanjskom svijetu. To su samo slike na vidljivoj povrini po-
javnog svijeta, smatra Bonjak.
S. Pet prisutnosti (Hazarati Hamse). Boja prisutnost (interven-
cija) nema kraja, ali se kroz Boj ih imena .Jasni. i .Skri-
vcni (Zah ir, Batin) manifestira: u Prvoj
Drugoj predodbenoj slici i prisutnoj slici. Sve
ove prisutnosti najbolje okuplja Stoga nazivaj u .Se-
sta prisutnost. Potpuni (Insani kamU) je najupotpunjeniji svi-
jet i najobuhvntnija prisutnost, kae Bonjak.
6. Svemir i Postojanje je samo jedno, ima svojI'. jas-
il to je svemir, svoju unutarnju (skrivenost) a to su imena, i
branu (Berzah) koja okuplja i razdvaja prvo dvoje. Ova brana je
kompletni Potpuni je ogledalo Bita Istine, dok su jas-
i skrivenost ogledalo jedno drugom.
Sve drugo, osim Boga, postoji Boga. drugog
samog bez Boga nema, ne postoji. Ovo dvoje ne mogu se sjediniti,
i ne postoji panteizam, tvrdi nam Bonjak.
Postoji Bogu, npr. u znanju. Covjek
'1Pr. moe znati globalno i u Covjekovoj dui npr. moe
41
Kalemi A'ala, Levhl Mahfuz, tijelo Arsu, dahovi Cursu l
Svako od spomenutih je kao ogledalo (slika u ogledalu) ma
kroskopska i mikroskopska. Samo moe okupili to je za
pisano u knjigama i to funkcionira u svemiru. Zato je i
,.Ko upozna sebe, Stvoritelja Boga. U Kur'anu je
,.Citaj svoju knjigu (sebe); dovoljno je da danas sam ti protiv sebe
(XVII: 14). im nae znakove u svemiru
i u samim njima, da se objasni njima, da je On zaista Istina
(XLI: 53). I, .ElifLaamM1im, ZalikelKitabu la rejbe Fihi, Huden
liIMultekine. Sifra: za za svemir, za a zatim kae:
To je knjiga u kojoj nema sumnje. Putokaz je bogobojaznim. (I I:
1-3). Ova tri ajeta slue Bonjaku kao dokaz
Brana mora nunosti (Bahri vudub) i mora
nosti (Bahvi imkan) je kompletan (potpuni More nuno-
sij su bo7.anska imena i stvoriteljske istine, a More s\d mo-
likovi materije u slikama. Covjeku koji je savren jednako su dos-
tupna obadva ova mora. Covjek koji ne postigne stupanj svoje pot
punosti i nije on predstavlja samo lik Ako nije
potpun (kamil), onda ne moe biti ni izvanredno savren (Ekmel).
Stoga ovakav ne moe biti pravilne orijentacije (ejh murid),
niti valjani nasljednik Pejgamberova pravca (halifa). Izvanredno sa
vren na stupnju Maksimalne blizine (Mekami EvEdna) je na-
sljednik Muhamedov (u odnosu na islam).
7. Slova i u izlaganju Bonjaka, mogu biti: boanstveni
i (nama dostupni). Boanstvena slova su i u
bili uz Apsolutno Mi ih nazivamo skrivenim (gajbi). Bog zna
kakva su, kao to zna npr. kompletnost stabla jabuke u sjemenkama
plodova. Bog zna sutinu slova i njihove zadatke, odnose
i poloaje. To su Skrivene (Kelimati gajbijje). Manifestacija
skrivenih slova (Hurufi gajbijje) i skrivenih (Kelimati gajbijje)
u pojavnom svijetu se nazivaju slova i
Skrivena slova u imaju svoju bit, ali nisu Mno-
gobrojna su i u pojavnom svijetu imaju faze oblika.
sjemnki i stablu. Skriveni harfovi su pojave kae
Bonjak.
8. Pejgamberi i Evlije. Vjerovjesnik je kome do-
nese objavu od Boga, da zna i da po tome postupa. Ta vijest je u
okviru zakona (eriata) prethodnog pejgamberaresula. Ovakav
zove se Nebijj (vjerovjesnik). Ako je vjerovjesniku da ob-
Javu kae lJudima, onda je on vJerovJesnik-poslanik (Resul). Prema
tome, objava bez obaveze za druge zove se Nubuvvet, a objava s
obavezom za druge zove se Risalet.
Nubbuvvet moe biti: skriveni i jasni Uavni). Skrivena objava
su vijesti o tajnama iz skrivenosti koje je dobio vjerovjesnik.
Javna objava moe biti: sa zakonima (Nubuvveti teri'ijje) i s
poukama (Nubuvveti ta'rifijje) . Zakon putem objave zove se eriat.
I objava s poukama dijeli se na dvoje: i spoznaje
neposredno od Stvoritelja (Rabba) i preko kojih se neto
saznaje (kef) ili doznaju skrivene tajne namijenjene evlijama. Ovo
su stupnjevi bliskosti (prijateljstva) Bogu i postiu se kao dar Boji.
Izvjesna osjetilna obavijetenost darovana je i ivotinjama, to
vidimo kod a nalazi se i u prirodi.
42
Seriat moe biti univerzalnog i lokalnog (specijalnog)
ja. Samo eriati nekih pejgambera bili su univerzalnog Iz-
vor svih eriata bio je jedan. Prema uvjetima ivota, sposobnosti do-
naroda i podobnostima, eriati su dopunjavani i obnavljani.
Muhamedov eriat je univer.l3lan i vrijedi za sva vremena. Ne
podlijee dopunama, ali se moe Boji poslanik sa e-
riatom je ujedno i evlija maksimalne blizine Bogu (spoznaje Boga).
Pejgamber sa eriatom je vii stupanj od pejgambera bez eriata.
Zavrna stepenica na ljestvici evJija je stepenica na ljestvici
pejgambera.
Evlije mogu biti: pokriveni i javni. Javne evlije se
dijele na dvije grupe: i specijalne evlije. I evlije se dije-
le u ove dvije grupe: pejgamberi od Adema do Muhameda, tarika t-
ski kutubi i druge evlije. U drugu grupu spadaju pojedinci koji su
vjerovali u jednog Boga jz prelaznih vremena kad nije bilo nekog
eriata. I posebne evlije dijelimo na dvoje: Muhamedovi nas ljednici
(ha life) koji striktno slijede pejgamberov pravac i tko ove strogo
slij edi, i drugo, terikatski prvaci, Evlije ne vide sebe
u odnosu na Stvoritelja. Najvii stupanj koji moe evlija je
stupanj dvaju lukova, a to je i stupanj potpunog To
je stupanj odmah uz Muhameda. Dok postoji svijet i posto-
i evlije. Kad Isapejgamber (Isus) opet na zemlju,
status evlije i Muhamedov eriat. On biti najsavreniji
nasljednik Muhamedo\' i s njime biti prekinut lanac evlija. Isu
sova primjena Muhamedova vjerozakona potvrda istini da je
Muhamed posljednji Boji poslanik.
Ibni Arebi je. u ovom posljednji evHja iz grupe Mu-
hamedovih nasljednika koji su poznavali skriveno znanje, kae nam
na Bonjak.
9. Okupljanje jasnog i skrivenog znanja. I stiniti (Bog) je ja-
san i skriven. se doznaje a skrivenost
Jasno znanje (limi Zahir) dijeli se na dvoje. Prvo, to odmah dozna-
jemo iz Kur'ana: eriatski propisi, vjerske pouke i islamsko vjero-
vanje. Ova znanja su po vrijednosti kao tijelo u odnosu na duu.
Drugo jasno znanj e je ono koje doznajemo preko vanjskih osjet ila :
vid, sluh, miris, okus i opip. Na gornja dva znanja nas Kur'an
im nae znakove u svemiru i u njima samim ...
Znakove iz svemira povezujemo sa znakovima koji se pojave u na
ma. Spajamo ih s naim unutranjim ivotom.
1 skriveno znanje (lima Batin) dijelimo na dvoje i to: znanje
koje crpimo iz unutrine teksta Kur'ana i znanje koje dobijemo preko
unutranjih osjetila. U prvom to je nauka o Bojem jedinslvu
(limi Tevhid). To su boanske tajne i skrivene istine i sutine. U
drugom to su: energija ivota, r3Lmilja-
nja u rcf1ksi due na srce, i To su nai unu-
tranji skriveni faktori. Oni su u nama, kae se u Kur'anu (ve fi
enrusihim .. . ).
odnos vanjskih i unutranjih znakova koji nam se
pokazuju je odnosu tijela i due. Unutranji znakovi su kao
dua II odnosu na vanjske znakove koji su kao tijelo. Dua se po-
kazuje tijelom (kroz tijelo), a i skriveno znanje je
zano) za vanjsko. Tijelo ne ivi bez due. stoga OI vanjsko znanje
43
nema pune afirmacije svoga ivota bez skrivenog znanja. Ono jc kao
njegova dua.
Covjck jc vrlo priklada n i pogodan uzorak na kOllle se repro-
duciraju vanjskih .i znako\'a Bojih. koji
ne poznaje oba ova znanja mje polpun (kompletan), Pristae Musa-
-Pcjgambera zapostavil i su duu, a pristae Isa Pcjgambcra bili su
zaposI3vili tijelo. Sl.oga je doao Muhamed i kazao kako sc i
njeguje zajedno dub i tijelo. Na ovaj Muhamedav zadatak
ova Iri ajeta iz Kur'ana: Treba dati svakoj stvari ono to je 7.a nju
s tvoreno, njih je brana da ne prelaze jedni druge i Dijelite
ono II smo vas na im z.ls tupnicima.
!)otpuni jc zaduen da pravilno rasporedi i odrava i po.-
trebe due i potrebe tijela, Bonjak.
10. Stupanj zaljubljenos ti (Meka mi mchabbet) jc najvie st:tnje,
pa tako i najvi i stupanj na ljestvici duhovnog uzdi:t.anja. Ljubav Boja
svugdjc dosce i svugdje se pojaVljuje. Ljubav je temclj postojanj a.
Sve Slo se pojavljuje u vi dljivom svijetu j c iz Boij e ljubavi. Ljubav
je Muhamedov stupanj . U Kur'anu je _Reci im, ako volite
Boga, s lijedit e mene; Bog vas voljcti . Slijedili Muhameda jc,
dakle, uvjet da Bog voli
Bog: je \Iolio da se zna o Njego\'om pa jc st vorio svijet.
Jz ljubavi jc stvoren svijet.
11. O tarika tu i izboru ej ha. Skrivena savrenstva ljepote iz
faze trebala su biti prikazana u vidljivom svijetu, pa
je Bog stvorio u naljepem skadu (ahseni tak-
vim) i najzbijenijem crteu (ahsani tersim), a L"l.tim ga bacio u naj-
ni e kal jue (csfcle sami n). U Kur'anu se kae: _Stvorili smo
jeka u na ljepem skladu i zatim smo ga bacili u najnie IlIzme,
osim onih koji vjeruju i rade dobra djela . (XCV: 4-6). Bilo je ne
minovno bacanje u najnie kande njego\'c prirode, zatim,
da postane uvjereni vjernik, da dobro i da postigne vie spoz
najeo Samo preko punih ljudskih sposobnosti st ie se do \iih spoz
naja, a samo potpuni moe sc do naj vieg stupnja du
hovne visine, to jest do stupnja Maksimalne blizine (Bogu). Taj us
pon zovemo Muhamedov poloaj (Meka mi Muhamedi). Uvjeti da se
uzdigne do o\'og stupnja jesu: srca, us temnjc i od po-
s tval'i , striktna primjena eriata i tarikata, potpuna iskre
nost i maks imalno 7..alaganj e u primjcni imperat iva Istinitog. Da se
u ovome uspij e treba kome je uzor duhovni nasljednik Mu
hamedov, a ovome, izravno Muhamed (a.s.). U svakom vremenu pos-
toji ovakav i zove se Kutbul-Aktab (Pol polova svijeta). Kutb
je kao srce, a ostale evlije i muridi su kao pojedi ni organi tijela.
Dio nije isto to i cjelina, nedostatnost nij e is to to i
pravi put. Murid koj i ima razbor i pravilnog o st u
pnjevima duhovnog napretka i uzdizanja, bez sumnje, moe
visoki s tupanj svog duhovnog i nema opasnosti da bude
zaveden, a time i II napretku. Zavedeni spoznati ist inu
i li en pravog duevnog uitka (zevk). Stoga je potrebno, da du-
hovni uzgajatclj (mur id) bude pravilno odgojen i orijentiran. Ne
potpuni ne moe biti (ejh) drugome, jer do;astao
tome zadatku. Ono to ni sam ne zna, ne moe III dru-
goga. Ko ne poznaje go\'or, kako prepoznati Sulejmana?!
(Sulejman Pcjgamber (Salamon) je pozna\'ao govor).
44
-
Pogreno je vjerovali da svaki murid i evlija mora uspje li u
odgajanju dnIgoga.
Murid treba da strogo slijedi ejha u izvravanju eriatskih du-
nosti. Muri d ne smije dopustiti da ga zavedu: imetak, porodica i
Murid treba da je vrlo iskren u odnosu s ljudima i pouzdan
u Stvoritelja. Kad u prevlada ljubav prema Bogu, srce mu
postane i sposobno da primi magnetiziranje i Bogu
(Dezbci-l1ahijje) . Oezba se ne moe doiviti sve dok u srcu ne prev
lada ljubav prema Bogu.
Ljude moemo podijeliti u tri grupe: i bliski.
(Ashabi Simal) su oni ljudi koji znaju samo za ovozemni
ivot, a prema drugom svijetu su nezainteresirani (gafil). Srca su
im kao u koricama (izolirani ). (Ashabi Jemin) su on i lju-
di, su srca vie oki-enula onom drugom svijetu, a ovdje se za
dovoljavaju s onim koliko im je dostatno za ivot (kHa!) . Bliski Bogu
(Mukarrebin) su Oil i ljudi koji vole Boga i ele Njegovo zadovoljs
tvo (Rizaluk). Oni sve iz ljubavi prema Bogu. Susl'cti s ovakvim
lj udima donose srclI mir i dovode do viih spozna nja. Blago ono
me ko vjeruje da ima ovakvih ljudi, makar ih i ne vidio. Mukarrebini
nam otvaraj u vidike iz faze skri venost i. Oni su spalili i potopil i u
svojim srcima S\' C poloaje, znakove i vanjske epitete za koje se bore
i nazovipobonjaci. Oni su skriveni pred kao
nevjesta pod duvakol1l, kae Bonjak.
12. Muhameda (a.s.). Sutina Muhamedova je skup svih
bO' . lO.skih imena. Taj skup je '-arite svjetla iz koga sij aj u zrake i
bacaju svjetlost na sve strane. To arite je postojalo prij e nego je
stvoren prvi na zemlji (Adem). Kad je Muhamed sve
zrake iz toga '-arita zasjale su u jednoj !arulj i, Muhamedovu tijelu.
Svje tlom iz te '..arulje obasjani su svi kutovi na obadva svijeta. S
Muhamedovim poslanstvom zavreno je slanje objave ljudima. Pre-
ko Muhameda su lj udskom rodu ove Kur'anske Oa-
nas sam vam vau vjeru do savrenstva izveo, time sam upotpunio
Svoje blagodati prema vama, i Moja je elja da vi prihvatite islam
kao svoju vjeru (Kur'an V:3) . Sadri..aj ovih Kur'anskih vrije-
dokle god postoji ovoj svijet.
Propisi iskazani u Kur'anu imaju trajnu vrijednost. Propast svi-
jeta nastupiti dok le god se bude slavilo isti nski Boj e I me -
Alah. Sve dotle, na zemlji biti vjerskih veli kana (evli ja, murida
i uleme). U jednom had isu koj i prenosi Halifa Omer. Muhamed a.s.
je rekao: Moj narod (umrnet) j e kao kia. ne zna se ili je bolj i po-
ili svretak kie.
UBonjakovu tesavvufskom uvodu od 12 poglavlja utkan je
i sadraj kako ejh Abdulah izraava svoj u osnovnu ideju
o bogu i istini, iz koji je namijenio filozo(jji u Indiji (Vi-
vekananda: the Cosmic Conscience, Prafulla Chan dra Das, Cuttak 1963.
_ utjecaji i interes za Indiju u jugoslavenskoj knjievnosti
i filozofiji. RAD JAZU knj. 350, Zagreb 1968. str 591-?99.)
bena analiza noeg uvoda i izvoda, ukaz':'Ju na dJe.lt.
razlike kod kao npr. I neoformlJe-
nost, istinska jedinstvenost i jednost i sl.
45
Sufije ne doputaju da su filozofi, j er oni polaze od istine, il
filozofi idu ka istini. Na istini oni se susretu, i tu istinu nam jed.
nako ili prenose i slikaju. Sejh Abdulah je slij edio Ibni Are-
biju, i nije bio pod utjecajem Platona i Pla ti na, ali su ideje koje
su istina istovjetno ili prikazivali. Tesavvuf je kao nebo o ko-
jem mnogo znamo, a li ipak ne sve. Uvijek sc na nebu otkriva nd.
to novo.
Idejno, metodologija tesavvufa je tarikat. Tarikat je
idejni sistem ivala zasnovan na eriat u, kako ga je shvatio
i primenjivao neki vjerski velikan. Takvi vjerski velikani bili su os
tarikala (pir). U pirovi su bili muftije svoga
vremena.
Serial, tarikat, marifet i hakikat su kruga
tesavvufske nauke. To je zakon, metod, spoznaj a i su tina. U slici,
oni se prispodabljaju j ajetu : lj uska, tanka opna, bjelance i umance.
Najpoznatiji tarika ti su: Kaderi , Rifai, Nakibendi, Mevlevi, Hal-
veti, Bajrami , Sazili, Bedevi, Bektai, Dessuki , Sadi i Sinfl ni. Tekij a je
osnovna institucija tarikata za njegovanj e i irenje prosvjete, nauke i
kulture. protkane po metodi tarika ta. Pri stae jed-
ne tekije su kao (ihvan). Na tekij e stoj i ej h. Pri staa
tarikata koj i je prihvatio obavezu (bej'at) zove su murid. a simpa-
tizer tarika ta koji nije pristupio u tarikat i dao obavezu zove se
muhibb.
Zikir se obavlj a poslije namaza. Pobone
pjesme u zikru mogu se izvodi ti i na narodnom jeziku. Stoga su
tekije u svoje vrijeme slavile i kao domovi kulture za mje-
sto. Manje tekije nazivane su Zavijec, a velike Asitanec. Hanikah
je tekija za spremanje ej hova.
Abdulah Bonjak je bio ej h Bajramijskog tarikata. U Bosni
ovaj tarikat nij e imao svoju tekiju.
46
SUMMA RY
Introductory . tesavvur. interpretations by Abdullah Botnjak
The introductory tcsavvuf. interpretation s of Abdullah Bonjak, as
described in essay, are the foundations of Islamic mysticism. I n
twelve items is presented the theory of mysticism and the order of
tarikah: (dervish sects). For his time Bonjak is original and prog-
ressive. The ideas of mysticism: as indefiniteness, the first and second
definiteness. are in the works of other mystics expressed as sepa-
rated conceptions, whi le Bonjak binds them up elastically. The
Exalted Devine Being (Za.tuhu Tcaia:) and everything except the Being
(Gajr) stand in nafrow connection. This connection exists through
the names and attributes of the Being. Everything exept the Being
is called . Gajre. The essence of Gajre is God's knowledge about
Gajr. Fejzi Akdes. is manifestation of existence of the Devine-Being
through the existence of everything except the Being - Gajr . Fejzi
Mukaddes. is the way by which Gajr. - everything except the
Being is manifested, through the names and characteristics of the De-
vine-Being. These are the Reflections of the Grace of God. The whole
Universe exists through these Reflections of the Grace of God.
The most perfect model which exists and lives in the Universe is man.
The top on the ladder of the human perfectness is to become a com-
plete man. (kamil). Climbing up the ladder is _tarikat . On this way
we are led by a teacher _ej h . The ascent on the top of the ladder
gives special satisfaction.
To follow Mohammed sincerely and consciously is the most sure
way to achieve a happy and contend life. The word of God-Koran,
the tradition of Muhammed-Hadis, and the way of Pir are the fo-
undations of tesavvuf (musticism). The ideas of neoplatonism can
be found in tesavvuf, because they are Truth (Hakk). The relationship
between neoplatonism and I slamic mysticism (tesavvuf) represent
this Truth. Always and everywhere the truth is Truth. Herefrom
the relationship between Franjo neopiatonic metaphysicai
light and Abdulah Bonjak's tesavvuf. metaphysical light, as is re-
ft:rt:u to by Prufessor Cedornil
47
48
SaUh Trako
Kronogrami sarajevskog muflije Muhamed
akir efendije
U prilici smo da obja"imo nekoliko kronograma koje je II 19.
ispjevao poznati saraje\'ski murtija Muhamed Sakir ef. Mu
(umro 1859. g.), povodom smrti znamenitijih svoga
vremena. Ovi kronogrami su zapisani u jednoj medmui (biljenici
na 1 75_78) koja se u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta
u Sarajevu (br. 4689). Biljenica je 1966. g. otkuplj ena od Mide Si-
iz Sarajeva. poslije smrt i njenog mua dr. pro-
fesora arapskog i perzijskog jezika na Katedri za orijentalne jezike
Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Iz raznovrsnog sadraja ove biljenice, gdje su najvie zastup-
ljene raznih autora pjesme sunjske sadrine dade se da
se radi o biljenici koja je nastala u dervi koj porodici Si-
na Oglavku kod Kiseljaka. Ne zna se ko je ove
biljenice, ali nema sumnje da je to neko od bliih potomaka poz-
natog ejha nakibendijske tekije na Oglavku, ejha Abdurrahmana
Sirri (u narodu prozvan i poznat kao Sejh Sikira, umro 1847. g.)
koji je u ovoj biljenici zastupljen sa devet svojih pjesama na tur-
skom i srpskohn'atskom jeziku od kojih ove posljednje i danas ui-
vaju veliku popularnost bosanskim Muslimanima. posebno mc-
onim koji inkliniraju tesavvufu (derviiuk. islamski misticizam).')
Nas ovdje poblie zanimaju pj esme, kronogra.mi je
autor Muhamed Sakir ef. iz Sarajeva. O njemu se dosada
znalo da je kao zauzimao poloaj sarajevskog muftije,
s malim prekidima od 1826--1855. g. Bio je i pjesnik, vrs-
tan u pjevanju kronograma. Kao pripadnik nakibendijskog dervi-
kog tarika ta ispjevao je vie hronograma povodom smrti znameni-
tijih ljudi svoga vremena, pripadnika nakibendijskog dervi-
kog reda.
2
) U gore spomenutoj medmu'i zabiljeeno je nekoliko Mu-
-) kolekcija knjiga danas je sastavni dio Gazi Husrev-
-begove biblioteke.
I. Uz ime Sejh Sirrije vezan je i nastanak tekije na Oglavku kod
Kiseljaka 19. te i popularnost nakibendij-
skog dervikog tarikata ne samo u centralnoj nego u cijeloj Bos-
ni pa i II Hercegovini gdje su sufijske ideje nailaz.ile na slab pri-
jem i odjek. Vie o ovom predmetu vidjeti: Dr. Tekije na
Oglavku, Kalendar Gajret za 1941. Sarajevo 1940., st.r. 42-51.
2. O MuhamedSakir ef. neto vie vid.: Sejh Sejfuddin Ke-
mura, Sarajevske muftije, Sarajevo 1916., str. 22-26; H. Mehmed Han-
49
I,
l '
l'
,
-1'1
"
kronograma koje ovdje donijeti II originalu i prije-
vodu, redom, jer nam oni predstavljaju kao
pjesnika, a uz to govore nam i o ljudima koje je kao
cijenio, !to da su svakako neto II i
kulturnom ivotu toga doba.
3
)
Nekoliko fetvi ndib muftija iz turske dobe, Kalendar Gajret,
1939. g., str. Mehmed Stari Alifakovac II Sara-
jevu, Nae starine VIII, Sarajevo 1962, str. 122.
3. Kronogrami II stihovima su se pisali a i danas se piu povodom ne-.
kog gradnje nekog objekta (da-
mije, mekteba, mosta, banje i sL), ili povodom smrti neke za-
slune osobe. ili prilikom nekog drugog znamenitijeg Baviti
se pisanjem kronograma II stihu nije bio niti je posao. Da bi
mogao u desetak stihova iznijeti najvanije o onome kome ili
je kronogram namijenjen, a uz to da na kraju u kronostihu izrazi i
datum se vrijednosti arapskih
slova, kako je to odavno uvedeno u praksu), da i taj stih
sadri neku lijepu misao, elju i sl., pjesnik je morao posjedovati i
roko obrazovanje i znanje te izvanredno vladati jezikom na kome
pjeva (u naem turski, arapski ili perzijski). Prije je i u naim
krajevima bilo vie takvih i tako sposobnih ljudi, jer je i ko-
lovanja to Od onih koji su u nedavnoj prolosti premi
nuli i koje smo mogli poznavati su: Scjh Sejfuddin Kemura (um
ro 14. IX 1917.), Muhamed Enveri (um. 21. II 1931.), Salih Sa
fvet (um. 1948.), Hadi Mujaga (um. 1959.). i
vim ljudima u naoj uoj domovini (Basni i Hercegovini) koji imaju
sposobnost da piu kronograme u stihovima danas su, koliko nam je
poznato, Muhamed iz koji je na arapskom jeziku is-
pjevao niz kronograma za novopodignute damije, i niane zna
menitijih ljudi kod nas, ostalih i tatih na nianima poznatog
naeg historika prof. Hamdije (preminuo 1959.
g. i pokopan na groblju Hendek u Sarajevu), i hafiz Kami!
imam Gazi Husrevbegove damije i mudevvid Gazi Husrevbegove med-
rese, koji je sa velikim uspjehom napisao vie kronograma u
stihu ljudima preminulim u nedavnoj prolosti.
50
Tdstovl kronop-ama
KRONOGRAM POVODOM SMRTI SEJH HUSEJNA
4. Da ne bi rad prostorno bio pravopisne greke
bilje!nice) nisu ovdje ispravljene. Na te greke je ukazano
samo jednim u zagradama.
51
,. ., ... .r-,
t! ....r=- \..;.,; .,r> r. J \
LS;' <'.:s- \ OJ
J""c", L - ot

U ,) <y u -'1' CS"":-'
u::-tf' ...:...1-.> \.: r V t'
Prijevod:
Car zemlje nauke, Sejh Husejn,
nevidljiva vojske Boje dobrote, Sejh HUSc:jn.
Izvor boanskog svjetla, majdan najvrednijeg bisera,
riznica blaga Boanskih tajni, Sejh Husejn.
Ukras prijestola nasljedstva, vrelo Boanskih tajni,
okrunjena glava prijestola careva velajeta, Sejh Husejn.
Krem sufija i savrlenih,
prvak. nakibendija, Sejh Husejn.
U hanikahu muHa Murada II Is tanbulu, drugog pira
nak!ibendija,
bio je posluitelj tog odabranog hanikaha, Sejb Husejn.
Poboni, svjetlo mjeseca II gradu
Hafiz Muhameda, Odgojenik ejha Sejh-Husejn.
Ugledni, II odabranoj druini bogougodnika,
Bonjak po porijklu i rodu, Sejh Husejn.
Konju, Bagdad, Buharu, Samarkand,
poput sunca, godina obilazio je Sejh Husejn.
U rodnom mjestu je i odgajao
jednu razumnu i bistru prirodu u ulozi pira, Sijh Husejn.
Iz njegova obilnog vrela pio je Sejh-Sirri Kevserc,
i potput Hidra postigao je ivot murida, Sejh Husejn.
Kada njegovom duhovnom djedu Bog:
Sakir sastavi potpuni tarihc odlaska Sejh Husejna.
Godina 1214.
vrijednost _gami 'i mugnic iz kronostiha iznosi
1214 (hidretskih godina), to da je Sejh Husejn umro 1799. g.
nove ere.
02
Da bi se ovaj kronogram mogao potpuno razumjeti, potrebno
je napomenuti Muftija je ovaj kronogram ispje-
vao povodom smrti Sejh-Husejna nakibendijske te-
kije u rodnom selu u dematu dva sata hoda
sjeverno od Fojnice. Sejh Husejn je ivio u 18. Nakon po.
kolovanja u Fojnici i Sarajevu otiao je u Inslanbul gdje je
UZ kolovanje i poznatu tekiju Muradiju. Tu ga je ejh
hafiz Muhamed uveo u naUibendijski derviki tarikat. Po nalogu svog
kjha, je obiao mnoge tekije Male Azije, Samarkanda i Bu
bare, a po povratku u rodne osnovao je u tom zabitnom
selu nakibendijsku tekiju, s namjerom da svoje gorotake krijepi
duhom islamskog misticizma. Nije proteklo mnogo vremena, a Sejh
Husejn je stekao veliku popularnost, ostalog i poznanstvo
kadije Muhamed ef. koji mu je povjerio na odgoj svoga
sina Abdurrahmana. Sejh Husejn je uveo u nakibendijski
derviki red i dao mu nadimak Sirri (Tajanstveni, Tajnoviti). Poto
se Sirrija oenio udovicom koja je posjedovala imanje na Oglavku,
!ejh Husejn mu naloi da tamo podigne tekiju II znak potovanja
prema jednom drugom ejh Husejnu koji je u vojsci osmanskog sul-
tana Mehmeda II Fatiha (vladao 1451-1481) kao heroj (ehid) pao
prilikom osvajanja Bosne (1463), u pohodu sa Milodrakog polja na
Kozograd na obranku Zec planine povi Fojnice. Abdurrahman Sirri
je izvrio nalog svoga Sejha, podigao na Oglavku tekiju i kao prvi
njen ejh, stekao veliku popularnost ne samo u centralnoj nego u
cijeloj Bosni, pa i u Hercegovini, gdje su sufijske ideje vrlo
teko prodirale. Njegovi sljedbenici (muridi) postali su i mnogi mo-
predstavnici vlasti i ljudi toga doba (kao to su: na sa
rajevski murtija Muhamed Sakir ef. (um. 1859), mostarski
muftija Mustafa ef. (um. 1847.), Ali Galib paa Riz
Husejn kapetan od Bosne i dr.). Po-
loaj ejha tekije ostao je sve do najnovijeg doba
potomcima ejha Sinije.
S
)
J'y l? t-:' '.;I, \ LS ..... ta
JJf.r"

Jr.
\; .. ' e .. oP)\.;"
.. f' (! ) r.> L..;... ..) \- .Hr"' -' ... f' . : \' I..A...
5. O ovom opirnije vidjeti Dr. Tekija na Oglavku,
Kalendar Gajret za 1941. god., Sarajevo 1940 . str. 42-51.
53
Prijevod:
Ibrahim. ejh kadi rij skog dervikog reda, poput svjetla
bijae evlija. poz.nat po lijepoj naravi.
Cim uzvieni poziv: ItVrati sel e, It Oa! e
Krene u a napusti prolazni svijet.
Sakir tarih o njegovu preseljenju. slovo Itbc
iz Itkutbe:
Neka mu raj bude naselje i neka mu na usluzi stoje rajske
djevice!
Drugi polustih stiha (kronostiha) zajedno sa
vrijednosti slova _be iz prvog polusliha daje hidretsku godinu 1257
(1841) . lj. tadh o snll ti ejha dervikog reda SejI! Tbra-
hima. OVdje treba primijetiti da je autor, sigurno obuzet traenjem
da bi izrazio godinu smrti, pogreno upotrijebio
It hadime je kao Ithadime tj. je sa slovom Itha.
umjes ti .hi. , jer upravo tako pogreno napisana u stihu daje elje-
ni larih.
KRONOGRAMI POVODOM SMRTI LEJLE, SEJH SIRIJINE ZENE
54
.,:.ll..; ti .J.-I: \ .J 'I}..H.>';'\.f J,
!JL...t, J' ..:;.;'i 1..S,.),b \ LS)')., ... Is-
t'" 1!1Zs' \
ll" ' - \.-. ' e : (' ,
.;.AJ "':'

,.i'
IY
. - " .
r..>.:.. IS'
tJ...-J-,1 r\..A.... <"sJU' .-":
.11 ' ,... '
..> ...s.)..J'.:- I..S \ LS f.'-- . -: po u
rt; '.!"':"LS-W",I
>-: u-: . .Il'
.ss . .)\:. (' k>' .. \

J;.> t/,;
t.:'1:. r ...
, LS.J..lw. '-";"; \
Prijevod:
vasione se na
njegova borba se odvija II znaku uzimanja dua preko jednog

II mjesecu SMeru i ugrabi onu . moju majku ..
dvanaestu u nedjelju, II dvanaest i po sati.
Kada jc Uzvinog: .Vroti se! .
odmah krenu preseli se poput
Bog joj je udijelio onu veliku sretu i
umrije tena onog bogougodnika, ejha Sirri uglednoga.
Rajsko naselje .Mc'va_ neka bude boravite .. mojoj majci.
jer neumoljivi handar joj iznenada ranu na jetri .
jedan, upotpunjen je datum (njene smrti), Saki re!
Ova sudbina (nebo, vasiona) me baci II vatru rastanka, a ja la
da radim!?
Drugi kronogram
Vinue se Saki re, larih:
Okrutna sudbina (nebo) je baci u raj _A' la. , a ja ta da radim I
Drugi kronogram
o njenom preseljenju Sakir tog tarih:
Ova sudbina nas baci u rastanak, a ja ta da
55
56
DRUGI KRONOGRAM POVODOM SMRTI LEJLE.
SEJH SIRIJINE ZENE
r ..:.'..>
t::i V (!) ..
4l.!... L1.f \...::... LS .,::.; "' JJ> .;
\-. ..,. \,( '-:' '-: \; 'o>
.J I \.Jj I ..I : ,c. '--
!.J.':' I <.Jo> \ \..
. . .

, . +:.J ul
." Y r
r \...: 'J.' tr---- . t:' \,; \.!.
'LU'

Prijevod:
Kreposne osobe, ejha Sirrije plemenitog ideraljivoga,
ena njegova Lejla, blaga;
U pobonosti i nema joj ravne:
uvijek je bila pred vratima Bojeg zadovoljstva.
Od Allaha stie poziv: .Vrati se!.
Ona najuljudnije .Orlazivam li se i pokoravam, Premudri!_
Ljudi su II dovi molili: .Na Boe,
uvedi je i olakaj joj ulazak II raj!.
Saki rc, tarih je: Kako lijep kraj (ivota)!
Neka se milost Plemenitog izlije na nju!
Iz ova dva hronograma Ispjevana povodom smrti Sejh Sirrijinc
lene doznaje se: da ju jc autor cijenio; on je na
dva mjesta naziva .svojom majkom_, smatra je zaslunom da ispje-
\a [ad h o njenoj smrti (i na turskom i na arapskom jeziku)_ Nada-
lje. II kronogramu na turskom .larih. tj. godinu njene smrti 1265
(1849. g. n. e.) iskazao jc sa tri kronostiha, a u onom na arapskom
iwosi taj .Iarih. i u prvom i II drugom polustihu kronost.iha. To
wc govori o njegovu velikom potovanju prema toj osobi kao i o
njegovoj veUkoj sposobnosti II ovom anru.
KRONOGRAM POVODOM SMRTI SALIH FERHADA
0..> J..J... .:J: .. t tL
o>':j Jv.-o';';.J.>
-. .1" -'>.r
l
uyo (l.-
I
I <....S..I"'-:> .:..J ._:.> 0I.; L

]-."..r; I... .> L J-. of-.' u ....... .:...:-
(I:'
(!
.> c.- r \,; .:r-=- \ \ J
t='L.'.}'\'!' rl.' t.'
0" \JI.r' t.J.J {' U-' \.> .1'.\ ...:...;. J
57
Prijevod:
Slavuj iz perivoja ljepote pjevao je u osami;
i sc odjek sudbina pretvori melodije u vapaj.
Edel je u svojoj ruci drao pripremljenu smrtnu
a Bog uputi Salih-Ferhadu: .Vrati se!.
S velikom odazva se sluga (Boji): .Odazivam ti se,
Boe!
I on bi udostojen Bojih Bog je tako odredio.
Neka ti bude boravi.te u raju lOAdn, a napitak voda .Kevserc,
rajske djevice i neka ti stoje na us luzi!
Tako svestran kome ravna nema,
nosi ime koje najboljeg pona!anja, najljep.c
Saki re, kada se doda .d od .dclal_ dobija se puni
tadh:
Neka je trajna milost Boja du.i Ferhada!
vrijednost slova kronosti ha, drugog polustiha
ovog kronostiha) zaj edno sa vrijedn os ti slova .d. daje
godinu 1270 (1853-54), lj. godinu smrti nekog Sali h
Ferhada kome je mu ftija posvetio ovaj kronogr am.
58
KRONOGRAM POVODOM SMRTI SALIHA RAGIBOVICA

cJK J U t.:..)1 o..) I..; '.J
... o\
o :.1.A <.S...\....7 o, \ o..): ".r Ur \
u- - .'
(' \ c -.-::
.... o ;",.Ll l lu":'.
<:-Ib
;5-.J Oj f <.r
:.!'\..!.U'>"l tN \ ..in..s-
- -
t."- \.. .. t,:'L
Prijevod:
Bog je stvorio njegovu narav kao dobrotu;
takav ugled i glas je uivao
Bio je potovani aga u eher-Sarajevu,
rodio se kada je sretna zvijezda bila u zenitu.
Bavio se trgovinom, a bio je uz to Sirriji sluga,
stajao je na slubi nakibendijskom tarika tu.
Kada mu od Boga bi _Vrati se! .. ,
II zoru zazvoni zvono za odlazak na putovanje.
Kada se dopuni s trideset dana, $akir _tarih:
Odlazi Salih, u moj raj!
vrijednost slova drugog polustiha dopunjena sa 30 iz
prvog polustiha kronostiha daje broj 1273, tj. hidrelsku godinu smrti
Salih-age sarajevskog trgovca, pripadnika nakibendij-
skog dervi kog reda, to odgovara 1856-57. g. n. e.
Muftija je umro, kako je poznato, ll. VII. 1859. g.
Povodom njegove smrti ispjevao je dva kronograma na turskom jeziku
pjesnik Fadil-paa

Prvi Monogram koji ovdje donosimo zabi-

ljeen je u gore navedenoj biljenici, a uklesan i na uz-
glavnom nianu (u haremu Hadijske damije LL Sarajevu).
Obadva kronograma, zabiljeena su u rukopisnom primjerku
Divana Fadilpae (str. 299) koji se u Orijentalnom
institutu u Sarajevu (br. 4520). Premda je prvi kronogram objavio
Sejh Sefuddin Kemura, ne ko je njegov autor, smatramo da
je mjesto da ih ovdje obadva zajedno s prijevodom donesemo.l)
6. Sarajevski kadija, zatim zapovjednik spahija i muselim, a uz to izvrs-
tan pjesnik (koji nam je ostavio _Divan.. pjesama u rukopisu) Fadil-
-paa sin Mustafe Nuruddina, je u Sarajevu 1808., a
umro u Turskoj 1893. god. O njemu neto vie vid.: Bonjaci
i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo 1912. str. J58.; Isti, Zna-
meniti Hrvati Bonjaci j Hercegovci u Turskoj carevini, Zagreb 1931.,
str. 50--51; Mehmed Stari A1ifakovac u Sarajevu, Nae
starine VIII, Sarajevo 1962., Str. 134, bilj. 47.
7. Vid.: Sejb Sejfuddin Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade
turske dobe, Glasnik Zemaljskog muzeja XXII, 1910, Sarajevo 1911, str.
109.
59
60
KRONOGRAM o SMRTI SARAJEVKSOG MUFTIJE,
PREMINULOG SAKIR EFENDIJE
Napisao Fadil paa
Lt .J-l-.)I
G ,) 'o> U-';' <.> \ '-' J .).", .0j <.s W ) 'o>
:J,.. fi u'.>.),
II l(, ..... ,) U '<..S >J.. I ...:. 'l>J.:;.. .;.. O .;
. - . .
j-!-o....s.>J.G OJ;-'


I,A':'" ...sj tl M' .
. y'"
"-: ...s.i.,:. (./L;:. \.lJ' U lOS '.r (" '.>

Prijevod:
Bijae muftija II Saraj-Bosni,
ostavi prolazni svijet, sebi mjesto II rajskom naselju.
Premda je doivio duboku starost onaj
rjeavao je teka pravna pitanja II svakoj grani bez
dvoumljenja.
I niko ne osta njemu ravan II ovom gradu,
jer je njegovoj osobi sposobnost bila od Boga data.
Veoma II poznavanju hadisa, fikha i tefsira,
bijae jedinstven i uivao je ugled kao Sejjid.
Fadil mu od srca potpuni tarih:
Neka je dvorac Adn trajno boravite Sakir-efendiji.
Godina 1275
Kronoslih iz gornjeg kronograrua daje 1275 (hidretsku) godinu
Ovaj kronogram je uklesan i na nianu muftije u haremu
(Hadijske) damije II Sarajevu. Pored gore navedenog
kronograma, je i brojem puni datum njegove smrt i: 10. zul
hideta 1275 (tj. Il. VI I. 1859). godine.
Pored gornjeg kronograma Fadil-paa je povodom
smrti ispjevao i drugi kronogram u kome je (u kronostihu) izrazio
. tarih na taj to je vrijednost samo slova
s E\'o i toga kronograma:')
DRUGI KRONOGRAM POVODOM SMRTI
SARAJEVSKOG MUFTIJE MUIDOVICA
CY L.-. ...,...:..; U.rt .:,\.; .:r <..$ '.r
- .-
0.>' '-'.>J...,.J.>.... <OJ W.:JJ...

L:. \ C..:I -,::' .:J I l ) ,s..:.:.. \ \ -'.r'>
t.> ... - \ Q ..u..'y U.'>" I \:,I.> "':'.1 ./
_. .. .' ..
0 IJ.i" (I.>
U J; ....
.11".f'o: ili \ '-: t..S'>':":' ' fl;...
'"'' Q
8. Oba ova kronagrama zapisana su i II rukopisDom primjerku Divana Fa-
koji se u rukopisnoj zbirci Orijentalnog in
stituta u Saraje\'U (br. 4520). Ovaj primjerak je prepisan rukom ka
ligra.fa Mehmeda Sevki iz Sarajeva koji ga je dovrio 18 dlumade II.
1296 (8. VI 1879.).
61
Prijevod:
2.alosti velike, biv.i muftija SarajBosne
ostavi prolazni svijet, preseli se u
BijaSe iZvor i savrSenstva, SlJeci.te teoloSkih znanosti,
ta je bez sumnje bila vrelo poezije i poetike.
dervi' kome u ovome gradu ne bija.e ravna;
ne bi bilo previ'c kad bi njegova familija i blinji bili
uplakani.
Bijedni Fadil _tarih slovima sa
Bog odredi raj boravi.tem Sakir crendiji.
Ako se sabere vrijednost (arapskih) slova sa
iz drugog polustiha posljednjeg stiha (to su slova: , f, n, j, j, q, j, b,.. t,
j, g) dobija se hidretska godina 1275.) tj. 1859. n. e.).
Zanimljivo je da muftija po svoj prilici, nije ostavio
ni jedan kronogram povodom smrti Sejh Sirrije. u ovoj
medmui zabiljeena su druga dva kronograma ispjevana povodom
tog Prvi kronogram je na turskom a iz pera pjes
nika sa pseudonimom Rizai o kome nemamo podataka. Drugi je
ispjevan na perzijskom jeziku od anonimnog pjesnika.
Premda ovi kronogrami ne od muftije mi
ih ovdje donijeti, jer biljee smrt popularnog SijhSirrije.
62
KRONOGRAM OD (PJESNIKA) RIZA'I
. '-

i.J: .. JJ !JJ"""
t!'h
1
:> :;
('
J..,' \...:..1..>.1
; : .. cJ.1... c-:.. ...:. 'JlU..r.
(".J;. rl'
Uf. Uf ";';';Y_l..Jf o.).),'.r .t;l"
-
- \ " . _..\ 1 L
; . (J\j""
_ J . . ..
\ .P: \ fi r-'
.)-,:,\


Prijevod:
Pravi istinske spoznaje, Sejh Sirri, stup vjere,
tarikat mu je nak.ibendijski. a ue mu je eriat.
Odazva se (pozivu): .Vrati se i (u raj)!_
otputova na ono mjesto gdje slue rajske ljepotice.
Savrenstva i _keramet_ (njegov) su se na sve strane svijeta,
dobri glas o njemu i njegovoj dereljivosli doprije do lndije
i Kine.
za bogougodnike nema straha niti !alosti.
Boe, nam njihov zagovor (efaat)!
Iz u njegovo je srce spominjalo Allaha.
O sufi (derviu), ako sumnja u to, onda pitaj onog
nerazdvojnog druga.
O njegovu preseljenju Riza'i potpuni tarih:
Umrije onaj vrh sljedbenik Muhamedovaostae tuni alcl
(derviU).
nRVCI KRONOCRAM O SMRTI SEm SIRRIJE
neka mu Uzvieni posveti njegovu tajnu!
u ; ...... \..:.. w lo> J' U '-tr. U I.> "i -:-J.i
l5ru.rt;=' l?>.A..s.U">: , ':;
\ \ I " I"" '., .11 "I '
-" ...... ..... .>
LS ........ WO .>.:..:. \... tf ... f \$0.1.,,1
' \ :\. ./.
- . , . --
U tG.J"u, ..
j.&. -' v=-- LS.>.r;.. )
.t.:-=";Y>-'-7..
lJ .) ,'; ,;...;;.. '-' ..l ..t. '.r \ .> j
r.r' 'l\s \-. :' e :-!. .'> '-::
.Jr (\-,J '-:' .. \ ... ... I."
-
63
I
Prijevod:
Stoer svih krajeva svijeta, ah duhovnih junaka,
Nakibendi Abdurrahman Sejh Sirn, Bosanac.
sjena Istine, kruna bogougodnika,
papagaj boanskih tajni kao to je bio pisac Mesnevije.
U planini istinske spoznaje bio je Feniks svoga vremena.
I siromah i bogata se ponosio Lim da mu poljubi stopu.
Kada je doivio godine, je poziv
i odazva se Bojoj naredbi, i ti no\'ost
koja se dogodi jedanaestu rebiuI aharu, nedjelje, u
satu.
Cuj puni tarih o tom: 1263. (godine).
Iz ovog kronograma (koj i je anonimni autor spjevao) na perzij-
skom jeziku, doznajemo potpuni datum smrti Sejh Sirrije
Taj datum pada 23. III 1847. god. po I saalejhisselamu.
Napominjemo da se u ovoj medmw nalaze zapisana jo dva
kronogr ama iz pera nekog pjesnika Sakira. Prvi je vezan za smrt
nakibcndijskog ej ha Neati Ali ef. iz 1282/ 1865-66. g., a drugi se
odnosi na smrt nekog Hamid ef. koj i je umro od kuge u ka-
sabi Visoko 1283/ 1866--67. g.
Kako se vidi, oba kronograma su napisana poslije smrti muftije
to da im je autor neki drugi pjesnik Sakir. Postoji
\"elika da se radi o Sejh Sirnjinu sinu Sakiru,
koji je dobro poznavao turski i perzijski jez.ik i koji je nas lijedio sta-
rijeg brata Abdulltifa na ejhovskom poloaju tekije. Ovaj
Sakir nam je ostavio i kronogram O gradnji Sejh-Sirrijina turbeta
(mauzoleja) koje je na Oglavku podigao Ali-paa Sto-

9. Vid ljcI i naveden u biljeci S.
64
SUMMARY
Chronograms by Muhammed Salli ef. poet from Sarajevo
ln this essay some chronograms in original and in prosaic transla-
tion writen by Muhammed Sakir ef. are presented. Muido-
was muhi in Sarajevo in the first half of 19 s. The death of some
distinguished men of that time Sarajevo, provoked Muhamed Sak ir
to write the chronograms. The intention of the author was
to throw light upon thc personality of this learned mufti from Sa-
rajevo and poet of chronograms. For writing chronograms in verses
author must have specific poetica1 skill and ability to give in several
vcrses the main characteristic features of the person to which the
chronogram is dedicated, or to describe some useful object and his
benefactor and moreover a chronogram should include a statement,
a fine idea, wish ect. and give the date of the event described. I II
thi s sever al chronograms, has shown himself as a ski llrul
poet and in his chronograms is preserved the memory on certain
persons of time which he appreciated and which playd
an important role in the public life of that time Sarajevo.
65
66
Kasim
Skriptorij U U XVI
Prije izuma tamparije ljudi su svugdje u sVijetu umnoavali
knjige i irili ih prepisivanjem (manuskripta). Zato je knjiga bila,
srazmjerno, u to vrijeme, rij etka i skupocjena. Otuda nam se
\' ao mali broj pisanih podataka, bilo knjiga ili dokumenata, iz vreo
mena stari h kultura. Moda bi se brojnost i raire nost knjige i bib
Iioteka, u to doba, mogla uzeti kao najbolj e mjerilo
kulturnog ivota i stupnja kulturne djelatnosti ljudi u njemu. Ako sa
tog stanovita bn.cimo pogled na brojno stanje rukopisnih knjiga i
biblioteka u islamskom svijetu, na islamske kulture, onda
dolazimo do da je kulturna djelatnost u tom
wijetu bila u prolosti vrlo iva i interes za knjigu veoma velik. Iz-
davanje knjiga u tom svijetu. iako je to bilo putem prepisivanja,
naglo se razvijalo. Islamske biblioteke u Spaniji, kao i one u dru-
gim centr ima islamskog svijeta, - Bagdadu, Kairu, Buhari, Semer
kandu, Istanbulu i drugim, - brojale se nekad na desetine, pa i
stotine hiljada svezaka raznih djela.
knj ie\"nost postojala je i cvala i kod nas u Bos
ni , jo za vrijeme kraljevstva, prije dolaska Turaka u ove krajeve.
Ta najstarija bosanska knjievnost sastojala se, uglav-
nom, od vjerskih knjiga, koje su prepisivane za mnoge crkve. Bilo
jc tu i apokrifa, i ne to sVjetovnih. knjiga. Centri prepisivanja i
vanja tih knjiga bili su, uglavnom, samostani i manastiri.
Dolaskom Turaka u Bosnu (1463.), ovdje se razvijati i
jedna nova, ili islamska kultura. Jedan veliki udio naeg na-
roda u Bosni i Hercegovini prihvatio j e tu kulturu i je razvi-
jati i njegovati kao svoj u. Tako, djela tnost kod nas do-
biva tada jo jedan novi smjer, or ijentalni.
Islamizacijom jednog dijela naeg naroda le njegovim usvaja-
njem arapske, odnosno islamske kulture, irilo se i kod nas arapsko
pismo, kao i knjiga pisana arapskim pismom i jezikom. Tako su
nai ljudi ubrzo pokazali iv interes za novom knjigom. Oni su ve-
liki broj knjiga donosili s Istoka, iz raznih centara, i jednim
dijelom su i sami pisali, a dijelom prepisivali za nae
potrebe. se mnogo prepisivalo u medresema, koje su kod
nas, u esnaestom i kasnije, u velikom broju otvarane. Mo-
e sc da su mnoge - ako ne svaka od lih medresa - bile u
neku ruku i kole, gdje su prepisivali knjige,
bar za svoje potrebe. Tako su kod nas u Bosni nastale brojne bibli-
oteke, privatne i javne (vakufske), kojima su se sluili mnogi nai
ljudi, eljni nauke.
67
Koliko se zna, najstarija medresa u Sarajevu je Firuz-begova
medresa (osnovana 1507.), za koju se smatra, da je imala i svoju
biblioteku. Ova medresa nalazila se u dijclu Sara-
jc\-a, u kvartu koji i danas, po toj medresi, nosi naziv Medreseta.
Jedna od najstarijih i takvih bibliOleka kod nas
je, svakako, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja je os-
nomna 1537. godine.
Mnogi ljudi koji su se bavili knjigom prepisivali su tada razna
djela za sebe osobno. za svoje potrebe. To je bio jedan pre-
no!enja knjige.
Drugi, irenja knjige je djelat-
nost kao posebno zanimanje nekih ljudi, koji su se bavili prepisi-
vanjem kao svojim stalnim zanatom, s kojim su svoj svag-
danji hljeb. Oni bi prepisivali po jcdno cijelo djelo, i kad
bi dovrili njegovo prepisivanje, prelazili bi na prcpisivanje nekog
drugog djela. Otuda nailazimo na rukopise, - makar oni
bili u vie svezaka, - koji su u cijelosti prepisani rukom istog pre-
Tako su kulturni polet i potranja za knjigom doveli do
\elikc djelatnosti i rasprostranjenosti mre-
e u to vrijeme. Ta djelatnost bila je i kod nas velika i
Kad su se pojavile tampane knjige, nai ljudi su i njih mar-
ljivo prikupljali. Stampa je u islamskom svijctu uvedena, srazmjer-
no, dosta kasno, XVIII-tog (1725), ali i poslije
toga \remena odralo se jo dugo prepisivanje, jer tampa nije mogla
zadovoljiti s\e potrebe za knjigom, zbog toga, to je njen
rad, u bio slabo razvijen i Pored malog broja
tamparija, u njima su se prvih dana tampale samo knjige odre-
sadraja, knjige koje tzv . nauke, a u te
su ubrajali nauku o jeziku i s\'c svjeto\'ne znanosti. Knjige vjer.
skog sadraja nisu dava ne u tampu. Neuki svijet naime, pa inedou
(hode), protivili su se u i davali su jak otpor
tampanju knjige. To je bilo, uglavnom, iz njihova pogre!nog vjers-
kog poimanja. Naime, prema starom muslimanskom shvalanju, nau
ka, pa i papir na kome se ona pie, je svetinja, koju valja potivali i
od svakog omalovaavanja. Proturanje papira, pisma i knjiga
(kitaba) kroz tamparske strojeve, smatrali su, da nije u skladu s
dunim pietctom prema toj svetinji, kad se radi o knjigama
vjerskog sadraja. S druge strane opet, govorili su, da je rad stro-
jeva nesiguran, pa mnoge tamparske greke dovesti do nesIgur-
nosti i iskrivljavanja u naukama i II knjigama. To se pak, rekli su,
ni pod koju cijenu ne smije dozvoliti, jer to bi bio grijeh. Da sc raz
biju takva pretjerivanja i sumnje, koje su dolazile iz nepozna-
vanja sutine i smisla za tampu, trebalo je dosta vremena i nasto-
janja. To se vidi po dodatku na prve tampane knjige
u Istanbulu iz godine 1728. jc o arapskom Slhah al-
-Gawharl, koji jc preveo na turski jezik Muhamcd b. Mustafa al-Wani
al-Wankoli, (umro 1000. 1591.). Na prvom mjestu donosena je cars
ka naredba (halti humajun). kojom se tampanje
djela. Naredba sc oslanja i poziva na rjeenje vrhovnog vjerskog
68
II Istanbulu Potom je navedeno i
no u kom sc kae, da je takvo knjiga korisno
i .pohvalno. Nakon toga je odtampana i jedna rasprava (risala)
pod .Wasilet aHibaa. o tampi. Raspravu je napisao os-
pn'e u Turskoj, Ibrahim Mute[erika. U raspravi
pisac dosta izlae vanost i mnoge prednosti tampe u
gledu il-enja knjige, a time i kulture. Rasprava je posluila kao
podloga i obrazloenje na\'edenom rjeenju ([etvi) vrhovnog vjer-
skog poglavara. Uz to su navedena jo miljenja i rjdenja mnogih
najglavnijih vjerSkih predstavnika Turske, u kojima oni, se
na raspravlI, iskazuju svoju saglasnost s iSlom i daju podr-
ku tampanju knjiga. Nakon svega toga prelo se na tampanje Van-
kolijina a poslije i drugih knjiga, onako kako smo to prije
rekli. Da bi se otklonili prigovori i sumnje tampe, u nave-
denoj carskoj naredbi se komisija .istinskih i
koja nadzirati tampanje knjiga i ruko-
voditi njim. Komisija ima dunost, da rukopis (origi-
nal), koji se daje u tampu i da obavlja korekturu tampanja. Ta
mjera opreza imala jc dobru posljedicu, jer su prve tampane knji-
ge u islamskom svijetu, u Istanbulu i Kairu, (tamparija BuJak),
najispravnije sve do danas. Nakon izvjesnog vremena, kad je tam-
pa razbila sumnje protivnika i dokazala svoju opravdanost i vrijed-
nost, su u islamskom svijetu nicati mnogobrojne tamparije,
koje su punim kapacitetom sve knjige, bez obzira na sa-
draj. dakle i vjerske. No ni do danas one nisu uspjele odtampati
ni sva djela iz knjinog fonda starih islamskih biblioteka,
razasutih irom svijeta, - kako smo to napomenUli. Zato sc prepi-
knjig\.! u i prutt:glu jo .ta dugu
nijeme. Tako kod nas imamo rukopisa, koji su nastali jo
kom XX vijeka.
mnogobrojnim rukopisima koje su ljudi prepisali
ovaj puta nau panju na sebe jedan rukopis iz
je prepis na poseban To je rukopis komentara, zvanog
Sadr a-Sari'a, s islamskog prava.
l
)
Primjerak tog komentara, o kome je ovdje prepisan je u

l) Djelo je najp01.natiji komentar znamenitom eriatsko-pravnom dje-
lu Vikaji (al-Wiqaya). Osnovno d;elo (Vikaje) napisao je Mahmud Ibn Sadr
a-Sari'a Stariji , umro oko 673/1274, a ovaj komentar napisao je 'Ubaidullah
b. Mas'ud zv. Sadr a-Sari'a umro 747/1346. Pisci su u bliim rodbin-
skim vezama, djed i unuk. pisac osnO\-nog djela napisao je isto za
svog unuka od Kad)e ovaj postao :t.namenit napisao
je komcntar Vikaji, koji Je popularno dobio naziv po imenu autora (Sadr
a-Sari'a). Komentar je, II s\'oje vrijeme, mnogo upotrebljavan u kolama
i krugovima irom islamskog svijeta.
2) Pored o\'og primjerka, jo se II Gazi Husrev-begovoj biblioteci
brojni rukopisni navedenog .to da sc I kod
nas to veliko pravno dJclo mnogo studiralo I da Je studij Islamskog prava
i kod nas bio nekada na visokom stupnju, jer se radilo po djelima od na-
vrijednosti. Ovaj komentar tampan je prvi put u Indiji
(Lokno?) godine 1278. po hidri (1861.). Djelo je kasnije doivjelo iz-
danja u Indiji i drugim 7cmljama.
69
'I
Prijepis su izradili nai i rasporedili ga u est
svezaka (v. brojeve inv. G.H.B. biblioteke: 142, 155-159).
prepisivanja je, sam po sebi, \"Coma intcresantan, koji
uz to - drlimo - moe posluiti kao istorijski dokaz poMojanja
organizovanog i rada kod nas u pro-
losti. Il. biljeaka u ovom rukopisu vidi se, naime, da je postojala,
u prvom redu, grupa organizovanih dobrotvora (vaki fa), koji su za-
i planskim nastojanjima pokretali rad na prepisivanju i
irenju knjiga, i koji su taj rad finansirali. U konkrctnom
kod prijcpisa navcdenog djela, dobrot\'ori sabrali
ekipu i svakom od njih dali u zadatak da prepiSe po je-
dan dio rukopisa za dobrotvora. Svaki
dobrotvor je onda svoj dio uvakufio i priloio za ovaj primjerak i
tako je nastalo kompletno izdanje ovog djela. Prcpisivanje, dakle,
jednog rukopisa obavio je broj organiziranih za raz-
liku od prakse, da jedan prepie cio jedan
primjerak nekog djela. Postojali su i korektori, koji su
cjelokupni rad kontrolirali i ispravljati, sravnjivanjem
s tekstom originala iz koga je vren prijepis. Na ovom prijepisu, vidi
se, radila je ekipa od 25 ljudi. Na taj prepisan je ovaj
primjerak, je prijepis dovren krajem mjeseca rebiul-evvela 996.
godine po Hid1.ri, ili 1587. n. e., - kako je to 7.abiljeeno rukom pre-
na kraju posljednjeg sveska.
Takav sistematskog ekipnog rada i prepIsivanja omogu-
da sc, za srazmjerno kratko vrijeme, dobije kompletan prijcpis
i djela i da se knjiga bre umnoi U doba kad nije bilo
tampc taj mctod rada je imao svoj veliki
To sve jo! bolje dokazuje da je u to vrijeme, dakle u esnaes-
tom bio uspostavljen i da je postojao Skriptorij za prepisi-
vanje, - tj. za umnoavanje i irenje k.njiga. Taj skriplorij imao je
i svoj sistcm rada i svoje kadrovc. Ne zaboravimo da je Fo-
u to vrijeme bila jcdan od glavnih centara kulturne djelatnosti
kod nas, - to pokazuje, ostalim, i postojanje ovake ustano-
ve u njoj.3)
Sada iznosimo glavne pojedinosti oko izrade ovog primjerka, a
to nam je jer su one zabiljeene na raznim mjestima u ru-
kopisu. Na taj dobiti bolji uvid u funkcioniranje skrip-
torija - o ovdje govorimo.
(vakifi), koji su pokrenuli i organizirali prepisivanje
ovog rukopisa, bili su, uglavnom, imami i ha tibi brojnih
damija, te jo neke hode i ugledni, Njihova su ime
na zabiljeena u rukopisu. Korekturu su obavljali: jedan sposobniji
imam za jedan svezak i jedan profesor medrese (muderis) za ostaje
sveske. Njihova imena su zabiljeena, - dok imena prepisi-
nisu navedena. osim ako su to bili sami dobrotvori, koji su, ujed-
no, oba\-iIi i ovaj prijepis. Da je tako stvarno bilo, bar u nekim slu
vidi se iz biljeaka.
3) U je lada - dakle osamdesetih godina esnaestog
-bilo, iO manjih IO deset damija, nekoliko mekleba i bar Jedna
medresa.
70
Sve biljeke u kojima su sadrani podaci o radu na ovom ru
kopisu stavio je glavni korektor, muderis Saban-cfendija. To je
niji koji je hin neko vrijeme i kadija. On u svojim biljeka
ma daje pokoju napomenu. Tako za se kae: _Ispra
vio prema svojoj Za rad jednog koji je na
pravio mnogo greaka navodi jednu arapsku poslovicu koja bi od
govarala naoj poslovici: _Ko krivu Drinu ispraviti?! c U jednoj
biljeci kae: .Nije kolacionirano, na osnovu povjerenja u sposobnost
.
Prepisao svojom rukom i uvakufio na uvaeni alim Hadi Omer. Nije
sravnjena sa originalom na osnovu povjerenja u ispravnost prcpisac
Uvakufio Mustara, sin Ferhadov
Sravnio sa originalom muderis Saban.
71
,.Prepis knjige
lo>
dovren je, Bojom krajem mjeseca
996 godine po Hldri" (1587 n. e.).
*
rebiul-evela
dobrotvora (vaki fa), i korektora, koji su
na izrad! (izdanju) ovog rukopisa, prema redu svezaka:
72
Svczak Va k r
II
Ibrahim Halifa.
imam damije
Scjh Piri
Ali Celebi. hatib
Alada damije
Nezir Kethoda
(Cehaja)
Ibrahim Celebi,
zvani Magribi,
imam, prepisao

Hadi Faik
III Husein Cehaja Zaim
Osman HaHfa,
muezin Hamza-
-begove damije;
Ibrahim HaJifa,
halib
damije;
Muhjiddin. hatib
Mcmiah-begovc
damije;
Ahmed Halifa, muczin
Memiah-bego\'c
damije
rv Mc\'lana Kara Bali
Husam Ha1ifa, imam
Hadi Sefcrove
damije
Mevlana Muslim b.,
prepisao
Ibrahim Halifa,
hatib Sultan Bajcz.id-
-hanovc damije
Korektor
Saban. mudcris
Fcrhad Halifa. imam
Saban. muderis
rbrnhim Celebi Saban, muderis
I Saban, muderis
I
Saban, muderis
I
Saban, muderis
Saban. mudcris
I
Saban, mudcris
Saban, mudcris
Saban, mudcris
Saban. rnuderis
Mevlana Muslim
73
Svezak Va k i f
V Mevlana Sinan Celebi
e-$ik.loi (iz Sik-
loa,
Hadi Ahmed

Selim CeJcbi el-Dindi Jusuf e-Sikloi
i Ahmed CeJebi b.
Hadi Il'jas
Korektor
Mevlana Mahmud b. Mahmud b. Hadi Saban, muderis
Hadi Bali, prepisao Bali

Vl Ali Celebi b. Muhamed
el-Emin
Mevlana Baba. Hasan,
prepisao
Mevlana Hadi Omer,
prepisao
Mustafa b. Ferhad
et-Travniki
(Travnjak)
Sahan, muderis
Mevlana Saban, muderis
Baba Hasan
Mcvlana Hadi Saban, muderis
Omer
Saban, muderis
Ovakav ekipnog rada - kao ovaj u - ma-
lo je poznat kod nas i u svijetu.
SUMMARY
The scriptorium in in XVI th century
Some people in Bosnia \Vere professional transcribers, Somentimes
they collectively copeid old books, by copying different parts of a
book separately and after the copying \vas finished the separated
parts of the book were binded into one book. Sush organized collec-
tive work was in practice in an important cultural centre in
lhe 16 th century Bosnia. A manuscript dealing with the I slamic law
under the title Sadr aSari:'a, cl commentary to the work al-Wiqaya,
gives evidence that in there was a group of benefactors who
subsidizcd the book copying. The benefactors hired a group of
copyists, each of them had to copy determined part of a book for a be-
nefactor. Each of the benefactors gave his contribution (vakuf) [or
the completed book. On the above menlioned manuscript worked 25
learned men. Among them there were some benefactors The copies
were corrested, the chief corrector was the dilligent professor (mu-
deris) Saban efendija Nevesinjac, a distinguished person in the field
of science and culture in Bosnia of that time. This manuscript was
fin ished in 996 A. H. (1587 A. D.).
The names of the benefactors and copysts and the judgement of
every part of lhe copied manuscript are noted down bu the chief
corrector muderis Saban efendija.
74
j
Ismet
Iluminirani r ukopisi II Ga:;.i Husrev-begovoj
biblioteci
Mnogobrojni kaligrarski ispisani i ukraeni islamski rukopisi ko-
ji su nam ostali u gO\lore o razvijenoj koj djelat-
nosti koja je doprla i do nas. Vjetina lijepog pisanja dostizala je nivo
umjetnosti, a i iJuminatori radili su svoj posao s velikom
ljubavlju i strpljenjem i stvarali djela puna mate u kojima pisana
i slikani ukras jedinstvenu cjelinu.
Tome je ila u prilog upolreba arapskog pisma, koje je pored
svoje funkciona lnosti imalo i dekorativni karakter. S obzirom na za-
branu prikazivanja ljudi i ivotinja ono se kod islamskih naroda i-
roko primjenjuje u dekorativne svrhe. Veoma adaptabilno, ono daje
vel ike za stilizaciju, dozvoljava iznalaenje novih formi i
raznovrsno komponiranje elem.ata na povrinama. Veliki
broj znakova ovog pisma ima svoje varijante koje se upotrebljavaju
na sredini jli na kraju a prema potrebi mogu se izdu-
ivati, pa je arapsko pismo pisano rukom vjetog kaligrafa dobivalo
jedan vizuelni ritam. Kod nekih njegO\'ih vrsta, a posebno
kod ncsha i sulusa, naknadnim upisivanjem znakova i
vokala s delikatno odmjerenim nagibom, postizala se jo zaokru-
enost kompozicije. Uzmemo li u obzir da je interpukcija koja je
prilikom pisanja kur'anskog teksta odvajala pojedine ajete bila u
obliku cvijeta, lista, ili slobodno zamiljenog geometrijskog
lika, bojom ili zlatom, a margina da je odvaja od teksta sa
dvije ili vie crnih, a i kojom zlatnom linijom, moe sc
da je i pogled na stranice rukopisa pruao poseban estetski
doivljaj.
U islamskim mkopisima posebna panja se poklanjala u n v a-
n i m a, koji predstavljaju ornamentalne figure na knjige ili
pojedinih njenih poglavlja. Nekad su unvani u vidu cr lea mu-
a u nekim mkopisima slikani su u bogatoj poli-
hrom noj tehnici j oivljeni upotrebom zlata. se na cen-
tralnom mjestu jednog takvog zaglavlja nalazi polje na kome je
posebnim dekorativnim pismom ispisan naslov poglavlja ili sure, uko-
liko se radi o rukopisu Kur'ana.
l
)
Kod kur'an skih rukopisa prve dvije stranice gotovo uvijek su
bogato iluminirane. Pisani tekst postavljen je na njima u vidu dip-
tiha, a dijelovi teksta uokvireni su posebnim a zat im
I. Zagorka Jane: Islamski rukopisi, Beograd 19S6, 14, IS.
75
ornamentalnim okvirima s kojih na margini izlaze nizovi stI-
li ziranih s listovima i cvjetovima. Na marginama nekih stra-
nica nalaze se lijepo rozete s izduenjima. Njihova je s\'rha
da pojedine dijelove (dU2ove) ili da upozore na mjesta za
seddu.
J
)
Ukrasni motivi na koje nailazimo u islamskim rukopisima
no se na elemente geometrijske i vegetabiIne stilizacije,
a odlikuje se mate, bogatstvom oblika i u postav-
ljanju pojedinih delalja ili vrijednosti u nove
odnose. Na ovih rukopisa se potpuno odsustvo ivolinj-
ske i ljudske figure. to je posljcdka vjerske zabrane njihova pri-
kazivanja da bi sc regeneracija idolatrije. sd na-
rodi koji su primili is lam nisu se pridravali ove zabrane. a
PerLijanci, kod kojih u XIII. da oivljm-a sli-
knrska nktivnost. U XV u Pcniji se javlja jaka minijaturis-
i nastaju brojni rukopisi i albumi u kojima sc slobodno
prikazuje 1.i\'otinjska i ljudska figural). Figurativnim ilustracijama
su ukraavana i historijska djela, a djela re-
ligioznog karaktera.
Ukrasi i minijature u rukopisima su bojama koje
se rastvaraju vodom. Ceslo su oblici pno nacrtani perom, a zatim
su boje nanoene u jednom ili vie slojeva. POl.:lata je pre-
krivanjem povrine zlatnim ili upotrebom zlatne emisije.
Ornamentalne figure nekada su slobodno a nekada uz po.-
izreza ili krivuljara. Upotreblja\'ani su \'eoma tanki i precizni
kistovi.
Boju papiru na kome su pisani rukopisi veoma je teko utvr-
diti, jer se vremenom promijenila, ali varira bijele i
utkasto-bijele boje
4
).
Kod nekih rukopisa povezi su jednostavni, a nekima je pokla-
njana posebna panja. Na rukopisima povcl.i su
od kofe i sastoje se od gornje i donje korice, hrpta i miklaha, kako
je nazivan preklopni dio koji svojim najdaljim krajem pada pod gor-
nju koricu, ukraavani su ornamentima i Na unutra-
njim dijelovima nekih poveza nalazimo ornamentalne detalje
ne u tehnici kotnog filigrana. U takvim koj..a je na odre-
mjestima izrezivana tako da se kroz s itne otvore koji
posebnu ukrasnu figuru vide obojeni papiri ili druge vrste koe').
"*
Pojavu prvih islamskih rukopi sa kod nas le ko je precizno vre-
odredili, ali svakako ona je vezana uz dolazak Turaka u nae
krajeve. Proces islamizacije stanovnitva, razvoj gradova,
olivljavanje niza privrednih aktivnosti i trgovina s Istokom doprino-
se da se islamska kultura i raire i u XVI.
doive svoj procvat. Knjiga postaje traen predmet pa ih IrgO\'ci s
Istoka donose i prodaju po gradovima').
2. Ibid.
3. Enciklopedija likovnih umjetnosti, knj. 3, 659, 660,
4. Z. Jane: op. cit. 13,
5. Zagorka Jane: Islamski povezi u jugoslovenskim zbirkama, Beograd
1956. 63-73,
6. Z. Jane: Islamski rukopisi, op. cit. J, 4. 5,
76
stanovnitvom se razvijati
djelatnost kako u krugovima uleme tako i kod ljudi drugih proCesija.
Cesto su se prepisivanjem bavili knjigovesci (mudelliti)').
Na mnogim rukopisima. zabiljeeni su podaci iz kojih se moze
vidjeti da su ih pisali kaligrafi. Neki od njih postali su na
daleko poznati. Iedno od najvrednijih djela iz zbirke rukopisa. koja
se nalazi u Topka.pisaraju u Istanbulu .Hunernama41 prepisao je
Bosnali Sinan bin Mehmeda), to sasvim jasno govori o njegovu po-
rijeklu. U istoj knjizi nalazi se 45 minijatura na punim stranama ko.
je je sa svojim naslikao poznati minijaturist naeg po-
rijekla Naka Osman. On je ilustrirao mnoge rukopise kojima
su najpoznatiji .Sahinahna01ei Murad Ilh i Surna01ej humajun4l.
Karakteristike njegova stila su smisao za prikazivanje figura, reali
obrada i arhitektonskih detalja te zaokruenost kom
pozicije
9
).
Jo jedan iz naSih krajeva proslavio se kao slikar mini
jatura i historik. To jc Nesuh, rodom iz Visokog, koji jc
napisao i ilustrirao historiju sultana 8ajezida i knjigu .Sulejmanna
O1U<t
10
). Njegova djela se u Topkapisaraju u Istan
bulu.
- kaligrafa naeg porijekla je bilo vie. O tome
biljeke na brojnim rukopisima, a nije da je osim
spomenute dvojice slikara - minijaturista bilo jo ljudi iz naih krao
jeva koji su se bavili ovim radom.
"*
Jedan od najranijih podataka o islamskim bibliotekama kod
nas zabiljeen je 1445. godine, a odnosi se na biblioteku u sklopu
lsnakbegove medrese"). Godine 1537. Gazi Husrevbeg je u s\'ojoj
vakufnami jasno odredio namjenu i ciljeve bibliotcke, koja
danas predstavlja zbirku islamskih rukopisa u naoj
zemljjI2).
Mnogi od ranijih rukopisa upropateni su prilikom poara, ali
na nekoliko rukopisa koji i danas u njoj postoje mogu se
biljeke iz kojih se vidi da iz pn/og fonda knjiga kojc je na
bavio i poklonio sam Tokom vremena biblioteka je ober
drugim knjigama koje su nabavljene ili su joj ih ljudi opo-
poklanjali.
Danas sc u Gazi Husrcvbegovoj biblioteci nalaze mnogi drago.
cjeni stari orijentalni rukopisi, kojima ima takvih koji po svo.
joj izradi spadaju najvrcdnija ostvarenja isbmske kaJigrafije
I4
).
7. Hamdija Esnafi i obrti u starom Sarajevu. Sarajevo.
1958. 236. 237
8. Filiz OgUtmcn: Miniature Art. Istanbul 1966. 26
9. Ibid. 26---28
10. Ibid. 24, 27
II. M. Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, Sarajevo,
1966. 2
12. Ibid.
13. Fehim Spaho: Gazi Husrcvbegova knjin.ica, Spomenica Gazi Husrev
bego\'e Sarajevo. 1932. 74
14. Ibid. 74--$2
77
J
Neki od ovih rukopisa raskono su ukraeni ornamentima i mInIJa-
turama. njima panju i se
opremom _Duzovic (dijelovi Kur'ana, XVI. Kur'an (vakuf
Muhamed Fadil-pae, XIX. i _Divan_ (stihovi perzijskog pje-
snika Hafiza, XVI. a kako nam je o\"dje svrha da ukaemo
na vrijednost rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, to
spomenute rukopise posebno obraditi.
DZUZOVI (DIJELOVI KUR'ANA, XVI.
Ove duzo\'e poklonio je damiji u svom rodnom mjestu Soko-
\'eliki vezir Mehmed-paa (1505-1579.), odakle su
preneseni u o\'u biblioteku. Od ukupno trideset svezaka su
dvadeset i tri, dok ih je sedam nestalo, a njima posljednji, na
kome je vjerovatno bilo ime vrijeme i mjesto gdje su
prepisani. Zbog nedostatka detaljnijih podataka a s obzirom na druge
historijske indikacije, pretpostavlja se da iz sredine XVI sto-

Svojom ljepotom ovi duzovi izdvajaju se svih drugih
rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Svi su bogato opremljeni
jednakim povezima (dim. 24,5 x 17,5 cm.), na kojima je ukraena i
vanjska i unutranja strana.
Vanjska strana poveza je u konom reljefu koji je postignut uti-
skivanjem metalnog ili drvenog kalupa na povrinu raskvaene koe,
a zatim je cij ela strana izuzev uske trake koja odvaja cen-
tralni od perifernog dijela. Ornamenti predstavljaju biljnu
stilizaciju, a motivi su komponirani od lozice, lista, pupoljaka i cvi-
jeta. Centralni motiv predstavlja izduenu ornamentalnu figuru s le-
pezastim zavrecima na izduenim dijelovima. CetHtine figure raspo-
su u ugla i predstavljaju ugaone detalje.
Cijeli prostor ispunjen je biljnim elementima, a periferni okvir sas-
toji se od stiliziranog biljnog prepleta (SI. 1).
Mnogo jcdnostavniji motiv upotrebljen je na unutranjoj strani
pm"cza. l ovdjc odmah srednji dio s lepezastim 7.3vrecima
i ugaone detalje, s jednim izuzetkom to u ovom lepezasti za-
vreci nisu ukomponovani u uglovima. Unutranja strana je
u tehnici konog filigrana. Koa je boje i na njoj
su izrezani neki dijelovi u vidu ornamentainih fibrura. Na preostalu
kou izrezanih prostora je pozlata, a ispod ornamen-
tainih figura nalijepljen je papir podijeljen na polja koja su obojena
svijetlim cinoberom, s,"ijctlom zelenom tamnoplavom bojom. Stranica
je uokvirena dvjema tankim i jednom debi jom zlatnom linijom.
Visokim stepenom obrade i rijetkim smislom za sti-
lizaciju ovi po,"ezi ostavljaju izvanredan utisak na gledaoca. Prema
nekim autorima, ovakav tip poveza \'odi porijeklo iz Tebrisa u Per-
ziji. ukrasnih elemenata na njima i njihova
komponiranja u cjelinu se interesantna podudarnost s karak-
ornamentalnim motivima na nekim perzijskim povezima
15. Katalog rukopisa Gazi Husrev-begovc bibliOlckc
78

( ;
,
;
(
!
j
,
' "
I
,
'/
I
T
r
I
f
,"
I
,
I


t
(


,


,



J
..
l'
(!!

,
-
,
,
o"
o
,
<



,
j


Sl. I - Vanjski povez na duzovima
(SI. 2 i 3)16). U prilog tome ide podatak da se u Orijentalnoj zbirci
Jugoslavenske akadt>mije u Zagrebu nalazi rukopis na je povezu
potpuno motiv (osim perifernog okvira) kao na vanjskom
povezu ovih duzova. U spomenutom rukopisu ispisan je kur'anski
tekst s interlinearnim prijevodom na perzijskill), to donekle
na njegovo porijeklo.
Tekst u ovim svescima pisan je veoma razgovijetno pismom
zvanim sulus na papiru boje.
Po bogatstvu ukrasnih elemenata i opremljenosti
pisanog teksta u Duzovima bez sumnje je naj interesantniji prvi sve-
zak, jer su u njemu dvije stranice (Surei-Fatiha) bogato ilu-
minirane. Tekst ove kratke sure j e u est redaka na
rastvorenim stranicama u vidu diptiha. praznine u tekstu i
prostori redaka ispunjeni su zlatom po kome su tankim cr-
nim linijima iscrtani detalji biljnog porijekla. [vice zlatnih prostora
16. Motivi iz knjige H. Dolmetseh: Der Omamentenshatz, Slulgart 1897
17. Z. Jane: Povezi,71
Sl. 2 - motiv na perzijskim povezima
79
SI. 3 - motiv na perzijskim povezima
opisuju ovaine oblike lako da se uz ovla pogled dobija uti
sak da je tekst ispisan na vanredno lijepo stiliziranim oblacima. S
gornje i donje strane teksta nalaze sc jednaka unvana. Src
dinu svakog od njih predstavljaju polja na kojima su bi-
jelom bojom ispisane iz Kur'ana, naslov sure i broj ajeta.
S desna i s lijeva na plavu podlogu unvana izlaze trokutaste zlatne
povrine, a s gornje i donje strane manje crvene povrine
oblika. Na njima su svojevrsni ornamentalni motivi, a plava
podloga ispunjena je sitnom f1oraJnom ornamentikom. Ovi unvani
su okrueni raznovrsnim okvirima u kojima sc u vidu
neprekidnih nizova pojavljuju elementi, a zajedno
s ispisanom surom povezani su jedinstvenim okvirima. Na sve ovo
nadovezuje se iroki ornamentaIni okvir u kome su na plavoj pod-
lozi poredani zlatni medaljoni i trokutasta crvena i zelena polja sa
sitnim detaljima fIorainc ornamentike. S desne i s lijeve strane jz
laze na marginu dva jednaka zlatom te crvenom
i plavom bojom sa mnotvom ukrasnih pojedinosti. Obje stranice
uokvirene su zlatnom trakom i tankom plavom linijom h. koje na
sve strane izlaze okomito postavljene plave na kojima ras-
poznajemo i II vidu kruno (SI. 4).
80
SI. 4 - Pn'c stranice u d}uzO\'ima Sokolo\'ica
Na irokoj margini gotovo svake stranice odh svezaka nalazi sc
po jedna rOleta kru.lnog oblika na kojoj raspoznajerno centralno
polje s !epczastom ri gurom, lozicom i cvjetovima, a uokvirena je ni-
zom krunica. S perifernog kruga izlaze na gornju i donju stranu
dva izduicnja u vidu stabljika veoma onim koje smo opisali
u ranijem tekstu. Osnovna koncepcija rozete ista je na svim
stranicama ili sc neznatno razlikuje, ali su dijelovi obojeni
pla\'om, cr\'cnom, svijetlo-zelenom i narandastom bojom ili su poz-
Raspored ovih boja na rozeti mijenja se iz stranice u stranicu
i ponavlja u ritmu, to ovom rukopi::.u daje posebnu dra
i raznovrsnost (SI. 5).
Posebnu panju 7.3sluuju um'ani. njima razlikujemo one
na duzo"a i one na pojedinih sura. Ako ih pa-
ljivije posmatramo do da se u njima nalaze
varijante samo nekoliko osnovnih oblika upotrijebljenih na ukrasi-
mIl pn'ih dviju stranica. Raspored o\'ih elemenata je na sva-
kom unvanu, to je uvjeto\'ano naslova (ukoliko je
polje s naslovom ve(;c. elementi zauzimaju manji prostor.)
81
--

" -1--

Sl. 5 - rozeta sa margina duzova
Ajeti su odvojeni zlatnim krunica ma koje su podijeljene na
est jednakih dijelova. Linije se sijeku II centru s crvenom
3 zavravaju sa plavim Stranice su uokvirene nizom
lelnih linija s obojenim

Kada se analiziraju ukrasi na ovom rukopisu se da su
upotrijebljene boje: ultramarin plava, cinobcr cn'cna, svi-
jetlozelena i narandasta. Smanjivanje intenziteta postignuto je mije-
anjem bijele boje. povrine dobijene su vjetim lijeplje-
njem zlatnih
pojedinih detalja da se iluminator
sluio izrezima ili nekim posebnim krivuljama. Za kaligrafiju je upo-
trebljen kajem, a njime su i neki sitniji detalji na ukrasima.
KUR'AN (VAKUF MUHAMED FADIL-PASE)
Ovaj rukopis prepisao je 1849. godine neki Dagistani, to uka-
zuje na njegovo porijeklo iz Dagistana na Kavkazu, a poklonio ga je
Muhamed Fadil-paa 1872. godine Gazi Husrev-begovoj damiji gdje
je trebalo da slui kao uzor za i ispravljanje ostalih
primjeraka Kur'ana, odakle je prenesen u Gazi Husrev-begovu bib-
lioteku
19
).
To je imponzantna knjiga 32 x 20,5 II tamnozelenom ko-
nom povezu, s utisnutim i ukrasima. Sredinom korica
sijeku se nizovi pravih a u kvadratnim poljima utisnuti
su Okvire predstavljaju dvije jednake ornamentalne trake
II vidu pletenica, a u prostoru njih ukomponirane su rozete
od kruno postavljenih
Tekst je ispisan lijepim sulus-neshom rukom savrenog kali-
grafa (Sl. 6). Na marginama su ispisane biljeke bojama i
vrstama pisma. Reci (sa ture) su odvojeni dvjema tankim linijama,
a prostor njih ispunjen je zlatom. Ajeti su odvojeni lijepim
18. Hakija Ukrasi i minijature u Gazi Husrev-bego\'oj bibli
oteci u Sarajevu, Glasnik VIS, Sarajevo, 1951, 169
19. Katalog rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke
82

0
SI. 6 - Stranica il. Kurana (Vakuf Fadil-pae
ili obojenim rozetama u obliku cvijeta sa zaobljenim ili
uglastim laticama, a neke su u vidu zvijezde ili krunice (SI. 7). Upute
za ispisane su crvenom bojom .


SI. 7 - Znakovi za odvajanje (ajeta)
83
II
il
. ,
Stranice su uokvirene nizom tankih crnih linija sa .datno obo-
jenim
Prvc dvije stranke su u vidu diptiha i uokvirene
su ornamentiranom trakom sa irokim zlatnim
po sebi, s obje strane obrubljene zlatnim linijama.
okvir je boje, ukraen zlatnim i
ma s\ijetlocrvenc i narandasle boje. Na ovaj okvir nadovezuju se
s gornje i s donje strane po dva unl'ana obrubljena zelenom plete-
nicom sa zlatnim Njihova srednja polja su i s
dvije strane obrubljena narandastom bojom. Natpisi su bi jeli i ispi-
sani pismom sulus bez vokala. Tekst i unvane sada uokviruje svijet-
locn"ena traka s ukrasima od polukrunica i linija. Podloga perifer-
nog okvira je boje sa zlatnim poljima
no postadjenim II supl"Otne pozicije. Na zlatnim poljima iscrtane su
ornamentalne figure sa cvjetovima u narandastoj i crvenoj boji, a
plava podloga opet je raskono ukraena cvjetovima crvene i naran-
daste boje te zlatnom lozicom. Na margini su ispisane biljeke cr-
nom i crvenom bojom (SL 8) .

,
.',

:. l ' f
, .
"

SI. 8 - Prve stranice u Kuranu (Vakuf Fadil-pae)
84
ukrasima na kojc nailazimo u o\'oj knjizi narocito sc is-
unvani i ukrasne figurc.
Unvani sc nalaze na svake sure. Oni su Lanki i zauzi-
maju neto prostor od jednog pisanog retka. sc raz-
likuju po obrade i bojama, ali imaju jedan \-'anjski
ornamenlalni okvir, dva polja sa cvjetovima i polje na
kome jc ispisan naslo\' sure. Nekad je okvir i7.ostavljcn, a nekada
sredinu u",'ana zauzima zlatno polje s naslovom. O\'e razlike
su uvjcto\anc pisanog naslova. Okviri unvana razlikuju se
Po njima su ornamneti II "idu pletenica, izlom-
ljene j \'alovite linije, nizod elemenata itd. Oblici srednjih
polja variraju na svojim desnim j lijevim i
no su sa strana obrubljeni linijom u boji (Sl. 9).
Svrha ukrasnih figum koje su postavljene na margine nije sa-
mo dekorativna. One duzo\'a ili mjesta za seddu.
Veoma su i rijetko sc ponavljaju u potpuno istom obliku.
Na njima raspoznajcmo sn:dnji dio, koji je II obliku neke
slobodno geometrijske slike (krunice had rata i sL), ahil'
sa raznim ukrasnim detaljima i izduenja s gornje i donje strane.
... ...':-'
,

SI. 9 - Um'ani na rastvorenim stranicama Kurana (Vakuf Fadilpae)
85

,
Na srednjem dijelu je ispisana oznaka ili broj. Negdje je nat-
pis ukomponiran u izduene dijelove (Sl. JO i JI).
Na Z<;"lvl'etku rukopisa s obje strane zavrne dove nalazi se po
jedna ukr::tcna traka podloge s nizom isprepletenih
i cvjetova i narandaste boje (Sl. t2), a na samom
zavretku zlatom su floralni ornamenti.
Za razliku od mnogih drugih islamskih rukopisa u kojima je
broj boja ovdje je umjetnik upotrijebio niz boja u
njihoyu punom intenzitetu ili osvijetljenih mijeanjem bijele boje.
U svome radu sluio se ultramarin-plavom, kobalt-plavom, cinober-
-crvenom, karmin-crvenom, kadmijum-utom, raznim nijansama zelene,
narandast c i boje, te bijelom j crnom. Upotrebljavao je
zlato u zlato II prahu, i crveni Tekst je ispi
san kalemom, a linije su veoma preciznim metalnim instru-
mentom. Ukrasi su crtani slobodno j ne moe se utvrditi da su osim
linijara i estara upotrebljavana druga pomagala u vidu izre7.anih
oblika ili krivuljara.
Rukopis djeluje veoma bogato i njegova realizacija je zahtije-
vala mnogo smisla, strpljivosti i truda.
HII.FIZOV .DIV AN. (XVI. STOUECE)
Ovo je jedan od veoma vrijednih rukopisa, a predstavlja knji-
gu poezije velikog perzijskog pjesnika Semsuddina Mu-
hammeda, poznatog pod imenom Hanz-Sirazi ili samo Hafiz, koji
je umro 1389. godine. Njegova je poezija tokom kasnijih vijekova
mnogo prepisi vana, tako da u svijetu postoji vie primjeraka Di-
vana.
Ne postoje podaci O starosti ovog rukopisa, ali se pret
postavlja da najkasnije iz XVI. U prilog ovome
ide da su na minijaturama ovog rukopisa naslikani ljudi
u turbanima s palicom koji su se nosili za vlade aha Ismaila, os
dinastije Savafida, oca aha Tahmaspa
lO
).
Dhan je knjiga manjeg formata (20,5 x ll) u povezu od
koe, koja je ukraena flora Inom ornamen-
tikom s centralnim motivom i dvjema trakama u obliku stiliziranog
biljnog prepleta sa gornje i donje strane. Preko reljefnih dijelova na
je pozlata, od koje je do danas ostalo vrlo malo. Unutranja
strana korica je u vrlo loem stanju, a je u tehnici konog fi-
!igrana na koi boje. Na sred.ini unutranje strane nalazi
se ornamentaina figura s izduenjima na gornjoj i danoj strani. Unu
tranji dio figure obojen je crnom bojom, a uokviruje ga uska pozla-
traka. Na ugla su dijela figure. Ispod
izrezanih dijelova stavljena je podloga od bijelog papira.
Tekst je pisan talikom Uednom vrstom arapskog kurziva) u dvije
kolone koje su odvojene tankim zlatnim trakama. Stranice su
nizom crnih linija i jednom zlatnom trakom.
Prve dvije stranice ukraene su biljnim ornamentima, a pros
tori redova ispunjeni su zlatom. Na samom nalazi se
jedan veoma paljivo unvan na tamnoplavoj i zlatnOj pod-
lozi. i lozica su crvenom i utom bojom.
20. Andre Godar: Umetnost Irana, Beograd 1967, 328, 329
86

l
;:.
.)' <
v)

-
SI. 10 _ ukra.;na
figura
r




Sl. 11 - Karakleri:;lic.13 ukra,;i'a
figura
. ', .
'
" 'II '
/ ' ) J.; J " I . , I
.- /" , \,.; . "

..
,
,..
" ,/ '
''''J
"
...
o, o "", J'll<.v,;:t ; .... ... \...

,
. ..", . ,
o
"
o'
.,..:

.... , .
, , , o'
.. ", 1.

-
o
"
Sl. 12 - Minijatura iz Hafizo\'og
Sl. 13 - Ukrasna traka
panju u ovom rukopisu pet slikanih mtnlJa-
tura. J ednaki h su dimenzija i postavljene su uvijek na lijevu stranu
rast\'orene knjige. One ilustriraju pojedine prizore iz ovog djela, a
odlikuju se ivom matom i slobodom izraza.
Prikazani motivi nisu nepoznati i na moemo u
nekim muzejima u svijetu. Poto su u rukopisima ilustrirana
ona mjesta koja su podesna za likovno oblikovanje, minijaluristi raz-
nih perioda su slikaJi iste iz djela nekada potpuno
svoje prethodnike, a nekad su figure u dru-
ge odnose i stvarali nove kompozicije. Vrlo su ljudske rigure
.odijevali u nonju svoga vremena, pa je danas i to jedan od na
za starosti minijatura.
Kao primjer obrade istog motiva na moe nam
posluiti jedna minijatura iz Hafizova .Divana Gazi Husrev-begove
biblioteke, s perzijskom minijaturom koja se nalazi u Bri-
tish Museumu u Londonu. (SI. 13 i 14). je s minijatu-
rom o\'og . Divana koja prikazuje igru dilitom (Sl. 15), koja se mo-
le uporediti s minijaturom iz Nationalbibliothek u (SI. 16).
opise minijatura iz Hafizova .Divana Gazi Husrev-
-begove biblioteke.
Na pn'oj minijaturi predstavljeni su i djevojka kako sje-
de u a oko njih su sluge i slukinje koji ih dvore i zabavljaju
svirkom i pjesmom. Boje: zlato, oker, plava, uta, crvena,
crna i bijela.
Druga minijatura predstavlja prizor s bradatim deva,
koji na putu nailaze na crne koe okruenog gazelama i ze
Ovu scenu posmatraju iza brda dva Figure ljudi i
ivotinja sti li zirane su i pojednostavljene u boji i crteu
21
). Bojc: zlato,
oker, plava, crvena, crna i bijela.
Na minijaturi smjelo je predstavljen jedan
etski motiv. Djevojka gola do pojasa s kosom kupa se
II potoku u sjenci rascvetalog drveta i II neposrednoj blizini svoga.
vranca. Ovaj prizor posmatra iza brda na konju, u
zlatnom ukraenu Boje: zlato, crvena, plava, uta, oker, zelena,
crna, i bijela (SI. 13).
Peta minijatura predstavlja Hafizovu omiljenu atmosferu. Ljudi
piju vino, a sluge im donose Izrazi na licu su im suzdrani
i na njima se ne vidi traga veselju. Izvanredno je cvjetna
dekoracija iznad glave centralne figure. Boje: zlato, crvena, plava,
uta, narandasla, oker, crna i bijela.
21. Hakija op. cit 172.
87
'I
I
i
Sve minijature su veoma mnogo potamnjele, a neki dijelO\"j su
im vlagom, pa je veoma teko dati detaljniju analizu boja,
osobine minijatura u ovom rukopisu Hafizova _Divana_
su plono koncipirana po\'dina, odsustvo linearne i atmo-
sferske perspektive (dubina sc moe samo naslutiti iniciranim pros-
torom putem postavljanja daljih figura u gornje dijelove slike), sti-
lizacija ljudskih i ivotinjskih figura, naglaen pokret, sklonost de-
talju i primjena ukrasa kao sredstva likovne ekspresije.
SI. 14 - Minijatura iz XVI
British Museum, London
"*
Ovdje smo se na analizu nekih rukopisa Gazi Husrev-
-begove biblioteke koji se svojom obradom i po
88
li
i
SL 15 - Minijatura iz HafitOvog Divana
II
I
SL 16 - Minijatura iz XV[ vijeka, Nationalbibliotek, Wien
vrijednosti se mogu uporediti s pojedinim u svijetu poznatim prim-
jercima o kojima govore historije umjetnosti. Svakako da mnogi ru-
kopisi ove biblioteke o kojima nismo ovdje govorili, a posebno ra-
dovi a.utoru, po svojim kvalitetima zasluuju
posebnu panju i potrebno ih je detaljno obraditi. Organiziran rad
orijentalista i historika umjetnosti u obradi brojnih ruko-
pisa i dokumenata ove vrijedne zbirke dao bi ogroman doprinos na-
uci, a restauratorska intervencija, koja je mnogim primjer-
cima potl'cbna, doprinijela bi da se ovo kulturno i blago
za
89
SUMMARY
Manuscripts of grcat value ln Gazl Husrev-bey's Library lu Sarajevo
ln thc int .-oductory part of the paper the writer speaks in which
way thc rslamic manuscripts werc iIluminatcd in general, and thcn
speaks about Lhc illuminated manuscripts in Gazi Husrcv-bcy's Library
in Sarajevo_ Among the great number of manuscripts in this Library
the autho.- describes in dctail several parts of Mushaf of Mehmed-
-pasha S o k o l o v i , Fadil-pasha's Mushaf and Hafiz's Divan illuminated
with miniature!; representing some scenes about which Hafiz from
Shira.t sings_
Thc author points out Ihat Gazi Husrev-bey's Library posscsscs a
great number of manuscripts which wcretranscribcd and iIIumina-
tcd bu calligraphers, natives from our regions. which proved them-
selves as artists of high quality_ The very skilfulness of these cali-
graphers claims for more detailed description of this material.
90
Mehmed
u Gazi Diplome kaligrafa
Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu
U is lamskoj umjetnosti posebno i mj esto pripada ka
ligrafiji arapskog pi sma. Pored potrebe ukraavanja i prepisi
vanja knjiga, to je aktualno do pojave tampe, kaligrafija
dolazi do svog izraaja i II raznim drugim oblicima. Tu je prije sve-
ga ukraSavanje kaligrafijom ploha i kamenih portala sa-
kralnih i drugih zdanja. Posebna panja se zatim poklanjala ispisi-
vanju i klesanju kamenih postavljenih na najistaknutijem mjes-
tu, nad portalom, a koje sadre podatke o vremenu po-
dizanja i pojedinih objekata. Osobito su pak brojni epi-
tafi na nianima koje kaligrafi izvode u raznim varijantama araps-
kog pisma. Kaligrafi se bave i izradom levhi tekstovi sa ukra-
sima na papiru, drvetu i dr.) koje slue kao dekor zidnih ploha
unutranjosti I pojedini dokumenti kaligrafski su ispisivani i
ukraavani kao na primjer vakufname (zakJadn.ice), idazetname (dip-
lome) i dr. Kaligrafski izvedeni razni prigodni tekstovi prisutni su
i na raznim zanatskim rukotvorinama.
Zbog svega spomenutog arapska kaligrafija se gajila i
la kao posebna disciplina. Svaki kaligraf-hattat nakon to bi se os-
posobio u pojedinim vrstama-varijantama pisma dobio bi za to od
svog i posebnu diplomu, koju bi kaligrafski izradio i ukra-
sio sam kojemu se ona izdaje. I u naim krajevima i danas
su prisutna brojna djela poznatih i nepoznatih naih hattata, a po-
neglIje nai1azilllo i na diplome lih naih majstura kaUgrafije. Taj ma-
terijal zasluuje i posebnu studiju.
Ovdje se pak na naeg poznatog sarajevskog ka-
Jigrafa Hafiz-Husej in-Rakim-efendiju
l
) s kraja XIX. vijeka,
I. je 1839. godine u Sarajevu gdje je dobio prvo
obrazovanje najprije kod muderisa Tahir ef., a zatim II Gazi Husrev-be-
govoj med resi kod poznatog muftije Mustafa Hilmi ef.
Krajinika. Arapsku kaligraFiju je kod tadanjeg poz-
natog sarajevskog hattata Abdulah Ajni ef. (umro 1872.), a spe-
cijalizaciju u kaligrafiji nastavlja u Carigradu. Vrativi se u domovinu iza
1867. g. radi kao samostalan kaligraf i druge toj
91
'I
I
koji je II svrhu specijalizacije II kaligrafiji proveo vie godina i II
Carigradu, gdje je izradio diplome za kaligrafiju koje se danas
II Gazi Husrevbcgovoj biblioteci II Sarajevu, a od kojih su
osobito dvije majstorski pa o njima ovdje elimo detalj.
nije progovoriti.
Sve kaligrafske diplome. obzirom na raspored teksta, iako raz-
po sadrf.."lju, su standardno i jednoobrazno. Prije sve-
ga na diplome je tekst, koji treba da pokae domet
kaJigrarskc vjdtine kaligrafa kojem sc diploma izdaje. To
su uglavnom pojedine iz Kur'ana. hadisa ili pak koja
druga mudra izreka. Ispod toga su, II krugovima, tekstovi
kojima izdaje odobrenje kaligraru da mo1.e samostalno raditi
i dcugc u ka1igrafiji. Tu su spomenuta redovno Imena
uz datum izdavanja diplome. Svi navedeni tekstovi su uok-
vireni raznim ornamentima u vie boja. su zastupljeni bilj-
ni ornamenti: rue, selvije i dr. Diplome su na boljem pa-
piru i potom uramijene u drvene okvire ornamentirane) sa
stakli ma.
Spomenute dvije s strane izvanredno uspjele Isla-
diplome imaju istu 27 x 37 cm, na debljem
boljem papiru, bogato su ukraene ruama i raznim kao
i geometrijskim ornamnetima. Sve je izvedeno u vie boja koje dje-
luju ugodno i svjee kao da su jstom Diplome imaju i dr-
vene ornamentirane ostakljene okvire.
Jedna od tih diploma nosi datum 9. dumadel-ahira 1284. (8. okto-
bar 1867.) godine, a na njoj su ispisani tekstovi na arapskom jeziku ko-
ji u prijevodu glase:
.Uime Alaha, milostivog. Boji poslanik, ne-
ka je na njeg blagoslov i spas, rekao je: Ko sa Besmelom izgovori
snaga i pripadaju samo Uzvienom Allahu. Allah tak-
vog spasiti od sedamdeset raznih nevolja, brige, tuge i karanja. Isti
nu je rekao Boji poslanik.
Ispod toga su u dva kruga tekstovi (u prijevodu):
.Uz spominjanje Milostivog Allaha i uz Njegov blagoslov doz-
voljavam i odobravam autoru (pisaru) ovih redaka Sejjid-Husejin-
-Rakim-erendiji, neka dugo poivi, da moe izdavati kelebe. Sejjid
Muhamed Hulusi, 9. dumadel-ahira 1284. (8. X. 1867.).
U drugom krugu:
. Boe, koji si peru, nas onome to mi ne
znamo. Ovim izdajem odobrenje (idazet) piscu ovi h redaka Sejjid-
Tako su ostalih pred njim kaligrafiju kaligrafi: Bt!
haudin cr. Akif. ef. Hafiz Sulejman ef.
i Hadi Hafiz Mustafa ef. Cadordija.
je 1895. godine umro II Anadoliji na povratku s putovanja
u Hidaz u svrhu obavljanja hada.
O kao glasovitom kaJigrafu napisao je h. Mehmed Han
posebni rad u .Novom Seharu god. XII (1938-9), br. 20-21, str. 237-238.
Njegovo ime uz kratke biografske podatke uvriteno je i u Enciklopediji
likovnih umjetnosti, Zagrab 1964, sv. 3, str. lO, a obradio ga je i Ma
u Leksikonu umjetnika BiH, Sarajevo 1960., str. 61.
92
_Hariz_Huscjin_Rakim-efendija, neka je dugo iv, neka mu se znanje
i ncka postigne ovog i svijeta. Sejjid Muhamed
Sevki, Mehmed Hulusije .
Sadraj druge isto tako bogato ornamenti rane, di-
plome u prijevodu glasi:
_Blagodat je 1..3 vjernika nalaziti se u drutvu gdje se dob.
ro. Boji poslanik, neka je na njega spas i milost, rekao jc: _Ko u
ime Allaha lijepo ispie Besmelu, njemu Allah prata grijehe. Istinu
j\! rekao Poslanik .
Ispod toga u dva kruga su zapISI i potPISI:
.U ime Boga, milostivog. Hvala Stvorite-
lju nebesa, zemlje i svih svjetova. Neka je blagoslov na Muhameda,
njegov rod i sve njegovo drutvo. Dozvoljavam i dajem idazet za
ketebu kaligrafu, piscu ovih redaka Hafiz-Husejn-Rakim-erendiji, ncka
ga Bog poivi i njegovo znanje! Grijeni Sejjid Muhamed Tcv-
nk, ncka su mu oproteni grijesi! Godine 1284. (1867.) .
U ime Boga, milostivog! Hvala Bogu, Stvo-
ritelju Lcvha i Kalema, koji jc onomc to on nije
znao i nek::!. je blagosloven mir na Muhameda, vlasnika znanja i pleme
nitosti! Ovim dozvoljavam da pisar ovih tekstova Mevlana-Hariz-Hu-
scjn-Rakim-ercndija moe davati ketebe na kako je 10 od
davnina Siromah Jahja Hilmi, neka su mu oproteni gri-
jesi! Godine 1284. po hidri. (1867.).
Ovc dvije diplomc izdale su za pismo s u I u s i n e S h,
dok su druge dvije diplome za pismo t a I i k, a potpisane su od strane
Ali H3jdara, Hafidi Melek pae, Samije, H. Zek..ije i Muhamed Arifa.
Diplome za talik jednostavnije su obrade i s manje ukrasa.
Da je zaista bio vrstan haHat nam i van-
redno lijepo iz\'edeni kaligrafski zapisi koji jo i danas ukraavaju zi-
dove unutranjosti Gazi-Husrev-begove damije u Sarajevu. Naime ka-
da je 1884./1885. godine vreno bojenje i ukraavanje Begove damije,
je angairan da izradi sve potrebne kaligraf-
ske dekoracije na ovom velikom objektu, Sto je on s potpunim us-
pjehom izveo.
ISlina, ovi su zapisi vremenom a pogotovu
oni u kupolama zbog i patine gotovo i tako da su ove
kaligrafske dekoracije mnogo izgubile od svoje ljepote i svjeine.
u arhivi Vakurske uprave za Bosnu i Hercegovinu prona-
li smo i uzorke gdje je na dva arka papira forma-
ta kaligrafski ispisao sve tekstove u vr-
sti pisma i onom obliku kako oni treba da budu jzvedeni na objektu.
Na uzorku je na Tabli l ispod imena Husejn sitno ispisana i
hid. 1303. (1885.) godina, a koja se vidi i na istom zapisu
iznad mahfila u samoj damiji. I sami uzorci pokazuju da je Islamo-
bio pravi umjetnik u arapskoj kaJigrafiji.
93
I
I
SUMMARY
Diplomas in caJligraphy of calUgrapher ln Gazi
Husrev-bey's Library in Sarajevo
Hafiz Husejin Rakim was born in Sarajevo 1839 and was
renowned as one of the most skilled caUi grapher of hi s lime in our
coun try. To make himself perfect in calligraphy he stayed several
years in Istambul where he got four diplomas in various kinds of
calli graphy These diplomas are now in Gazi Husrcv-beu's Library
in Sarajevo. The author of the article describes diplo-
mas, and arter that the calligraphic decorations which
worked oul on the inside walls of Gazi Husrev-bey's mosque 188485
and which can be seen to this day.
Legende uz ilustracije:
Tab. I Kaligrafske dekoracije II Gazi Husrev-bego\'oj d1..amiji. Rad ka
ligrafa
Tab. II Kaligrafskc dekoracije u Gazi Husrcv-begovoj damiji. Rad ka-
ligrafa
Tab. III Diploma kaligrafa
94
TAB. r

, "-
' . . ,
.' .'''' . .' \
,
rp -"," "
" ."
'(' .
:. I....." .;,::.
. ... .. .
, " I. "r--
" .
I
<'
TAB, JI
f':-lJ.-.IJ:" "" " .;',. "'; ' .-};.II '>'''' aW/p.
, , ' ,', ' ' . ,
,oI,;...,.;.J/ .......
, . . .'

,"
", '"I

AUJa Nametak
Marginalije IZ nae kulturne historije
(Prema podacima iz I sveska Kataloga GazJjlne blbUoteke)
Gazi Husrev-begova biblioteka je osnovana godine 1537. kao pri-
druena ustanova med resi velikog va kira i umnoavala se tokom vre-
mena priV;lInim poklonima, prijenosom drugih vakufskih biblioteka
iz provincije i, manjim dijelom, kupovinom. Narasla je na zamjernu
\'isinu i po kvantitetu, a jo vie po kvalitetu knjinog
U dvjema monografijama o Gazi Husrev-begu, objavljenim go-
dine 1907, povodom tobonje 400-godinjice od prvog dolaska Gazi
Husrev-bega u Bosnu (jednoj je autor Safvctbcg a drugoj
Mehmed Spaho), samo sc uzgred spominje biblioteka. U monogra-
fiji dra. Cire Truhelke, objavljenoj godine 1912. u Glasniku Zemalj-
skog muzeja i u posebnoj knjizi, autor je malo vie ukazao na
o\'u biblioteku i donio sliku korica kur'anskih duzovu, koje je slav-
ni Mehmed-paa uvakufio za svoju damiju u
kod Viegrada. Godine 1930. Novi Behar je posvetio jedan dvo-
broj cjelokupnoj djelatnosti Gazi Husrev-begovoj, povodom
godinjice njegove damije u Sarajevu, i II tome je dvobroju Fehim
Spaho napisao o biblioteci. koji je onda bez promjene pre
tampan u Spomenicu Gazi Husrev-begove
godinjice (Sarajevo 1932.).
Kad je hadi Mehmed postavljen za bibliotekara ove bi-
blioteke 1937. je praviti nacrt o katalogu biblioteke i vriti pred-
radnje za pisanje kataloga, ali ga je prerana smrt u tome pretekla
( 1944.). Godine 1951. je Hazim objavljivnti katnlog
ove biblioteke kao prilog Glasniku VIS-a, ali je uspio objaviti sa-
mo 64 strane.
U godini 19S6-0j postavljen je za bibliotekara Gazi Husrevbegove
bibl ioteke Kasim kome je povjerena izrada kataloga ruko-
pisa ovc biblioteke. On Je pristupio povjerenom mu po:.lu,
radio ga akribijom. Godine 1963. objavljen je prvi s\'c-
7.akl} sa 795 kodeksa II kojemu su poglavlja: Enciklope-
dija (Dairetul-mcariO, Kur'an i nauka o Kur'anu (mushafi, duzovi.
prije\'odi na (urski i perzijski. tedvid i tefsir), Hadi s, Dogmatika
I) Kasim Katalog arapskih, turskih I perzJjskth
Gaxl HusrevbeJove bibIJoleke u Sarajevu_ l7.danje Starjeinsl\ra
vjerske zajedmce za Bosnu i Hercegovinu_ Sarajevo 1963., Sir.
+607+15 TBL+20 (arapskog teksta).
rukopisa
Islamske
XXXJI+
95
(Akaid) i Dove, a takav je poredak orijemainih (islamskih) kataloga.
Moda bi dio onih koji su s nestrpljenjem ovaj kata-
log voljeli da je uzet neki na redoslijed: historija, jezik, knjievnost
i sL, ali se autor, s pravom, pridrlavao u islamskim zemljama us-
taljenog reda, kojcga se dre i zapadni autori kataloga, u ko-
jima iza navcdenih glavnih grupa slijede: Seriatsko pravo (Fikh),
Etika i propovjednitvo (Ahlak i Mev'iza), Misticizam (Tesawur),
Filozofija (Hikmct). Filologija (Ilmul-Iugat), Povijest i zcmljopis (Ta-
rih ve Medicina i \'etcrinarstvo (lImuHibb \'cl-bajtara),
Matematika i prirodne nauke (lImul-hisab ve lImut-tabia) i Razno.
Na osam strana je objavio \Tlo saet i instruktivan
uvod o orijcntalnim rukopisima i bibliotekama kojc ovakvc
rukopise u Jugoslaviji, o historijatu najvanijih biblioteka u Bosni i
Hercegovini i, naravno, posebno o samoj Gazi Husrc\,bcgovoj bibli-
oteci i njezinu za nau orijentalistiku i islamistiku. Taj isti
uvod je objavljen i na engleskom jeziku, da bi se s materijom upoz-
nali ugla\'nom e\Topski narodi. a neto opirniji uvod na arapskom
jeziku nas arapskim i drugim islamskim narodima koji
njeguju arapski kao obredni jezik, a koji ne znaju ni da ima
muslimana u Jugoslaviji, a kamoli da imamo "ie nego pctstoljetnu
kulturnu tradiciju.
U Gazi Husrcvbego\'oj biblioteci rukopisil11u
u ovom prvom s\'csku kataloga ima ih vrlo starih, i po trista i
"ie godina prije dolaska Turaka u Bosnu. Tako je rkp. 415, najsta
riji opisani rukopis u ovom svesku. zbirka had isa Firdevsulahbar
bi me'suril-hitabc, je autor Ebu Sud1.a' Siravcjh b. Sehirdar b.
Siravejh edDailani clHamedani (umro g. 111 5.). a prepisao ga je za
nepuna tri mjeseca (iako rukopis ima 417 lista 18;ot 21,5 cm)
Abdusselam b. Muhamed b. Hasan b. Ali el-Ha\'arizmi u medrcsi Ima
dijji u Hcmedanu godine 1151.. to dokazuje da je rukopis \'flo star,
a moda i najstariji rukopis ovog djela u svijetu. U\'akufio ga je Meh
med cr. bh:;i muderis Gazi Husre\,begove mcdrese u Sara
jevu (umro g. 1916.) - Rkp. 619 EI-muktedabu min kitabilmevdu
ati minel-chadisi1merfu'atc dovren je godine 1229. Autoric nepoz
nat, a se da je rukopis autograf. - Rkp. 3836, Zamahserijin tef
sir je iz godine 1262. (28. zulhide 660. po hidri), koji
je iz autografa prepisao Bilal bin Debrail b. Muhamed Ali et-Turk-
meni elKiziki u medresi EI-Muntansirijji II BagdadU. U Sarajevo je
prenesen iz medrese iz Mostara. - Rkp. 1323, Ebul
-Futuh-Muhamedovo djelo Knjiga 40 hadi sa, je autor umro 1160,
a na je prijepis zavren 28. evala 664, odnosno 1265. Nckadanji
vlasnik je h. Hasan Muzaferija, Bonjak iz Sarajeva, a uz njegovo
imc je zabiljeena godinu 1703. - Rkp. 2682 je kodeks od 6 poseb
nih traktata. Sesti, Kitabul-e\'ail, napisao je kadija Isfahana Ebu
Bekr Ahmed b. Amr (umro godine 900.), a na naem rukopisu ima
datum iz 1274. - Rkp. 563 je djelo Muhtesaru D.tami'iIusul fi eha
disirresul od Zijauddina ebulFetha. koji je umro 1239. Na prijepisu
u Gazijinoj biblioteci stoji da je zavren mjeseca rebiul-eV\'ela 691
(g. 1291). a bio ga je u\'akufio za svoju dl.amiju u Po-
- Rkp. 315 .Tcfsiru suretilfatihatic od Fahruddina Razije
96
je iz g. 1209, a na prijepis od Omera b. Mikai1a b. Abdullaha el-Kaj
sanje iz godine 1291. Uvakufio ga je Hromo-zade iz Stoca
(odnosno Ljuhinja, jer je otuda porijeklo te porodice.). - Rkp . Fet-
hul-vesid fi erhil-kasid je vrijedno djelo, prepisano (dovren pri-
jepis) 30. VU 1308, dakle na 230 godina prije osnutka Gazijine med-
rese i biblioteke. - Rkp. 3313 je autograf Ibni Devzijina .EI-Mev
duata, a ovaj primjerak je prepisao autor u subotu 6. abana 748.
(1347.) - Rkp. 130, .E-ifa fi t'arifi hukukU-Mustafa, od kadije je
Ebul-Fadla (umro 1149.), a prijepis Halida b. Ismaila iz sirijskog Tra-
boloza je iz g. 1362. - Na rkp. 423 .Elfijetu1lraki fi Usulil-hadisc
od Zejnuddin-Abdurrahima b. EI-Husejn-eIIraki ( koji je djelo dovr-
io g. 1367. u Medini i umro 1404.) stoji da je to prijetlis iz
autografa i da je zavren g.1383, dakJe 20 godina prije smrti.
- Rkp. 3379 .Tuhvelu ihvanis-safa ... <l je od ejh-Muhameda b. Ah-
meda el-Asuri e-Safii (umro 1361), a na rukopis je prepisan 1390.
i u najnovije vrijeme prenesen ovamo iz medrese. -
Rkp. 401 je II sve7.ak prijepisa iz Kevaijina Tefsira iz g. 1443, a rkp.
3844 i 3804 je kompletan primjerak u dva sveska istog tefsira, pre-
pisan na Krimu g. 1391. - Rkp. 343 Ebu-Lejsov Tefsirul-Kur'an (od
sure Merjem do kraja Kur'ana) prepisao je Husejn b. Kasim b. Ha-
san u Karamanu 1432. a uvakufio ga je Nazir Hasan b. Sinan Jusu(,
dobrotvor i graditelj damije Alade u tom mjestu, ko-
ji je umro g. 1553. - Rkp. 705 je komentar zbirke 40 had isa .El-
-Ved'anijje. Komentator Ebu Nasr Abdul-Aziz umro je 1349, a djelo
je prepisao Abdurahman b. Kasim II Stolnom Biogradu g. 1563. Na
omotu stoji biljeka iz g. 1569. da je tada izgorjela u Sme-
derevu.
Vanost i ovoga kataloga je, mislim, jo u tome, to au-
tor, pored opisa pojedinih rukopisa, donosi prijevod iH sa-
drf.aj raznih biljeaka koje se nalaze na mnogim rukopisima, a koje
su vrlo vane za nau kulturnu povijest ili za povijest
Latinski pjesnik Terentialus Maurus je napisao stih Habent sua
fata libellie, to bismo slobodnije preveli: .1 svaka knjiga ima svoju
sudbinu, ili I s knjigama se svata deava. Ove nas misli opsije-
daju prijevode biljeaka s pojedinih djela ove bi-
bUoteke. Prema zapisima na prvoj stranici i drugim listovima lU
sveska Tefsira, ovaj rukopis br. 569 iz XVI pro-
mijenio je vie vlasnika i biblioteka. Najprije ga je, se, uvaku-
fio ejh-Sulejman-efendi, vaiz u Velikoj damiji u gradu Budimu. Za-
tim je dospio u ruke Muhamed-efendije koji je bio aga
na Visokoj Porti. On ga je poklonio svome i
niku Ahmedu Misri-zade, bibliotekaru u Niu, prilikom svoje posjete
Niu g. 1636. 17.a toga drugi zapis govori da je djelo kupio u Beo-
gradu ejh-hadi-Halil iz i uvakufio ga za svoju biblioteku
u odakle je prenesen U Gazi Husrev-begovu biblioteku.
U dijelu rukopisa br. 1912 - .Hadisu1-erbein ima biljeaka, od
kojih je kao posebno interesantnu preveo ovim
lazi se pismo opsjednutih muslimana u Kanii, koje oni alju
viim vlastima (u Istanbulu). Pismo je sastavio h. Pir Amed-efendi
97
"
,
'I
na arapskom jeziku kako neprijatelj ne bi mogao lako saznati sa-
draj, ako mu padne u ruke. U pismu se opsjednutih
kOJI trpe opsadu sedam godina - da braniti do pos-
ljednjeg daha, ali se opisuje i njihovo teko stanje zbog oskudice u
hrani i Spominju se Madari i Hrvati - da im je
da se bore prOliv Francuza. Komandant odbrane i mjesto potpisani
su irrom. Godina pisanja pisma je 1688. - Kako se iz ovoga vidi.
u naim muslimanskim narodnim pjesmama, osobito oni-
ma koje opjevavaju junake II vrijeme rata (1683-
1699.), ima koji se potpuno podudaraju sa sadrajem spo-
menutog pisma.
Rkp. 920 _Ezharurrevdat fi erhi Revdatil-dennat_ (komentar
.Rajskih koje je g. 1935. preveo i tampao h. Mehmed Han-
u je redakciji dovren 1606, nakon vojne pod Ostro-
gonom (u Ul:orskoj). u kojoj je i pisac i za vrijeme knjc
je pisao Revdat, iako je, kako sam kae u biljeci na kraju bio mno-
go zaulet pitanjima i savjetovanjima s Gazi-
-Mehmed-paom. Ovdje, kao i na jo nekim mjestima, se
i nehotice stihova pjesnika Dure Arnolda, koji, o naim
i njihovoj 1.auJ.etosti tokom historijskih zbivanja, kae:
... jer su kadto posred bojne buke
pograbili pero jo u ruke,
njim su ocrtala vrela,
smjele misli, mate plamen ivi,
pa su tako satvorili djela
kojim' i sad cio svijet se divi ...
Kao to smo \'idjeli, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci ima djela
pisanih u velikim i dalekim islamskim centrima, ima ih pisanih i u
naim kulturnim centrima Sarajevu, Mostaru, Tuzli, ali ih ima i iz
neznatnih, kasaba i sela, to je znak da je ova rorma kul-
turnog iivljavanja bila rasprostranjena na irokom nae
domovine. Tako je npr. rkp. 3230 - _En 'am_ prepisao Munla Velija,
sin Salihov, u (kadiluk godine 1756. - Rkp.
br. 22 prepisao jc Ibrahim, sin Fejzullahov, rodom iz Dnoluke u ka-
diluku u mektebu kndiluku
g. 1861. - Jedan traktat u kodeksu br. 2591 prepisao je Hanz-Muha-
med, sin Munla-Ibrahima, iz HJivna godine 1861. - Rkp. 1494 je ko-
mentar enciklopedijskom djelu _En_Nukaja, koji je prepisao Ahmed,
sin Emrullahov AI-Dijakovi (iz Hrvatska). - Rkp. 3573 pi
sao je eihAliDede b. Mustafa el-Bosnevi el-Mostari g. 1589. kao lur
bedar turbeln sultanSulejmana kod Sigeta. Tc jc godine pisac i um
ro. - Rkp. 4140 jc glosa Taftazanijinu komentaru Nesenjina Akaida.
Prepic;ao ju je Osman sin Ahmedov, u GUli u Mad'.arskoj 1680.
a na koncu je biljeka da je posljednje dijelove rukopisa prepisao
Mustara Celebi Tu je i biljeka da je djelo uvakurio crno-
gorski murtija Alijjul-Murteza - Rkp. 637 jc Tedvid
nepoznata pisca. Prijepis je Mustafe Ediba, sina Ibrahima
iz Sarajeva il g. 1793. Primjerak je kasnije uvakufio h. Zulfikar-aga,
98
sin Mehmeda iz sela Cumelj (zaselak Cumeljci kod
vaca - Ljubinje) u Hercegovini. Jedan traktat u istom kodeksu pre-
pisao je bivi vlasnik Mustara Edib iz Gornje Tuzle godine 1793. Te-
d!vid Mustafe. sina h. Alije. iz XVIII st. (rkp. br. 2955) uvakufio je
isti - Rkp. 1964, Serh _Kasidei-nunijje_, nije star ni stotinu
godina, a znamenit je po Ahmed-efendiji, sinu Muhameda
Di:t:dara iz Mostara, muderisu i kasnijem Ulema-medilisa u Sa-
rajevu. je biljeka na naslovnoj strani iz koje se vidi da
zna svojih est direktnih predaka, do h. Ahmed-age, osni-
damije u u Mostaru. Koliko nas danas ima koji znamo
imc s\"ogn djeda (ako nije iv), a koliko nas zna pradjedovo ime ili
materino i babino prezime? - traktat kodeksa br.
2117 prepisao je Muhamed-Haki Bonjak iz u me-
dresi u Carigradu g. 1892. je nekad bio sjedite (vjer-
ski obrazovanih) ljudi , a nije davno bilo kada je po sedam hafiza iz
porodice begova uz ramazan mukabelu u mjesnoj
d'amiji. - Rkp. 2069 iz XV[I rkp. 799 iz XVI i rkp.
636 uvakurio je h. Ibrahim-aga, sin Islamov, Ispuli (Spuanin), nas
tanjen u Travniku, 7.3 Ajnibegov mekteb. U Spuu u Crnoj Gori bilo
je muslimana do kraja svjetskog rata, a do pred drugi svjetski ral
stajale su uzgor i tri kamene munare uz damijske zidine. - U rkp.
86 zabiljeeno je da ga je uvakufio Ahmed-Alija iz Tabak-
-Sulejmano\'c mahale u Sarajevu za Ajnibegov mekteb i predao ga
muteveliji Halilu, sinu Salihovu, Hersenkliju. Dakle, i je bilo
vakifa, a interesantan je oblik Hersenk1i mjesto Her-
sekli (Hercegovac). Na baluku h. Abdulah-ef. u Mostaru
iz g. 1917. pie da je bio Hersenk-muftija. Tarih je sastavio brat mu
Hafiz Muhamed-ef., a upitan to je stavio Hersenk mj. Hersek, ob-
janjavao je da taj termin _sve kamen_o
lltio bih istaknuti nekolike ene, koje su uvakufljivale
rukopise za razne vjerske ustanove, a sada je to njihovo blago skon-
centrirano u Biblioteci. Tako je rkp. 29 Mushaf iz XVII a
uvakufi1a ga je u prolom Kanita-hanuma, ena Mustaj-pae
i Homarije Mchmcd-efendijc, za mekteb u mahali Sinan
vojvode u Sarajevu. - Rkp. br. 44 je Mushaf koji je prepisao Hu-
sejn sin Alijin, Muhamed-ef. Sarajlije 1738, a uvakufila ga je
Habiba-hanuma, Muhamed-Nazif-ef. Svne. - Br. 76 je Mushaf iz
XVlJI a uvaku[iJa ga je neka Giuzida-hanuma. - Br. 4394
je Mushaf iz 1839. godine. Uvakufi1a ga je Hatida-hanuma, bo-
sanskog namjesnika h. HaiiiiKami1pae, g. 1845. - Rkp. br. 5 je iz
XIX a uvakurlIa ga je Haema, Mustu[u-eft:mlije
za Ferhadiju damiju u Sarajevu. - Rk:p. br. 1 je arapski tekst Ku-
r'ana s turskim prije\'odom, prepisan u Sarajevu u Isabegovoj za-
viji g. 1842. Uvakufila ga je Atija, Hasan-ef. za Durak
hodinu damiju II Sarajevu g. 1848. - Rkp. br. 10 je Mushaf koji
je nekad uvakufi1a Ummi-Gulsum, sultana Ahmeda, za dt..amiju
Ahmed-pa'c AI-Gazarije u Carigradu, a koji je g. 1833. uvakufio za
Carevu damiju u Sarajevu bajraktar h. AJjja, sin h. Husejna Kape
u Sarajevu. - U kodeksu br. 3712 je biljeka na arapskom
jeziku na prvom rukopisu Tefsiru min sureti Ved-duha ila ahiril-
-K ur ,ani_, u kojoj se kae da je ovu knj igu uvakufila Hatida,
99
I
Abdurahmana, sina Veli-hode, za svoju i bratovu djecu i njihovo po-
tomstvo, u nekom selu kod Mostara, a potom za imame toga sela
- d a s e i t a i t u m a i n a p o b o n i m s i j e l i m a m e tl V j er-
n i c i m a i v j e r n i c a m a koje njoj hajir-dovu
Na rkp. 498 zabiljeeno je da ga je uvakufio legendarni bosanski
vezir Muhsin-zade Abdullah-paa godine 1733. To je onaj slavni vezir
koji se nije htio pokoriti ni sultanovu nalogu da Pounje Au-
striji, nego je radije popio otrov, uskliknuvi: Ba vererim, bir la
vermen! (5 ramena dati glavu, a kamena jednog ne dam.) - Na
rkp. 3754-3748, uvakufljenim za med resu u Mostaru,
interesantan je popis bivih vlasnika, od kojih je jedan Ahmed Seid b.
Ahmed Mir u gradu Haniji na Kreti, da bi poslije doao u vlasnitvo
Mustafa-ef. mostarskog muftije u VII deceniju prologa sto-
- Rkp. 507 Eraful-vesail ila fehmi-email od Ahmeda bin
Hadera el-Mekki et-Taimi ed-DamanJmri, koji je bio auto-
ra, kod koga je sluao ovaj komentar. Svoj prijepis sravnio je s ori-
ganalom i dobio od autora idazet. - Rkp. 725 je sastavljen od est
traktata, a jedan je RisaJetu ft hakikatil-insan od Delaluddina Mu-
hameda bin As'ad-ed-Devanije, koje djelo ne spominje Brockehnann
djelima ovoga pisca. Na jednom djelu je zapisan kasniji vlas-
nik: h. Abdullah b. h. Ahmed (Ova porodica je izumrla u
nae vrijeme i u mukoj i u enskoj lozi II Sarajevu. Interesantno bi
bilo Znati da li je vlasnik zabiljeen kao Hirri-zade ili u slaviziranom
obliku.) Sesti traktat prepisao je MustaFa b. Muhammed b. Ali el-
-Bosnevi en-Nev'abadi II medresi Iskenderijji u Kairu god. 1720. Kod
mnogih pisaca, kao i kod ovog kako s ponosom
da su Bonjaci - El-Bosnevi. - Tako na rkp. 2081 ima stara
bil jeka: D7.amija se b o s a n s k i m jezikom kae b o g o m o l j a .
- U rkp. 4302 je veoma interesantan tursko-bosanski Lugat
tUrki - bosncvi sa oko 1000 a pisao ga je neki Mustafa b.
h. Ibrahim iz Bayburta u Anadolu, koji je doao 28. marta 1865. u
Bosnu i god.inu dana bosanski jezik.
Mnogi rukopisi u ovoj biblioteci su ukraeni vegetabilnim 01'-
namentima (nekad a na nekima su i crtei, pa i
kao na pr. u rkp. 3946 o tedvidu, II kojemu ima crte koji
predstavlja usta i grlo i njihov poloaj pri izgovaranju pojedinih gla-
sova. I tl rukopisu 4279 postoji ista slika, a zbirku je prepisao Abdu-
llah b. Mun la Salih g. 1836. - Na 11. strani rkp. 2807 nala-
zi se crle koji prikazuje Muhamedovo (a.s.) turbe i dio njegove da-
mije II Medini. a na listovima 13 i 14 rukopisa br. 2942 nacrtan je
plan Resulullahove damije i Revdai-mutahhere u Medini, dok se u
kodeksu 2569 nalazi crte II bojama Revdai-mutahhere. Ta-
i rkp. 4198 ima na 100. listu lijep crte u bojama Rcvdai-mu-
tahhere s Resulullahovom darnijom i njenom bliom okolinom II
Medini.
Na 3799. rukopisu interesantna je biljeka da je to djelo uva-
k:ufio Ali Galib-paa za biblioteku svoje tekije u Mostaru go-
dine J842. Na je zapis na turskom jeziku, pisan olovkom, II
kome se kae da se ovaj rukopis bio pojavio na tritu u ostavini
Mustafe-ef. pa ga je kao vakuf spasio i predao
biblioteci Salih-ef. Kako je poznato, go-
tovo sve vakufske biblioteke imale su pisano pravilo da se knjige ne
100
smiju iznositi iz biblioteke, a kako vidimo, bilo je i popustljivih knji
koji su pojedincima dozvoljavali da iznose vakurske knjige,
koje su onda ovi 7.aboravljali vratiti, i vakufske knjige s njihovim
vlastitim, ako im nasljednici nisu bili osobito skurpulozni, prodava-
ne su na muhalleratu kao privatna svojina.
Kako sc postupalo sa starim rukopisima, interesantna je bilje-
ka na rkp. 170, Mearikul.envarc, koji je vjerovatno iz XV stolje-
Na je naslov i zapis h. Mehmed-ef. na arapskom
jeziku, u kome se kae da je rukopis naao na rubu propasti i spa-
sio ga otkupom, da je bio manjkav II sredini, te da je vidio tampan
primjerak II biblioteci Muharned.ef. Tarabara u Derventi i zamolio
ga da mu se manjkavi dio prepie, to je Tarabarov sin. Tako
je rukopis dopunjen. Iznad i ispod toga je potpis i osob-
ni
Namjerno nisam citirao orijentalna imena i naslove djela onom
vrstom fonetike kakva je u svijetu i kakvom je pisao i
sam ovo djelo, nego onako kako ih najlake
naj:;iri krug ndih ne razlike ha-hehi, .lcl
ze-zi. sesinsad i dr.
Ima i nekoliko sitnijih zamjerki ovom djelu. Da je autor ob-
pamju na vodene znakove na papiru, kod mnogih rUkopisa bi
bilo vrijeme u kojcmu su nastali, pa ne bi kao kod rkp.
br. 183 stajalo: Rukopis (mjesto: iz XVll ili XVIIJ
. Gdje je potpun hidretski tarih, trebalo ga je u cjelosti
navesti i u gregorijanskom kalendaru, a ne zadovoljiti se samo go-
dinom. Na naslo\'noj strani, pisanoj arapskim jezikom i pismom.
je godina izlaska djela 1963. Miljenja sam da je na tom
mjestu trebalo napisati hidretsku godinu, jer upravo su u tekstu
Kataloga svi datumi pojedinih rukopisa iskazani u hidJ.retskim go-
dinama i na kalendar po Isatovu Ovu naslovnu
stranu je i:rradio Abdul1atif Husejn, lektor arapskog jezika na Sa
rajevskom univerzitetu. Na rkp. 4215 pie da ga je uvakufio Strnak
h. Muhamed efendija, a trebalo je napisati Stranjak. (Stranjaci su
porodica, a rukopis je upravo i prepisan u Stocu godine
1800.) U rkp. 462 ime D o p a n bih ja e o b a n (jer se, vjero-
jatno, radi o pomaku Na rkp. 2126 iz XVII sto-
ima preprodavaca knjiga Muhamed-age iz Sa-
rajeva, a isto tako i na rkp. 2057. Da li je u urezana gOdina ?
Moda je bio na najstariji knjiar. Na rkp. 4213 poslije
sadraja su zapisi da mu je vlasnik Hromo-zade Salih Sid
ki i da je cijena knjige 28 groa. Koliki je to bio novac i ta se 7.a
nj moglo dobiti od drugih materijalnih dobara? Jesu li knjige bile
skupe? - Da je imao vie asistenata koji bi mu pomagali
u poslu, ne bi bilo povoda ovim, makar i nebitnim, zamjerkama.
U predgovoru se spominje ko je sve darivao knjige Gazi Husrev-
-begovoj biblioteci, iz kojih su mjesta preneseni pojedini rukopisi
i skoncentrirani ovdje, pa to posebno ne spominjem. Kad bi
htio priknzati ovaj rad onako kako treba i ukazati na nje
gov ogroman trud i napore pri radu, na njegovu vanrednu
101
I
spremu, kad bi htio spomenuti najinteresantmJa i ot
krita u ovom poslu, trebao bi desetorostruko vie prostora nego to
sam ga ja zauzeo u o\,oj publikaciji. Prije o\'og mog prikaza iZIao
je opiran prikaz ovog Kataloga iz pera Tajjiba profesora Ha-
disa na Teolokom fakultetu u Ankari, u publikaciji _Ankara univer-
sitesi I1ahiyat fakultesi dergisi, Yi! 1964 - cild XII, s. 143-153. Kao
istaknuti orijentalist profesor znanstveno prikazuje o\'aj Dobra-
rad i izraava se veoma pohvalno o tom radu i njegovu piscu.
Pravo da kalem, odavno sam takav prikaz od naih orijen-
talista koji bi daleko bolje i od mene ocijenHi o\'o grandiozno
djelo. Mene je najvie interesirala i neizmjerno oduevila kulturna his-
torija koja iz ovih starih rukopisa, iz mnogih unikata. auto-
grafa i biljeaka na koje je ukazao Dobrata u Katalogu.
Ja bi na kraju apelirao na one ljude koji znaju gdje jo ima
po provinciji (a i u samom Sarajevu) ovakvih rukopisa, pa i fragme-
nata. koji propadaju, da bi se spasili i skoncentriraH uGazijinoj bi-
bliotcci. odakle bi, na stranicama daljnjih svezaka Kataloga, zasjali
starim sjajem. Znam da je i u najnovije vrijeme bilo da se
orijentalni rukopisi zakop.waju II jer ih je grehota naloiti
na vatru, ukoliko se ne prodaju u inozemstvo, a sjetih se ovom zgo--
dom i rahmetli Safvetbega kako je jednom u Ne
vesinju, kao student orijentalistike i historije, otkrio u ku
oblijepljene prozore (bila je zima) na kajie izrezanim fermanom,
kojim se njihove porodice, Redeb-paa, postavlja ne
znam na kakav poloaj i daje mu se Zalom-palanka u leno!
Na koncu. s ovim prvim sveskom Kataloga mi smo dobili jed-
no izvrsno djelo, na kojemu se moe prvenstveno autoru,
a onda i pa i tamparskom preduzetu na opremi.
Zelimo da se i svesci pojave iz tampe koliko je
prije.
SUMMARY
Some marginal notes from our cultural history
tn the article Marginalije ... The author after taking into consi-
deration the importance of the Gazi Husrev-bey's Library and the
issue of the first catalogue of it s Oriental manuscripts, presents
the most interesting notes from the cultural and the polilical history
of Bosnia and Herzegovina. These notes Kasim had put
down beside the code of some particular manuscripts catalogued in
Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Husrev-begove bib-
lioteke. These annotations are often more interesting for the nowada}
reader than the catalogued works.
102
I brahhn Kemura
kolekcija u Gazi Husrev - begovoj
biblioteci
da objavljivanjem kratkog pregleda pismene ostavS-
tine Milivoja-Mh-ze Abdurahmana skrenemo panju na ovu vri-
jednu zbirku. Stjecajem sretnih okolnosti ova ostavtina je od sestre
M. A. Nevenke iz Rijeke, otkupljena
1966. godine za 200.000 st. dlnara i pohranjena u Gazi Husrev-bcgovll
biblioteku, gdje je taj materijal i danas dostupan javnosti.
Ne treba izgubili iz vida da ime Mlrze Abdurahmana za
uzima jedno od najistaknutijih mjesta II jugoslovenskoj orijentalis-
tici dva rata. Njegov rad i doprinos kojim je obogatio ne sa-
mo nau, nego i svjetsku orijentalistiku, zasluuje i obavezuj e da se
vie osvijetli kako tako i stvaralatvo ovog izuzetnog i vrsnog
orijenlaliste. To je na dug prema njemu i kao i kao
i ovaj na prilog neka bude skroman doprinos tome.
Svakako da su u naoj zbirci najvredniji oni materijali koji se
odnose na Bulbulistan - njegovu doktorsku disetarciju pod naslo-
vom: BULBULISTAN DU SHAlKH FEWZI DE MOSTAR, PO!lTE HER-
CEGOWINIEN DE LANGUE PERSANE kao i prepiska sa raz-
nim u vezi s Bulbulistanom. Tu je i prijepis Bulbulistana
na perzijskom (br. 157) kao i prijevod na francuski jezik
(br. 156). Perzijski primjerak M. A. je posudio iz Bratislave, iz
zbirke dra. S. i prepisao. je tezu obranio na Sorboni
17. VII 1935. (tampana je iste godine u Parizu). Tezu je obranio pod
veoma tekim i nepovoljnim uvjetima: bio je teko bolestan. Paralizi-
ran sedam mjeseci, na nosilima je donesen na Univerzu gdje jc
sjajno i bri ljantno obranio tezu. U prepisci koju je M. A. vodio
s istaknutim orijentalistima u vezi svoje teze se s imeni-
ma Henry Masse-a (10 pisama), prof. Vaillanta (5 pisama), prof. Mirze
Khan Gazvini-a (3 pisma) i dr. koji su mu davali suges tije, ocjene i
upute. Prepiska je na francuskom jeziku.
dio ostavtine odnosi se na korespondenciju M. A.
s istaknutim pojedincima, drutvima i dr. Ta nam korespon-
dencija najbolje otkriva i pokazuje kako i pod kojim uvje lima je rao
dio i studirao u Francuskoj. Njegova pisma su bolna
jednog velikog, upornog i snanog duha, koji nije pokleknuo uprkos
svih s kojima se nosio. Upravo je snagom istrajao
na svom putu. Citavo vrijeme studiranja u Francuskoj bio
je izloen nestaici novca, ikanacijama od strane
oih predstavnika jugoslavenskih vlasti u Parizu, podmetanjima i mal-
tretiranju u cilju njegova redovnog studiranja. Tome
J03
je mnogo doprinijela i okolnost da je kao Hrvat (katolik) primio is-
lam, to mu je pribavilo no\'e neprijatelje, koji su ga
na svakom koraku,
U svom pismu iz 1925, (nije bliLi datum) Stjepanu Ra-
ministru prosvjete Kraljevine SHS, piSe o sebi i s\'om i-
votu: .. sam 1897. u Imotskom, Svrio sam akademi-
ju u Suaku godine 1915., tc sam iza toga bio nameten kod raznih
banaka i kako se moete uveriti iz priloenih kopija mojih
ceriirikata. No oduvek sam se bavio privatno orientalistikom. S\"C svo-
je slobodno neme sam studiji i lektiri filozofije, tt.'Ologije
i filologije. Tako sam pred godine priprcmio za tnmpu Budhis-
Katehizam, prvu knjigu te vrste u nas, prema izdanju
od Subhadra Bhikua. Knjigu na lalost. nakladnik nije jo tampao.
jer se boji da ne bankrotira s njome. Oduevljavao sam se za Orijent
i sve to se Orijenta tc sam 1922. preao na Islu m u samoj ka-
pitali .. Antemurnlis Christianitatis. Nakon toga bio sum otiao u Spa-
niju, da sc upoznam sa tom negdn najkulturnijom zemljom Evrope
i da se usavrim u kastiljskom jeziku. Lani sam doao u Pariz, tc sam
isposlovao bez ikakve preporuke sa strane naih, stipendiju francus-
kog Ministarstva Prosvete. Bivi ef Pros\,etnog odclenja g. Kosta Pet-
na Sve stao me ikanirati , '" kao i mnoge dru-
ge Dalmatince. Dao je nnpisati prOliv mene i jednn u .. Poli-
tici, koji u odlomku prila1cm ... I dalje ..... Mrzim strastveno na
Evropu i njezinu psevdokulturu, u istoj meri u koliko sam oduevljen
za Orient. Poznajem neke vie. a neke manje franc. panj. ital. ruski,
cngl. arapski (sad mavarski dijalekt), tc stadoh da per-
sijski. Nadam &C, budemo li II vezi, da vam ins'Allah, za
par godina da poaljem tamo iz zemlje Huseinove ili Fuadove, ili pak
iz carstva Lava i Sunca koji pre\'od s jezika lmrulkeisova ili Hafi
zova. Volim Thakura, Baudelairea. Marianija, Strindberga, Nietschea,
Hamsunn, Ewersa i . . .
M. A. u stalnom je kontaktu sa onda istaknutim
ma islamskog javnog i vjerskog h'ota i intelegencije u Bosni i Her-
cegovini: rcisululemom H. D. Edhemom
prof. A. Nametkom, O. A. H. Taibom
koji mll svojim prilozima i potpore od onda-
njih muslimanskih dru tava _Narodne Uzdanice i .. Cajreta, nastoje
koliko toliko i olakati poloaj.
Kao vanredan poznavalac evropskih i orijentalnih jezika M. A.
jc mnogo prevodio i u njegovoj zaostavStini pored originalnih
od kojih su neki neobjavljeni je i dosta prijevoda
od kojih su neki objavljeni u raznim i listovima. Ov
dje donijeti spisak prvo originalnih, a zatim prevedenih
naka, koji su pohranjeni u ovoj zbirci.
l) ORIGINALNI CLANCI,
a) neobjavljeni:
104
I. Spanjolska osvajanja i njiho\'o irenje kulture - osvrt na
prosla\'U stogodinjice puta oko svijeta Juana Sebastiana Ele.::.-
no-a, jedna kucana stranica;
2. Sla je uzrok naem nazadku j zaostalosti na prosvjetnom po.
Iju? - po miljenju autora glavni krivac je muslimanska inte
ligencija, dvije kucane stranice;
3. Dvije o Kineskoj Republici - historijski prikaz, 7 ku
canih stran.ica;
4. Perzijske u hrvatskom jeziku - upotrebljavane
bez davanja 4 kucane stranice;
5. Da ne mislite da sam ja sam! - o istaknutim ljudima
koji su preH na islam, jedna kucana stranica.
b) objavljeni:
I. Spanjja i Maroko, br. 39 od 16. II 1923., str. 2, Zagreb.
2. Spanija iSpanjolci, Jutarnji list, od 6. VII 1924, str. 7.
3. Medina del Campo, _Novi Behar, II/1928. br. 17-18,
str. 281-282.
Posthumno:
4. Slavni Jugosloveni II stranom svijetu, Na svijet. br. od
februara 1966, str. 10.
JI) PREVEDENI CLANCI:
a) neobjavljeni:
l. Angel Guimera: Serbia - prijevod sa panjolskog, I stranica.
2. A. Manzoni: ,.Peti maj - prijevod s talijanskog, l stranica.
3. Friedrich Nietsche: Antihrist - svega jedna kucana stranica.
4. Sinesio Darnel: Malenkosti - prijevod sa panjolskog, 1 stran.
5. Muhamed Jakub Han: Od Tada do Alhambre, 3 stranice.
b) objavljeni:
l. Abdllrahman Damija: Iz persiskih Cajret, XI/1927,
str. 377
2. Elisa Perez: Arapska u Tandi, Cajret, XI/1927, br. 20,
str. 309
3. Laura Veccia VagUeri: Iz apologije islamizma, Novi Behar,
[[[/1929 br. Il. str. 169-170.
4. Major A. G. Leonard: Dug Evrope Islamu, .Novi Behar,
II1/1929-30. br. 24. str. 377-378.
Djelo II rukopisu "Zato sam preao na Islam, koje je imalo
oko 2.000 stranica, na neobjanjiv je nestalo i do danas nije
ustanovljeno gdje se nalazi.
Ostali dio ostavtine zapremaju kolske svjedodbe, razni cer-
lifikati, ocjene slubovanja, izresci iz novina, korespondencija s raz-
nim nekoliko browa ah medijskog pokreta s kojima je
M. A. razne posjetnice, adrese, molbe za potporu,
potvrde o pojedinaca i drutva i dr. sestra
Nevenka Ramollz ovdje je priloila i sve nekrologe povodom Mali
smrti, objavljene II gotovo svim listovima i
Danas je sav laj materijal razvrstan po i ima 170 broje-
va II arhivi Gazi Husrev-begove biblioteke.
105
,
II
SUMMARY
M a l l ' s Col1ecLlon ln the Gazi Husrev-bey's Library
ln 1966 thc Gazi Husrev-bey's Library bought the library that belon-
ged to the deceased Milivoj Mirza M a l i . ln the article is given the
survey of this book collection which consists of 170 numbers. The
most significant works arc in reference to M a l i ' s doctoral disser-
tation .Bulbuli stan du shaikh Fevzi de Mostar, poet hcrcegowinien
dc langue persane., vwich M a l i defended at Sorbonne 1935.
106
Hafzlja
Muslimanske biblioteke u Mostaru
Za vrijeme 400-godinje turske vladavine u Bosni i Hercegovini,
Mostar je dao cijelu plejadu ljudi koji II svom rodnom mjestu podi-
goe spomenike trajne vrijendosti ili se istakoe kao vrsni dravnici
i znanstveni radnici visokog kvaliteta. Ne kai se II Mos-
taru jasno govori da je Mostar II nauci ispred svih
mjesta Bosne i Hercegovine. To i jedna narodna pjesma
koja Mostarce naziva efendijama (titula koja se davala lju-
dima), a i ma ireetarima.
Sta su i koliko mostarski Muslimani uradili na znanstvenom po-
lju do austro-ugarske okupacije 1878. godine, tj. koliko su djela na-
pisali na arapskom, turksom i perzijskom jeziku, ne moe se
i potpuno utvrditi. U Arhivu Hercegovine, muzeju Her-
cegovine, Provincijalatu franjevaca, kao i kod nekih
privatnih osoba II Mostaru, nalazi se preko 1400 rukopisa, komplet-
nih i nekompletni h , od kojih su dobar dio napisali Mostarci. Godine
1950. iz biblioteke II Mostaru preneseno je u Gazi Hus-
rev-begovu u Sarajevu vie stotina rukopisa. Nekoliko rukopisa po-
sjeduje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti II Zagrebu,
a neki, najvredniji mostarski rukopisi, nalaze se van granica nae
drave.
Ovdje treba istaknuti da su mnogi, zbog nerazumije-
vanja, zakopavali cijele biblioteke u zemlju, da je grijeh
da se spale. Na taj uniteni su brojni i vani rukopisi koji su,
svi odreda, bili unikati.
Za turske vladavine u Mostaru je osnovano vie biblioteka koje
su u svoje vrijeme imale ulogu u irenju znanosti. Do knji-
ge se II to doba teko dolazilo, jer sve do 1866. u Bosni i Hercegovini
nije radila nijedna tamparija u kojoj bi se tampale knjige na ori-
jentalnim jezicima. Zbog toga su knjige oabavljane sa strane, zatim
prepisivane i tako umnoavane. Knjige su prepisivali i obrazovani i
poluobrazovani ljudi. Sva ta manuscripta predstavljaju danas veliku
vrijednost, jer pored raznovrsnosti materijala i bibliografskih poda-
taka, mnoga od njih sadre i razne veoma vane zapise i kronogra-
me, a neki i originalne radove naih ljudi koji su pisali i pjevali na
orijentalnim jezicima. ovim rukopisima nalaze se i autografi
pisaca.
t. biblioteka je prva poznata biblioteka II Mos
taru. Skromne temelje udario joj je sam legator. Iz njegove zaklad
nice od ramazana 977 (7-16. II 1570.) saznajemo da je, pored
ostalog, uvakufio jo 7 kompletnih, i lijepo pi
sanih mushafa, 30 duzova Kur'ana, u kou za u
J07
damiji, kompletan i komentar Kur'ana od Zimaherije, kom-
pletan i komentar Kur'ana od Kadi-Bejdavije, komentar dje-
la Sirat.elislam od Sejjid-Alije i arapsko-turski Ahtariju. Mu-
tevelija je duan da sve navedene knjige i pozajmljuje
ma uz kauciju i jamstvo jednog iz naroda. za staranje o
knjigama, mutevelija te 7.aduiti kajjima.
Biblioteka je bi la smjetena u posebnoj prostoriji koja :se na
lazila uz dershanu medrese. U njoj su se vremenom
skoncentrirale mnoge privatne i sve javne biblioteke Mostam, pa su
tako u njen posjed doli dragocjeni unikati i autografi nekih doma-
pisaca. (Sejh Juje, Sejh-lbrahjma i drugih.) Zatvorena je
1934. godine kad je umro njen posljednji bibliotekar, Hadi Muhamed
ef. Poslije toga nije vie otvarana jer nije postojala
na osoba koja bi se o njoj brinula. Od tog vremena, iz nje su otu
mnoga djela i bez traga nestala. Ostatak je prenesen godine
1950. u Gazi Huslcvbegovu biblioteku u Sarajevu.
2. Druga, neto ali veoma biblioteka bi ja je Dcr-
vi-paina, koju je osnovao sam legator. U svojoj zakladnici od po.-
januara 1593. on na kraju donosi spisak knjiga koje je uvaku-
fio i se da se ne smiju nikome poklanjati, prodavati, u
posjed uzimati, niti igdje iz Mostara iznositi . Iz tog spiska saznnje-
mo da je Dervi paa uvakufio 46 svezaka, preteno ko-
mentam raznih dogmatskih i criatsko-pravnih djela. njima se
komentar Mesnevije od McvJana Sururija u est sve
.. ..nka. Legator dalje da se ovim komcntarom moe sluiti
samo mudcris njegove medrese i da se sveske ne smiju prepisivati
niti ekscerptirati jer bi se otetile i upropastile. Pored Mesnevijc le-
gator je zavjetao jo tri djela na perzijskom jeziku: Beharistan,
Dulistan i Hafizov Divan.
Biblioteka je bila smjetena u dershani Dervi-paine medrese
II POlhumu. Zatvorena je kad i medresa, prije 1890, a knjige su pre
nesene u biblioteku. Jedno djelo iz ove biblioteke
va se danas u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, a jedno u
Arhivu Hercegovine.
3. biblioteka. Za potrebe svojih damija u Mo-
staru, Blagaju i Gabeli, mostarski legator Cejvan tehaja je 1558. uva-
kufio 120 kompletnih duzova Kur'ana i osam svezaka drugih raznih
knjiga vjerskog sadraja za i dranje predavanja u damija-
ma. Jedno djelo iz ove biblioteke nalazi se u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu.
4. Bosnali Ahmedagina biblioteka. Darus-seade-aga Bosnali Ah
mcdaga, sin Alijin, uvakufio je 1653. vie primjeraka raznih knjiga
vjerskog sadrlaja za svoju medresu u Mostaru. Iz jedne biljeke ko-
ja se nalazi na kraju jednog rukopisa saznajemo da je legator 1644.
godine bio bakapu ogJani i da je neto prije 1653. postao babus
seadeaga (kizJaraga). Nekoliko rukopisa iz ove biblioteke nalazi se
u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Iz biljeaka na kraju
ovih rukopisa saznajemo da ih je 1653. uvakufio kapu-aga (nekad:
babus-seade aga) Ahmetaga za dranje javnih predavanja (dersiam)
u njegovoj med resi u Mostaru.
108
5. Biblioteka AIipa!e Za svoju tekiju, koja se na-
lazi kod njegove d1.amije na Luci u Mostaru, AJipaa je 1841. i 1842.
godine uvakufio vie primjeraka raznih knjiga. Nekoliko rukopisa iz
ove biblioteke nalazi se u Gazi Husrevbego\'oj biblioteci II Sarajevu
i jedan II Arhivu Hercegovine.
6. U Gazi Husrev-bcgo\'oj bibliotcci u Sarajevu nalaze se dva
rukopisa koje je uvakufio kizlar-aga Oavudaga za medresu kapuaga
Ahmetage u Mostrau.
7. Gazi Husre\'-begova biblioteka posjeduje jedan rukopis koji
je uvakufio carski odobaa (has odobai) Hasanaga za med resu kapu-
-age Ahmetage u Mostaru.
8. Provincijalat franjevaca u Mostaru posjeduje
jedan, a Gazi Husrcvbcgova biblioteka dva rukopisa, koje je uva
kuno Munla Salih, muezin iz Cejvan-begove mahale.
9. U Arhivu Hercegovine nalaze se dva rUkopisa koji su bili via
snitvo vakufa lladi Mustafa ef. sina Hadi Muhamedova iz Mostara.
10. Arhiv Hercegovine posjeduje dva rukopisa koji su bili via
vakufa Mustafa ef. iz Mostara.
11. Provincijalal franjevaca posjeduje jedan ru-
kopis koji je bio vlasnitvo Munla Sahovog vakufa, muezina Cejvan-
-begove d1.amijc u Mostaru.
U Mostaru su za vrijeme turske vladavine radile, pored nave-
denih, jo i medrese: Roznamedi Ibrahim ef., Koski Meh
med-paina, Hadi Balina, Buk'a, Hadi Velijina i SejhIsmaila
koje su, bez sumnje, imale svoje biblioteke.
Sve napred spomenute biblioteke bile su javne i knjigama iz
njih mogli su se, uz izvjesne uvjete, koristiti svi koji su traili nau-
ku i njom se zanimali.
Od polovine XIX. stolje6l u Mostaru je radila i jedna kiraetha-
na ona nije dri.ala knjige, nego samo primjerke novina
koje su tada izlazile u Bosni i Hercegovini.
Pored na\'cdenih biblioteka, za vrijeme turske vladavinc u Mos-
taru je postojalo vie biblioteka po privatnim Veliku bibli-
oteku imao je mostarski muftija i pravni pisac Ahmed ef. Mostarac,
koji jc umro 1679. godine. Jedan dio knjiga iz ove biblioteke nalazi
se danas u Gazi I-Iusrc\'-begovoj biblioteci.
I druge mostarske muftije, kao i sve istaknutije i kul-
turne ondanjeg Mostara, su imale svoje privatne
biblioteke. U raznim ispravama spominju se privatne bib-
lioteke: Mustafe (SejhJuje), Ibrahim ef. Ibrahim
ef. Huseina, sina Mustafina, imama Ahmedove dJ.amije,
nekog Ibrahima, Hafiz Omer-pa!e nekog !ladi Mu
hamed cr., Abdulaha Hasan-bega i drugih. U
knjiga Abdulaha spominju se, ostalih.
slijedcta djela: Medmua (zbirka) _napisana rukom SejhJujec, je-
dan primjerak Sejh-Jujina djela .Fevaidi abdijjec i jedan SejhJujin
mushaf.
Ovdje donosimo pregled pisaca i (tc'lif, tahrir, ter
kim, kitabet) uz imena stoji napisano da su iz Mostara (alMos-
109
tari). Ove podatke uzeli smo iz bibliografskih biljeaka na kraju ru-
kopisa koji su i uneseni u katalog arapskih, turskih i per
zijskih rukopisa. Pregled je nepotpun jer jo nisu publicirani svi ka
talozi Gazi Husrev-begovc biblioteke koja posjeduje izvjestan broj ru-
kopisa koje su napisali Mostarci. U raznim znanstvenim ustanovama
i u nekih privatnih lica u Mostaru i drugdje nalazi se velik broj ru-
kopisa koje su napisali ili prepisali Mostarci. Kad sc svi Li rukopisi
obrade i unesu u kataloge se dati potpuniji pregled (potpun
nikad jcr je, kako smo prije istakli, uniten velik broj rukopisa koji
su bez traga nestali) pisaca iz Mostara koji su pisali na orijentalnim
jezicima.
Pregled pisaca donosimo kronolokim redom: Hasan, sin Nesu-
hov 1571. Zijai ime Hasan ef. Mostarea) 1575, Mustafa, sin
Jusu(a 1583, Ibrahim, sin Ferhatov 1586, Ibrahim, sin Alijin 1595, Hadi
Selim, imam Cose!1odine damije 1635, Jusuf, sin Ahmetov, 1645, Ha-
di Mustafa, sin Hadi-Balin 1646, Abdulah, sin l1asanov 1651, Sejjid,
sin Abdov 1658, Mahmud, 1658, Alija, 1658, Ahmed, sin
Mustafin 1666, Ahmed, sin 1668, Hasan, sin Hadi Osmanov 1672.
Ahmed, imam, sin Sejh Muhamed ef., Murteza, sin Muhamedov,
1675, Hasan, sin OsmanHalife 1676, Ahmed Orlevi, sin [slan1OV (u Mos-
laru ivi porodica Orle) 1682, Mustafa (Sejh-Jujo) 1682-1688
(5 djela), Ahmed, sin Salihov 1706, Ibrahim sin Sejh-Hadi
Ismailov 1706 - 1712 (6 djela), Husein, sin Hasanov 1712, Salih, sin
Bajramov 1712, Muhamed, sin Mustafin sin Muhamedov, sin Ali ef.
1712 (2 rukopisa), Muhamed, sin Selimov 1713, Osman, sin Omerov
1713, Ahmed, 1727, Ahmed, sin Huseinov, 1733 i
1734 (2 rukopisa), Mehmed, sin Salihov, 1736, Muhamed.
sin Scjh-Ibrahim er. 1736, Jahja sin Sejh-Mustafin 1740,
Alija 1744 (3 djela), Ibrahim Kefi, sin Huseinov, sin Sma-
i1ov, sin Ali cf. 1740, Mustafa, sin Salihov 1744, Ahmed, sin Hadi
Mustafin 1745, Muhamed, 1749, Ahmed Bosnevi, sin Selimov
1750, Musta(a, sin Salih ef. 1753, Abdulvehab sin Salih er.,
sin Sejh Osmanov 1754, Abdulah, sin Hadi Mchmedov 1755. Hafiz
Mustara, sin Hadi Omerov, 1755, Muhamed sin Ahmedov 1757
- 1785 (4 rukopisa), Husein, sin Mahmutagin 1760, Hadi Muhamed.
sin Hasanov 1760, Ibrahim, sin Ahmeda mostarske
1760, Ahmed. sin Muharnedov 1776, Ahmed. sin Hadi Redc-
po'- 1786, Hasan Efica, sin Osmanov, sin Hadi Salihov, sin Hadi
Osmanov, sin Hadi Alijin 1792 - 1796 (3 rukopisa), Sabit sin
Hadi Alije 1792, Ibrahim sin Hadi Muhamedov 1795 (2 ru-
kopisa), Munla Salih 1801, Ahmed, sin Omerov 1804, !-ladiH Sa-
!ihaga Rudinac 1810, Hasan sin Muhamcdov 1829, Fadil Kaj-
laz, sin Dervicv 1834, Ahmed sin Salihov 1835, Hadi Alija
Sunje. sin Mustafin 1837 (2 rukopisa), Husein sin Munla-Sali-
hov 1838, Ahmed. sin Muhamedov, sin Fejzulahov, sin Ahmetov, sin
Fcjzulahov, sin Hadi Memin, poznat pod imenom 1842 (2 ru-
kopisa), Munla Musl.afa 1844 (2 rukopisa), Mustafa 1845
(2 rukopisa). Ahmed sin Abdulahov, sin Ahmedov, sin Omerov,
110
sin Huseinov, sin Hasanov, sin Omerov. sin Ahmetov 1847, Mustafa-Sid-
ki Mostarac, maftija 1847, Mustafa Seva, sin Salihov 1848, Ibrahim Ha-
sin Muhamedov 1849, Ahmed, sin Alijin, 1851, Selim, sin
Ahmedov 1854, Husein Mangjo, sin Mustafin 1855, Sadik Voljevica,
sin Ibrahimov 1855 i 1856 (2 rukopisa), Dervi Jusuf, sin Mustarin
1857, Salih, sin Ibrahimov, sin Muhamedov 1857, Hafiz Mehmed Der-
vi 1860, Hadi Mustafa Karabeg, sin Ahmedov 1864, Der-
vi sin Mustafin 1867, Ahmed, sin Muhamedov. sin Hadi
Ali ef., sin Mustafin, sin Salihage Dizdara 1867, Sulejman 1868,
Abdulah 1870, Salih sin Abdulmuminov 1871,
Alija 1872, Salih, sin Muhamedov 1873, Omer 1876.
Hadi Abdulah ef. mostarski muftija 1878, Osmanaga Gre-
bu, sin Dcrvi<lgin 1879, Hadi Hanz Muhamed 1888, Scjjid
Hafiz Osman sin Hadi Mustafin 1891, Ahmed sin
Sulejmanov 1896, Ahmed, sin Mehmedov, Husein Mehmed 1:u-
Salih, sin Hadi Tsmailov, Ali Fehmi ef.
Na temelju prezentiranih podataka moe se da sc svi
naprijed navedeni, u granicama uvjeta i ba-
vili naukom pa s tim u vezi imali i svoje privatne biblioteke.
Posebno su interesantni zapisi u rukopisima koji nam pruaju
podatke o vlasnicima (sahih, malik) knjiga. Iz tih zapisa saznajemo
da su mnogi, uz relativno visoke cijene, kupovali knjige od telah.\ na
lici taciji u ili drugih lica. Ovi podaci nam jasno govore da su
svi oni bili ljubitelji knjige i imali svoje privatne biblioteke. Ovdje
ne donosimo njihov pregled, ali da smo ih zapisali vie od
80 koji se spominju kao kupci i vlasnici knjiga.
U sidi!u mostarskog suda iz 1244. (1828.) godine nalazi se je
dan spisak knjiga za koje nije navedeno su vlasnitvo. U njemu
su upisana: 83 sveske raznih djela iz islamskog prava
(fikh), 76 iz gramatike i sintakse arapskog jezika (navo ve mean i),
22 iz islamske dogmatike (akaid, njima se spominje i jedno
Sejh-Jujino djelo .Sarh Tehzib elmantik), 11 iz islamske tradicije
(hadis), 14 na per.tijskom jeziku i 9 (1ogat), ukupno 215 dje-
la. Nisu nam se kassam-clefteri (iskazi o raspodjeli ostavin
ske imovine) mostarskog suda, pa se iz ovog razloga ne moe dati
potpun pregled islamskih biblioteka u Mostaru.
U periodu od 1878. do 1965. godine u Mostaru je djelovalo vie
od 180 osoba koje su vrile razne funkcije II islamskoj hijerarhiji.
njima je bio: jedan reis-el-ulema, vie muftija, muderisa,
nova Ulema-mcdlisa, profesora, direktora kola, kadija, hatiba, ima-
ma, mual1ima, ehova i drugih. Poznavao sam dobar dio ovih ili nji-
hovih nas ljednika, i osobno se da su svi imali lijepe pri
vatne biblioteke.
Hadi Jusuf, sin Kalimanov, iz Mostara uvakufio je 1042. (1633.)
godine 51.000 i, ostalog, odredio da se iz prihoda troi
jedan dio na opravak korica mushafi-erifa kojih su vlasnici siromani.
sve ovo to smo naprijed izloili, moe se zaklju-
da je u Mostaru, za vrijeme 400-godinje turske vladavine, osno-
vano vie od 300 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale
bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima, preleno iz islamis-
tike. Ovo ujedno da su se Mostarci prije mnogo bavili na
ukom i njegovali je.
III
I,
I
I
I
Izvori I literatura:
Mostarske vakufname: Mehmcd-bega Cejvan
Dervi-Dac originali i prijepisi u GaLi Husrcv-begovoj bib-
lioteci 1\ Sarajcvu; Sidili mostarskog suda od 1631. do 1871. godine, u
Orijcntalnom institutu u Sarajevu; Kasim Katalog arapskih, tur-
skih i pet7ijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, Sa
rajcvo, 1963; Hivzija Katalog arapskih, turskih i pert.ijskih
rukopisa Arhiva Hercegovine; Isti: Katalog arapskih, turskih i perzijskih
rukopisn Pro\'incijaiola franjevaca; Isti: Katalog nropskih,
turskih i perzijskih rukopisa Muzeja Hercegovine; Isti: Katalog arapskih,
turskih i perzijskih rukopisa bibliotekc Muhameda Isti:
invcntar Acta turcarum Provincijalata franjcvaca
(u rukopisu); Istorija biblioteka u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1960. str. 28; Hivzija Uspomene na mostarskom ule-
mu od 1878. do 1967. godine, Glasnik VIS u SFRJ, Sarajevo, 1968, (XXXI),
br_ 9-10, str_ 401-403.
SUMMARY
The Moslem libraries ln Mostar
Moslar was one of the most important centres of Islamic learning
in Yugoslav countries, which is testified by more than 300 registered
Oriental public and private libraries in Mostar. The books that these
libraries possessed were in OricntaL languages. The author in his
paper describes several libraries in Mostar, among which the oldest
is the one founded by bey's legacu. This library was closed
in 1934 and the rest of it's book collections were transferred to Gazi
Husrevbey's Library in Sarajevo. Among the works preserved in lib-
raries in Mostar, there are a great number of autographs. Many pri-
vate citizens had libraries of their own. A register of writers and
copyists from Mostar is given too.
112
Branko
Jedan zanimljiv bibliografski projekat
Poznati bibliofil Osman Asaf (1883-1972.), bivi vlas-
nik bogate zbirke knjiga i manuskripatal) na naem i na orijentalnim
jezicima, pripndao je grupi strastvenih amatera ljubitelja pisanog kul-
turnog Pasionirani kolekcionar starih .. nije se za-
dovoljavao sakupljanjem knjiga. On je, istovremeno, pokazivao ivo
intcresovanje za te literarne izvore. ih i o njima pisao.
Tako je direktno ili indirektno prodirao i bogatio i naa _
vrlo oskudna i povrna - znanja o tarnpanoj i pisanoj i o
njenoj kulturnoj ulozi u sredini u kojoj ivimo. ga je priv-
literatura o Bosni i Hercegovini . Neumorno je, decenijama, tra-
gao i za onom knjigom koja se izdavala u naoj uoj domovini. da-
pri tome prednost tampanoj su autori bili bosansko-
Muslimani. Ovakva opredeljenja stavljala su bibliofila
amatera pred sloene zadatke i nametala potrebu za siste-
matskim bnvljenjem i onim disciplinama je predmet knjiga kao
nosilac sadraja i kao materijalni objekat sa svojim usta-
ljenim dimenzijama. Jer proces izdavanja tampane Mu-
slimana iz ukupnosti tamparskc pro-
dukcije uslovljen je ne samo stalnim izvornog stvarala-
tva naeg u knjievnosti, umjetnosti i u drugim sferama i
vota, nego i knjige u kojoj je to stvaralatvo ovjeko-
A za takva potrebna je iSlrajnost u
nju i sposobnost da se knjiga razumije i da sc njen sadr-
aj i drugi tekstoloki podaci dovedu u vezu sa pojavama i
I) Kod Muslimana tradicionalno je njegovan kult pisane i mno-
gi od njih, a onaj obrazovanij i sloj, posjedovao je velike
biblioteke. Pominjemo primjera radi biblioteke Muhameda Enveri
Mehmedbega Ljubu!aka, Hilmije Muhameda Te-
ufika Muhameda Dizdara, Mehmeda Hamdije Krf!evlja-
Harolda Dizdara i mnoge druge. Poznate su i pojedine porodice II
kojima se ljubav prema knjizi prenosila s pokoljenJa na pokoljenje: Oe-
u Sarajevu. Korkuti II Travniku, II Tenju,
u Zalom Palanci kod Nevesinja. Ova pojava II kulturnoj is.
toriji Bosne i Hercegovine nije do danas sIstematski i trebalo
bi joj, posvetiti mnogo vi!e panje.
113
I
'I
vremena. Tu se pruaju i objalnja\'anja kojim povodom
je knjiga nastala. Da bi sc dolo do kraja u tekstolokih
i tipografskih podataka o njoj bibIionI amater traga i za izvorima
i dokumentima nastalim u samoj akciji knjige kao je-
dinice djelatnosti. U ocjenjivanju vrijednosti
istorijskih izvora i dokumenata o oblikovanju, umnoavanju i rastu-
ranju knjiga ovaj strastveni amater rukovodi se modernim istoria-
grafskim shvatanjima i jednaku vrijednost i tampa-
nom tekstu kao jednom od oblika ispoljavanja istorijskih sadrina.
I tako, postepeno, strastveni bibHofil kolekcionarJ) prihvata no\'U mc-
todiku u radu. On postaje trezveniji i sistematskiji u traganju za
iz njih pretpostavke i no\e pu-
tc\'e u knjige kao dokumenta o drutvenom ivotu bosan.
Muslimana. U ovoj fazi njegovih na
pora sc i ideja o jednog cjelovitiieg bibliografskog
prcgleda literarnog stvaralatva Muslimana u periodu od 1878.
do 1948. g. je u rukopisu nacrt plana ovog bihJiografskog pri-
Pisao ga je sam U tom rukopisu nosi
nas lov _Muslimani i islam u jugoslovenskoj knjizi 1878 - 1948. (bibli.
ografski pregled).c Tamo je navedeno prcko 20 tema kojima je autor
mislio obuhvatiti sva objelodanjena literarna ostvarenja Musli-
mana u tom vrcmenskom razdoblju. Da bi se detaljnije upoznali sa
autoro\'om koncepcijom planiranog izbi1jc3\"amo sve te
me onim redom kako ih je on u nacrtu naveo. U nacrtu plana teme
teku ovim redom:
1) Uvod;
2) Muslimani pisci i latinicom;
3) Muslimani pisci arebicom;
4) Pseudonimi;
5) pisci;
6) Nepoznati pisci, prevodioci i
7) Edicije islamskih drutava;
8) IZ\'jctaji i edicije islamskih vjerskih ustanova;
9) Spomenicc;
10) Dokumenti i memorandurni islamskih naroda;
II ) Narodne pjesme i sevdalinke;
12) Kalendari;
2) svoja intcresovanja na ovako sloeno I do danas do-
voljno - s namjerom da prui to potpuniju infor-
maciju o ostvarenjima Muslimana to-
kom istorijskog kretanja kulturnog ivota naroda nMe Republike - 50-
i dalje ostaje stvrastveni ljubitelj' i pasionirani kolekcionar knji
ga. O njemu je prije desetak godina 7.abi jc1eno u ltampi da je .mao sa
mo za dvije snari: i kupovanje knjiga. Obiao )e antikvarnice ,.e-
lik.ih evropskih e:mdo\"a za starim orijentalmm knjigama i ru-
kopisima. je mnoge stare ljude i kupovao s,'e 1;;to je bilo \Ted-
no i Tako radi punih !ezdeset godina... (B.
Sarajevski _milionarc Politika, 1959., br. 16550, od 16. VIII).
114
13) Novine i revije;
14) Muslimani vlasnici ili urednici
tS) Muslimani pisci na orijentalnim jezicima;
16) Muslimani pisci na evropskim jezicima;
17) Izjave i cirkulari pojedinaca i organizacija;
18) Muslimanska prosvjetna i ostala drutva
19) Islamski pseudonimi pisaca nemuslimana;
20) Nekoja djela nemuslimana o islamu;
21)
22) Abecedni popis pisaca;
listova revija;
do 1908.g.;
Tema pod brojem 18 .Muslimanska prosvjetna i ostala drutva do
1908. g . nejasna je za bibliografiju. Kako ova disciplina
vri deskripciju tampanih dokumenata i opisom prua podatak o
njima i njihovu identifikaciju, iz teme se jasno ne vidi
da li se ovdje moda radi o djelatnosti tih drutava?
Literarna djelatnost Muslimana bila je, kao
to je poznato, predmet interesovanja i briljivog kako
naih ljudi tako i stranaca. O tome nam je ostalo zabiljeeno obilje
bibliografske j kulturnoislorijske Ali je, prema podacima ko-
jima danas raspolaemo, O. A. prvi koji je svojim
bibliografskim radom .Muslimani i islam u jugoslovenskoj knjizi od
1878. do 1948. g . pokuao da priredi jedan kompletan os-
novnih bibliografskih podataka o toj djelatnosti Muslimana.
Na alost, ovaj njegov pokuaj nije realizovan. Poslije
smrti on je sve do danas ostao, gOLovo nepoznat, kao svojevrstan bi-
bliografski projekat. on je za nas Da
su, na primjer, postojali uslovi za njegovo ostvarenje,
.bibliografski predstavljao bi danas vanredan prilog na-
oj vrlo siromanoj bibliografskoj literaturi. Njegovom do-
prinosi i to to obuhvata onaj vremenski period - austrougarsku
okupaciju - u kome se, kako to kae A. Purivatra, .moderni razvoj
Muslimana odvijao u pravcu njihovog separisanja i odvojenog gru-
pisanja, kao to je uostalom tekao i moderni razvitak Srba i Hrvata
u Bosni i Hercegovini. Postojala su posebna muslimanska kulturna,
prosvjetna, humanitarna, ta vie i sportska i dru-
tva, posebne muslimanske posebni i novine. posebne
muslimanske stranke, posebne tamparije, pa i poseb-
ne zadruge, zavodi i banke _ .. Istina, je u vre-
menu od 1955. do 1959. g. objavljivao dijelove svoga .Pregleda . Ti
dijelovi su u nastavcima u Glasniku VIS-a, od 1955.
pa do 1957. pod naslovom .Pregled tampanih djela na srpsko-hrvat-
skom jeziku Muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 - 1948. godine .
Kasnije je, tj. 1957. g., tampan i posebni otisak ovoga rada. Biblio-
graska registrovaoa u Glasniku VISa je po istim
mjerilima kao i u nacrtu plana i obuhvata 2, 3, 4, 5, 6 i 19 na-
crta sa neto izmijenjenim redoslijedom_ Raspored u Glasniku i u
separatu ovim redom:
115
Kratak predgovor;
A) Djela pisana latinicom i
Il Nekoja izdana djela;
I II Pseudonim i;
IV Nepoznati pisci i prevodioci;
V Islamski ili orijentalni pseunonimi nemuslimana;
Dodatak;
Alfabetski popis pisaca i prevodilaca (latinica i
B) Djela pisana arapskim slovima;
Alrabetski popis pisaca i prevodilaca (arebicom);
o arebici.
U separatu su oba alrabetska registra tampana jedan 7..3 drugim
na kraju teksta.
U 1959. g. tampan jc. u brouri na 14 stranica, nastavak .Pregle-
datI sa naznakom da je separat iz Glasnika VIS-a. ovaj nas-
tavak nije prethodno objavljivan u Glasniku. Ovdje su
tri iz prednacrta 12, 13 i 14). Ione su tampane u iz-
mijenjenom redoslijedu u odnosu na nacrt:
rt Novine i u vremenu od 1878 - 1948. (sa kratkom
uvodnom biljekom);
- Muslimani vlasnici i urednici raznih posebnih ili
lislova;
_ Takvimi (kalendari) _ samo uvodna biljeka.
Na sve objavljene dijelove bibliografskog pregleda
trebalo bi se ozbiljno osvrnuti i objektivno utvrditi stepen upotreb-
ljivosti te izuzetno interesantne Ali ovaj napis nema tu svrhu.
On jc na nekoliko informacija koje treba da skrenu pa-
nju na ovaj poduhvat. Pa ipak, i povrna analiza objav-
ljenih dijelova Pregleda nas da sc ovaj stras
tveni ljubitelj knjige prihvatio sloenih zadataka koji su pre-
vazilazili njegove to ni malo ne umanjuje nje
gova poduhvata. pod vrlo nepovoljnim uslovima i sa skrom-
nim poznavanjem bibliograrsko desk.riptivne metodologije
je njemu svojstvenom udario temelj jednom
korisnom poslu. Njegovo djelo treba nastaviti, a ono to je njemu
polo za rukom da sabere i opie moglo bi da poslui kao baza za
dalji rad. PI'i tome bi trebalo povesti o da je lite-
rarno Muslimana integralni dio
stvaralatva naroda Bosne i Hercegovine. Potpuna evidencija o tom
stvarala!tvu vodi se u optoj bibliografiji. Onaj
ko bi nastavio tamo gdje je stao trebalo bi da usposta
vi kontakte sa institucijom koja optu
ku bibliografiju i da prethodno dobro razmisli o svim pitanjima vc-
zanim za dalje sabiranje, opis i Pri organizovanju
ovakvog posla treba se posluiti iskustvima drugih. Prije prelaska na
rad treba utvrditi ta je sve dosada u toj oblasti. Pomenuli
smo da o literarnom stvaralatvu Muslimana postoji obilje Iitera
ture: monografija, zapisa i drugih priloga. U toj literaturi
mogu se dragocjeni bibliografski podaci bez kojih bi nam opis
116
ostao nepotpun, a i nepouzdan. Od ruskog A. Giljfer-
dinga koji je prvi - jednom kratkom biljekom o stvaralatvu Mus-
limana u svom putopisu kroz Bosnu 1857. g. - obavijest-io Evropu
o toj literaturi, pa do Wernera Lehfeldta koji je nedavno branio te-
zu o alhamijado-literaturi i o njoj napisao nekoliko interesantnih pri-
loga, pred nama se pojavljuje impozantan broj radnika i pu-
blicista tekstove ne smijemo zanemariti pri bibliograf-
skih fakata o pisanom kulturnom koje su iza sebe ostavile
ranije generacije Muslimana nae ue domovine.
SUMMARY
An interesting bibUographical project
The written word was traditionaly cultivated by the Moslems in Bosnia
and Herzegovina. Many among them, particularly those belonging to
the educated class, possessed their own libraries with rich collection
of books and manuscripts in Oriental languages and Serbo-Croatian
language. Osman Asaf (1883-1972) was owner of a such
rich library. As a bibliophil amateur he tried to work out a complete
bibliographic compendium of literary creation of the Moslems from
Bosnia and Herzegovina. from 1878-1948. Some parts of this com-
pendium were printed in Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva
u SFRJ, Sarajevo, from 1955- 1957 and as an independent work 1959.
117
I
II
'I
118
Fehim Nametak
rad Fehima Spahe
Kad je u Sarajevu pokrenut Behar. 1900. godine jedan od nje-
govih prvih i najplodnijih suradnika na
kom polju bio je Fehim Spaho. Njegovo poznavanje arapskog, turs-
kog pa i perzijskog jezika, a uz to sasvim solidno pismeno izraava-
nje na materinjem jeziku i kultura, bili su garancija da pri-
jevodi biti korektni i pismeni. Ovaj list je dobrim dijelom PQ-
punjavan prijc\'odima i to preteno s orijentalnih jezika
i . mada .Behar nije oskudijevao prevodiocima s orijentalnih jezika
jer su tu i drugi nai poznati orijentalisti i prevodioci s
jezika kao Safvetbeg Musa Cazim Edhem Mu-
Osman Nuri Muhamed Emin Dizdar, Ahmed
Naim i drugi. njima svoje vidno mjesto imao je Fehim
Spaho. Cak ako uzmemo samo prije\'ode sa turskog jezika moemo
sa tvrditi da je uz Musu Spaho na najplod-
niji prevodilac s ovog jezika pa je samim tim i najzasluniji za in-
teres koji postoji kod nas za tursku knjievnost.
Fehim Spaho je u Sarajevu 1871. godine. Skolovao se u
mektcbu. rudiji i Scriatskoj koli, koju je zavrio 1895.
Svoje znanje triju orijentalnih jezika ponio je odavde, pa iako nikad
nije bio u Turskoj. turski je tako dobro savladao da je vrlo lijepo
mogao govoriti , a i prevoditi s ovog jezika, kako starije dokumente.
tako i suvremena, preteno prozna djela. Umro je 13. rebruara 1942.
na polo'..aju reis-ul-uleme.
U najvanije prijevode Fehima Spahe ovdje spada.ju: Hilj adu i
jedna prijevod s arapskog jezika. Moemo za ovaj prij evod
da je dosta uspio, mada ga je prevodilac radio u fazi svog
rada. Moramo odmah napomenuti da se Fehim Spaho ipak vie arir-
mirao kao prevodilac s turskog jezika jer c;e time kac;nije gotovo is-
bavio. Svi ostali vaniji prijevodi s u sa turskog jezika. Tu
je Mual1im Nadijev (Muallim Naci) u kome je preneseno
t. U drugom goditu Behara je zajedno sa Osmanom Nuri Hadi-
pre\'oditi Hiljadu i jednu a od do stotinu i
devete (polovinom IX godita) prevodio je sam. Poslije je Islamska
tampanja prctampala Hiljadu i jednu u od
po 16 strana i izdala 40 svezaka (ukupno knjige) u kojima je Spa-
ho nastavio ranije rad i doao do 206.
119
predanje O halifi Aliji pod naslovom Nauka 1 bogatstvo', zatim Na
mik Kemalova (Namik Kemal) pripovijetka Rad l nastoJanje ', Husein
Dahidova (Hilseyin Cahit Yalt;in) pripovijetka Sila 4 iz zbirke Hayati
Haklkyye SahneJcrl, objavljena 1909.
5
, drama Varalica Hamza (1901),
turski prijevod i lokalizacija Moliere-ovih Les fourberles de Scapln.
Ovo djelo je s francuskog na turski preveo Ali Bey '. Sva ova djela
tampana su u .Deharu_ . Behar_ je prestao izlaziti 1911. i sve do 1919.
kada izJaziti .Pravda_, glasilo Jugoslavenske muslimanske or
ganizacije, traje zatije u radu Fehima Spahe. Ovaj list
u prvoj svojoj etapi (1919-1929), nakon je privremeno prestao iz
laziti, donosi niz Spahinih prijevoda sa turskog jezika.
U .Pravdi je tampao 1923. roman Vesaf Kadrija (Vesaf Kadri
Moralizftde) SaCiJa, Read Nuri Gintekinov Nuri GUntekin) ro-
man f;allkusu. tampan na turskom 1922. (u prijevodu Grmua) koji
je osim prijevoda u nastavcima u Pravdi (1923-24) doivio i zasebno
tampanje II izdanju Matice Hrvatske u Zagrebu 1962. godine.
ovaj roman je u Turskoj do danas doivio 17 izdanja i jedan je od
najpopularnijih i turskih romana To to se Spaho
da ga prevede odmah po njegovom objavljivanju u Turskoj
svakako pokazuje njegov smisao za literaturu i ocjenjivanje ukusa ta
danje publike. Roman je preveden na nekoliko evropskih
jezika, ali najprije na hrvatskosrpski. Godine 1924. izlazio je u nastav
cima Spahin prijevod romana Erdumenda Ekrema Talua (Erc\i
ment Ekrem Talu) Kad sunce zalazi (GUn batarken) nakon to je pre
stao izlaziti roman Saliha Hanuma Halid Zija (Halit Ziya
Usakligil) koji je objavljivan 1922. i 1923. Godine 1923. ovaj roman
je tampan i zasebno u Sarajevu, u izdanju Islamske !tam
parije, a 1953. u Zagrebu u izdanju knjige doivljava i
izdanje sa predgovorom Alije Ovaj u Turskoj manje
poznat roman prvog turskog modernog romansijera je svakako jedan
od boljih Spahinih prijevoda. Godine 1924. Spaho je dao jo jedan
prijevod Halit Zija Uakligila. To je, po miljenju, naj-
uspjeliji roman Zaboravljena ljubav memnu), u Carigra
du 1900. godine u izdanju Edebiyatj Cedide KUtilphanesi (Biblioteke
.Nove knjievnosti _l. Ovamo spada i prijevod romana turske spisate
ljice Gtizide Sabri Zaostale bllJeke umrle lene (Olmtis Bir Kadin!n
Evraki Melrukesi), tampan 1905. godine, a do 1942. doivljava u Tur
skoj izdanja.'
Poslije ovoga nailazi njegova aktivnost II . Novom
Beharu. Od vanijih prijevoda objavljenih ovdje su romani: Halide
2. Behar 1. 1900. br. 16 str. 245-248.
3. Behar J. 1900, br. 8 str. 117-119.
4. Behar II. 1901. br. 3 Str. 35.
5. Ljubinka Turski pesnici i kod Srba i Hrvata. Be-
ograd 1968. str. 68.
6. Alija Nametak: Knjievni rad Fehima Spahe. Obzor LXXII. 1935. br. 171.
7. Lj. isto. str. 49.
8. Behcet Necatigil, Edebiyatimizda isimler sozlUA:U, 6. baski. Istanbul.
1970, str. 148.
120
Edip Adivar Bolja na sr-eu (Kalp Agris1)' j Haodana (Handan) 10. Ha-
lide Edip Adi\'ar je najbolja turska romansijerka i uop<!e uz Jakup
Kadri Karaosmanoglua i Reat Ginteklna spada II turske
pisee prve polovicc XX Poslije ovoga prevodio je i roman
Rcat Nuri Gintekina S usana na srce (Dudaktan Kalbe), ali ga nije
za\Tio zbog prezauzetosti redovnim poslom pa je dalje
ovog romana ustupio Abdurahmanu To su uglavnom romani,
a u uspjcle prije\'odc mogu se ubrajati i niz pripovijedaka medu ko-
jim pripovijcst Hatide Sureja. to je u stvari pseudonim knjicvni-
ka Val5. Nurettina, Pouzdanje II se II, te Re3t Nuri GintckinO\'e pri-
povijcsti Na oporavak (Nekahat) 12, Tetka Hava (Havva Teyze) u Tre
nje (Klzilcik Dallarf) 14, Jedna neduna prevara (Masumane Bir
Habur Sahova Sedada (BabUr Sah'in Seccadesi) 16, te pripovijest En
dumcnda Ekrcma Talua Clgra (Topac)l1.
No ovdje bih Idio naglasili njegove prijevode koji su
manje poznati. a sigurno vie prijevode turskih dokumenata
kojc jc pisao da bi posluili za radove naih istaknutih his
Cire Truhelke", Hamdij e 19 i drugih le pri-
jcvode dokumenata koje je sam iskoris tio za ne mali broj svojih na
radova.
9. Novi Behar I-III, 1927-28, 1928-29.
10. NO\'j Behar IY-Y, 1930-31, 1931-32.
II. Novi Behar YI, 1932-33. str. 305-306.
12. Kalendar Napredak XX, 1930.
13. Kalendar Napredak XXlI, 1932.
14. Novi Behar Ill, 1929-30. Str. 337-339.
15. No\.i Behar, III, 1929-30. str. 353-354.
16. Novi Behar X, u nekoliko nastavaka.
17. Narodna uzdanica, Kalcndar, 1938.
18. Ciro Truhelka u monografiji o Gazi Husrev-begu - Gazi Husrev
-beg, njegov ih'ot i njegovo doba, u biljeci na 14. strani: .Ovdje mi je
dunost da se toplo zhvalim gospodinu Fehim efendiji Spahi. to mi je
vanrednom portvovanosti i pripravnosti pomogao dobaviti ovu vanu
knjigu (Medmuai munealus selatin) i iz nje ona mjesta, ko-
ja su me osobit o zanimala i koja su doprinijela, da ovo moje prikazi
vanje biogradske vojne bude daleko potpunije nego bi bilo ne
taj dokumenat_o
zahvala je u predgovoru Tursko-slovjenskih spomenika Du
arhjvc. Sarajevo. 191 L, s tr. 3, a u Novom Beharu br. 4 od
IS. Ir 1944. dr Cira Truhelka pie o Spahinu znanstvenom radu pa
sa da mu je Spaho mnogo puta pomogao u njegovu z.nan
st\'enom radu, a osobito kod redakcije Tursko-slovjenskih spomenika
arhive i u Monografiji o Gazi Husrev-begu. Zahvala se na
lazi i u Dra Marica levija Rav Danon, Godinjak La Bene
volencije i Potpore za godinu 5694-1933., str. 81-93.
19. dio spomenice Gazi Husrcv-begove napisao je
Hamdija On je napisao i o Gazi Husrevbegovom
hanikahu, imaretu i musafirhani, se podacima iz Gazi Husrcv
-begovih \'akurnama za damiju, imare i hanikah koje je preveo Fehim
Spaho (u istom djelu I-XXXVI). Isto tako prevodio je originalne fer
manc i bujruldije koji se odnose na kapetanije Ostrovicu (Kulen-Vakuf)
i a koje je upotrijebio u svojim navedenim mo-
noararijama.
121
lt
I
I
I
I
I
Naime interesantno je kako su nastajali neki radovi vc-
oma vani za nae povijesti. Rad bi objavio jedan
jek, ali je oko njegova stvaranja bilo okupljeno vie ljudi to vidimo
po autorovim zahvalama na suradnji, koritenju njihovih prijevoda,
sugestijama, revizijama i superrevizijama. Ne
da je prilikom stvaranja svakog djela neophodno konsultirati
djela drugih autora o istoj ili temama, ovdje se radi o drugom
obliku pozajmnice, o nadgledanju i pomaganju u samom toku stvara-
nja. Ilo se dotle da bi se za neke od tih knjiga gotovo moglo da
su plod kolektivnog rada s izuzetnim naporima i jed-
nog autora. U svakom to je bio dobar momenat da se netko
upusti u posao koji moda sam ne bi mogao obaviti, ali uz i
suradnju ljudi u se znanje mogao pouzdati, mogao se korist iti va-
nim histor ijsk im izvorima i tako korak u
oblasti. Nisu li za to najbolji primjeri upravo H. KreevIja-
i C. Truhelka.
U ove ljude koji su sami manje stvarali nego to su doprinosili
radu drugih moemo ubrojati i Fehima Spahu, poznava-
oca tri orijentalna jezika i suradnika naih spomenutih
Ovdje smo duni spomenuti i njegove prijevode dijelova iz Seya-
hatname (Putopisa) Evlije Celebije (EvJiya Celebi) II Kalendaru Napre-
dak za godinu 1932, Kolu Matice Hrvatske XII I, Kalendaru Narod-
ne uzdanice za 1942. godinu. Preveo je i jedan odlomak iz Seyahat-
name koji se odnosi na grad Podgoricu u Crnoj Gori, koji je upot-
rijebio Alija Nametak u svojoj studiji Nekoji narodni l tra-
diciJe musUmana u Podgorici (Glasnik Etnografskog muzeja na Ce-
tinju, knjiga ll, 1962.). ostalim Spahinim studijama i
najvaniji su: TurskJ rudarski zakoni (Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1913), StaroslovenskI crkveni stlhovi
u arapskom pismu (Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovi-
ne, Sarajevo, 193 1.), Nai narodni nazivi mjeseci u turskim kalcnda-
rima Iz scdamnaestog vijeka (Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Her-
cegovine, XVII , 1030. i Kalendar Napredak za 1934.), Prve kavane su
otvorene u naim kraj evima (Novi Behar V, 1931-32), Jedan turski
dokwnenat o Krbavskoj bitci 1493 (Napredak Vl , 1931. br. 1-2), Po-
buna u luzlanskom srezu polovicom XVIII vijeka (Glasnik Zemaljs-
kog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1933), Jo jedan neobjav-
IJcn dokumenat Iz pokreta Husejn kapetana (Napredak,
kalendar za 1934. g.) ArapskI, perzijski I t urskl rukopisi HrvatskJh ze-
maljskih muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1942. str. IX + 107 (uz ovo ob-
radio je i opisao oko 1500 arapskih, turskih i perzijskih rukopisa ko-
ji su tada pripadali Zemaljskom muzeju, a sada su u posjedu Orijen-
[alnog instituta II Sarajevu. Listovi na kojima su rukopisi
se sada u rukopisima Instituta) Prijevodom Ustanak
srbske raje, njihovo ugu!enje i izbavljanje grada Beograda (Napisao
na turskom Salih Sidki a sa turskog pre\'eo Fehim Spa-
ho) mogli bismo upotpuniti sliku o boga lom i
nom radu Fehima Spahe.
122
SUMMARY
Fehim Spaho's translational work
The article informs about Fehim Spahe, one of the most fruitful tran-
slators from Orieotal languages. Even though he translated from three
Orieotal languages (Arabic, Turkish, Persian) he distinguesbed himself
as translator of Turkish prosaic texts. In this respect, he stands besi de
Musa the most fruitful translator of Turkish poesy.
The author of the article points to Spaho's exceptional contribution
in translating Turkish documents for interpretation of the history
of the Yugoslav countries. Spako translated documents as material
for his studies, but also for the use of other historians who were
not familiar with Turkish, among which the academician Hamdija
and Doctor Ciro Truhelka should be specially menti-
oned.
123
!
I
124
J.
Reagovanja muslimana u Rusiji i muslimanske
tampe u Bosni povodom smrti
Lava Tolstoja
(Uz 6o..godlnjlcu Tolstojeve smrti, 1910 - 1970)
Na smrt Lava Tolstoja reagovao je gotovo svijet. Gotovo
sva svjetska tampa objavljivala je tekstove o njemu kao velikom
piscu i umjetniku, borcu 1..a pravdu; zatitniku bespravnih i potla-
U mnogim parlamentima, organizacijama, kolama i na uni-
verzitetima irom svijeta odravane su komemorativne sjednice po-
vodom Tolstojeve smrti kao izraz potovanja prema ovom velikom
geniju.
Ruski narod - ruski muik. - dostojno je o13lio svoga
ivola41 iako to nije bilo po volji ruskom carskom reimu,
crkvenim velikodostojnicima i ruskim kapitalistima koje je Tolstoj
bespotedno kritikovao, ne ni samog cara Nikolaja II (1868-
1918). Koliko je bio snaan uragan Tolstojeve kritike moe se oci-
jeniti po publiciste i urednika lista _Novoj e vremja41 A. S.
Suvorova. Mi imamo dva cara: Nikolaja II i Lava Tolstoja, pisao
je Suvorov. Ko je od njih Nikolaj II ne moe nita da preduz-
me protiv Tolstoja, ne moe da mu uzdrma presto, dok Tolstoj ne-
sumnjivo drma presto Nikolaja Il i njegove dinastije4l.
Tolstoj se, kako kae Lenjin oborio ... estokom kritikom na
sav savremeni ivot dravni, crkveni, drutveni i ekonomski poredak,
osnovan na porobljavanju masa, na njihovoj bijedi, na
nju seljaka i sitnih sopstvenika uopte, na nasilju i pritvorstvu, ko
jima je od vrha do dna protkan cio savremeni ivote.
Zbog otrog kritikovanja ruske crkve, koja se po miljenju Tol-
stoja udaljila od pravog i zaboravila sinod
crkvena vlast) je Lava iz crkve i naredio da
se u svim crkvama proklinje jeretik i otpadnik od crkve - Tol stoj.
Vladimir Lenjin povodom ove odluke i Tolsto-
ja iz crkve reagovao je ovim . Sveti Sinod je Tol-
stoja iz crkve.. Ovaj podvig uzet u Svetom Sinodu u
momentu narodnog sa pod mantijama, sa po-
licajcima u ime Hrista, sa inkvizitorima, koji su pomagali
jevrejske pogrome i ostale podvige crnostotinake carske bandee (le-
njin, tom XIV str. 402). Tolstoj je ostao do kraja
ivota u stavu prema ruskoj crkvi, na samrt-
nom pokuaj crkvenih ljudi da se pomiri sa njom. Zbog toga
125
I
)
Sinod nije dozvolio da se u ruskim crkvama odrava pomen Tolsto-
ju, !to je jo! vie razjarilo i studente u Petrogradu da demon-
striraju protiv Sinoda.
u Moskvi su muslimani, Jevreji i protestanti odrali
slube boje u Lava Tolstoja na taj duboko
potovanje prema njemu. A u Petrogradu - prijestonici Rusije -
jedino su Jermeni odrali liturgiju povodom smrti Lava
Tolstoja.
Ruski parlament (duma) 21. novembra 1912. godine odrao je
komemorativnu sjednicu. Neposredno poslije sjednice Parlamenta
stranke, kojima i muslimani, su odrali skup
posveten Tolstoju. su, naravno, protestvovali protiv takvih
skupova.
Pored odranih komemorativnih sjednica stranke: mu-
slimana, radnika, socijaldemokrata i oktobrista uputile su telegrafsko
Sofiji - suprugi Lava Tolstoja.
Navedeni podaci jasno govore da je stranka muslimana, a tako-
i Muslimani u Rusiji neposredno ili posredno preko svojih dele-
gata u Parlamentu, odala potu preminulom geniju koji je jednoj
svojoj poznatoj pripovijeci dao ime . HAD2I MURAT, a u kojoj .ob-
temu borbe za nacionalnu slobodu i izraava otvorene
simpatije prema smelog .hajduka, borca za nezavisnost -
Hadi Murata.
Povodom smrti Lava Tolstoja tampa pu-
blikovala je veliki broj vijesti i o njemu. Od muslimanskih
listova na smrt Lava reagovala je .MUSLIMANSKA SLO-
GA - glasilo Muslimana - 22. novembra
1910. godine.
Fadil je toga dana u .Muslimanskoj slozi objavio felj-
ton .TOLSTOJ (str. 2.) u kojem se ukratko osvrnuo na i zna-
velikog pisca. Autor konstatuje da Tolstojevo filozofsko
o ljudskom ivotu kao i njegovo shvatanje religije kod mnogih nije
nailo na razumijevanje . Covjek koji je svojim filozofskim studija-
ma prodrmao donekle fundamente sadanje svjetske konstruk-
cije, nai!lo je u kulturnom svijetu na mnoge simpatije nu i na malo
razumijevanja, kae
misli da tadanja generacija nije bila u stanju da ra-
zumije Tolstoja ba zbog toga to se nije mogla .otresti starijih dog-
mi. zbog .nije bila u da kapira Tolstojeva
ne krije nadu da Tolstojevo do punog
izraaja i da biti od ljudi kao to su filozofske postav-
ke Rusoa, Voltera i Monteskijea ili, na primjer, islama zasjale .na
kulturnom horizontu Evrope i pored toga to su bile podvrgnute
negiranju i kritici.
Autor da Tolstojeva nauka nije sadravala elemente mis-
ticizma kako su mu neki predbacivali . Tolstoj u da je vjera
poznavanje ljudskog ivota i snage njegove pokazuje
nam posve kontraran princip tome Vjerske,
pecijalno dogme,preuske su i nesavremene za Tol-
stojevo naziranje na napredak Zato je i pala na njeg
kia taneta sa strane ruske klerikaIne mafije i ostalih reakcionamih
krugovac.
126
Po ocjeni Tolstoj - prim. J. J.)
iz crkve, uz duevnu energiju sazidao je novi hram od trajne
mjedi svoga modernizma i pribavio mu svestrano repektovanjec.
I u ono vrijeme u krugovima naih ljucli Tolstoj je imao dosta
potovalaca, o i sam govori. lIMu, koji je snagom svo-
ga pera onako krasno i sa onoliko i disciplinovanoga hu
mora i sarkazma znao izibati dananje judicijalne religiozne i filo-
zofske forme, naao je i u naem intelektualnom krugu broj
potovalacac.
Autor svoj feljton
Mi kao jedan kulturnog stabla ovom prigodom sa pu-
no ambicioznosti spominjemo ime Lava Tolstoja, koje
vazda poput alabastra sjati na strai kuJturnog SIovenstva<c.
je prigovarano zbog TOLSTOJ ali se ne mo-
e ustanovili sa koje je strane dolazio taj prigovor. U broju
lista MUSLIMANSKA SLOGA (25. novembra 1910., str. 2, 3,) on je
dao neku vrstu odgovora na te prigovore.
Pripominjem ... da sam taj feljton napisao za .Muslimansku
slogu koliko iz pieteta prema kulturnoj sili, kakova je nesumnjivo
pjesnik i misli lac Lav Tolstoj, toliko i da zadovoljim jed-
nom [ormaInom taktu, kojemu se oduila sva evropska tampa, pa
i ruski muslimani obavivi dove u damijama, u Moskvi ..
(str. 3).
primijetivi da je u feljtonu napravio greku (lapsus
kalami) kada je za Jovanku Orleanku (1412 - 1413) rekao da je en-
gleska umjesto francuska junakinja u broju od 25. novembra 1910.
ispravio je ovu greku.
Fadil jo nekim autorima radova o Lavu Tol-
stoju koje su objavili u listovima Bosne i Hercegovine, kae da je
Tolstoj umro u manastiru Astapovo. on je umro na eljez-
stanici Astapovo, u sobi efa stanice 1. 1. Ozolina, 20. novem-
bra 1910. godine. Stanica Astapovo sada se zove stanica
.Lav Tolstoj.
U GAJRETc (Glasilo GAJRETA, drutva la potpo-
maganje djece Muslimana na srednjim kolama) povodom Tolstojeve
smrti obavljen je tekst sadrine:
LAV TOLSTOJ
Nema obrazovana na svijetu, a da mu nije poznato ovo
veliko ime. Kao pjesnika i filozofa Tolstojevo se i.me nekoliko
decenija prenosi irom svih dijelova svijeta i njegova djela
ju svi kulturni narodi na svoje jezike, da bi se to bolje upoznali sa
ljepotom niegove poezije, sa dubinom njegove filozofije i velikim
mislima velikog mislioca.
Covjek, koji nosi to proslavljeno ime je prije kratkog vremena
wnro. Lav Tolstoj se vie ne nalazi ivima, ali njegovo ime ni-
je sa njegovim tijelom sahranjeno. I poslije njegove smrti
a njegove gigantske misli vjekovima zadivljavati ljudstvo.
u ruskom narodu, dakako da se taj dio slovens-
ke rase u prvom redu ponosi sa ovim velikim imenom, nu i ostali
clijelovi slovenske rase mogu se s tim imenom i Lava
Tolstoja nazivati svojim velikanom.
Slava mu!
127
f
Biljeka je objavljena u broju 12., godine 1910. na 198. strani.
Redakcija GAJRET objavila je tekst na vidnom mjestu
podvukavi sve redove crnom debelom linijom kako bi bio to
ljiviji.
Dr Safvet beg je za jedno sa Sabora Bosne i
Hercegovine - kojima je bilo i Muslimana - izrazio duboko
potovanje i aljenje povodom Tolstojeve smrti. Naime, prva
dnevnog reda na sjednici Sabora BiH, odranoj 23. novembra 1910.
godi ne, bila je Lavu Tolstoju. Sjednici je pred-
sjedavao je odobrenjem i znanjem, narod-
nom poslaniku Kosti promijenjen dnevni red, to se vidi
po stenografskim biljekama. Dakle odobrenjem poslanik
obratio se Saboru ovim
Gospodo poslanici! vAstapovu, majenom mjetacu prostrane
ruske drave, ispustio je u nedjelju iz jutra u 6 sati i S minuta svoju
91emenitu duu jedan od ljudi, koji svojim radom, svojim ide-
alima, pripada ne samo Rusiji j Slovenstvu, nego
stvu; sa ovijem se svijetom rastao kojega je srce bilo neo
veliko, a duh tako opsean, da je obuhvatalo
tvo. Za ovim velikanom ne ali samo i ne oplakuje ga velika ruska
nacija; njegova smr t izazvala je boli i tugu u sviju kulturnih naroda,
koji znaju shvatiti j ocijeniti neizmjerno bogatstvo misli, to ih je
taj velikan II djelima svojim ostavio ljudskim pokoljenji-
ma, da se njim oplemenjavaju i podiu do i savrenijega
ivota.
Covjek, o kome govorim, j kojega uspomena trajno i kroz
vremena slaviti ljudstvo, jeste Lav Tolstoj!
Pa kad se na svim stranama prostranog svijeta oplakuje smrt
ovog duevnog dina, ovog borca za prava i dostojanstvo
kojega je srce sve do zadnjega kucalo za slabe, nejake, siroma
ne, i potitene, pridruimo se i mi gospodo poslanici, op
alosti pa 1)Slava mu! odaj mo i
ovdje u ovoj visokoj spomen velikom besmrtniku Lavu Nikola
Toistoju! (Stenografski izVjetaji o sjednicama bosansko-her-
Sabora god. 1910/1 t. I zasjedanje. Svezak II. Sarajevo.
1911., str. 287-288).
Poslije naradili poslanici Slava
mul Istovremeno Sabor je poslao sadrine;
Predsjednilvu dume Petrograd.
slovenski Sabor izjavljuje svoje duboko veo
likom ruskom narodu povodom smrti velikog mislioca Lava Nikola-
Tol stOja.
Predsjednitvo bos.-herc. Sabora.
Na ovoj - po redu 35. - sjedniCi Sabora prisustvovao je u ime
Zemaljske vlade i doglavnik I sidor Benko kao i tri predstojnika i
vladin referent. Zemaljska vlada je istoga dana brzojavom dostavila
ministru za finansije u tekst U su
konstatovaH da je Sabor Bosne i Hercegovine time to je izjavio sau-
ruskoj vladi prekrio Ustav. Ministar Stjepan Burijan je 25. no--
vembra poslao pismo baronu Benku ga da na prikladan
128
l>krene paJ.nju predsjednitvu Sabora, a 10 i dr Safvet-
begu da je svoje kompentencije i da ga upo-
zori da sc pridrava ustamih propisa (Hamdija
Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom. Sarajevo. 1968.,
str. 378-379).
Treba napomenuti i to da nije bio naklonjen Lavu Tolsto-
ju koji je otro protestovao u svom spisu. O prisajedinjenju Bosne
j Hercegovine Austriji protiv Austrije Austrijsku carevinu
gnijezdom.
I na kraju ,'alja napomenuti da je jedan na - Mustafa
Krila!. rodom iz sela Gunjana kod Kreeva, radio kod Lava Tolstoja
u Jasnoj Poljani godine (Jugoslovenska pota, 30. maja 1940. g.,
str. 4.).
AvantlIristu Krilaa, koji je krstario po svim kontinentima, put jI!
doveo u Odesu gdje se upoznao sa profesorom Marinske
akademije Pjotrom od koga je slikarsku vjetinu.
Jednom prilikom profesor je dao Muji da oboji sliku starca s du-
gom bradom uz napomenu da posao dobro obavi, jer je starac otac
Olge - supruge Pjotra Krila nije imao pojma o tome da
je sliku uljcp.w3 bojama genije Lav Tolstoj.
jednom prilikom poveo je Muju u Jasnu
Poljanu kod svoga tasta Lava Tolstoja. Tek tada je Krilau bilo jas-
no da je to ono isto lice je sliku radio dok je bio u Odesi. Pre-
ma Mujinu Tolstoj ga je zavolio i puta s njim radio
u Tolstoj je hvalio naeg zemljaka mu: .Mus-
tafa. vrijedan si ti mu je o ivolu i lju-
dima. Tako, na primjer. se Mujo da mu je jednom prilikom
govorio: .Covjek ne smije da umre kao strvina. Sve to ima mora
ostaviti ljudima. Pronalaske, znanje ...
Drugom prilikom mu je govorio: .Jest, bi iz ljudi pobje-
gao Ali. on ipak mora da da se povrati natrag. Moc
svata da se desi. Mlad si, Ljudi te cijene po spoljanjosti.
Skidaju eir ako si lijepo Novac postaje cilj. A novac je
prljav. Zbog njega se ljudi pokrviti. No, ipak, jednom s,'e
Covjek zagrliti (Jugoslovenska pota. Sarajevo.
31. maja 1940., str. 5.).
Mujo Krila je jednoga dana .proliv svoje ,'olje, morao ostavil i
La'a Tolstoja i Jasnu Poljanu kojih se sa simpatijama
ivota. Tolstojev zet Pjotr bio je umijean u ruskoj revolu-
ciji 1905. godine. se da pasti u ruke policiji morao je bje'.ati
iz Jasne Poljane i tom prilikom je poveo sa sobom Muju. kojeg je vc>-
lio ne manje nego Lav Tolstoj. Zadrali su se u Petrogradu gdje je Mu-
jo jmao prilike upoznati se i s vel ikim piscem Maksimom Gorkim (Ju-
goslovenska pota. I. juna 1940., str. 6.).
Pred drugi svjetski r3t, u maju 1940. godine, svjetski putnik Mujo
Krila Hatio se sa dugogodgnjeg puteestvija i naslanio u Sarajevu ra-
u ateljeu .Tempo- (Jugoslovenska pota, 3. juna 1940., str. 5.). Uvi-
jek se rado pdjatclja Tolstoja - toga i filoza-
fa, kako ga je on nazivao. burne 1940. g., kada je rat plam-
tio Evropom, puta padale su na pamet Tolstoje,'e da
vrijeme kada zagrliti
129
I
I
U dugom razgovoru sa Makom Dizdarom O svojim putovanjima
i doivljajima, koji su trajali vie od decenije (o je Diz-
dar u Jugoslovenskoj poti 1940. g. objavio opirnu reportau u
tiri nastavka), Mustafa Krila nije krio da iznese i to da je za Tol-
stojem plakao kao malo dijete, kada je poslije nekoliko godina
poto se s rastao II Jasnoj Poljani, u novinama o njemu
u kojima se ovaj veUki ruski pisac, umjetnik, filozof. propo-
vjednik ljubavi i prijatelj
LITERATURA
I. Gajrel, 1910 . broj 12.
2. A. A. i drugi, Ruska knjievnosl. Knjiga I L, Beograd Pros-
vjeta. 1947.
3. Jugoslovenska pota. 1940., broj 3351-3354.
4. Muslimanska sloga, 1910., broj 83, 84.
5. Stenografski izvjetaji o sjednicama saboru
Cod. 1910/11.
6. Hamdija Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom
Sarajcvo. 1968.
SUMMARY
The reaction of Ihe Moslems ln Russia and the Moslem press
in Bosnia on occasion of Leo Tolstoy's death
The Moslems in Russia expressed their mourning through their re-
presentatives in the Russian parliament, or by expressing sympal-
hyeswith Tolstoy's family in Yasnaya Polyana, or by praing .Oova
in the mosques.
The Moslem press noted lhe death of lhe great writer Leo Tolstoy.
The periodieal .Muslimanska sloga (No. 22, November 1910) and
the journal Gajret (No. 12, 1910, page 198) published texls expres
sing the deepest esteem for L. Tolstay and his work.
Bosnian Moslems paid their homage to L. ToIslOY al the meeting of
their representatives in the Bosnian parliament on 23 th november
1910. The meeting was presided over by Safvet beg At the
same time the chairmanship sent a condolatary telegram te the Rus-
sian Parliament in Petersburg. The Austro-Hungarian authorities dis-
satisfied with this action of the Bosnian Parliament reacted unof
ficially from Vienna.
It is intcrcstingly that a Bosnian, Mustafa Krila (a native of the
village Gunjani near Kreevo in Bosnia) Iived and worked for some
while with L. Tolstoy at Yasnaya Polyana. rcmembered his
rriend Tolstoy during his whole life, and cherished feelings of deep
esteem for him.
130
OSVRTI
IN MEMORIAM
U posljednjih nekoliko godina
umro je broj -
naih i slranih - koji su se na
o\'aj ili onaj bavili kultur-
nom batinom bosanskih Muslima-
na. Naa je dunost da II naem
registriramo njihovu smrt
i tim po\'odom dademo najnu}'.ni
je osvrte na njihovo djeo
lovanje, posebno II koliko to ima
veze s bosanskim Muslimanima.
Od zabilje-
smrt
Dervia M. Korkuta, koji je um-
ro II Sarajevu 28. VIII. 1969.
prof. dra Fehima Bajraktarevi.
koji je umro II Beogradu
22. II. 1970.
Antuna koji je umro
II Zagrebu 29. IX. 1970.
dra Hazima koji je
umro llStanbolu 23. III. 1971,
Dervia koji je um-
ro II Sarajevu 18. VI. 1977. i
Osmana Asafa koji
je umro II Saraje,'u 24. I. 1972.
od stranih smatra
mo svojom obavezom da komem0-
riramo s mrt
prof. dra Franza Bablngera, ko-
ji je umro 23. VI. 1967,
Aloisa Schmausa, koji jc um.o
27. VII. 1970. i
prof. dra Aleksandra Solovjeva,
koji je umro II enevi 15. I. 1971.
DERVIS M. KORKUT
iz ulemanske po-
rodice. je 1888. U Stanbolu
je postigao najvii stupanj teolo
ke naobrazbe, no isticao se i mo-
dernim 7.Oanjima, posebno pozna-
vanjem svjetskih jezika. Najvie je
sluio kao muzej ski kustos (Ze-
maljski muzej, Cetinjski muzej ,
Muzej grada Sarajeva). U jednom
od rijetkih nekrologa koji je ob-
javljen povodom Korkutove smrti
reteno je o njemu kao kustosu da
je .uspijevao da zainteresuje pos
jetioce, zadri i VThunske de-
legacije due nego to je to bilo
po protokolu, jer je u
mio da svojim darom,
pri lome mnogo duha i
sa kolosalnim poznavanjem
nica, plijeni posjetioca.
c
Korkut spada II red
ljudi svoga doba II nas, ali je u od
nosu na svoj intelektualni potenci-
jal relativno malo toga ostavio na

Preteni dio radova koje je na
pisao odnosi se na turski period
historije naih naroda. Bavio se
filologijom je znatne na
pore u prikupljanju turcizama II na
em jeziku, ali je rad ostao neza
vren, a pogotovu se demobilizi
rao u radu, kada su se pojavili
131
turcizmi). Njegov
ni interes bio je matno
iri od disciplina koje se mogu
pod"esti pod pojam turkologijc
(spominjemo na pr. da je
vao albansku narodnu medicinu,
da ga jc zanimala diplomatska hi
storija. da jc na jednom antialko-
s\jetskom kongresu is
tupio s rcferatom _Islam i alko-
hol., da je na kongresu cHopskih
muslimana u Z.cncvi 1935. istupio
sa zanimljivom komunikacijom o
strukturi muslimanskog
stanovnit\'n u Jugosbviji itd.).
U ovoj prilici climo
da jc Korkut dva svoja rada -
koji po naem miljenju spadaju
u njego\'u najvanija ostva
renja - napisao, se fondom
Gazi Husrcvbcgove biblioteke. Pr
\'o je njegova studija .MakbOIi
Aryf (Potur Sahidija) Dski.ifi Bos
ne\ija_, objavljena u Glasniku Hr
,'atskih zemaljskih muzcja u Sa
rajcvu, 1942; kompletan
tekst Potur Sahidije, Korkut je
imao za podlogu i dva rukopisa iz
Gazi Husrc\,bego\e biblioteke. Oru
go, zapravo Korkutovo posthumno
djelo, .Popis u7.ajamnog
stanovnitva u Sarajc\'u iz 1841.
godine. MulaMuhameda Mest\'ice,
objavljeno u ildanju Muzeja gra
da Sarajcva 1970. (str. 411), tcme-
Jji sc na autografu Gazi Husrev
begove biblioteke.
Spominjemo i druge Korkuto-
vc vajnije radove:
- o turskim dokumen
tima Arhh'll Glasnik
Zemaljskog muzeja u BiH, Saraje
"0 1928, XL, sv. 2, !>tr. 145-160.
- Sarajevski Jevreji u godini
1848. Jevrejski glas, 1) 1928, 1l-I3,
4; 27, 2; 32, 2; 44, 4; 2) 1929, l (Sl)
2; 17-18 12.
- Obno\"a natpisa na Sokolo\i
mostu u Viegradu. Glasnik Ze
maljskog mU7ejn u B.iH., Saraje .... o
1929, sv. 2. 115-120.
132
Orijentalni rukopisi u Biblio((.'-
ci cc(injskog muzeja. Zapisi 1932,
VI. knj. XI. 2, sIr. 93--96.
- Rjeavanje o Bosni i Herc(.'-
gO\'InI na Berlinskom kongre:;u,
Novi Behar. xr, 1937-1938, br.
17-19, 262-264; br. 21-23, 337-339;
br. 24, 373--375.
- (sa H.
Travnik 1464--1878. Biblioteka Za-
muzeja, Tra\'nik, br. 2.
Travnik 1961, sir. 1-1S2.
- Neobjavljeni dokumenti o
ustanku (1875-1879)
i o koji su mu pret
hodili. Odjeljenjc istorijs
ko-filolokih nnuka
' .... a B.il-L, knj. 8, XI. Sarajevo 1961.
- Tursko-srpskohrvatski
nik nepoznatog autora il. XVII
Prilol.i la orijentalnu fi
lologiju XVI-XVII 1966-67, Sara
jem 1970.
Nema sumnje da bi portret 1)(. ..
n'iSa M. Korkuta bio nepoptun
ako se ne bi napomenule
njegove visoko-moralne i najdos-
ljednije demokratske kvalitete. To
sc ostalim ogledalo u njego-
\'U opoLicionom slavu prema vIa
rc;;l'imima stare Jugosla,i
je, u njegovoj u"ijek Oh'oreno iz-
raenoj antiraistitkoj orijentaciji
(powati su njcgod istupi u korist
2.idma pred sami ral i u korist
Cigana u 1941 1942. godini), IC uzo-
room II odnosu prema
ljudima
PROF. DR. FEH IM BAJRAKTA
REVIC jc u Sarajevu 1889.
godine. Struka mu jc orijentalni
(islamski) jezici i sla,'enska filolo-
gija. Zavrio je studije u
Londonu i Aljiru. od 1924. pa do
pcnl.ioniranja 1960. predavao je na
katedri orijentalne filologije be0-
gradskog uni\"erdlcta.
je mo-
derne orijentalistike u nas. Kao
orijentalist stekao je
nu afirmaciju. U svome radu u
potpunosti je usvojio zapadnoev-
ropsku metodologiju II orijcntali-
stici. nekada je moda j prenagla-
i, po svoj prilici, pred-
stavlja II izvjesnom smislu jedin-
stven primjer u svjetskoj orijema-
listici da sc kao musliman bez re-
zerve II sheme na
Zapadu.
jc prednost II
tome to je bio ne samo orijenta-
list i slavist, pd
tome dosta smisao za li -
tCI-aturu.
Velike su za-
sluge da je naoj publi-
ci dao priliku da se upozna S ni-
zom arapskih, per.tijskih i turskih
pjesnika. te pjesnike
se uvijek trudio ne
samo da dade prije
vod, da originalu pl"ilagoc1i i
pjesnikov ritam, pa i melodiju. Uz
prijevode uvijek je davao
obradu. U ovom pogJedu jc
prepjev epizode iz
Firdusijeve Sahname ,.Rustem I
Suhrabo:, Srpska knjievna zadru-
ga, Beograd 1928.
mno-
gobrojnim studijama mislimo da
vano mjesto zauzima
Istoka na Getea (Godi
njica Nikole knj. 48. str.
1-132, Beograd 1938).
Ovdje jo spomenuli Saj .
radove, koji se iz-
ravno odnose na bosanske Musli-
mane, i to:
- Srpska pesma o Muhameda-
vu Glasnik Skopskog na-
drutva, Skoplje 1927, knj.
III, str. 189-202.
- Dimitrie.v N. K.. Problemi i
dostienja bosnijskoj turkologiji.
Priloz.i za knjievnost, jezik, isto-
riju i folklor, knj. VU, Beognld
1927, str. 251-253.
- C. Patsch, Drei bosnische
KultsHitten. Glasnik Skopskog na-
drutva, Skoplje 1928, knj.
V, str. 358-359.
- ledna nova versija srpskog
Mevluda. Prilozi za knjievnost, jc-
zik, istoriju i folklor. Beograd 1930,
knj. X, str. 83-87.
- Les islamiques en YO-
ugaslavie. Archiv Orientalni. Prag
1931, 80 knj., nr. str, 492-507.
- Ouo F. Babler, Dve mohame-
danske biblicke basne. Prilozi za
knjievnost, jezik, istoriju i fol-
klor. Beograd 1934, knj. XIV, str.
234---235.
- L' etat Betuel des is-
lamiques cn Yougoslavie. Revue
international des etudcs balkani-
ques. Beograd 1936, knj. TIJ, str.
241-269.
- Milivoj Bulbulistan du
shaikh Fewzi dc Mostar. Prilozi za
knjievnost, jezik, istoriju i [al-
klor. Beograd 1936, knj. XVI, str.
375-379.
- O na im Mcvludima i o Me-
"ludu uopte. Prilozi za knjiev-
nost, jezik, istoriju i folklor. Beo-
grad 1937, knj. XVII, str. 1-37.
- Jedna pozaJmi-
ca iz Getea. Prilozi za knjievnost,
jezik, istoriju i folklo!". Beograd
1938_ knj. XVIU, str. 265-270.
- Nai Muslimani u turskoj dr-
avnoj upravi, knjievnosti i nau-
ci. Politika, bajramski broj od
2. Xl 1940.
- Postanak Aikli
je i problem pozajmica u knji-
evnosti. Zbornik Filozofskog fa
kulteta, knj. Ill , Beograd 1955, str.
399-419.
- Osman Asaf Preg
led tampanih cijela na srpskohr-
vatskom jeziku Muslimana Bosne
i Hercegovine od 1878-1948. Prilo
zi za knjievnost, jezik, istoriju i
folklor 1958, knj. XXIV, sv. 3---4,
str. 342-344.
133
- Pregrt narodnih pesama iz
bosanskog Skoplja. Posebna izda-
nja Srpske akademije nauka, knj.
CCCXXXV, Etnografski institut,
knj. ll, Beograd 1960, 26 str.
- Abdulah Turcizmi u
narodnom govoru i narodnoj knji-
evnosti Bosne i Hercegovine. Pri
lozi za knjilevnosl, jezik, istoriju
i folklor, knj. XXVI, Beograd 1960,
str. 334-344.
- Bibliografija folklorne
u deset godHta _Sehara_ s indek-
som motiva. Prilozi za knjic,'nosl,
jezik, istoriju i folklor. Beograd
1962, str. 112-114.
- Abdulah Turcizmi u
srpsko-hrvatskom jeziku. Sarajevo
1965. Prilozi za knjicvnost, jezik,
istoriju i folklor, knj. XXXII, sv.
1-2, 1966, sir. 113---123.
Kao to se \.idi i iz ovih poseb-
no iskazanih bibliografskih jedini-
ca koje su od za kulturnu
historiju bosanskih Muslimana,
je u toku punih 40
godina briljivo pratio s'-jetsku is-
lamistiku, registl;rao vanija izda-
nja i o njima rcdovno davao svoj
sud.
ANTUN SIMCtK je u
Moravskoj, u mjestu 27.
januara 1893_ tivot je proveo u Za-
grebu, ostalim II Ju-
guslavenskoj akademiji 7.l1anosti i
umjetnosti, Bibliografskom za\'odu
iNakladnom za,odu Hrvatske.
Afirmirao se kao priznati, vrlo
obrazovan i plodan jezikoslo\'ae i
folk.lorist. S mnogo uspjeha pisao
je o Bosni i Muslimanima.
njego\' im radovima iz bo
sanske tematike spominjemo (pre-
ma A. Nametku, Bibliotekarstvo
xvn 1971, br. 2, str. 45--51):
- Solaci. Novi Behar IV, br.
18--19, str. 280--281.
- Osman paa Bonjak. Novi
Behar V, hr. 19-20.
134
- zbirka narodnih
pjesama. Novi Behar VII, 19-21
od l. maja 1934, str. 30+-308.
- Turbe bosanske kraljevne u
Skoplju. NO\li Behar XII, br. 15-19.
str. 176--177.
- Narodna pjesma o
braniocu Biograda 1693.
Novi Behar XIII, br. I, str. 7-8.
- Hasanaga Kuna
Hamdiji Novi Be-
har X111, br. 11-12, str. 141-143.
- Kna ili kma. Novi Behar
XlV, br. 1-2, str. 16-18.
- Narodna pjesma o osvajanju
Kamenice u Podolju godine 1672.
Novi Behar XIV, br. S, str. 144-147.
- i polje. Novi Be-
har XV, br. l, str. 5---8.
- Svi su bezi na Hercegovini.
Napredak VU, br. 3, str. 39-40.
- Jedan o
ma u Bosni 146364. Napredak VII,
br. 11-12, str. 142-144.
- Svatovsko groblje na Mori-
nama i Li vair Palefroi. Napredak
VIII, br. 9, str. 109-112.
- Alija Nametak: Muslimanske
narodnc pjesme. 2. izdanje. Kujun-
Sarajcvo. 1941. str. 160. Sara-
jevski novi list, god. 1., broj 45, od
3. VII 1941. (prikaz).
- Osnove za tro\anje Mehme-
da II i paJe bosanskog,
ne od republike. Napre
dak, hrvatski narodni kalendar
XXI za godinu 1932, str. 197-200.
- Zulfikar, sablja haueti Ali
je. Naprcdak, hnatski narodni ka
lendar, xxn za godinu 1933, Str.
136--139.
- Tri junaka Cifre. Kalendar
Narodna Uzdanica rv 7.3 1936, Sir.
10S-115.
- Odsutnost Husre\-bcgo,a iz
Sarajeva godine 1534-1536. Glas
nik Zemaljskog muzeja XLVI
(1934), svezak za historiju i ctno-
grafiju, str. 91-106.
- Zlatni Prag u tradicijama ju
goslovenskih Muslimana. Zbornik
za narodni ivot i Junih
Slavena, knj. XXIX, sv. fl, st r.
69-78.
- Bezi Zbomik za na-
rodni ivot i Junih Slave-
na, knj. XXIX, sv. 1. str. 38-59.
- Bonacke na Morave.
Casopis Vlastneckeho Spolku Mu-
sejniho v Olomouci, XLIII, 1930,
br. 1-4.
od 1934. je sa-
u Novom Beharu u rubri-
ci .. Male i dosjetke, obja-
vivi velik broj i anegdota,
za koje je redovito prona'lazio pa-
ralele.
U nekoliko prilika je pi-
sao i o Gazi Husrevbegu i njego-
\'u djelu, i to se u
ku .Solaci na poznatu Gazi Hus-
revbegovu sliku, kako u Glavog0-
dini prima austrijsko poslanstvo,
dalje o odsutnosti Gazi Hus
rev-bega iz Sarajeva godine 1534-
1536, te u Narodnoj
starini 31, Zagreb 1935., Gazi Hus-
revbegovu spomenicu o
godinjici njegove damije u Sa
rajevu 1530-1930, Sarajevo 1932.
kako je Gazi Husrev-
-beg irio granice carstva na zapad
i sjever, pie:
liU tim osvajanjima je
Husrev beg z.natno svoj ionako veo
liki imutak, koji je upotri-
jebio kao velik mecena Sarajeva II
dobrotvorne i prosvjetne svrhe: sa-
gradio je islamsku bogo-
molju u Sarajevu,
damiju, koja j danas nosi njegovo
ime; zatim vodovod, dvije medre-
se (visoke kole), Hanikah j Kur
umliju; dva bezistuna (zatvorene
trnice s musafirhanu
dvor), dvije banje i cije-
le s magazama i
Osim toga obnovio jc Carevu da-
miju svu i sagradio joj kamenu
munaru. Tim svojim
jc Gazi Husrev-beg Saraje-
vo od turske kasabe ve-
likom i kulturnom va-
roi, koja je ostala glavnim gra
dom zemlje i onda kada su nasko-
ro njegovi nasljednici prenijeli svo-
je sijelo u Banju Luku i Travnik.
dio zadubina Husrev-begovih
postoji i danas i slui plemenitoj
svrsi, koju im je odredio njihov
Radi (oga moe se lako
razumjeti, da se Muslimani-
ma sarajevskim rodila misao, da
obljetnicu Husrev-bego-
ve damije proslave velikom pri
redbom. To je bilo J932.
uz veliko muslimana ne sa-
mo iz. Bosne i Hercegovine nego i
iz ostalih krajeva. U loj prigodi
izaao je zbornik od kojih tride-
set u kojima razni autori
(C. Truhelka, Fehim Spaho, Mato
Bajlon, Muhamed Emin Dizdar,
Jusuf Aleksandar Wund-
sam, Alija Nametak, Salih Ljubun-
i Hamdija ko-
jemu je bila isprva povjerena re
dakcija spomenice i koji je sam
napisao polovicu svih os-
vjetljuje ivot Husrevbegov, his-
toriju i dananje stanje i djelova
nje njegovih haj rata. Neki od tih
bili su tampan i prije (u
Novom Beharu 1. juna 1930. i
drugdje) i ovdje su bili dopunje-
ni ...
.. o Husrev-begu pisali su
studije po turskim izvorima Meh-
med Spaho (.Behar, Sarajevo
1906-1907. i posebno) i Mirza Safo
g. 1907, kada se misli-
lo da se navrilo stotine go-
dina, kako je Husrev.beg doao u
Bosnu, i C. Truhelka, koji je upo-
trijebio mnogo podataka
kih izvora (Glasnik Muzeja u Bos-
ni i Hercegovini 1912. i posebno).
_Novi Behar.. predlagao je 1. juna
1930. da se koji marljiv iSlorik
vjdit turskom jeziku poalje liCa
rigrad da ondje pregleda sidile
135
j
I
(!), koji su pisani u vrijeme Hus-
re,begovo. Ta se elja nije ispuni.
la. O Husre,-beirU ima 0-
bilje vijesti u tampanim
skim izvorima, koje jo nijesu bile
iskoritene. Po njima je piscu ovih
redaka uspjelo rasvijetlili jedan
laman dosad period Ilusrcv-bcgo-
va ivota u .Odsutnost
Husrcvbcgova iz Sarajeva godine
1534--36c (Glasnik muzeja u Bosni
i Hercegovini XLVI).
_Truhelka je dao dobru sliku
Husrcvbegova rada, ali Samo na
temeiju onoga, !)U !IlU mogle
pruiti siromane sarajevske bib-
lioteke i vlastito istraivanje u bo-
gatim arhivima. Mno-
go data o tom pcriodu bosanske
historije ima u potpunom izdanju
Sanudovih Dijarija, zatim u Lasz
awskoga Monumenta Habsburgica
i Acta comit ialia Croa
tiae (oboje u Monumenla spectan
tia hestoriae Slavorum meridiona
lium. vol. 35, 36, 38) i drugdje. U
lim izvorima nalazi sc
obilje vijesti po kojima
bi se dala napisati opirna studija
o Muratu vojvodi ili
(zamjeniku) Husrc,,begO\u,
koji je bio isprva rob. a onda os
i posinak Husrc\,begov,
koji je uivao povje
renje svoga gospodara i koji je
ukopan (1545) u svome zasebnom
turbetu do tUl'beta svoga
u haremu Begove damije.
Zanimljivo je ono iO
dodaje u biljeci, da nije
ni malo sigurno to pie Truhelka
i svi drugi prema njemu da se
Muratbeg zvao . U Sanuda
osim Tardich pie se prezime nje
gova brata Zorzi iz Sibenika Fai-
dich i Gaidk
DR HAZIM SABANOVJC
je u kod Visokog 22.
jula 1916. je Viu islamsku
136
u Saraje-
vu. Godine 1954. obranio je dok
torsku desertaciju pod naslovom
.Bosanski paaluk, postanak, up-
ravna podjela i unutranje
nje_, koju je objavio (1959) u izda
nju drut"a Bosne i Her
cegovine. Na radu je najvie vreo
mena proveo kao saradnik Orijen
talnog instituta u Sarajevu.
je jedno \'rijeme bio
i slulbcnik Ga:d Husrevbcgove bi
blioteke (1948. i 1949.). je o
ovoj biblioteci napisao vie rado-
,-n tc rad na i:ldu\'unju
njenog kataloga, o se govo-
ri na posebnom mjestu u ovim
Analima. je dalje nap-
ravio i opirna regcsta sarajevskog
sidila od 1555-1558; ta rcsestra
nhou izdata. ali su dobro poslu}Jla
nekolicini naih radnika
pri iuadi pojedinih njiho\' ih mo-
nograf!)kih studija. U odnosima dra
prema Gazi Husrcvbe
govoj biblioteci treba podsjetiti i
na to da jc od 1966. pa do svoje
smrti bio njenog savjeta i
svojim uclim sugestijama dopri
nosio rada biblioteke.
Va1io je kao turkolog i histo-
rik, a bio-bibliografski je
vao bosanske muslimanske pisce
na orijentalnim jezicima.
Dr je zasluan
ostalim po tome to je
i sa dosta akribije prila:lio izda
vanju turskih izvora za historiju
jugoslavcnskih naroda. Od kapital
ne su valnosti za bosansku histo-
riju njegova dva rada .Turski do-
kumenti u Bosni iz druge polovine
XV (Istorijsko-pravni zbo-
rnik, Sarajevo, I, 1949, 2. str. 177-
208) i _Krajite Isabega. Ishakovj
Zbirni katastarski propis iz 1455
sa komentarom (Orijen
talni institut, Sarajevo 1964). Va
an je udio i pri i7da
vanju edicije, Orijentalnog
instituta .Kanuni i kanunname za
bosanski,
kliki, crnogorski i skadarski san
dak. (Orijentalni institut, Saraje-
vo 1957). je i s izdavanjem
\'akufnama. pa jc objavio rad .Ovi
je najstarije vakufname u Bosni
(PrilOli la orijcntalnu filologiju 2,
1951, str. 5-38) kao i .. akufnamu
Mustafabega (Prilo-
zi za orijentalnu filologiju 3--4.
1952-1953, str. 403--413).
Posl!'bno je npafen i '>Il!'kao 73
hvalnu publiku Sabano-
rad na glasovi
tog turskog putopisca Evlije Cele-
bije; odlomci puto-
pisa EvlijcCclebije o junoslaven
skim zemljama izali su tri izda
nja (Sarajevo 1954, Sarajevo 1957 i
Sarajcvo 1967). Od su va
nosti komena tri i
uz EvlijaCelcbijin tckst.
kao i uvodna studija o Evliji-Ce-
lebiji.
jc s dosta
nosli pristupio obradi turskih iz
,'ora, pa u ovomc pogledu zauz.ima
s\'oje \'aino mjcsto njego\' rod
.Turski izvori za is-
toriju naih naroda (Prilozi za 0-
rijentalnu filologiju I 1950, str. 117
- 149), pa i rad iz kronologije . Jz-
razi cv5'iI, c,'asit i evahir u datu-
mima turskih spomenika. (Prilozi
7..3 orijcntalnu filologiju 2 1951. str.
213-237).
S nae knjievne his-
torije je objavio radove
o Seh-Juji (Pdlozi za orijentalnu
filol ogiju 8--9 1958-59. str. 29-35) i
Hasan-Kafi (Prilozi za 0-
rijentalnu filologiju 14-15.
131), a ovdje bi se moglo uvrstiti
i njegovo i7danje .Popisi kadiluka
u E\'ropskoj Turskoj od Mostarca
Adbulaha (Glasnik Zc-
maljskog muzeja s4 1942, str. 307-
356). ML>(1utim njegovo posljednje
napisano. a najvrednije
djelo o knjie\'Tlom radu Bonjaka
Muslimana na orijentalnim jezici-
ma jo nije obja\ljeno, iako je ug-
lavnom dovreno, u koliko se
pisaca do kraja XVII "ijeka, pa
II kasnije doba.
Vie ranijem periodu njcgova
rada pripadaju monogra
fije o pojedinim naim istaknutim
ljudima na Porti (Ibrahim paa
No\oeherlija. NO\i Behar 9 1935-
1936, Murat-pasa Hrvat, Sarajevo
1936, Ibrahim paSa Poeki, Hrvat-
sko kolo 23/1942, 68-82). Iz kasni-
jeg perioda njegova nautnog stva
ranja priloLi o pojedinim
namjesnicima u noim krajc\im ..
(Ferhad-bcg Zbo-
rnik Filozofskog fakulteta Beograd.
skog univerziteta IV, 1Il-127 -
Skender-paa, Istorijski glasnik I
1955, l-t8).
se nadalje intenzivno
bavio historijom Srbije i Beogra-
da, prije svega izdavanjem izvora
iz toga domena. Moe se ta vie
u7.evi voluminozno da \'1'10
zamaan dio njegova opusa otpao
da na srpsku historiju (Turski iz
vori o srpskoj revoluciji. knj. I.
Beograd 1956, Turski i7\'ori za is-
toriju Beograda, knj. I, Beograd
1964. dok knj. II jo nije objavlje-
na, ali je zavrena).
jc objavio jo
niz i manjih radova, a valja
spomenuti i njegovu saradnju u
. Enciklopediji Jugoslavije, .Voj-
noj enciklopediji. i . Historiji na-
roda Jugoslavije (knj. ll ).
Sudjelovao jc na vie 7..Oanstvc-
nih skupova u zemlji i inostrans-
tvu.
smrt golc
mi gubitak za nau nauku, poseb-
no turkologiju. je stra
istinskog neumorno
pretraivao i turske ar-
himlije i druge iz\o.c, ih
i studije. To mu je osigura-
lo ne samo kod nas i u svije-
tu rang cijenjenog
Mnogo je bio zaokupljen starim
turskim katastarskim defterima i7.
137 I
XV i XVI vijeka, pa su mu dehe-
ri _ kao i rado-
vi - dobro posluili kod izrade
njego\'c doktorske disetarcije, u ko-
joj ima i ozbiljnijih propusta. Va-
tio je 7..3 jednog od najboljih poz-
navalaca ovih deftera u svijetu.
Bio je pravi virtuoz u de'ifriranju
starih turskih tekstova.
o njemu u nekrologu
u Baicanica, II, Beograd
1971. prof. Vaso pie:
.Zivot Hazima i kao
i kao radnika vr-
Io je znnimljiv. Spadao je u mali
broj muslimanskih kolovanih lju-
di u Bosni i Hcrcegovini, koji je
bio poreklom sa scla i probio sc
napred samo S\'ojoj
darovitosti. svojoj i svo-
joj upornosti i ljubavi za nauku.
Imao je nekoliko osobina koje su
mu da se razvije kao
ozbiljan istorijs-
kih nauka. Pored svoje darovitosti
i lako je primao sve ono
,to treba da ima jedan savremni
Bio je vrlo u o-
ceni izvora i do pedantnosti save&-
tan na poslu. je upadala
u kod njega strast,
bez koje nema pravog u
istoriji. Sagorevao je na poslu, sve
ga je interesovalo, sve je eleo da
obuhvati i sve sam da uradi. Zato
je preuzimao zadatke raznovrsne
i mnogobrojne, koji su puta
prevazilazili njegove duhovne i te-
lesne snage. I umro je u Carigra-
du Z;;l stolom
carigradskih arhiva .
DERVIS BUTUROVIC-FAZLlBE
GOVIe bio je po zvanju criatski
sudac. je u Sconici kod Ko-
nj ica 1885. godine.
Zelimo se ovdje osvrnuti na nje-
govo djelovanje prije svega za to
jer je autor vie vrijednih histori-
ografskih priloga, od kojih se je-
dan dio odnosi na prolost njego-
138
va a i za to jer je nje
govo djelovanje od izvjcsnog zna
za Gazi Husrc\'-begovu bibli
oteku.
- koji je u svome
.0 postanku prezimena Bu-
(Novi Behar X, str. 121)
iznio zanimljivu pretpostavku da
njegova porodica vodi porijeklo od
gosta Radina iz Seonice - napisao
je vie priloga, u koje je uvrstio.
odnosno komentirao pojedine do-
kumente (na turskom jeziku), koji
se odnose na pitanja iz
nn'e prolosti. Ovdje bi se mogli
nabrojali njegovi radovi: .Murase
la kadije i muftije neretvanske ob
lasti Osmana od 3. rama
zana 1235. (Glasnik Islamske vjero
ske zajcdnice X 1942, 7, str. 203-
205), .Jedna fetva. (Glas-
nik Islamske vjerske zajednice
X 1942, 9, 248-250), doku
menat o nasiljima nad muslimans-
kom rajom. (Glasnik Islamske vje
rske zajednice Je. 1942, 8, str. 2l5-
226), dedan dokumenat o djelova-
nju i berivima kadija. (Novi Be
har 1944, br. 21. str. 334), .Neto
o postanku erazi mirije i o usta
novIjenju mirijskog nasljednog re
da_ (Glasnik Islamske vjerske za
jednice XII 1944, 6-7. str. 111-117),
.Povodom jedne vakufname. (Gla
snik Vrhovnog islamskog s tnrje'in
stva 111/ 1952, 1-4. st r. 55-60), .Is-
prave spahijskih porodica iz nahi
je Neretve. (Prilozi za orijentalnu
filologiju 1956/ 1957, sV. VI-VII), . Je-
dan interesantan dokumenat iz
nahije Fojnice_ (Glasnik
Vrhovnog islamskog starjeinstva
XIII 'XIV, br. 10-12, str. 370--371),
dalje (zajedno sa Hamidom Hadi
begi6!m) .Berat Hodaverdi Bosna
Mehmed bega iz 1593. god . (Prijo-
z.i za orijentalnu filologiju 1962 '63).
.Ovije vakufname. (Glas
nik Vrhovnog islamskog starjein
stva XXIX. br. 7..a, str. 305-309),
.Bilje.ke o nekim starim damija
ma. (Glasnik Vrhovnog islamskog
starjeinstva 1967, br. 7-8, str 326-
329). Ostao je u nauci
ali je njegov rad .Turs
ko agrarno zakonodavstvo prema
jednom rukopisu zbornika agrar-
nih zakona iz 1721. godine., objav.
ljen u Hrvatskog pra\'
drutva 1945, br. I ,Sir. 5.
O Seonici, Konjicu i neretvanskoj
na.hlJi napisao jc viSc rado\'a i to
u Glasniku Vrhovnog islamskog
starjcinstva XXXI. br. 4-6. str. 244
i 11-12, SIr. 596; 1968. 11-12, str.
526; XXXII, 1969, br. 34, 7-8 i 9-10;
XXXIII, br. 12, sir. 26, br. 3-4. str.
37; br. 78, str. 390--392; br. 11.12.
str. 583 j XXXIV, br. 12, str. 90.
Panje jc vrijedan i
.Neto O upotrebi orijental-
nih mirodija kod bosanskohercego-
Muslimana i o porijeklu,
s,ojst\'ima i tih mirodi-
ja. (Glasnik Vrhovnog islamskog
starjeinstva XX, br. 10-12. str.
329-330).
U Gazi Husrev-begovoj bibliole-
ci se uspomena na Butu-
i za to, to je jedan od nje-
nih darodavaca (vidi Glasnik Vr
hovnog islamskog starjeinstva 1955,
str. 17). Nadalje Den'i.
je preveo s arapskog jez.ika na na
jezik poznati kodeks o slubi hiz-
be (trnog nadzora) pod naslovom
Nihajet-urrudbe od Abdulah b.
Nasr b. Abdulah b. Muhamed
Eizerije prema jednom novom
prijepisu, koji se sada u Za
,'odu za zdravst\'cnu zatitu Bosne
i Hercegovine u Sarajevu. a taj jc
prijepis napravljen po rukopisu
Gazi Husrev-begove biblioteke.
OSMAN ASAF SOKOLQVIC r0-
je u Sarajevu 1882. godine.
Poslije kolovanja zaposlio se kao
tajnik komore
II Sarajevu. Rano je penzioniran,
to mu je da se u pu
noj mjeri mogao posvetiti s,rojoj
paSIJI prema knji7j i
nae kulturne i ckonomske histo-
rije.
je knjiga bila gI8\"
na preokupacija u laku 'i
vota. Pa i u njegovoj porodici mna
go se cijenila knjiga. Djed mu Su
nulah cfendija dravni
tui.ilac. mnogo poznat i cijenjen iz
predokupaclonog Sarajeva, imao je
golemu bibliotcku: Osman je 7.3
pamtio da su jcdna velika rafa i
jedan pokretni ormar u staroj ku
u Sunulah-cfendinoj ulici u Sa-
rajevu bili puni knjiga.
kao dijete bavio se knjj
gomo Prvo to je bile su HO.
rmanove Narodne pjesme; ih
je sa starijim bratom Tevfikom,
katkada i kradimice kasno u
pri fii (maloj lampi), kada bi otac
i (a majke nije ni zapam-
lio!) bili utrnuli lampu i za-
branili djeci - iz razloga opreza,
da se ta ne bi zapalilo - da lam-
pa dalje gori.
Ostavi rano, i bez oca, najblii
da Osman nastavi
kolovanje u Stambolu. Tamo se
sa bratom Tc\'fikom smjestio u je-
dan privatni internat i li-
cej. O njemu se brinuo Sarajlija
Muharem ef. Smai, koji je - to
II ovom nije bez -
imao tampanju i izdavao knjige
(Smai jc bio ugledna kod
sultan Hamida; austro-ugarski po-
\'jerijivi izvjetaji tretiraju ga kao
jednog od glavnih aktera u pokre-
tu protiv Austro-Ugarske). Osman
se s bratom po tome upisao u je-
dan licej u Brusi. .Na to smo se
- je - .jer smo
znaJi da II Brusi ima mnogo Bosa
naca, pa se ta vie u jednom kva-
rtu govorilo samo bosanski, a i
zrak je u Brusi sarajevs
kom . Zavrivi licej u Brusi mo-
rao je takoroci ilegalno ostaviti
Tursku, jer se izjasnio protiv apso-
reima, pa je tako postao
139
meta pijunirna. I dok sc nalazio
na kolovanju II Brusi svakih fe
rija jc u Sarajc\'o dono-
sio kofer-dva knjiga. Tako sc
njala njcgo\'a biblioteka, sigurno
najbogatija privatna biblioteka u
Bosni i Hercegovini. U Turskoj jc
dobro turski jezik, II tO je
bilo od ogromne koristi 1.0. njegov
kasniji rad.
_Vrativi se sa maturalnom
svjedodbom liceja u Brusi, kako
nisam imao roditeljc ni stana u
Sarajevu, a volio selo, Ijclovao
sam u u odlaku koji mi
jc nasljedstvom 051300 i:I:.l
majkec - pie u svome
posljednjem saslavu namijenjenom
za predgovor petom
izdanju pripovIjesti .Muncvvera-.
... Iz Stambola sam donio korcr
raznih knjiga, njima i _Mu_
ncV\'cruc u kojoj je opisana ljubav
dvoje mladih. Sinulo mi je u glavu
da je prcvedem. Upisavi sc u zim-
ski semestar na pravni fakultet za-
univenc kao prvi s
turskom kolom i pored
turskog i francuski jezik, bio sam
rado kolcgama kao i
Naravno da su
se i jedni i drugi intercsirali za
kulturne prilike u Turskoj. Slusali
su moja iz.laganja. Spomenuo sam
i DU7jdu Sabri i njen mali roman
MuncV\'cru, koji sam bio upravo
prcvco. PredJoie mi da taj svoj
prevod objavim. Tako je da
izlazi laj moj mali roman u Na-
rodnim novinama. Izlazio je u nas-
tavcima od 8. juna do 13. jula 1907.
Dobio sam 27 kruna honorara. To
je bilo moje prvo pojavJji\'anje u
tampi._
Ljubopitljiva duha, se
nije zadovoljio sa Zagrebom, vct
je nastavio sa studijem na
lilU u Pragu, a onda sc upisao na
te pri,'atnu akademiju
znanosti u l..ausanni. Cc-
sto je s ponosom govorio da jc ta-
mo bio hicarskog
140
kriminaliste Rodolpha Archibalda
Reissa, s kojim je osobno kontak
tirao. Sto. "ie znao je isticati, da
je on tim kontaktima pridonio Re
issovoj ljubavi za jugoslavcnske
narode (poznato je da je Reiss kas
nije za Svjetskog rata bio dobrovo-
ljac u srpskoj vojsci). Tvrdio je i
to da mu je studij kriminalistike
pomogao i u radu na historij i, jer
da metode u krimina
Iistici dobro pomau u
radu.
I 1.3 studija u I.apadnjm lemlja
ma je uvijek prtio knji
ge za svoju biblioteku, koja je
1963. godine - kada ju je ustupio
Gazi Husre\bcgovoj biblioteci u
Sarajevu - narasla na "ie hilja-
da primjeraka, kojima pre
ko 400 starih rukopisnih djela.
Valja ovdje da
.jc i prije o\"og u:.tupa
nja bio usko vezan sa Husrev-be-
govom bibliotekom; on je u njoj
provodio na radu
dane i dane, pa je primjerice in-
dicirao za svoje potrebe
svc iole podatke iL si-
di!a koji se u O\'oj biblio-
teci. Nadalje se jedan dio njegovih
radova bazira na iz. Gazi Hu-
sre\,bcgove biblioteke. Jo da pod-
sjctimo da je on negdjc oko
1934 dal'O\'ao komplet Glasni-
ka Zemaljskog muzeja o\,oj bib-
lioteci, S ovim II \'ezi treba doda-
ti da je prikupio vanu i
o samom Gazi Husrcvbcgu
i njegovim djelima. Znao je
isticati kako je preko 20 instituci-
ja bosanskih Muslimana vezano 1I7
Ga7i Husrevbcgovo ime ili su se
raz\'ilc, htina, poslije Gazi Husrc\"-
-bega, ali u okviru njegova vakufa.
Ovaj je materijal ostao neobljav-
ljen; neposredno na Gazi Husrcv
-bega odnosi se rad
.Ga7i Husrev-hcg u narodnoj pjes-
mi_ (Novi Bchar IV, 7-8. t5 X 1932),
u kojem SC iznosi, moda i histo-
rijski fundirano, predanje o Gazi
Husrevbcgo\,oj pogibiji II blizini
Podgorice Titograda) u
borbi s plemenom zajedno sa
d\-ije vel7ije narodne pjesme koja
se odnosi na taj zabilje
:lene od Ali-age
te od Husejnage
je objavio i jedan do-
kumenat o Gazi Husrev-begu, koji
se danas u Arhivu grada Sa-
rajeva; nije bio siguran o datumu
toga dokumenta. 7apra\'o Ga7i Hu-
srev-begove bujruldije, da li se na-
ime ima kao datum
safera 928, Sto odgovara
januara 1522 ili safc,'a 938,
odg'O\'ara sredini septembra
1531. Gazi Hllsl'ev-beg je bio nam
jesnik i 1522. i 1531 , pa sc teko
opredijeliti bilo za jedan bilo za
drugi datum. Bujruldija II Sokalo-
prijevodu glasi:
.Gospodinu naibu eri-
ata, ugJednicima, ljudima
i sudcima u i kree\'s,
kom kadiluku, neka im se po-
(O\'a se zapovijed i
7.astupniku emina (ime
mu kojemu neka se
vlast Poslije pozdrava i iz-
raza potovanja se slije-

U posljednje vrijeme
u Fojnici i tamonjim krajevima
doli su ovamo i izjaVili da su od
s tarina po s trll'om obilu7.i-
li od crkve do crkve i ono
jc ( apostolat), ali
su ih u tome lju-
di i slubenici sadanjeg emin-bc-
ga. Tako se oni .fa1ic da ih uzne-
miruju.
(PO\-odom ovih albi) potrebno
je da stvar izvidite kako bi spome-
nuti mogli od crkve do
crhc i od sela do sela da obilaze
i vre ono to jc ka
ko su to i do sada i kako
je njihovim (!) pro-
pisima
{Zapovjeda vam se}, da nikog
od njih protivno od ovoga (ove
bujruldije) ne uz.nemirujctc i da
im ne Toliko na zna-
nje i ra\'nanje.
Pisano mjeseca safe-
ra 928 (938) II mjestu Sarajevu .
napominje da se na
ove bujruldije nalazi ori-
ginalni muhur, na kome stoj i .PO-
nizni Boji rob Husrev (NekolikO
dokumenata o toleranciji naih
predaka. Glasnik VISa, 1969. 12 i
3-1).
je bio pasionirani bi
bliofil. Za njega su predstavljali
vrijednosti i posve rasuti,
uprljani i rukopisi i ruko-
pisni fragmenti, pa je sve
je ocijenio kao iole
spasio dragocjeno kulturno
blago. Tako je on na pr. u korica
ma jedne stare knjige, kada joj jc
rastavio stranicc, pronaao
ne akte O gradnji mosta na Drini;
tu je bio i jedan dokumenat iz ko-
jeg sc vidi da je Mehrnedpaa s0-
most uz skupe pa-
re od Svjedane, Ni-
koline, i Mande (MagdaienI!) otku
pio zemljite za to svoje zdanje.
mnogobrojnim raritetima do
kojih je doao spominjemo spjev
Aga--dedeta iz XVll vijeka o ivo-
tu u Dobor-gradu i okolnim naselji
ma te o smrti Osmana II
prijevod objavljujemo II ovoj knji-
zi Anala), dalje hagiograrij u o Sal
LUk-dcdetu, u kojoj jc na jednom
mjestu spomenut i bosanski kralj,
zatim biografsko djelo o Mahmut
-pai iz koje sc vidi da
je ovaj turs ki dravnik. koji je uzeo
i pri oS\'ojenju Bosne. po-
rijeklom sla\"enski pop iz okoline
Bitolja. je pronaao i
turske dokumente o Bosni sa spo-
menom Tihomira. po svoj prilici
bosanskog kneza lupe Drina il: X.
\ijeka. Pronaao je i dijelom ol).
javio i dosta rukopisa sa IZV. alha
miado tekstovima. tj. tekstovima
141
koje su nai ljudi pisali arebicom,
a svojim narodnim jezikom. Soko-
imamo zahvaliti da je ot
krio neka pisma, iz kojih sc zako
da je Salih Mu\"ek.it u
tursko doba sakupljati na-
rodne pjesme i tampao svoje tek-
stove je nada
Ije sabrao kolekciju medicinskih
rukopisa (oko 45; sada se u
Zavodu za zdravstvenu zatitu Bo-
sne i Hercegovine u Sarajevu) i o
tome napisao bibliografski prikaz,
a u zajednici sa Smail-Haki Caue-
izdvojio iz njih recepture
u posebnom (nctampanom) radu.
Najvie na bazi s\.'oje biblioteke
izradio je prvu bibliografiju poseb-
no tampanih djcla koja su izdali
bosanski Muslimani od 1878--1948
(Sarajcvo 1957). ovu
bibliografiju F. je u
Prilozima za knjicvnost, jC'J:ik, is-
loriju i folklor 24 (3-4 1958, str. 342
-344) naglasio da je sastavljanje
Preglcda .bilo sa mnogo
objektivnih i jedva savladivih te-
da Pregled .sadr1.i
masu pisaca i spisa, knjiga i bro-
ura za koje nas i ne zna
da postoje. Kako ovaj rad saddi
verovatno iscrpan spisak knjiga i
broura, objavljenih u okviru ozna-
ke u naslovu, on se moe pozdra-
viti kao ozbiljan prilog i korisna
dopuna naoj bibliografiji uopte.
Svakako p,cduzimlii-
vost i uloeni trud su 7.a veliku
pohvalu, a njegov Pregled se
pokazati korisnim u "ie
va.
se rad ne
iscrpljuje samo u bibliografiji (kao
to je na pr. bio sa islo ta-
ko jednim i zaslunim
bibliofilom Aleksandrom Poljani
se i aktivno bavio
naukom, ali i drugim javnim dje-
latnostima.
Bibliografija objavljenih radova
kojima je autor broji
50-60 jedinica, a uz to jc ostalo
142
najmanje 20-tak ne-
objavljenih radova.
Zanimljivo je da je on poka7i
vao dosta smisla za ekonomsku
historiju. Bavio se vie historijom
bosanske trgovine, prepustivi svom
dobrom prijatelju Hamdiji Kreev-
da historiju za-
natstva, mada je i o za-
natima dao nekoliko priloga. Soko-
je bio pn'i koji je upozorio
na postojanle vakufskog krcdJtnog
poslovanja, a njegov prilog Vakufi
kao komunalne ustanove, po svo-
jim svjeim idejama, daje za
razumijevanje razvo-
ja u tursko doba. je ob-
i historiju u Bo-
sni, ali na alost laj je rad ostao
nedovren.
Iz nae kolturne i his-
torije je dao vrijednih
priloga. Ovdje bi mogli navesti nje-
gov rad o prilikama u Bosni pot-
kraj XVII "ijcka, dalje rad o po-
buni muslimanskih seljaka i pogi-
biji sarajcvskog mulle 1682. godine,
o mjerniku i izumitelju jednog
pontonskog mosta iz XVIII. vijeka,
Saraj lij i Muzafcriji, o starim ru-
kopisima o putovanju na had, o
historiji Tuzle, Tenja itd.
Sokoio\ic se mnogo bavio tra
govima islama u naim krajcvima
prije dolaska Turaka. On je o to-
me sakupio dosta materijala, ali
nije napisao ni jedan rad. U tome
su ga pretekli neki drugi, koji su
sigurno s tajali pod utjecajem nje-
govih idcja.
I je s mnogo
osnove nazivan .Ideenmacher, ali
u jednom dobrom smislu. Bio je
vrlo matovit i u usmenom izlaga-
nju svojih ideja presmion,
ali je bio krajnje oprezan i kriti
kada je svoje ideje pismenim
putem 1 nauci je uosta
lom potrebna mata, ali samo kao
jedna prethodna faza u misaonim
procesima, u kojima sc vri jedno
strogo selekcioniranje, p3 to onda
rezultira znanstvenom tezom ili hi-
potezom. A znanstvenih koncepata,
moramo priznati, dao je i Osman
Asaf mada je vie poz-
nat i priznat kao bibliofil.
FRANZ BABINGER 1891.)
orijentalist je svjetskog glasa. Na-
oj iroj javnosti poslao je bolje
poznat pojavom prijevoda njegova
diela .. Mehmed i njegovo
dobaO! u izdanju Matice srpske u
Novom Sadu, koje kao i jo
neki drugi Babingerovi radovi, nije
najbolje primljeno u muslimans-
kim krugovima.
Babinger je napisao i nekoliko
radova koji se direktno odnose na
kuitumu prolost bosanskih Mus-
limana.
Tako je 1922. godine obradio u
.. Mitteilungen zur Osmani-
schen Geschichte. (1 sv., str. 151
- 166) jednu vakufnamu koju je sa-
stavio s mnogo ljepote
Nerkesija Sarajlija u radu pod na-
slovom .. Ein tUrkisehen Stiftungs-
brief des NerkesI vom Jahre
1029/1620.,
U svome djelu .. Die Geschichls-
schreiber der Osmanen und ihre
Werke. (Leipzig 1927) Babinger je
obuhvatio j nekoliko starih naih
historika koji su pisali na turskom
jeziku. U Glasniku pak Zemaljs-
kog muzeja za 1930. u pod
naslovom >IFiinf bosnisch-osmani-
sche Geschichtschreiber dopunio
je ova svoja istraivanja, osvrnuv-
i se na bosanske historike i kro-
Mustafu Sevki Baeskiju,
Ibrahima Salih-
-sidki Saliha Mu-
vekila i Mu11amcd-En\'cri
Na nae zemlje odnosi se i Ba-
bingerov .. Aus Siidslaviens
Tlirkenzeit (Berlin 1927), pa dije-
lom i djelo tampano iste godine
u Berlinu sa suautorima R. Gragge-
rom, E. Mitlwochom i J. H. Mord-
tmannom pod naslovom .. Literatur-
denkmaier aus Ungams Turken-
zeit (ovdje je ostalog ob
javljen jedan na alhamiado tekst
iz XVI vijeka).
Babinger je napisao i tri prilo-
ga koji se odnose na spomenike
kulture II Bosni. osvrnuvi se na
navodni grob Saltuk-dedeta u Bla-
gaju (Jugoslovenski turizam l, 8.
sv., str. 20---22), dalje o
Pruscu, tome s mnogo razloga
nekadanjem kuJturnom a-
ritu bosanskih Muslimana, u
ku pod naslovom .. Das bosnische
Mekka (Miinchener Neueste Nach-
richten, god. LXXXII, Miinchen 4.
marta 1929.) te o mostarskom
maslu (Die Brucke von Moslar,
Morgenblatl, Zagreb LIII. br. 115
od 15. maja 1938)_
U dva maha Babinger je obra
arhiv Bonjaka Osman-pae,
rodom iz sela Kazanaca kod Gac-
ka (Das Archiv des Bosniaken Os-
man paa, u posebnoj knji7J, Ber
lin 1931, te u Milteilungen des Se-
minars filr Orient. Sprachen
XXXIV, Berlin 1931).
historije se i Babin-
gerov .. Eine unven.vertete
Quelle zur bosnisehen Geschichtc
(Morgenblatt, LI, br 24 od
28. I 1934), u kojem je objavljeno
J6rg-a vom Num-
berg-a o Bosni iz 1496_ godine.
Za nae Anale je od posebnog
interesa Babingerov .. Mus-
!im ische Handschriften in Jugo-
slavien", objavljcn u
"Morgenblattu CL god., bl'. 1 od
I. I 1933),
Ovaj i danas ima doku-
mentacionu vrijednosl, a donekle
i aktuelnost. Babingcr je u to do-
ba bio uveliko razvio akciju oko
otkupa muslimanskih rukopisa, rao
u ime Akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu, u okviru
koje je osnovao orijentalnu zbir-
ku. Tada se, i s mnogo
osnove, da otkupljuje od-
knjige u svoje osobne svr-
he, lJa je jedan muslimanski list
143
,
apelirao na Ministarstvo prosvje-
te, da sc povede o tome da
se rukopisi rasuti po Jugoslaviji
ne iznose u inostranstvo. Tim PG-
vodom Babinger u spomenutom
pie:
_Moram priznati da mc taj pri-
jedlog mnogo iznenadio. Prije
no pet godina pisac ovih redaka
je II ime Jugoslavenske aka-
demije u Zagrebu sa planskim pu-
tovanjima po Bosni i Hcrcegovini
i Junoj Srbiji u cilju kupo,'anja
najdragocjenijih rukopisa za spome-
nutu Akademiju. Bila su razna is-
kustva sa o\-'ih puto\'anja po mus-
limanskim podrutjimn, ali je naj-
bolnija konstatacija da sc goto\'o
nigdje nije brigu tome
blagu. Jzuzetu samo dvorskog sav-
jetnika Carla Palscha, koji jc u
svoje vrijeme organizirao da se ku-
puju rukopisi 7.0 Balkanski insti-
tut u Sarajevu, kojiie njego,'a 1"0-
revi na. Ali pri tome ni on nije
imao plana. Da sam ja
u svoje vrijeme kupio s,'aki ponu-
rukopis danas bl se
ka zbirka sastojala od najmanje
10 hiljada komada, ali Slanje u ko-
me sam naao broj o\'ih
spisa ne da se ni opisali.
dio bio je iz gdje
su leali zapraeni, sagnjili i naje-
deni od gamadi._
Babinger II daljem il.laganju iz-
nosi jednu tvrdnju koja je u naj-
manju ruku diskutabilna, ako ne
i uHedljiva za bosanske Muslima-
ne .U I'emlji na-
ao sam jedva trojicu Jiudi koji
su bili u stanju da ut \'rde sadraj
tih rukopisa i da razlikuju tampu
od rukopisa_o Na o\'aj prepotentno
i7nesen navod onerazlikovanju
tampe i rukopisa naao je 7.0. pot-
rebno da reagira i Hamdija Kre-
u Novom Bchanl VIII,
t-2, 1934-1935, str. 31
,.Na Muslimana made razli-
kovali tisak i rukopis, a ja lIlam
da jc onda dr Babinger poznavao
144
neto, ie od tri koji sc
u oye rukopise barem toliko rwu
miju, koliko i gospodin Babinger._
Babinger u istome dalje
nastavlja: .0 nastojanju da se ovi
rukopisi moram kazali ot,
voreno, nisam mogao nigdje nita
primijetiti*). Od loga
Safvct-bega koji jc u SICt
nijim danima mogao da nabavi od-
zbirku muslimanskih rukopi-
sa, koje je kasnije najvetim dije-
lom morao prodati (u Pounu), po-
tO SC u njegovoj domovini nije ni-
tko naao da ih kupi. Da i ne go-
\'orim o onom staretinaru Musli
manu koji je, uostalom bez moga
manja, (ja sam za to saznao istom
godinu dana kasnije, i to ne uBer
linu, nego u Sarajevu) poslao u
Berlin broj vrijed-
nih muslimanskih rukopisa, ali ih
tamo nije nitko htjeo kupiti,
je elio na njima 7araditi
imetak. Ukratko nigdje nisam na
iao na razumijevanje u s"ojim na-
stojanjima.
na svoj 7_bi1ja
alosni odnos prema naem kultur
nom blagu Babinger je propustio
da istakne da je rukopise otkup--
Ijh'ao upravo po bagatelnim cije-
nama. I kada mu je u jednoj pri.
lici Den'i M. Korkut prijatcijski
prigovorio poyodom kupnje jcdnog
vrijednog rukopisa, da ]j
je poteno to ga je bagatelno pIa
lio, Babinger jc mirno odgovorio:
OJ Ova 8abinael"O\'lI tvrdnja M bi u
,"jcJoSII mogla b.drla!i mliku, Spominjemo
na pr. da Je mIlIno prije nego Je obja\ .
ljen Babingerov flanak Vakufska direkcija
u Sarajevu I\ojlm raspisom Br. 14_.5b4 JI
0Li 19. 5Cplcmbru 1911. apelirala dil
kilOlbi I dokum .. nta prikupe il
i pohr,llIc u Ga7.i ku-
lubhani, 1'1 da nl II predmeli i dalje 05'
lanju \135nl(l\'O njihovih
nika."
.Ovo je trgovina; prodavalac je tO-
liko traio i ja sam mu platio ko-
liko je zatraio._
Babinger je u ovome zanimlji-
vom dao i podatke koliko
su u to vrijeme pojedine jugosla-
venske zbirke sadravale islamskih
rukopisa, pa onda nadodaje:
Sto se predloene zabrane
izvoza starina, a spe-
ciialno rukopisa, sc ni-
kad ta zabrana provesti. Tko
se ozbiljno brine za tih
uspomena, sc da ostanu
u zemlji . Temeljito jc sumnjivo
kada dalje Babinger uvjerava da je
. u\'ijek smatrao svojom prvom du-
da svaki pojedini komad
ostavim u zemlji i da sc ni jedan
ne prenese izvan granica. Ali ako
sc "..aista trgovac ili
koji bi htio kupovati takve ruko-
pise za svoje svrhe ili za po-
trebu muzeja, nitko mu u
tome ne bi mogao stavljati ozbilj-
nijih zapreka. Kako saznajem, ne-
davno je jedan Englez. kupio u Bo-
sni vie muslimanskih rukopisa i
vjerojatno ih iznio iz zemlje .
U svojim mislima
Babinger kae:
.Umjesto povike i jeftine senti-
mentalnosti trebalo bi s musliman
ske strane voditi brigu o tome da
se irokim muslimanskim slojevi-
ma objasni vrijednost takvih spo-
menika, pa da se besplatno ili uz
umjerene cijene povjere
dri..avnih instituta. A isto
tako treba10 bi poraditi na tome
da sc ncki od muslimans-
kih u Jugoslaviji posvete
prolosti..
ALOIS SCHMAUS je u
Meierstreutu, Bavarska, 1901. go-
dine; slavist, koji je dugo vreme-
na ivio i djelovao u Beogradu
(1923-1944) a od 1946. kao profe-
sor Univerziteta u MUnchenu. Bo-
sanske Muslimane zaduio je svo-
jom studijom .Studije o kraj ins-
koj epici. (Rad Jugoslavenske aka
demije znanosti i umjetnosti u Za
grebu, knj. 297, Zagreb 1953, str.
29-247).
U ovom prilogu upoznatemo se
s nekim Schmausovim rezultatima
krajike epike u ko-
joj je vidio poodmakao stupanj
epizacije .
Sc:hmaus kae:
.U muslimanskoj epici pojavlju.
ju se jednim f.1c1um bu junad k.ilo
u u
ciklusu, samo to je odnos prija
telja i neprijatcija obrnut. Izuze-
tak figure nekih ko-
ji - kao Sljepan uskok
Radovan - stalno pomau Turke
u svojstvu pobratima. I
Stojan igra pozitiv-
nu ulogu u krajinskoj epici.
ni su velikim delom i siei pesa-
ma. Jedna bitna razlika je ipak u
tome to krajinski rado bira
velike, masovne pothvate umesto
manjih akcija i
kog formata; to vai pre svega za
tzv .. ungjurske' pesme, ali se pro-
iruje i na blie lokalizovane pes-
me. Druga sadrajna razlika se
sastoji u tome to tematika posta
je ua. Krajinski voli najvie
one teme u kojima !ena igra cen-
tralnu ulogu (otmice, kn-ave svato-
vc) i ih u okviru ma-
sovnih pohoda ili bar vezuje poje-
akcije sa ratovanjem ireg
stila. Modemijem shvatanju odgo-
vara i oruje, broj vojske i
borbe. U lom pogledu krajinska
epika odraava kasnije i
sh\'ntnnje, to je razumljivo kad
se uzmu u obzir istorijski uslovi i
da ratuje kao
pretstavnik jedne velike drave.
Svest o ovom poslednjem, antago-
ni7..am feudalne samostalno-
sti i vernosti padiahu,
bosanskog autonomizma i
ponosa zbog uloge u care-
vini, temu tzv. suJtans-
kih pesama. Jedna dalja oznaka,
koja se sadrine, jeste
145
unoenje bogatijeg kulturno-istorij-
skog gmdiva, ako je ono
podesno da prikae tursko gospod-
stvo, ivot i u reprezenta-
tivnoj svetlosti. Ima usled toga
mnogo vie opisnih elemenata ne-
go u epici, jedna boga-
tija slika kulturne pozadine_
Obuhvatanje obimnije radnje,
sa brojem Lica, pohodi ma-
sa, ukus za iroko ispredena ro-
zbivanja sa
mnogo preokreta i zapleta, bogat-
stvo opisnih elemenata daju kra-
jinskoj epici veliku, preveliku
opirnost. Ove iste crte smanjuju
razumevanje za strogo mOlivsku
pesmu, .. .3 strogu stilizaciju starin-
ske epike i deluju u pravcu dezin-
tegracije epskog stila_ Ali ovim
prcobra'.3jem izaliva se i proces
u suprotnom pravcu. Novi zadaci
trae i nov stil, novu tehniku za

Nastojanja u tom pravcu
pokazuju jedan zanimljiv proces
daljeg razvijanja i stva-
ranja novih sredstava, pokuaj re-
integracije na novim osnovama.
Pri tome se polazi od starog i 7.3-
fonda. Dokaluju to i
najstarije muslimanske epske pes-
me u Erlangenskom rukopisu, ali
isto tako i relikti starog stila u
novoj krajinskoj pesmi.
Istorijski razvitak i preobraaj
od epske pesme
i junog muslimaskog tipa do op-
irne krajinske pesme pretstavlja
ne samo za istoriju jugoslovenske
epike, nego za istoriju epike uop-
te jedan vrlo vaan problem. Re-
zultat tog razvoja nije "ie pes-
mac u smislu srpskohrv3tske hri-
ili starogermanske
pesme, nego pored sve primitivnosti
pretstadij jednog malog epa.-.
Stoga ne ako se u stil
skom razvoju i u tehnici konstatu
ju oni isti stilski simptomi i teh-
postupci koji su bitni za pro-
ces tzv. ,epizacije' . Kao to je
146
Heusler pokawo u .. Nibelunkoj pe-
smi_ ovaj sc razvoj da najbolje
utvrditi na promeni tehni-
ke. Ispitivanje krajinske epike s te
strane bolju i
definiciju pesme, i njenih raz-
lika od epike, osvetJi-
jedan zanimljiv proces u raz
,'oju jugoslovenske epike u kojoj
kraj inska pesma predstavlja jedan
nov stupanj. ujedno i is-
torijsko posmatranje, razlikovanje
i profiliranje raznih stupnjeva stil-
skog razvoja,
sobnih za\<isnosti i uticaja. Ono
naizad doprineti da se zapravo i
pesma kako u
svojim ostvarenjima ta-
ko i u istorijskim i regionalnim
,arijantama, shvati i opredeli
nije s obzirom na njene zaista bit-
ne i presudne oznake._
karakteristike .pil-
manske_ epike i kompozicije sred-
njevjekovnih epova Schmaus zak-
da su dodirne u to-
liko interesantnije i zna-
to se u krajike
epike, po svemu radi o
spontanom i samostalnom razvoju,
o prirodnom toku, koji nije na
silno prekinut vanjskim utjecaji.
ma i to evolucija krajike epike
ne vodi od pjevane pjesme do epa
7.3 nego od do op-
irne pjesme koja je i dalje od-
za pjevanje ul. instrument
pred sluaocima.
ALEKSANDAR VAS[LJEV[C SO
LOVJEV, pravni ruskog
porijekla, je u Kalisz-u, Po-
ljska. 1890. godine. Bio jc univer
zitetski proresor, ostalim i
na Pravnom fakultetu u Sarajevu
(1947-[949).
Poznat je i priznOlI po svojim
radovima iz srpskog i bi-
7.3nlijskog srcdnjevjekovnog prava,
uporedne historije slavenskih pra
va, heraldike i drugih
historijskih nauka. je ste-
kao glas u svijetu po svojim stu-
dijama iz problematike bogomilst-
va.
Posebno cijenimo Solovjeve za-
sluge po tome to je teme-
ljit zaokret u nauci o pitanju izu-
bosanske crk\'e, a onda i
porijekla bosanskih Muslimana. Za
stare JugOSlavije, pa i kasnije, bi-
lo je dosta pokuaja, koji
nisu bili daleko ni od
aspiracija, kojim se os-
poravala helerodoksnost bosanske
crkve. Za Muslimane se iz-
nositi tvrdnje da ih je gro dose-
ljen krajem XVU. vijeka
(Gluac, se po-
ricala svako bogomiIsko obiljeje.
Solovjcv je u nizu svojih stu-
dija iznio snanu argumentaciju iz
koje proizilazi, da je bosanska crk-
va polazila od dualizma i ta vie
jedno vrijeme postala centar here-
pokreta za junu Ev-
ropu. Bosanske bogomile je poku-
ao do kraja unititi Stjepan To-
ali mu se to osvetilo 1463,
jer se Bosanci nisu htjeli da bore
za njega kao kralja. naro-
da prela je na islam, ali je dugo
vremena u Bosni zaostalo i krip-
tobogomila. Nadalje je dokazivao
da su bosanski bogomiiske
proveniencije.
Glavni Solovjevi radovi su ovi:
- Gost Radin i njegov testa-
ment, Pregled, JI, sv. 7, 310--318.
Sarajevo 1947.
- Postanak i propast .. bosans-
ke crkve., Prosvjetni radnik, Sara-
jevo 11/6 i 7-8, juni-juli-avgust 1947_
- Jesu li bogomili potovali
krst? Glasnik Zemaljskog muzeja.
1948. NS, sv. III, Sarajevo 1948.
81-102,
- Vjersko bosanske crk-
ve. Rad Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti. Odjel za fi-
I07.ofiju i drutvene nauke. Zagreb
1948,
- La doctrine de l' eglise de
Bosnie. Bulletin de l' Academie rc-
yale de Belgique (Classe de Let
tres). Seance du 4 octobre 1948.
Tome XXXIV, Bruxelles 1948, str
481-534,
_ Nestanak bogumilstva i isla-
mizacija Bosne. Godinjak Drut-
va Bosne i Hercegovine
l (1949), 42-75.
- Les bogomiles veneraient-ils
la Croix? Academie Royale de Bel
gique. Bulletin de la Classe des
Lettres et des Sciences moralcs. T.
XXXV, Bruxelles 1949, 47--62.
_ Vaso Gluac, Istina o bogo-
milima. Beograd 1945. Istoriski
sopis SAN [/ 1948, Beograd 1949,
str. 263-273.
_ Saint Gregoire, patl'on de
Bosnie. Byzantion, t. XIX, Bruxel
les 1950, str. 263-273.
- Prilog pitanju bosanske erk
veo Historijski zbornik. Zagreb
1950, Ill, str. 213-215.
- Fundajajiti, patareni i kudu-
geri u vizantijskim izvorima. Zbor-
nik radova. Vizantoloki institut,
knj. I, Beograd 1952.
- Autour des Bogomiles. Byzan-
tion XXlI, 1952, 81-104.
- Engleski iz\'cllaj XVII veka
o bosanskim Poturima. Glasnik Ze-
maljskog muzeja, N. S. VII, 1952,
101-109.
- La messe cathare. Cahiers
d'Etudes Cathares 12/1952, str. 199
-207.
- Novi podaci za istoriju neo-
manihejskog pokreta u Italiji i
Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja,
N. S, Vrli, 1953, V, 329-334.
pravoslavnih
izvora o bogumilstvu na Balkanu,
Godinjak Istorijskog drutva Bo-
sne i Hercegovine, Sarajevo 1953,
V, 1-103.
- Les symboHsme des monu-
ments funeraires bogomiles. Cahier
d' Etudes Cathares, No 19, 1954,
157-162.
- Le remoignage de Paul Ricaut
sur les restes du bogomilisrne de
147
Bosnie. Byzantion XXIII, Bruxel
les, 1954, 73-86.
- Broj grobnih spomenika u
Bosni i Hercegovini. Glasnik Ze-
maljskog muzeja. Etnologija X,
1955, str. 217-218.
- Bogomoli. Enciklopedija Ju
goslavije, sv. I, Zagreb 1955, str.
_S.
- Lc du bogumilismc
en Bosnie ml!dil!val. ACles du tXt
Intern. d' Etudes Byzan
tines ThessaJonique 1953. t. II.
Athenai 1955.
- Le symbotisme des monu-
ments bogom iles et cat-
ha res. Actes du Xc intern.
148
d'Eludes Byzantines. lnstanbul
1957, str. 162-165.
- Simbolika srednjevekovnih
spomenika u Bosni i Hercegovini.
Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo 1957, str. 5-67.
- Bogomilentum und Bogomi
lengraber in dcn sudslavisehen
Uindcm Volkcm und Kulturen Sil
dosteuropas, Milnchen 1958, str.
173--199,
Osim o bogomilslvu Solovjev je
napisao jo desetak koje
se direktno odnose na historiju
Bosne.
M. HAD2IJAHIC
IZ PROSLOSTI GAZI HUSREVBE
GOVE BIBLIOTEKE
8. januar 1537. godine (26. re-
deba 943. godine po Hidri) sma-
tra se danom osnivanja i ustanov-
ljenja Gazi Husrev-begove bibliote-
ke u Sarajevu. Toga dana je napi-
sana i potpisana vakufnama Gazi
Husrevbegove (Kurumlije) medre-
se. U vakufnami ostalog
stoji: Sto od trokova za
gradnju, neka se za to kupi valja-
nih knjiga, koje se upotreblja-
vati u spomenutoj medresi, da se
njima koristi, ko ih bude i
da iz njih prepisuju oni, koji se
bave naukom. Time je udaren te-
melj ovoj kulturnoj ustanovi. Bib-
lioteka se nalazila u sklopu med-
rese, kako je u ostalom bilo uobi
u 10 vrijeme da se biblio-
teke nalaze u sklopu drugih usta-
nova: medresa, damija, tekija ili
mekteba.
Biblioteka je bila namijenjena
II prvom redu medrese,
a onda i svima, ... koj i se bave
naukomOI. To je jedna od indicija,
da je Gazi Husrevbegova biblioteka
jo oci svoga postanka imala ka-
rakter javne ustanove. Kakav je
prvi fond biblioteke bio, danas je
to teko odrediti. Ali po uvjetima,
koje je vakufnamom trebao imati
mudcris Husrevbegove medrese, da
se pretpostaviti, da su i prve knji-
ge, unesene II ovu biblioteku, mo-
rale biti i vrijedne i brojne. U
spomenutoj vakufnami i
"U medresi, koju namje-
rava sagraditi, podignuti
i uvakufiti za one Boje robove,
koji nauku i usavravaju du-
u, te se bave spekulativnim i pn>
dajnim (racionalnim i
tradicionalnim) znanostima, neka
se namjesti Bojih robova
spreman, sa\' ren, is-
kusan, koji predavanjem i pisa-
njem die zastore istina, koji je u
sebi sakupio grane i temelje, koji
obuhvata spekuJativne i tradicio-
nalne znanosti. Neka im predaje
tefsir Kor-ana), hadis
(tradiciju), ahkam (eriatsko pra
vo), usul (institucije eriatskog
prava), meani ve bejan (poetiku i
retor iku), kelam (dogma tiku na
podlozi) i ost&lo, to
bude iziskivao i mjesto. Ne-
ka ne propusti predavanja osim
eriatom pdznalOm isprikom, a ni
oni neka ne propuste, os im na obi-
priznati Da se dne
praznici (ferije) i kolski dani, ka-
ko je to nije potrebno, da
se opirno kazuje. Neka svijetu
daje fetve (pravne savjete) u onim
eriatska.pravnim pitanjima, u ko-
jima mu budu traili, i to po naj
temeljitijim pravcima i miljenji-
ma, to iz knjiga o fet
vama u svim poslovima. Jo se
njemu pridodaje nadzor
149
I
nad vakufima za sva vremena
vijekove .
Ugled i uspjeh jedne medrcsc
je u mnogome Z3\isio od njenoga
muderisa. Sto je on bio i
Sto je bolji uspjeh u predavanji-
ma postizao, i ugled medrese je bi-
vao veti. Na vakif, Gazi Husrebeg,
je jo postavio uvjet, da muderis
njegove medrese bude ujedno i sa-
rajc\'ski muftija. A kako su za mu-
nije dolazili i ljudi svo-
ga vremena, to se i s le strane
Kurumlija medresa izdvajalo. iz
ostalih u Sarajevu. Nadzor
nad bibHolekom je imao svakako
muderis medrese pri kojoj jc bib-
lioteka osnovana. Prema tome i po
predmetima, koji su se u med resi
imali i prema spremi mude-
risa, koji je u medresi predavao,
u biblioteku su morali bili nabav-
ljeni najbolji i najprizolltiji i ud
benki i I po broju pre-
dmeta, koji su se u med resi izu-
tavali, broj knjiga u biblioteci je
morno biti znatan, jer za jedan
predmet nije bila dovoljna samo
jedna knjiga. Kako su biblioteke
dosta dugo bile i .ko-
le, i to ne samo za medre-
sa, to je i izbor knjiga morao bili
mnogo i razno\-rsniji. I za jed-
no i za drugo imamo potvrdu u
brojno primjercima ru-
kopisa.
Sve do godine 1863 . koliko se
do danas zna, biblioteka je osta
la u prostorijama Kurumlije me
drese, Te je godine na poticaj To-
pal Osman pae. guvernera Bosne,
uprava Gazi Husrebcgova vakufa
dogradila jednu vetu prostoriju uz
Begovu damiju ispod munare. Tu
se biblioteka preselila i ostala do
godine 1935., kada je prela u pri-
zemne prostorije zgrade sarajevs-
kog muflijstva pred Carevom d!a-
mijom. To je jer su dota-
danje prostorije posl Ilic tijesne s
obzirom. da se je knjini fond bi
blioteke iz dana u dlln mnoio, a
150
i broj posjetUac::a je bivao \'e-
Do nekoiko godina poslije Oslo-
biblioteka je dobila i pro-
storije na katu zgrade, gdje je bi
la smjdtena. Kasnije se ukazala
potl'eba ponovnog proirenja pros
!Orija biblioteke, pa su upravne i
poslovne prostorije biblioteke smje
u prizemlju Ulema
med.lisa (isto pred Carevom dia-
miJom, a sva zgrada muftij
stva je upotrijebljena za smjdtaj
knjinog fonda biblioteke.
Je li Gazi Husrebegova bibliote-
ka bila sastavni dio medrese sve
do prelaska u prostorije u dvoritu
Begove damije. ili je jo u med
resi postala samostalna ustanova,
do danas sc jo ne 2.118. Nai-
me sve do sada se smatralo i pi.
salo, da je ooa do godine 1863. bi-
la u sastavu medrese.
ima indicija, koje govore, da je
biblioteka i ranije bila samostalna.
Mehmed Tahir u svome djelu
Osmanli mue1lifleri (sv. nf, str. 46)
biljd.i. kada govori o Saraj liji Hu-
sein efendiji Koda Muerihu. da je
njegov otac bio bibliotekar Gazi
Husrebegove biblioteke. Ovu Meh-
med Tahirovu tvrdnju uzima kao
sigurnu i A. S. Tvcritinova (v, Pre
dgovor, str. 6 djelu Bedai'u] Ve-
kai' Sarajlije Huseina, izdanje Aka
demije nauka SSSR, Moskva, 1961).
H. M. u svome
Knjievnom radu bosansko-hcrce-
muslimana (Sarajevo,
1934 . str. 38) predpostavija, da je
otac Husein efendijin imao_ nekak
vu slubu u Gazi Husrebegovoj
med resi. te je usput nadzirao i
knjige u toj medresi, jer onda ni-
je postojala Gazi Husrevbegova bi-
blioteka kao samostalna uSlanova .
Ali ima i drugih pretpostavki,
koje govore u prilog, da je Gazi
Husrcbegova biblioteka i prije 1863.
godine magill biti samostalna us-
tanova. Prva biblioteka u evrops
kom dijelu Osmanskog carstva kao
samostalna ustanova osnovana je
II Skoplju 1607. godine. To je bila
biblioteka Mehmed pae
za koju je vaklf dao izgraditi i po-
sebnu zgradu. Skoro pola
kasnije osnovana je u Carigradu
prva samostalna biblioteka (1661.
godine KopriiItina biblioteka. Vid.
Ismail Eren, Rumeli'de TUrk KUl-
turu. Istanbul. 1970., str. 28). Os-
man Sehdi ef. Bjelopoljac osnovao
je u Sarajevu 1759. godine svoju
samostalnu biblioteku, a kojih 15
godina kasnije drugu samostalnu
biblioteku u ovome gradu osnovao
je Abdulah ef. Kantami.rija, prok
SOl', kaligraf i neumorni
vrijednih j zapaenih djela jz islam-
ske i arapske knjievnosti. Umro
jc 1774. godine. I jedan i drugi sa
gradili su posebne zgrade za svo-
je biblioteke.
je da je Gazi Hus-
rcbegova (Kurumlija) medresa i
po svome i po namjeni
bila najpoznatija kod nas. I njezi-
na je biblioteka morala biti iz is
lih razloga prvima kod nas.
Kako god se medresa razvijala,
moe se uzeli, da je i biblioteka
pratila njen razvoj. Kad su nasta
le prve samostalne biblioteke kod
nas, je pretpostaviti da je
i Gazi Husrebegov vakuf kao naj-
i najugledniji u Bosni i Hcr-
cegovini, osamostalio njegovu bib-
lioteku. Ovo sve ide u prilog Meh-
med Tajtirovoj tvrdnji, da je otac
Husein ef. Koda Mueriha bio bibli-
otekar Gazi Husrevbegove biblio-
teke. Ako se ovo sve uzme u ob-
zir, onda je ova biblioteka postala
samostalna jo II prvoj polovini
XVII s obzirom, da je Hu-
sein efendija umro 1644. godine.
I Gazi Husrevbegova biblioteka
je, kao u ostalom i Sarajevo, u
svojoj prolosti doivjela vie cr-
nih dana. Mnogobrojni poari, ne-
prijateljski pohodi na ovaj grad
(provala Eugena Savojskog 1697.
godine) nisu mimoili ni ovu usta-
novu. Ali je ona svaki put obnov-
ljena. Zadnji put je je zahvatio po-
ar u aprilu 1941. godine prilikom
bombardiranja Sarajeva od strane
Nijemaca. Kad je jedna bomba pa-
la u harem Careve damije, poar
je zahvatio i krov biblioteke. Zah-
brzoj intervenciji profe
sora bogoslovije Dra
Miroljuba Pervana, poar je ugaen
i naa biblioteka spaena sigurne
propasti. Naime s prozora Bogos-
lovije, koja se nalazila u neposred-
noj bUzini Careve damije, profe-
sor Pervan je vidio, kad je bomba
pala u dvorite damije i kada se
upalio krov nad bibliotekom. Od-
mah je zvao vatrogasce, ali je do-
bio odgovor, da oni idu samo na
nalog bana Drinske banovi-
ne. Doktor Pervan se i opet sna-
ao. Kako se konak (rezidencija
bana) nalazi damije i Bo-
goslovije, on se odmah uputio ta
mo. u Konaku nije niko-
ga naao. On je odatle opet naz
vao Vatrogasnu i naredio .u
ime bana, da vatrogasci odmah
gasiti poar na Gazi Husrev-
begovoj biblioteci. Ovaj Pervanov
nlrik je upalio. Vatrogasci su kroz
kratko vrijeme bili na mjes lU po-
ara i jo, dok sama zgrada bib-
lioteke nije bila poa
rom, ugasili su vatru i tako
vali ovu kulturnu ustanovu od si
gurne propasti.
M. TRAUIC
151
I
I
I
I
STAMPA O PRVOM SVESKU KATALOGA
ARAPSKIH, TL'RSKIH [ PERZIJSKIH RUKOPISA
Kada je Dr. Safvetbeg
1916. godine tampao svoj . Popis
orijentalnih rukopisa moje blbUo-
lekec (Glasnik Zemaljskog muzeja,
knjiga XXVIII, 1916., sv. 3-4, str.
207-290), II uvodu je napisao, da
namjerava obraditi i orijentalne
rukopise Zemaljskog muzeja, Gazi
Husrcbegove biblioteke, a kasnije.
moda, i biblioteke
u Mostaru. Ali nije bilo
realizirati ovu namjenI. Po-
ralne prilike i njegova bolest ome-
le su ga, pa nije opisao ove ruko-
pise, osim jednog dijela iz bibli
oteke biveg Instituta za
vanje Balkana, to je uradio kao
kustos Zemaljskog muzeja (1921-
1927.). Poslije rad na opi
sivanju orijentalnih rukopisa biv
eg Instituta za Bal
kana nastavili su F. Spaho i O. M.
Korkut. Jedan dio toga materijala.
to ga je uradio Spaho, izdao je
Zemaljski muzej II Sarajevu godi
ne 1942. pod naslovom Arapski,
penljski I turski rukopisi Hrvats-
kih zemaljskih muzeja u Sarajevu.
Svezak I. Sarajevo. 1942.
Rukopisi Gazi Husrevbcgove bi
blioteke su dolazak H. Meh
meda u biblioteku 1937.
godine, pa da se i oni obra
Dotle su oni bili
samo II knj igu prinove. je
i rukopise i tam
pane orijentalne knjige tako, to
je svaki kodeks obradio na poseb-
nim bilo potpuno, bilo
samo da ih je registrirao, a kasni
je bi popunio ostale podatke. Na
ovaj je katalogizi
rao preko dvije hiljade jedinica, a
jo mnogo vie naslova, jer u jed.
nom kodeksu ima i po vie djela.
Rat, angairanost na
drugim poslovima kao i prerana
smrt njegova zaustavila je ovaj pa-
sao. Godine 1950. rad na obradi TU
152
kopisa ove biblioteke nastavio je
Hazim On je nastavio
samo rukopise ito na
kako se to radi usavreme
nom znanstvenom svijetu.
je radio na obradi rukopisa do
1953. godine, kada je taj rad pre-
kinuo uljed odlaska u Beograd.
Jedan dio materijala Sa
je objavio kao prilog Gla.
sniku VIS-a 1951.-1952. Obradio
je ukupno 205 rukopisa.
Godine 1956. profesor Kasim
nastavlja posao na kata
logizaciji rukopisa ove biblioteke.
Do 1963. godine rad na
obradi rukopisa loliko je umapre-
dO\'ao. da se moglo !tampa-
nju prvog sveska Kataloga arap-
skih, turskih i perxJ.jsJdh rukopisa
Gazi Husrevbegove biblioteke u Sa
rajevu. U toku 1963. godine zavr
eno je tampanje I sveska. Poja.
va Kataloga je izazvala veliko in
teresiranje u svim znanstvenim i
kulturnim krugovima, kako uzem
lji tako i izvan nje, jer izdavanje
ovakih kataloga je veliki uspjeh i
za ustanove i institucije mnogo ve-
nego je Husrevbegova bibliote-
ka!
Pojava Kataloga registrirana je
i II tampi.
Prvi osvrt na Katalog ... je iza
ao u Dobrom pastiru (godina
XIII-XIV/1964, svezak I.IV, SIr.
446). Tu se ostalim veli, da
se i u samostanima
u Bosni nalni dosta turcika, koje

Mehmed je u Go-
di!njaku Zavoda za zatitu spome-
nika kulture SR Bosne i Hercego-
vine Nale starLne (godina X 1965,
str. 261) dao detaljan pregled sa
draja i rasporeda. l sveska Kata
loga ... na kraju, da
se Gazi Husrevbegova biblioteka u
cjelini nalazi pod za!titom drave
kao jedna od vrlo kul-
turnih institucija u Bosni i Herce-
govini.
Dr. Hasan Kalei je uBlbllote-
karo, organu Drutva bibliotekara
Srbije (godine XVII/I96S, br. 5-6,
sir. 455--459) dao iscrpan i sadrla-
jan prikaz Kataloga. Pored kratih
napomena o razvoju mree bibli-
oteka na dananjem teritoriju Ju-
goslavije u vrijeme turske uprave
u ovim zemljama, Kalcli je ukazao
na Gazi Husrevbcgove bib-
lioteke za natu kulturu, kao i na
vrijednost fondova ove biblioteke.
l svezak Kataloga ...
pisac je dao opiran prikaz sadr-
aja ovog sveska, ukazao na nedo-
statke i nedosljednosti u njemu s
namjerom, da se u svesci-
ma ovoga Kataloga izbjegnu ti ne-
dostaci.
Mahmud je,
I svezak Kataloga (Bibliotekarstvo
XIII 1967, br. 3, str. 89---93), uka-
7.80, ko je sve do sada kod nas
radio na obradi orijentalnih ruko-
pisa F. Spaho, O. A. Soko-
S. Dr. S. Si-
Dr. H. B. Miladi-
M. a su
materijali do sada objavljeni. Na
veo je i sve ustano\'e, koje posje-
duju iole zbirke orijentalnih
rukopisa na teritoriji domovi
ne.
Prof. Muhamed Tajib je
napisao opiran prikaz l sveska
(Ankara Umvt:nlh:sl lIah.lyal Fa
ki.iJtesl Derglsl. 1964. Cilt XII, s.
143-153) u kome je naveo, gdje su
sve na teritoriju dananje Jugosla.
vije, a Bosne i Hercego-
vine, postojale orijentalne bibliote-
ke kroz minulih 400 i vge godina.
Posebno se zadrao na Gazi Hus-
revbegovoj biblioteci. danas jedi.
noj u Bosni i Hercegovini.
o samom Katalogu,
je prikazao raspored
sadraj pojedinih poglavlja i mno-
ge njegove karakteristike. Na mno-
ga vana djela je posebno upozo-
rio, kao i na djela pisaca iz
ne i Hercegovine. Naveo je istak-
nutije kaHgraCc (hat tate),
ljude, su primjcrci navedeni u
ovome svesku Kataloga.
Dr. H. Kalci je napisao jo
jedan prikaz I sveska Kataloga
(Der Islam. Band 43, HeCt 3, Ber-
lin, August 1976.). l u o\'ome pri
kazu, Dr. Kalei je spomenuo, gdje
su sve postojale orijentalne bibli-
oteke na teritoriji nae drave, kao
i fondo\'e orijentalnih ru-
kopisa danas kod nas (Sarajevo.
Skoplje, Zagreb, Pritina, Beog
rad). Pored datog rasporeda i sa
draja I sveska, Dr. Kalei je spo-
menuo posebno, gdje su sve prepi-
sh'ani pojedini egscmplari,
ni u ovom svesku. Posebno je spo-
menuo pisce pojedinih djela, a ko-
ji su ljudi, ili rao
dili u Bosni i Hercegovini.
Dr. Smail je u
OrJental1schcr Handschriftenschalz
von Dosmen und seln kultureUer
HJntergrund (AnatoUea. 1969---1970.
No. Ill, s. 237-242) dao lijep pri-
kaz I sveska Kataloga, se
na kulturne prilike Muslimana Bo-
sne i Hercegovine kroz minulih
400 godina. Naveo je neke od pred.
stavnika tih kulturnih radnika (Ah-
med paa Rustem pa
a. Nesuh Mitraki, Hasan Kafi Pru-
Abdulah cf. Bonjak, Ibra
him ef. Husein ef. Koda
Muerih i dr.). Spomenuo je tako-
i mjesta u Bosni i Herccgovi
ni, gdje su sve postojale orijental-
ne biblioteke, kao i iz kojih mjes
la i biblioteka je prenesen osta
tak toga naeg kulturnog blaga II
Gazi Husrevbegovu biblioteku.
I jedan marokanski list donio
je osvrt na Katalog. Naalost do
log lista nismo mogli
M. TRAUIC
153
,
I
I
KORISTENJE FONDOVA GAZI
HUSREVBEGQVE BIBLIOTEKE
Sejh Sejfudin Kemura je prvi
kod nas koristiti arhivske
materijale za svoje tampane rad"
ve, a koji se danas nalaze i
ju u Gazi Husrevbegovoj bibliote
ci. Pri obradi sarajevskih damija
(objavljivao u Glasniku Zemaljskog
muzeja 1908.-1911.), zalim Prvog
srpskog ustanka (1916.), onda u ra-
dovima Turski dokumenti za po-
vijest bosanskih katolika (Glasnik
ZM, 1909,), Stara crkva
u Sarajevu (Glasnik ZM, 1911.) tc
joS nekim, Kemura se obilno slu-
io turskim dokumentima iz pro-
tokola sarajevskog eriatskog su-
da (sidiH), koji su se u to vrijeme
nalazili u biblioteci Osman Sehdi
efendije, a kasnije preneseni u Ga-
zi Husrevbcgovu, kada je zgrada
Sehdijine biblioteke poruena i na
njenom mjestu podignuta zgrada,
u kojoj se danas nalazi ova bib-
lioteka.
Profesor Hamdija Kreevljako--
je bio jedan prvima koji
je sistematski pregledao sarajevs-
ke sidile, a kasnije i Kroniku
M. E. kada je dola u bib-
lioteku. je pregledao i
zbirku turskih dokumenata, koju
ova biblioteka posjeduje. Svu tu
brojnu arhivsku on je koris-
tio u svojim historijskim radovi-
ma, onim, koji
sarajevsku prolost.
je i sam znao toliko turski, da je
mogao ove dokumente. Me-
usljed slabog vida, to ga je
154
zamaralo, pa su mu u lome poslu
i drugi pomap:ali. Kada mu
je 1927, g:xiine Stampana Sarajevo
ska njenI esnafi t obrti za
osmanlijske uprave (Narodna stao
rina, knjiga 14), se
u jednoj biljeci zahvaljuje tada-
njim bibliotekarima ove biblioteke
A. i H. M.
koji su mu poma-
gali pri i pregledanju si-
dii1a.
Na jednom drugom mjestu
(Spomenica Gazi Husrevbcgove
tiristogodinjice, Sarajevo, 1932.,
str. 3) se zahvaljuje
M. E. Dizdaru i H. D. Hadijahi-
koji su me a .. pri
nju brojnih isprava zduno poma
gali, kao i svima koji su mi pri
radu izlazili u susret. Mene je u
ovome poslu osobito zaduio Ha
jer je II ovu svrhu sa
mnom prelistao 83 knjige sidi
la .... U Predgovoru knjige Esna-
ft I obrti u starom Sarajevu Kre-
se, izmedu ostalog, zah
valjuje i Mehmedu
a ... koji me je zduno pomagao
pri prikupljanju arhivske iz
sidiIa Gazi Husrevbegove biblio-
teke .
Koliko se u svo--
me znanstvenom radu koristio sa-
rajevskim sidilima, Kronikom M.
E. i drugom arhivskom
ove biblioteke, dovoljno je
prelistati njegove radove Esnafl I
obrte u starom Sarajevu (Saraje-
'0, 1958.), Vodovodi i gradnje na
vodi u .tarom Sarajevu (Sarajevo,
1939.), Banje u Bosni l Hercegovi-
nI 1462.-1916. (Sarajevo, 1952_), Ka-
u.ndf1Jsld obrt u Bosnl I Hercego-
vini (Glasnik ZM. 1951.), Clzmeditj-
ski obrt I staro gradska u
Bosni l Hercegovini (Rado\'i
nog BiH, III 1955).
ki obrt u Bosni l Hercegovini (Ra-
dovi drutva BiH. VIII
1958 i IX 1959), - Pri-
log feudalizma u Bos-
ni i Hercegovini (Radovi
BiH, JJ 1954) i mnoge dru-
ge. U svakom od ovih radova do-
bar dio biljeaka jc, gdje se autor
poziva na materijale, koji se nala-
ze u ovoj biblioteci.
.Neposredni povod prikuplja-
nju 7.0 povijest naih grado-
\"a pod turskom upravom bio je
moj pronalazak popisa oruja. mu-
nicije i hrane u 67 bosanskih gra-
dova. sastavljenog 1833 (Sarajevski
sidEI br. 73. st .. 58--61 u Gazi Hu-
srevbcgovoj biblioteci u Saraje\u).
nam podaci osvjetljavaju jednu
potpuno tamnu stranicu
gradova . Tako Krcevljako-
u predgovoru s\oje radnje
Prilozi povijesti bosanskih gradova
pod turskom upravont (Prilozi za
orijentalnu filologiju. sv. II. 1952 .
str. 115-184). U radu je donesen
popis u cijelosti i on glavni
dio radnje. Na isti je nas-
tao i jedan drugi
r:ld C'efl1ema fmraJevsklh
1:1: 1788. godine (Prilozi za orijen-
talnu filologiju. sv. III-IV. 1953 .
str. 195-214).
za spomenuti rad o
bosanskih gradova pod. turskom
upravom, je
u sidfilu broj 27. str. 154-159. na
ovu koja je dotle umak-
la i njemu i
Osman Asaf
je u O\'oj biblioteci jedan rukopis
o zanatima u doba (NI-
haJetur-rutbe fl talabU hlsbe od
AbduJaha Sezerije-Safije). Kao in-
teresantnu i valnu. je
dao prepisati je i prevesti i onda
objaviti pod. naslovom Jedan rije.
dak arapsld rukopis o zanatima
(No\' j Behar. IV 1930-31. br. 18-19,
str. br. 20. str. 299-300).
je pregledao i sve sara-
jevske sidile u ovoj biblioteci. Kao
rezultat toga su njegovi radovi
Nekoliko zanimljivih blljef.aka iz
sarajevskog sudskog protokola od
godine 964/5 po Hldlretu (Osvit,
lU 1944, br. 102, Sir. 4-5) i Jol ne-
koliko zanimljivih blIjetaka Iz sa-
rajevskog sudskog protokola od
godine 964/.5 po Hldtretu (Osvit,
UI, 1944, br. 104, str. 5), Muslimani
u okolini Sarajeva - Pabirci iz
jednog sidila sarajevskog suda
sredinom XVI (EI-Hidaje,
VII.. 1943-44, br. 11-12. sir. 366-368.
VIII 1944-45, br. 1. Slr. 18---20, br.
6, str. br. 7-8, str_ 273-
280). Rad je ostao nedovren, jer
je El-Hidaje prestala u aprilu 1945.
godine izlaziti.
H. Mehmed je preveo
dva djela Hasana Kafije
na srpskohrvatski jezik: NlzamuJ
uJema' Ila HaiemU enblJa' - Niz
do posljednjeg Boljeg
poslanika (Novi Behar. VIII 1934-35,
br. 17-18. str. 297-300, br. 19. str.
328---330. br. 20-23, str. 368-375. br_
24, str. 396-399) i Rajske baUe o
temeijiva vjerovanja - Revdntul
dennal fi usulil itnkndat (Gajret.
kalendar zn godi.nu 1940. str. 34
63). Niz .. _ je pre-
\'00 iz rukopisa, koji je Sam 1926.
godine prepisao II Gali Husrevbe-
govoj biblioteci iz jednog tamo-
njeg rukopisnog primjerka. Kod
Rajskih Han-
se pored jednog tampanog
izdanja sloao i jednim rukopisom
iz ove biblioteke kao i sa dva ru-
kopisna komentara ovog djela od
samog Kafije, a koji se
nalaze u biblioteci.
155
Pri l\UradilJJe Sabio
la H. M. (Glas
nik IVZ, VI II 1940, br. 7, str. 266
-271, br. 8, str. 289--297, b .. 9, str.
317-329, br. 10, str. 366-375, br.
11, str. 451-458) H. M. je
koristio 6 primjeraka ovoga djela.
njih su dva rukopisna pri
mjerka, koji se nalaze u fondovi
ma o\'e biblioteke. se pos
luio fondovima biblioteke i kad
je pisao svoj rad Sarajevo II tur
. koj pjesmi (Glasnik lVZ, Xl 1943,
br. 7, str. 161- 174, br. 3-9, s tr. 193
-206. br. 10 str. 235-250, br. 1112,
Str. 269--281). Dvije anonimne pjes-
me o katast rofi Sarajeva 1697. go-
dine, kada ga je Eugen Savojski
popalio, je uzeo iz Kadi
Kronike. Re.id efendijinu pje'
srnu o katastrofi Sarajeva je Han
na!ao u Has
bij inu pjesmu o Sarajevu
je na!no u ostavtini Eref ef. u
koja se nalaz.ila u Gaz.i Hu
srevbegovoj biblioteci. Zuhdijinu
pjesmu kao i pjesmu nekog ano-
nimnog dervia O Sarajevu Han
je naao u
Arhivalnu iz ove bibliote-
ke koristio je i Vladislav
pri obradi svojih djela
Srpsld pravoslavni narod I crkva
u Sarajevu u 17. l 18. vijeku (Sa
rajevo, 1926) i Sarajevo l njegova
okoUna od najstarijih vremena do
austrougarske okupacije (Sarajevo,
1937.).
Dervi M. Korkut je 1942. godi
ne obradio i ltampao (Glasnik ZM.
LIV 1942, str. 371-408) Mu
hameda Hevaije Uskufije Makbul'
'aryf (PoturSahidija). Pri likom rao
da Korkut je konzultirao i dva ru
kopisna primjerka PoturSahidije,
koji se nal87..e u Gazi Husrcvbego-
voj biblioteci. Godine 1970. Muzej
grada Sarajeva je izdao Popi. un
jamnog IItanovnJAtva II
Sarajevu Iz 1841. godine. Popis ...
(Cefilema) je sastavio Mula Muha
med Mestvica, a s turskog prevco
156
i za !tampu priredio Dervi M. Kor
kut na temelju autografa, koji sc
nalazi u ovoj biblioteci. To je l
knjiga ove Cerileme. Ne znamo u
kahom je stadiju ostala II knjiga
Popisa ... i je li je Korkut za svo-
ga 1ivota dovrio.
U Novom Bcharu (godina XV I
1944, brojevi 2 15) izlazio je pre-
vod djela Ustanak srpske raje, nje-
govo ugu.lenJe I izbavljanje grada
Biograda. Djelo je na turskom je-
ziku napisao Salih Sidki Mahmud
a na srpskohnatski ga je
prevco Fehim Spaho iz primjerka,
to ga je prepisao Muhamed En
veri i koji sc nalazio u nje
govoj biblioteci (sada u Gazi I lus-
re\'bego\'oj). - Na prevodu o\"og
djela radio je i
Mehmed Rem'li Je li on do-
\Tio svoj prevod i gdje se ruko-
pis loga rada nalazi, nije nam poz
nato. I je svoj prevod radio
na temelju ovoga pre
pisa.
Hazim je bio
najstarije vakufname
kod nas. Od loga je objavio tri, j
to: Va kurnamu Isabega Ishakavi
za njegove J'.adubine u Saraje-
vu, Vakufnamu bosanskog sand1nk
bega Ajasbcga sina Abdulhajjeva
za njegove zadubine u Saraje\'u
i Visokom, te Vakufnamu Mustaj-
bega za njegove za
dubine u Sarajevu. Prvu i drugu
vakufnamu je objavio II
Prilozima za orijental nu fi lologiju,
knjiga II/ 195l , str. 5-38, a i
na sitom mjest u, knjiga IIII V 1952
53, str. 403--413. Vakufname su ob-
javljene pod naslovom Najsta rije
vakufname II Bosni. S\'e su
ne prema ovjerenim prepisi ma il.
sidi la sarajevskog eriatskog su
da i prepisima u Kronici.
za potrebe biveg Istorijskog
instituta pri Pravnom fakultetu u
Sarajevu j e preveo i
ekscerptirao sarajevski sidi1 iz go-
dina 963-965. po Hidretu (1555.-
1558.). Na temelju ovoga ekscerpta
nastali su radovi: Sarajevski sl-
dJl b; godine 1555---1558 Dra Bra-
nislava (Arhiv za pra-
vne i drutvene nauke, lO 1954, br.
2 i br. 34), Neki razvoda
braka zabllJeienl u sldUu Iz 1.5.56-
-057 godlne (Istorijsko-pravni zbor-
nik, II 1950, br. 3-4 str. 214-222) i
O ropstva ubiljeeno
u sudskom protokolu sarajevskog
kadije b; godine (Glasnik
VIS-a, III 1952, br. 8-12, str. 241-
255), oba iz. pera Dra Alije Silaj-
se i mnogo
slulio materijalima iz ove biblio-
teke u brojnim svojim znanstve-
nim radovima.
Biografiju Mustafe Ejubovlta
(Sej h Jujo) od Ibrahima
preveo je Muhamed A. (Gla
snik VIS-a, VIr 1956, br. 13, str.
1-22) prema prepisu ove
biografije u njegovoj Kronici sv.
V, str. 147-157). se isto ta-
ko posluio materijalima sidtila i
Kronike u svojim rado-
vima: PoloiaJ cigana u jugoslaven.
sklm zemljama pod osmanskom
vlaUu (Prilozi za orijentalnu rilo-
logiju, IrI-IV 1952-53, str. 137-193)
i manje u radu PrlJog
ullvanja alkoholnih u Bosni
i Hercegovln1 pod osmonskom via-
(Prilozi za orijentaliu filologi-
ju, V/ 1954-55, str. 287-298).
U opsenoj radnji D:Uzja til ha-
(Prilozi za orijentaliu filologi-
ju, III-IVJt952-53, str. 55-135 i
V 1954-55, str. 43-102) autor prof.
Hamid je pored arhiv-
skog materijala iz Orijentalnog in-
stituta i Dr. arhiva Makedonije,
te nekih drugih arhiva, koristio se
i sidtilima sarajevskog eriatskog
suda i Kronikom M. E. U
mnogo manjoj mjeri sc
sluio materijalima Gazi Husrevbc-
gove biblioteke, kad je
Porez na sitnu stoku I
Ispale (Prilozi za orijentalnu filo-
logiju, VIII-IX Sir. 63-
109).
Dr. je svoju studi-
ju Divan Mehmed RaIIda (Prilozi
za orijentalnu filologiju, VI-VII
1956-57, str. 55-76) obradio na
temelju jednog rukopisnog prim-
jerka Gazi Husrevbego\'e bibliote-
ke, prva polovina sadri pjes-
me pjesnika iz Sarajeva Mehmeda
Ralida. Pri pisanju ove studije Si-
se sluio i Kronikom M. E.

Omer je za podlogu svo-
je radnje En-Nemllyye ft lzharl-
l-qawaJd1 a-sarflyye we n-nahwfyye
uzeo primjerak ovog djela naoeS
pisca Abdul Kemala
koji je II Gazi Husrevbegovu bib-
lioteku dospio sa ostalim rukopisi
ma iz Fejzije medrese u Travniku.
Jo dva primjerka ovog djela na-
laze se u Orijentalnom institutu.
Ali kako primjerak iz Fej7jje me--
drese ima najmanje greaka i ka-
ko je po svoj prilici najstariji me-
i za koga
smatra, da bi mogao biti
autograf, to je uzeo njega za pod-
logu, a objavio ga je u Prilozima
1..3 orijentalnu filologiju, VI-VIIl
1956--57, str. 39-54. U svome rao
du Ibrahim Mostarac (Ib-
rahim b. Hadi Ismail el Mostari)
se posluio brojnim ruko-
pisnim primjercima djela
vih, koji se nalaze u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci. I ovaj rad je
izaao u Pril07jma za orijentalnu
filologiju, X-XI/1960-6I, str. 31-53.
je i rad AnonhnnJ pjesnik
Sarajlija o stanju u Dow 10571
11647_ godlne (Radovi Filozofskog
fakulteta u Sarajevu, knjiga 1'1963,
str. 349--355) izradio na temelju
podataka do kojih je doao u Kro-
nici M. E. knj. rv, str_ 119.
Makbuli-arif Muhameda Hevaije
Uskufije doivio je jo jednu stru-
obradu, pored spomenute
D. M. Korkuta. Prof. Alija Name-
tak je napisao opirnu i od
kritike visoko ocijenjenu radnju pod
naslovom Rukopisni tursko-hrvat
skosrpskl za po-
157
vijest knjievnosti hrvatske, knji.
ga 29, 1968., SIT. 231-380). Prj ob
radi Makbuliarifa, Nametak se slu-
io i sa sva tri rukopisa ovog
nika, koji se nalaze u Gazi Hus-
"evbegovoj biblioteci.
Ljetopis (1746-1804) Mula Mus-
tafe Sevk.i Baeskije (Sarajevo 1968.
str. 488) preveo je Mehmed Muje-
iz autografa, koji
se nalazi u ovoj biblioteci. Prevodi-
lac je propratio prevod brojnim
biljekama (oko 800) od kojih pre-
ko dvije su na temelju po-
dataka iz sarajevskih sidi.la. Mu-
je i II drugim svojim ra-
dovima koristio (i koristi) sara-
jevske sidi1e i Kroniku M. E. Ka-
To se u pn'om redu odnosi
Da mnoge natpise, kojih je nesta
lo, a u su zabiljeeni (npr.
radovi Turski natpisi II Sarajevu
lz XVI vijeka. PriJ07..! za orijental-
nu filologiju, 11/1951, str. 95--114;
Turski natpisi XVI vijeka u Bos-
ni i Hercegovlnl. Prilozi za orijen-
talnu (ilologiju, VIII-IX/1958-59;
Turski natpisi Iz XVII vijeka u ne-
koliko mjesta Bosne 1 Hercegovine.
Prilozi 7.8 orijentalnu filologiju,
XTI-XJJl/1962-6J, Sl'. 175-208).
I o kao Muje-
je napisao poseban rad
(Glasnik VIS-a, X 1959, br. 4-6, sir.
175--176; Xlf1960, br. 1-3, str. 12-
19, br. 7-9, str. 316-326, br. 10-12,
str. 466--481). U njemu je
koritena Kronika M. E.
Alija je uveliko
koristio materijale Gazi Husrev-be-
gove biblioteke II brojnim svojim
radovima. od Hadi lb-
rahim.paJlna vakufa u Travniku
EI-Hidaje, V/1941-42, br. 7, 8-10 i
11-12), pa Sarajevsko roblje u XVI
(Osvit, 1/1942, br. 13, str.
2-3 i br. 14, str. 2-3); Popis konaka
II Sarajevu (Osvit 11/1943, br. 58,
str. 13); O jednom sldHlu lz 1763.
-1770. godine (Osvit, IT/1943, br.
158
90, str. 4-5); Iz proJIosti Mevluda u
Bosni i Hcrcegovini (EI-Hidaje,
VI/1942-43, br. 6-8, str. 205--213);
Hadi Nesuhova damlja I
mahala u Sarajcvu (EI-Hidaje, VII
1942-43, br. 10-11, str. 317-322);
Spomen.lcI osmanUjske arhitekture
u Bosni I Hercegovlni (Prilozi za
orijentalnu filologiju, sv. Tn-IVI
1953, str. 229-297); Bosanski na-
mjesnik HadJ Mehmed paJa Ku-
kavica i njegove zadubine u Bo-
snJ t Hercegovini (Prilozi za ori-
jentalnu filologiju, sv. VI-VII/1956
-57, str. 77-114), je pored
ostalog koristio sidile sarajevskog
edatskog suda kao i Kroniku M.
E.
Materijalima iz Kro-
nike posluio se i Adem
kada je pisao svoju radnju Bosan-
ski namjesnik Hcklm.()glu All-paa
(prilozi za orijentalnu filologiju,
sv. V/19S4-55, str. 135--180).
Popis u ka-
diluku iz 1835. godine (prilozi za
orijentalnu filologiju, sv. XIV-XVI
1964 - 65, str. 189 - 271) je
Avdo izradio na temclju
dokumenta zabiljeenog II sidi1u
sarajevskog eriatskog suda iz spo-
menute godine. I u drugim svo-
jim radovima se mnogo
slui materijalima iz sidila sara-
jevskog eriatskog suda i Kroni-
kom M. E. npr. Ajani -
PrUog lokalne vlasti u
naJlm zemljama za vrijeme Tura-
ka. Sarajevo. 1965.; Mal1kana
doiJvotnJ zakup dravnih dobara II
Osmanskoj driavi (Prilozi za ori-
jentalnu filologiju, sv. VIII-lXI
1958-59, str. 111-142); Mjesto mu-
teseUma u lokalnoj upravi do Tan-
umata (Godinjak Pravnog fakul-
teta u Sarajevu, VII/1959, str. 295
-31S); Promjene u sistemu izvan-
rednog oporezivanja u Turskoj u
XVII vijeku I pojava tekalif-ak-
ka (prilozi za orijentalnu filologi-
ju, sv. X-XI/1960-61, str. 75--112);
Taksit - Prilog dabln-
skog sistema u naJlm zemljama
pod turskom Godinjak
Pravnog fakulteta II Sarajevu, VIII
jI960, slr. 339-360);
drlavno-pravnog poloaja Bosne
pod Turcima (Godinjak Pravnog
fakulteta u Sarajevu, Xj1962, str.
317-361 i XTI/1964, str. 99-114);
Vilajetski ajanI (Godinjak Drutva
BiH, XIIlj1962, slr. 167
-198); O nastanku II na-
im zemljama (Godinjak Drutva
BiH. XVlj196S, str. 37-
S7); bune II Bosni II XVI]
i XV]]] (Godinjak Dru-
tva BiH, XVIIjl966---fl7,
str. 163--207).
Niti su ovim iscrpljeni svi rao
dovi navedenih autora, niti su spo-
menuli svi, koji su koristili mate-
rijale Gazi Husrev-begove bibliote-
ke .. I mnogi su drugi (Dervi Butu-
Muhamed Seid
koristili i koriste bogate
fondove ove nae kulturne inslitu-
cije u svojim znanstvenim radovi-
ma.
M. TRAUIC
PRILOG BIBLIOGRAFIJI O GAZI
HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI
Gazi Husrevbegova biblioteka
je svratila na sebe panju kultur-
ne javnosti nae jo ovo--
ga Ne samo da su se po--
koristiti njeni knjini fondovi
od strane i kulturnih
poslenika, nego se i o njoj, kao
kulturnoj ustanovi, pisati i
ukazivati na blago, koje ona
i posjeduje. Dr. Cira Truhelka je
prvi pisao kod nas o ovoj bibli-
oteci kao kulturnoj ustanovi. Od
njega do danas o Gazi Husrevbe
govoj biblioteci napisano je mno-
go i osvrta, i du-
ih. Ima tu novinskih reportaa
do studioznih napisa. Radi potpu-
nije informacije donosimo popis
tih radova:
Ahmed: Za Glasnik Gazi
Husrevbegove knjinice. - Osvit.
Ij1942, br. 23, str. 2-3.
Alija: Gazi Husrevbego--
va knjinica i njen za na-
u povijest. - Osvit. lIj 1943, br.
91, str. 6.
D. H.: Gazi Husrevbegova knji-
nica. Povodom vijesti da vakuf na-
mjerava postaviti tu ustanovu na
nove temelje. - Jugoslavenski lisI.
XIIIj1930, br. 8J, str. 5.
Kasim: Gazi Husrev-
begova biblioteka u Sarajevu i ne-
ki njeni vaniji orijentalni rukopi-
si. - Glasnik VIS-a. XII/1961, br.
4-6, str. 144-149.
Kasim: Gazi Husrev-
begova biblioteka u Sarajevu. -
Katalog arapskih, turskih i perzij-
skih rukopisa. Knjiga I. Sarajevo.
1963. Str. XIIIXVI.
E. N.: Gazi Husrevbegova knji
nica kao kulturna ustanova. - Mu-
slimanska svijest. 1/ 1936, br. 13,
str. 6.
Gazi Husrevbegova knjinica.
Bogato vrelo historije Bosne i Bal-
kana. Kur-an Biseri
orijentalne ornamentike. Mozaik.
zemljopisna karta. -
novosti. 1I1/ 1924, br. 157,
str. 3.
Read: Povijesne i umje-
dragocjenosti Gazi Husrev
begove knjin.ice, stare preko 400
godina. - Sarajevski novi list. l j
1941, br. 396, str. S.
Hakija: Ukrasi i mi
nijature u Gazi Husrevbegovoj bib-
lioteci u Sarajevu. - Glasnik VIS-a.
1I/1951, br. 4-6, str. 168-172.
159
I
Mehmed: Gazi Hu
srevbegova biblioteka u Sarajevu.
Sarajevo. 1968. Str. 12 (nepaginira
nih). Izdanje DruJtva konzervato-
ra Bosne i Hercegovine. Serija H.
Broj 8.
Vladislav Biblioteka Be-
gove damije u Saraje\'u. - Jugo-
slavenska njiva od 29. X 1921. ls
ti je prctampan u Glasni
ku VIS-a. XXIX 1966, br. 34, str.
105-106.
Spaho, Fehim: Gazi Husrevbe
gova knjinica. - Novi Behar. IV
1930-1931, br. 2-3, str. 31-33-
Spaho, Fehim: Gazi Husrevbe
gova knjinica. - Spomenici Gazi
Husrevbegove 400-godiJnjice. Sara
jevo. 1932. Str. 74--84. - ProJiren
i dopunjen iz Novog Beha
ea.
Mehmed: Saray-
bosnada Gazi Husrev bey kutupha
nesi. - Val'lik. 1940. Broj 172 (od
t. IX).
Hazim: Nale orijen-
talno blago. - Osvit. 1/1941, br.
- Govori se o Gazi Husrevbego-
voj biblioteci i Orijentalnoj zbirci
Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti.
Hazim: Gazi Husrev
begova biblioteka u Sarajevu. -
Glasnik VISa. II 1951, br. 13, str.
14--23.
Hazim: Gazi
Husrevbegove biblioteke II Saraje
vu. - Glasnik VIS-a. tr 1951, br.
4-6, str. 133--138.
Hazim: dje-
la na!ih pi<:ac(l II Ga1i Huo;revbe-
govoj biblioteci. - Glasnik VIS-a.
n 1951, br. 79. str, 251-257.
Hazim: Povodom iz
da\1anja kataloga rukopisa Gazi
Husrevbegove bibliOleke. - Glas
nik VIS-a. I 1950, br. 13, str. 49
-52.
160
Haz.im: Husrevbego-
va biblioteka u Sarajevu. - Bibli
otekar. VIII 1956, br, '.2, str, 45
--62.
Munir Ekremov: Hu
srel'begova knjinica. Obzor,
LXXV 1935, br. 74, str. I i br. 75,
str. I.
Seva, Mustafa: Gazi Husrevbe
gova biblioteka u Sarajevu sa os-
vrtom na njen istorijski razvoj i
njenu ulogu u - Glas-
nik VIS-a. VI 1955, br. )2, str, 17
-36.
Seid M.: Vane prinove
u Husrevbegovoj knjinici. - Ob-
I.or. LXXVll I 1938, br, 17. str. 1- 2.
Seid M.: Gazi Husrev
begova knjiinica. Najbogatija zbir
ka vrela za povijest Bosne i Her-
cegovine u doba
turske uprave, - Hrvatski dnev-
nik, IV: 1939, br. 1270, sir. 15.
Mahmud: Hand!itev rad
u Gazi Husrevbcgovoj knjiniciKu
tubhani. - Osvit . IV 1944, br. 127,
sir, 6,
Mahmud: Gazi Husrev-
begova knjinica pod upraviteljs-
Ivom Hadi Mehmed er.
- EI.Hidaje. VIII 1944--45, br, 2.3,
str. 92-95.
Truhelka, Ciro: Gazi Husrelbeg.
Njegov ivot i njegovo doba. Sara
jevo, 1912. - O biblioteci na str.
71-72.
Kako je sarajevski rranjevac
olae Pervan spasio dragocjenu Ga
ri Husrevbegovu knjinicu. - Sa
rajevski novi list. 111941, br. 146,
str. 5.
Kolak, Vojka: Zborno mjesto
dobrih - dom savrJenih. Zabilje-
eno II Gazi Husrev-begovoj bibli
oteci. - Odjek. XVIII 1965, br. 12,
str, II.
M. TRAUIC
I f
I \
I
J
SADRZAJ
- Dr Mustafa Povodom prvog broja _Analae -
- Osman A. Pjesnik Aga-dede iz Dobor-grada o svome
pogibiji Osmana II - - - - - - -
- Fejzulah Uvodne tesavufske interpretacije Abdulaha
Bonjaka
- Salih Trajka: Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Sakir
efcndije - - - - - - - -
3
5
35
49
- Kasim Skriptorij II II XVI 67
- Ismet Iluminirani rukopisi II Gazi Husrev-begovoj biblioteci 75
- Mehmed Diplome kaJigrafa II Gazi Hus-
rev-begovoj biblioteci 91
- Alija Nametak: Marginalije iz nae kulturne historije 95
- Ibrahim Kemura: kolekcija II Gazi Husrcv-begovoj bib-
lioteei - - - - - - 103
- Hifl.ija Muslimanske biblioteke II Mostaru - 107
- Branko Jedan zanimljiv bibliografski projekat 113
- Fehim Nametak: Tad Fehima Spahe 119
- Jovan Reagovanje muslimana u Rusiji j muslimanske
tampe u Bosni povodom smrti Lava Tolstoja - - 125
OsvrtI
- ln memoriam (Dr M. - - -
- Iz prolosti Gazi Husrev-begove biblioteke (M.
- Stampa o prvom svesku Kataloga arapskih, turskih i pe17jjskih
131
149
rukopisa (M. - - - - - - - - 152
- Koritenje fondova Gazi Husrevbegove biblioteke (M. 155
_ Prilog bibliografiji o Gazi Husrev-begovoj biblioteci (M. - 161
I