UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTTELJSTVU

FINANSIJSKI INSTRUMENTI
(akcije i obveznice)
PREDMET: MAKROEKONOMIJA
Seminarski rad

Student: Amer Ćosić Mentor:

Broj indeksa:I-4023/22-XL Namik Čolaković
Juni 2023.g.
SADRŽAJ
1. UVOD...................................................................................................................................................
2. PREGLED FINANSIJSKIH INSTRUMENATA.................................................................................................
2.1. Definicija finansijskih instrumenata i njihova uloga na tržištu kapitala...........................................
2.2. Prikaz različitih vrsta finansijskih instrumenata...............................................................................
2.3. Fokus na akcijama i obveznicama kao ključnim instrumentima.......................................................
3. AKCIJE......................................................................................................................................................
3.1. Pojašnjenje vlasničke strukture i prava deoničara............................................................................
3.2.Razmatranje različitih tipova akcija (obične, preferencijalne, konvertibilne)....................................
3.3 Analiza faktora koji utiču na vrednost akcija(finansijski rezultati, tržišna ponuda i tražnja, vesti
itd.)..........................................................................................................................................................
3.4 Razmatranje prednosti, rizika i strategija ulaganja u akcije............................................................
4. Obveznice..............................................................................................................................................
4.1 Pojašnjenje osnovnih karakteristika obveznica (kamatna stopa, dospeće, kreditni rejting itd.)......
4.2 Razmatranje različitih tipova obveznica (državne, korporativne, municipalne itd.)........................
4.3 Analiza faktora koji utiču na vrednost obveznica (kamatne stope, kreditni rejting emitenta,
tržišna situacija itd.)..............................................................................................................................
4.4 Razmatranje prednosti, rizika i strategija ulaganja u obveznice.....................................................
5. Razmatranje prednosti i nedostataka svakog instrumenta...................................................................
6.Konkretni primjeri kompanija i emitenta obveznica...............................................................................
6.1. Analiza njihovih performansi, kretanja cena/vrednosti i uticaja na investitore..............................
6.2. Ilustracija strategija ulaganja u akcije i obveznice na osnovu ovih primera...................................
7.Zaključak................................................................................................................................................
8.LITERATURA...........................................................................................................................................
 1. UVOD

"Finansijski instrumenti: Akcije i obveznice" se odnosi na proučavanje i razumijevanje dva

ključna instrumenta ulaganja na tržištu kapitala. Akcije predstavljaju vlasnički interes u
kompanijama, dok obveznice predstavljaju instrumente dugoročnog zaduživanja. Razumijevanje
ovih instrumenata je od vitalnog značaja za investitore, jer omogućava diversifikaciju portfelja i
ostvarivanje potencijalnog prinosa. Pravilno upravljanje akcijama i obveznicama zahtijeva
poznavanje njihovih karakteristika, rizika i strategija ulaganja. Ova tema je važna za sve one koji
žele donositi informisane odluke o ulaganju i ostvarivanju finansijskih ciljeva.

3
2. PREGLED FINANSIJSKIH INSTRUMENATA

2.1. Definicija finansijskih instrumenata i njihova uloga na tržištu kapitala

Finansijski instrumenti su u osnovi ugovori ili sredstva koja omogućavaju prenos novca, rizika ili
vlasništva između učesnika na finansijskom tržištu. Oni se koriste za upravljanje finansijskim resursima,
širenje investicija i zaštita od rizika.

Na tržištu kapitala, finansijski instrumenti igraju ključnu ulogu u olakšavanju finansijskih transakcija i
pružanju mogućnosti ulaganja. Neki od najčešćih finansijskih instrumenata na tržištu kapitala su akcije,
obveznice, opcije, futures ugovori, derivati, indeksi i fondovi.

Uloga finansijskih instrumenata je višestruka. Prvo, omogućavaju kompanijama da prikupe kapital putem
izdavanja akcija ili obveznica radi finansiranja svojih aktivnosti. Investitori koji kupuju ove instrumente
postaju vlasnici ili povjerioci kompanija i imaju potencijal za ostvarivanje prihoda i prinosa.

Drugo, finansijski instrumenti omogućavaju investitorima da diversifikuju svoje portfelje i upravljaju

rizikom. Kroz raznolikost instrumenata, investitori mogu rasporediti svoje resurse na različite tržišne
segmente i sektore, smanjujući izloženost pojedinačnim rizicima.

Treće, finansijski instrumenti omogućavaju trgovinu na sekundarnom tržištu. Investitori mogu kupovati i
prodavati ove instrumente u skladu sa svojim potrebama i očekivanjima, iskoristiti promijene cijena i
tržišne uslove, te ostvariti profit.

Konačno, finansijski instrumenti služe kao osnova za izvođenje različitih vrsta finansijskih derivata.
Derivati, kao što su opcije i futures ugovori, baziraju se na osnovnim finansijskim instrumentima i
omogućavaju investitorima da se zaštite od rizika ili ostvare spekulativne dobitke.

Ukratko, finansijski instrumenti su ključni za efikasno funkcionisanje tržišta kapitala. Oni omogućavaju
pristup kapitalu, diversifikaciju portfelja, trgovinu i upravljanje rizikom, pružajući investitorima razne
mogućnosti za ostvarenje svojih finansijskih ciljeva.

2.2. Prikaz različitih vrsta finansijskih instrumenata

4
  Akcije:
Akcije predstavljaju vlasnički interes u kompaniji.
Razlikuju se vrste akcija, kao što su obične, preferencijalne i konvertibilne akcije.
Investitori postaju deoničari kompanije i imaju pravo na učešće u dobiti i glasanje na
skupštinama.Cijene akcija se mijenjanju na berzi u skladu sa ponudom i tražnjom.
 Obveznice:
Obveznice su dugoročni instrumenti zaduživanja.
Emitent (vlada, korporacija) pozajmljuje novac od investitora u zamijenu za kamatu i vraćanje
glavnice.Mogu se razlikovati vrste obveznica, kao što su državne, korporativne i municipalne
obveznice.Kamatna stopa, dospijeće i kreditni rejting su ključni faktori za vrijednost obveznica.
 Opcije:
Opcije su finansijski derivati koji daju investitorima pravo, ali ne i obavezu, da kupe ili prodaju
određenu količinu sredstava po unaprijed određenoj ceni.Kupci opcija plaćaju premiju za pravo,
dok prodavci opcija primaju premiju i preuzimaju obaveze.Opcije se koriste za zaštitu od rizika
ili spekulativne svrhe.
 Futures ugovori:
Futures ugovori su obavezujući sporazumi da se određena roba ili finansijski instrumenti prodaju
ili kupe po unaprijed određenoj ceni i datumu u budućnosti.
Koriste se za zaštitu od promijena cijena i kao instrumenti za trgovanje.
Futures ugovori su standardizovani i trguju se na organizovanim berzama.
 Derivati:
Derivati su finansijski instrumenti čija vrijednost zavisi od osnovnih sredstava.
Uključuju opcije, futures ugovore, forward ugovore i swap ugovore.
Derivati se koriste za upravljanje rizikom, hedžovanje, spekulaciju i arbitražu.
 Indeksi:
Indeksi su korpa akcija koje se koriste za praćenje i mjerenje performansi tržišta ili sektora.
Investitori mogu ulagati u indekse kako bi ostvarili diversifikaciju i pratili širi tržišni trend.
 Fondovi:
Fondovi su kolektivni investicioni instrumenti koji okupljaju sredstva od više investitora radi
zajedničkog ulaganja.
Mogu biti akcioni fondovi, obveznički fondovi, indeksni fondovi, hedge fondovi itd.
Ovi segmenti omogućavaju pregled različitih vrsta finansijskih instrumenata koji se koriste na
tržištu kapitala.

5
2.3. Fokus na akcijama i obveznicama kao ključnim instrumentima

Akcije i obveznice su ključni finansijski instrumenti na tržištu kapitala koji igraju važnu ulogu u
investiranju i upravljanju portfeljima. Ovi instrumenti imaju različite karakteristike i pružaju
investitorima različite mogućnosti i rizike.

Akcije predstavljaju vlasnički interes u kompaniji i investitori koji kupuju akcije postaju
dioničari sa određenim pravima. Vlasnici akcija imaju pravo na učešće u dobiti kompanije, pravo
glasa na skupštini i pravo na informacije o poslovanju. Vrijednost akcija se mijenja na osnovu
ponude i tražnje na tržištu, kao i finansijskih rezultata i očekivanja vezanih za kompaniju.
Investitori mogu ulagati u akcije radi ostvarivanja kapitalnog dobitka, pružanja podrške rastućim
kompanijama ili dobijanja redovnih dividendnih prihoda. Međutim, vlasništvo u akcijama nosi i
određene rizike, kao što su volatilnost cijena, gubitak vrijednosti investicije i smanjenje ili
izostanak isplate dividendi.

S druge strane, obveznice su instrumenti dugoročnog zaduživanja. Emitenti obveznica, kao što
su države ili korporacije, pozajmljuju novac od investitora i obećavaju da će vratiti glavnicu
zajedno sa kamatom tokom određenog perioda. Obveznice mogu imati različite karakteristike,
kao što su kamatne stope, dospijeće i kreditni rejting emitenta. Investitori koji kupuju obveznice
postaju povjerioci i dobijaju redovne kamatne prihode tokom perioda dospijeća. Obveznice se
često smatraju sigurnijim investicijama u odnosu na akcije, jer imaju fiksni prihodni tok i manju
izloženost tržišnoj volatilnosti. Međutim, obveznice nose i rizik od neizmirenja duga od strane
emitenta ili promene kamatnih stopa koje mogu uticati na tržišnu vrijednost obveznica.

Ulaganje u akcije i obveznice omogućava investitorima diversifikaciju portfelja, jer ovi

instrumenti reaguju na različite tržišne uslove i faktore. Investitori mogu kombinovati ove
instrumente kako bi postigli ravnotežu između rasta i stabilnosti u svom portfelju. Razumijevanje
karakteristika, rizika i potencijalnih prinosa akcija i obveznica je ključno za donošenje
informisanih investicionih odluka i ostvarivanje finansijskih ciljeva.

Ukratko, akcije i obveznice su ključni finansijski instrumenti na tržištu kapitala koji

omogućavaju investitorima da ostvare prinose i upravljaju rizikom. Akcije pružaju vlasnički
interes u kompanijama, dok obveznice predstavljaju instrumente dugoročnog zaduživanja.
Razumijevanje i pravilno upravljanje ovim instrumentima su ključni za uspešno ulaganje i
ostvarivanje finansijskih ciljeva.
6
3. AKCIJE

Akcije su finansijski instrumenti koji predstavljaju vlasnički interes u određenoj kompaniji. Kada
kupujete akcije, postajete dioničar te kompanije, što znači da dijelite vlasništvo i prava u skladu
sa brojem i vrstom akcija koje posedujete.
Postoje različite vrste akcija, uključujući obične akcije, preferencijalne akcije i konvertibilne
akcije. Obične akcije daju vlasnicima pravo da učestvuju u dobiti kompanije i da glasaju na
skupštinama akcionara. Preferencijalne akcije imaju prioritet u isplati dividendi i povraćaju
kapitala, ali obično nemaju glasačka prava. Konvertibilne akcije su akcije koje se mogu
konvertovati u drugi oblik vlasništva, kao što su obične akcije ili obveznice.
Investitori kupuju akcije iz različitih razloga. Jedan od glavnih razloga je ostvarivanje kapitalnog
dobitka. Kada cena akcije poraste, investitor može prodati akcije po višoj cijeni i ostvariti profit.
Takođe, investitori mogu kupiti akcije s namerom da ostvare redovne dividende, koje su deo
kompanijske dobiti koja se isplaćuje akcionarima.
Međutim, važno je napomenuti da investiranje u akcije nosi određene rizike. Cena akcija može
biti podložna promijenama zbog tržišnih uslova, finansijskih rezultata kompanije, konkurencije,
političkih faktora i drugih faktora. Takođe, vrednost akcija može pasti, što može rezultirati
gubitkom za investitore. Stoga je važno pažljivo analizirati kompanije, njihovu poslovnu
strategiju, finansijske izveštaje i ostale relevantne informacije pre nego što se uloži u akcije.
Investitori mogu kupovati i prodavati akcije na organizovanim berzama ili putem brokerskih
kuća. Berze pružaju transparentno i regulisano okruženje za trgovinu akcijama.
Ukratko, akcije su finansijski instrumenti koji predstavljaju vlasnički interes u kompanijama.
Investitori mogu kupiti akcije radi ostvarivanja kapitalnog dobitka i/ili dobijanja dividendi.
Međutim, investiranje u akcije nosi određene rizike, i stoga je važno pažljivo analizirati
kompanije i pratiti tržišne uslove prije donošenja investicionih odluka.

3.1. Pojašnjenje vlasničke strukture i prava deoničara

Vlasnička struktura se odnosi na distribuciju vlasničkog interesa ili akcija u određenoj kompaniji
među njenim dioničarima. Vlasnici akcija, poznati i kao dioničari, imaju određena prava koja
proizlaze iz njihovog vlasništva. Ova prava mogu se razlikovati u zavisnosti od vrste akcija koje
poseduju.
7
Evo nekoliko ključnih prava koja obično imaju deoničari:
1. Pravo glasa: Dioničari imaju pravo učestvovati i glasati na skupštinama akcionara.
Glasanje omogućava dioničarima da utiču na važne odluke u vezi sa upravljanjem
kompanijom, kao što su izbor upravnog odbora, usvajanje statuta, izmene kapitalne
strukture i sl.
2. Pravo na učešće u dobiti: Kada kompanija ostvari dobit, dioničari obično imaju pravo na
učešće u toj dobiti. To se obično ostvaruje putem isplate dividendi. Dioničari mogu dobiti
novčani iznos proporcionalan broju akcija koje posjeduju.
3. Pravo na informisanje: Dioničari imaju pravo da budu obavješteni o poslovanju
kompanije. Ovo uključuje pristup relevantnim informacijama, kao što su finansijski
izveštaji, izveštaji o poslovanju, planovi razvoja i drugi materijali koji su od značaja za
investitore.
4. Pravo na prioritetni povraćaj kapitala: U nekim slučajevima, preferencijalni deoničari
imaju prioritet u povraćaju kapitala u odnosu na obične deoničare. To znači da
preferencijalni dioničari prvo dobijaju povraćaj svog ulaganja pre nego što se ostatak
raspodjeli običnim dioničarima.
5. Pravo na preraspodjelu imovine: U slučaju likvidacije kompanije, dioničari imaju pravo
na dio preostale imovine nakon ispunjenja obaveza prema povjeriocima. Ovo pravo se
obično odnosi na proporcionalni udio akcija koje dioničar posjeduje.
Važno je napomenuti da prava dioničara mogu se razlikovati u skladu sa zakonodavstvom zemlje
u kojoj je kompanija registrovana, kao i statutom i ugovorima o emitovanju akcija. Takođe,
preferencijalne akcije mogu imati specifična prava koja se razlikuju od običnih akcija.
Vlasnička struktura i prava dioničara su bitni faktori za investitore prilikom donošenja odluka o
ulaganju u određenu kompaniju. Razumijevanje ovih prava omogućava investitorima da aktivno
učestvuju u upravljanju kompanijom i prate svoje interese kao vlasnici akcija.

3.2.Razmatranje različitih tipova akcija (obične, preferencijalne, konvertibilne)

Postoje različiti tipovi akcija koje investitori mogu kupiti na tržištu kapitala. Evo nekoliko
ključnih vrsta akcija:

1. Obične akcije: Obične akcije predstavljaju osnovni oblik vlasništva u kompaniji. Vlasnici
običnih akcija imaju pravo glasa na skupštinama akcionara i učešća u dobiti kompanije.
Ovi dioničari dijele rizike i nagrade koje dolaze s vlasništvom nad kompanijom.

8
 2. Preferencijalne akcije: Preferencijalne akcije daju vlasnicima određene privilegije u
odnosu na obične akcije. Obično imaju prioritet prilikom isplate dividendi i povraćaja
kapitala u slučaju likvidacije kompanije. Međutim, preferencijalni akcionari obično
nemaju pravo glasa na skupštinama akcionara ili imaju ograničena glasačka prava.
3. Konvertibilne akcije: Konvertibilne akcije su akcije koje se mogu konvertovati u drugi
oblik vlasništva, kao što su obične akcije ili obveznice. Ova vrsta akcija kombinuje
karakteristike običnih akcija s opcijom konverzije u drugi instrument u određenom
periodu.
4. Prioritetne akcije: Prioritetne akcije su akcije koje imaju prioritetni pristup pri isplati
dividendi ili pri povraćaju kapitala u slučaju likvidacije. Ova vrsta akcija često ima
fiksiranu dividendnu stopu i ima prednost nad običnim akcijama prilikom raspodjele
sredstava.
5. Akcije sa ograničenim pravom glasa: Neki izdavaoci akcija mogu izdati akcije koje imaju
ograničeno ili smanjeno pravo glasa. To znači da vlasnici ovih akcija imaju manje ili
nijedno pravo glasa na skupštinama akcionara.
Ovi su samo neki od glavnih tipova akcija koji se mogu naći na tržištu. Važno je napomenuti da
se karakteristike i prava akcija mogu razlikovati od kompanije do kompanije i u skladu sa
zakonodavstvom određene zemlje. Prilikom ulaganja u akcije, investitori trebaju pažljivo
proučiti vrstu akcija koju kupuju i razumeti njihova specifična prava i rizike.

3.3 Analiza faktora koji utiču na vrijednost akcija(finansijski rezultati, tržišna ponuda i
tražnja, vesti itd.).
Vrijednost akcija može biti pod uticajem različitih faktora koji se odnose na finansijske
rezultate kompanije, ponudu i tražnju na tržištu, relevantne vijesti i druge faktore. Evo nekoliko
ključnih faktora koji mogu uticati na vrijednost akcija:

1. Finansijski rezultati kompanije: Finansijski rezultati, kao što su prihodi, dobit, marže i
rast kompanije, mogu značajno uticati na vrijednost akcija. Pozitivni rezultati mogu
povećati povijerenje investitora i podići cijenu akcija, dok loši rezultati mogu dovesti do
pada vrijednosti.
2. Makroekonomski faktori: Opšti makroekonomski faktori, kao što su stopa inflacije,
kamatne stope, politička stabilnost i privredni rast, takođe mogu uticati na vrijednost
akcija. Pozitivna ekonomska klima može podsticati rast tržišta kapitala i povećanje
vrijednosti akcija.

9
 3. Tržišna ponuda i tražnja: Ponuda i tražnja akcija na tržištu takođe igraju važnu ulogu u
određivanju njihove vrijednosti. Ako je tražnja za određenom akcijom visoka, dok je
ponuda ograničena, to može dovesti do povećanja cijene akcija. S druge strane, ako je
ponuda veća od tražnje, to može dovesti do pada cijene akcija.

4. Relevante vijesti i događaji: Vijesti i događaji koji se odnose na kompaniju, industriju ili
šire ekonomske faktore mogu imati značajan uticaj na vrijednost akcija. To mogu biti
objave o novim proizvodima, strategijskih partnerstava, izveštaja o finansijskim
rezultatima, promijene u rukovodstvu ili regulatorni događaji. Pozitivne vijesti mogu
podići vrijednost akcija, dok negativne vijesti mogu izazvati pad vrijednosti.

5. Tehnička analiza: Tehnička analiza koristi se za proučavanje grafikona i uzoraka kretanja

cijene akcija kako bi se predvidjeli budući trendovi. Tehnički pokazatelji kao što su
prosiječne vrijednosti, oscilatori i trend linije mogu biti korisni za procjenu budućeg
kretanja cijene akcija.

Važno je napomenuti da je tržište akcija vrlo dinamično i podložno promjenama. Uticaj ovih
faktora može varirati u različitim situacijama i može biti teško tačno predvidjeti njihov efekat na
vrijednost akcija. Stoga, investitori trebaju pažljivo analizirati ove faktore i pratiti njihovu
interakciju kako bi donijeli informisane odluke o trgovanju akcijama.

3.4 Razmatranje prednosti, rizika i strategija ulaganja u akcije.

Ulaganje u akcije može pružiti nekoliko prednosti, ali takođe nosi određene rizike. Evo
pregleda prednosti, rizika i strategija ulaganja u akcije:

Prednosti ulaganja u akcije:

10
 A) Potencijal za rast: Akcije imaju potencijal za dugoročni rast i pružaju mogućnost
ostvarivanja kapitalnih dobitaka. Ako investirate u kompaniju koja uspješno raste i
ostvaruje dobre rezultate, vrijednost vaših akcija može rasti tokom vremena.
B) Dividende: Mnoge kompanije isplaćuju dividende dioničarima kao udio u dobiti.
Dividende mogu pružiti redovne prihode investitorima, a posebno su atraktivne za one
koji traže stabilne prihode.
C) Diversifikacija portfelja: Ulaganje u akcije omogućava diversifikaciju portfelja, što može
smanjiti ukupan rizik. Kupovina akcija različitih kompanija iz različitih sektora pruža
širu raspodjelu rizika i potencijal za ostvarivanje boljih povraćaja.

Rizici ulaganja u akcije:

A) Tržišni rizik: Vrijednost akcija može značajno varirati na osnovu promijena na tržištu
kapitala. Tržišni rizik predstavlja mogućnost gubitka vrijednosti akcija zbog općih
promjena u ekonomiji, geopolitičkih događaja ili drugih faktora koji utiču na tržište.

B) Specifični rizik kompanije: Investitori u akcije izlažu se specifičnom riziku pojedinačnih

kompanija. Problemi kao što su loše poslovne odluke, finansijski neuspjeh ili promijene u
konkurenciji mogu negativno utjecati na vrijednost akcija pojedinačnih kompanija.

C) Volatilnost: Vrednost akcija može doživjeti značajne fluktuacije u kratkom roku. Ovo
može biti izazovno za investitore koji nemaju visok toleranciju za rizik ili kojima je
potreban stabilan prihod.

Strategije ulaganja u akcije:

A) Dugoročno ulaganje: Dugoročno ulaganje u akcije podrazumijeva držanje akcija tokom

dužeg vremenskog perioda, često godinama. Ova strategija se fokusira na pronalaženje
kvalitetnih kompanija sa dugoročnim potencijalom rasta i reinvestiranje dividendi i
kapitalnih dobitaka kako bi se ostvarili dugoročni povrati.

11
 B) Tehnička analiza: Tehnička analiza koristi se za proučavanje grafikona i uzoraka kretanja
cijene akcija kako bi se identifikovali trendovi i predvidjeli budući pokreti. Ova strategija
se oslanja na analizu tržišnih podataka i tehničkih pokazatelja kako bi se donosile odluke
o kupovini i prodaji akcija.

C) Vrednosno ulaganje: Vrednosno ulaganje se fokusira na pronalaženje akcija koje su

trenutno podcijenjene u odnosu na svoju stvarnu vrijednost. Ova strategija se oslanja na
detaljno istraživanje kompanija i analizu finansijskih pokazatelja kako bi se identifikovali
potencijalno isplativi izbori.

Važno je da svaki investitor razvije svoju strategiju ulaganja u akcije koja odgovara njihovom
cilju, vremenskom horizontu i toleranciji za rizik. Diversifikacija, pažljivo praćenje tržišta i
obavljanje temeljne analize mogu biti ključni faktori za uspiješno ulaganje u akcije.

4. Obveznice

Obveznice su finansijski instrumenti koji predstavljaju dugoročne zadužnice izdate od

strane države, korporacija ili drugih entiteta radi prikupljanja kapitala. Evo detaljnijeg
objašnjenja obveznica kao finansijskog instrumenta:

Definicija obveznica: Obveznica je obećanje emitenta da će vratiti pozajmljeni iznos (glavnicu)

u određenom roku, zajedno sa periodičnim isplatama kamate investitorima. Obveznice su
fiksirane prihodne hartije od vrijednosti jer investitorima pružaju redovne isplate kamate.

Glavni elementi obveznica:

A) Glavnica: Predstavlja nominalnu vrednost obveznice koju emitent duguje investitorima i

koja će biti vraćena na dospjeće.
B) Kamata: Emitent obveznice plaća kamatu investitorima kao naknadu za pozajmljeni
novac. Kamata može biti fiksna (fiksna stopa kamate) ili promjenljiva (promjenljiva
stopa kamate koja se može vezivati za referentne stope).
C) Dospijeće: Predstavlja datum kada će emitent obveznice vratiti glavnicu investitorima.
Dospijeće može biti kratkoročno (npr. manje od jedne godine), srednjoročno (npr. 1-10
godina) ili dugoročno (više od 10 godina).
12
13
Vrste obveznica:

A) Državne obveznice: Izdaju ih vlade kako bi prikupile kapital za finansiranje javnih

projekata ili upravljanje budžetskim deficitom. Ove obveznice smatraju se relativno
sigurnim jer se smatra da su vlade stabilne i da će isplatiti svoje obaveze.
B) Korporativne obveznice: Izdaju ih privatne kompanije kako bi prikupile kapital za širenje
poslovanja, refinansiranje dugova ili finansiranje projekata. Kamatne stope na
korporativne obveznice obično su više od kamatnih stopa na državne obveznice, ali nose
veći rizik.
C) Municipalne obveznice: Izdaju ih lokalne vlasti ili javna tela radi finansiranja javnih
projekata kao što su izgradnja škola, bolnica ili infrastrukture. Ove obveznice imaju
poreske povlastice i mogu biti atraktivne za investitore s visokim poreskim stopama.
D) Konvertibilne obveznice: Ove obveznice daju investitorima mogućnost da ih konvertuju
u određeni broj akcija emitenta u određenom periodu. Ova vrsta obveznica kombinuje
karakteristike duga i vlasništva.

Prednosti obveznica:

A) Redovni prihodi: Obveznice pružaju investitorima redovne isplate kamate, što ih čini
atraktivnim za one koji traže stabilan prihod.
B) Diversifikacija portfelja: Ulaganje u obveznice može pružiti diverzifikaciju portfelja,
smanjujući ukupni rizik kroz kombinaciju različitih vrsta imovine.
C) Relativna sigurnost: Državne obveznice smatraju se relativno sigurnim ulaganjem zbog
povjerenja u emitenata i mogućnosti da isplate svoje obaveze.

Rizici obveznica:

A) Kamatni rizik: Promijene na tržištu kamata mogu uticati na vrijednost obveznica. Kada
kamatne stope rastu, vrijednost obveznica može pasti, a obrnuto.
B) Kreditni rizik: Postoji rizik da emitent obveznice neće biti u mogućnosti da ispuni svoje
obaveze plaćanja kamata ili glavnice. Ovo se odnosi na rizik kreditne nesposobnosti
emitenta.
C) Inflacioni rizik: Inflacija može uticati na vrijednost obveznica, posebno dugoročnih
obveznica, jer može smanjiti stvarnu vrijednost budućih isplata.Investitori mogu
prilagoditi strategiju ulaganja u obveznice u skladu s vlastitim ciljevima, vremenskim
horizontom i tolerancijom za rizik. Važno je pažljivo analizirati kreditni rejting emitenta,
kamatne stope, dospijeće i druge faktore kako bi se donijela informisana odluka o
ulaganju u obveznice.
14
4.1 Pojašnjenje osnovnih karakteristika obveznica (kamatna stopa, dospjeće, kreditni rejting
itd.).

Osnovne karakteristike obveznica uključuju:

A) Kamatna stopa: Kamatna stopa obveznice je iznos koji emitent plaća investitorima kao
naknadu za pozajmljeni novac. Kamatna stopa može biti fiksna, što znači da ostaje
nepromjenjena tokom životnog veka obveznice, ili promjenljiva, što znači da se može
mijenjati u skladu s određenim referentnim stopama.
B) Dospjeće: Dospjeće obveznice je datum kada emitent treba vratiti glavnicu investitorima.
Dospjeće može biti kratkoročno (manje od jedne godine), srednjoročno (1-10 godina) ili
dugoročno (više od 10 godina). Dužina dospjeća može uticati na kamatnu stopu i rizik
obveznice.
C) Glavnica: Glavnica obveznice je iznos koji investitor pozajmljuje emitentu obveznice. To
je iznos koji će biti vraćen investitoru na dospjeće obveznice.
D) Kreditni rejting: Kreditni rejting obveznica je procena kreditne sposobnosti emitenta.
Agencije za kreditni rejting dodeljuju ocene obveznicama na osnovu finansijske
stabilnosti i sposobnosti emitenta da ispuni svoje obaveze plaćanja kamate i glavnice.
Viši kreditni rejting ukazuje na manji rizik emitenta.
E) Likvidnost: Likvidnost obveznica odnosi se na lakoću s kojom se mogu kupiti ili prodati
na tržištu. Obveznice emitirane od strane vlade ili velikih korporacija obično imaju veću
likvidnost, dok obveznice manjih izdavalaca ili sa nižim kreditnim rejtingom mogu biti
manje likvidne.
F) Poreske povlastice: Određene vrste obveznica, poput municipalnih obveznica, mogu
imati poreske povlastice. To znači da su kamatne isplate na takve obveznice oslobođene
određenih poreza, što može biti privlačno za investitore s visokim poreskim stopama.

Tip konverzije (za konvertibilne obveznice):

Konvertibilne obveznice imaju mogućnost da se konvertuju u određeni broj akcija

emitenta u određenom periodu. Ova karakteristika pruža mogućnost da se investitoru pruži
potencijal za rast i povećanje vrednosti ulaganja.

Sve ove karakteristike obveznica utiču na njihovu cenu, prihode i rizike. Investitori trebaju
pažljivo analizirati ove karakteristike i prilagoditi svoje ulaganje u obveznice prema svojim
ciljevima i profilu rizika.

15
4.2 Razmatranje različitih tipova obveznica (državne, korporativne, municipalne itd.).

Postoje različite vrste obveznica koje se emituju na tržištu kapitala. Evo nekoliko
različitih tipova obveznica:

A) Državne obveznice: Državne obveznice su izdate od strane vlade. Emituje ih država kako
bi finansirala svoje projekte, infrastrukturu ili pokrila budžetski deficit. Državne
obveznice smatraju se relativno sigurnim jer se smatra da su vlade stabilne i sposobne da
isplate svoje obaveze. One mogu imati različite dospeće i kamatne stope, a neke države
mogu izdati obveznice sa specifičnim namenama, kao što su obveznice za finansiranje
infrastrukturnih projekata ili obveznice za finansiranje obrazovanja.

B) Korporativne obveznice: Korporativne obveznice izdaju privatne kompanije kako bi

prikupile kapital za različite svrhe, kao što su širenje poslovanja, refinansiranje dugova ili
finansiranje investicija. Kamatne stope na korporativne obveznice obično su više od
kamatnih stopa na državne obveznice, jer nose veći rizik. Kreditni rejting kompanije igra
važnu ulogu u oceni rizika korporativnih obveznica.

C) Municipalne obveznice: Municipalne obveznice, poznate i kao "munis", izdaju lokalne

vlasti ili javna tela, kao što su gradovi, opštine ili javna preduzeća. Ove obveznice se
koriste za finansiranje projekata javnog interesa, kao što su izgradnja škola, bolnica,
puteva ili infrastrukture. Municipalne obveznice mogu biti atraktivne za investitore s
visokim poreskim stopama jer imaju poreske povlastice - kamatne isplate mogu biti
oslobođene određenih poreza.

D) Konvertibilne obveznice: Konvertibilne obveznice daju investitorima mogućnost da ih

konvertuju u određeni broj akcija emitenta u određenom periodu. Ova vrsta obveznica
kombinuje karakteristike duga i vlasništva. Konvertibilne obveznice mogu biti atraktivne
jer nude potencijal za rast i povećanje vrednosti ulaganja ako se cene akcija povećaju.

16
 E) Međunarodne obveznice: Međunarodne obveznice izdaju se od strane stranih vlada ili
stranih korporacija na međunarodnom tržištu kapitala. One pružaju mogućnost
investitorima da diversifikuju svoj portfelj na globalnom nivou i da pristupe različitim
valutama i tržištima.

Svaki tip obveznica ima svoje karakteristike, rizike i potencijalne prednosti. Investitori trebaju
pažljivo analizirati ove faktore i prilagoditi svoje ulaganje prema svojim ciljevima, toleranciji na
rizik i tržišnim uslovima.

4.3 Analiza faktora koji utiču na vrednost obveznica (kamatne stope, kreditni rejting emitenta,
tržišna situacija itd.).

Vrednost obveznica podložna je uticaju različitih faktora koji mogu uticati na njihovu
cenu na tržištu. Evo nekoliko ključnih faktora koji mogu uticati na vrednost obveznica:

A) Kamatne stope: Kamatne stope imaju snažan uticaj na vrednost obveznica. Kada kamatne
stope rastu, vrednost postojećih obveznica pada, jer nove obveznice emitovane po višim
kamatnim stopama postaju privlačnije investitorima. Obrnuto, kada kamatne stope
padaju, vrednost postojećih obveznica obično raste.
B) Kreditni rejting emitenta: Kreditni rejting emitenta obveznice odražava njegovu kreditnu
sposobnost i ocenu rizika. Viši kreditni rejting ukazuje na veću sigurnost plaćanja kamata
i glavnice. Ako se kreditni rejting emitenta pogorša, to može dovesti do pada vrednosti
obveznica.
C) Tržišna ponuda i tražnja: Ponuda i tražnja na tržištu obveznica takođe mogu uticati na
njihovu vrednost. Ako postoji veća tražnja za određenom vrstom obveznica nego što je
dostupna ponuda, to može dovesti do povećanja cene tih obveznica. S druge strane, ako
postoji prevelika ponuda obveznica u odnosu na tražnju, to može dovesti do pada cene.

D) Inflacija: Inflacija može uticati na vrednost obveznica. Ako se očekuje porast inflacije,
investitori mogu zahtevati više prinose kako bi se zaštitili od smanjenja stvarne vrednosti
njihovih ulaganja. To može dovesti do pada cene obveznica.

17
 E) Likvidnost: Likvidnost obveznica, odnosno lakoća s kojom se mogu kupiti ili prodati na
tržištu, takođe može uticati na njihovu vrednost. Obveznice koje imaju veću likvidnost
obično su atraktivnije za investitore i mogu imati više cene.

F) Ekonomski faktori: Opšti ekonomski faktori, kao što su stanje privrede, politička
stabilnost, inflacija, rast kamatnih stopa i monetarna politika, mogu imati značajan uticaj
na vrednost obveznica. Pozitivni ekonomski faktori obično podržavaju vrednost
obveznica, dok negativni ekonomski faktori mogu dovesti do pada vrednosti.

Analiza ovih faktora i njihov uticaj na vrednost obveznica može pomoći investitorima u
donošenju informisanih odluka o ulaganju u ove instrumente. Važno je razumeti da se vrednost
obveznica može menjati tokom vremena i da je potrebno pratiti relevantne faktore i tržišne
uslove kako bi se donosile adekvatne investicijske strategije.

4.4 Razmatranje prednosti, rizika i strategija ulaganja u obveznice.

Ulaganje u obveznice može imati svoje prednosti, ali i rizike. Evo nekih prednosti, rizika
i strategija ulaganja u obveznice:

Prednosti ulaganja u obveznice:

A) Stabilan prihod: Obveznice obično pružaju redovne kamatne isplate, što investitorima
obezbeđuje stabilan prihod tokom perioda dospeća.
B) Diversifikacija portfelja: Ulaganje u obveznice može pružiti diversifikaciju portfelja jer
imaju drugačiji rizik i povrat u odnosu na akcije i druge investicije. To može smanjiti
ukupan rizik portfelja.
C) Relativna sigurnost: Državne obveznice i obveznice sa visokim kreditnim rejtingom
emitenta smatraju se relativno sigurnim investicijama jer emitenti imaju visoku
verovatnoću isplate obaveza.
D) Poreske povlastice: Municipalne obveznice mogu imati poreske povlastice, što znači da
su kamatne isplate obično oslobođene federalnih poreza ili poreza na dohodak određene
države ili lokalne samouprave.

Rizici ulaganja u obveznice:

18
 A) Kamatni rizik: Promene kamatnih stopa mogu uticati na vrednost obveznica. Kada
kamatne stope rastu, vrednost obveznica može pasti. Obrnuto, kada kamatne stope
padaju, vrednost obveznica može rasti.
B) Kreditni rizik: Obveznice emitovane od strane manje kreditno sposobnih emitenta mogu
nositi veći kreditni rizik. Postoji rizik da emitent neće biti u mogućnosti da ispuni svoje
obaveze plaćanja kamate i glavnice.
C) Inflacioni rizik: Inflacija može smanjiti stvarnu vrednost isplata od obveznica tokom
vremena. Ako inflacija premaši očekivanja, to može negativno uticati na kupovnu moć
kamatnih isplata.

Strategije ulaganja u obveznice:

Diversifikacija: Raznolikost ulaganja u obveznice različitih emitenta, sektora i

geografskih područja može pomoći u smanjenju rizika i izgradnji stabilnog portfelja.

Analiza kreditnog rejtinga: Pažljivo analiziranje kreditnog rejtinga emitenta može pomoći
u proceni kreditnog rizika i izboru obveznica sa odgovarajućim nivoom sigurnosti.

Praćenje kamatnih stopa: Praćenje kamatnih stopa i razumevanje njihovog uticaja na

vrednost obveznica može pomoći u donošenju informisanih odluka o kupovini ili prodaji.

Fokus na dugoročne obveznice: Dugoročne obveznice mogu pružiti stabilne kamatne

isplate tokom dužeg perioda i mogu biti pogodne za investitore koji žele dugoročno ulaganje.

Kombinacija sa drugim investicijama: Ulaganje u obveznice može se kombinovati sa

drugim investicijama, poput akcija ili nekretnina, kako bi se postigla diversifikacija i smanjio
rizik.

Važno je pažljivo proučiti prednosti, rizike i strategije ulaganja u obveznice i prilagoditi ih

sopstvenim ciljevima i toleranciji na rizik. Diversifikacija portfelja i temeljna analiza mogu biti
ključni faktori za uspešno ulaganje u obveznice.

19
5. Razmatranje prednosti i nedostataka svakog instrumenta.

Akcije:

Prednosti:

Potencijal za visok prinos: Akcije imaju potencijal za rast vrednosti tokom vremena, što
može rezultirati visokim prinosem za investitore.

Vlasnička prava: Vlasnici akcija imaju pravo glasa na skupštinama akcionara i učešće u
raspodeli profita kroz dividende.

Diversifikacija: Ulaganje u različite akcije omogućava diversifikaciju portfelja i

smanjenje rizika.

Likvidnost: Akcije se obično lako mogu kupiti i prodati na berzi, što pruža visoku
likvidnost.

Nedostaci:

Visok rizik: Ulaganje u akcije nosi visok rizik od fluktuacija tržišta i potencijalnog
gubitka vrednosti ulaganja.

Neizvesnost prihoda: Dividende nisu zagarantovane i zavise od odluke uprave kompanije

o isplati.

Gubitak vlasničke kontrole: Ulaganjem u akcije, investitori gube deo kontrole nad
kompanijom, jer se odluke donose na osnovu većinskog glasa.

Obveznice:

Prednosti:

Redovni prihodi: Obveznice obezbeđuju redovne kamatne isplate tokom dospeća, što
pruža stabilan prihod investitorima.

Manji rizik: U odnosu na akcije, obveznice imaju manji rizik od fluktuacija tržišta i
gubitka vrednosti.

Sigurnost povraćaja glavnice: Obveznice imaju precizno određen datum dospeća kada se
povraća glavnica uložena u obveznicu.

20
 Diversifikacija: Ulaganje u obveznice različitih emitenta i ročnosti omogućava
diversifikaciju portfelja.

Nedostaci:

Niži potencijalni prinos: U poređenju sa akcijama, obveznice obično pružaju niže prinose
na duže staze.

Kamatni rizik: Promene kamatnih stopa mogu uticati na vrednost obveznica. Kada
kamatne stope rastu, vrednost obveznica može pasti.

Kreditni rizik: Obveznice emitovane od manje kreditno sposobnih emitenta nose veći
kreditni rizik, tj. veću šansu da emitent neće biti u mogućnosti da ispuni svoje obaveze plaćanja
kamate i glavnice.

Niža likvidnost: Obveznice mogu biti manje likvidne od akcija, posebno kada se radi o
manje trgovanim ili manje poznatim emitentima.

Važno je razumeti prednosti i nedostatke svakog instrumenta kako biste mogli pravilno
diversifikovati svoj portfelj i prilagoditi svoje investicije svojim ciljevima i toleranciji na rizik.

6.Konkretni primjeri kompanija i emitenta obveznica

Evo nekoliko primera kompanija i emitenta obveznica:

Kompanije:

Apple Inc. - Apple je tehnološka kompanija poznata po proizvodnji i prodaji iPhonea, Mac
računara i drugih elektronskih uređaja. Njihove akcije su visoko likvidne i imaju dobar istorijski
prinos.

Microsoft Corporation - Microsoft je jedna od najvećih svetskih tehnoloških kompanija koja se

bavi razvojem softvera, hardvera i usluga. Njihove akcije su popularne među investitorima zbog
stabilnosti i rasta vrednosti.

Tesla Inc. - Tesla je inovativna kompanija koja se bavi proizvodnjom električnih automobila i
obnovljive energije. Njihove akcije su privukle veliku pažnju investitora zbog rasta vrednosti i
inovativnosti.

21
Emitenti obveznica:

Vlada Sjedinjenih Američkih Država - Američka vlada emituje državne obveznice kako bi
finansirala svoje operacije i projekte. Ove obveznice su smatrane sigurnim ulaganjem zbog
visokog kreditnog rejtinga SAD-a.

Apple Inc. - Pored akcija, Apple takođe emituje korporativne obveznice kako bi prikupio
sredstva za svoje poslovanje. Ove obveznice su popularne među investitorima zbog stabilnosti i
ugleda kompanije.

Grad New York - Gradovi i lokalne vlade takođe emituju obveznice kako bi finansirali javne
projekte poput izgradnje infrastrukture ili obrazovanja. Obveznice emitovane od strane grada
New York su primer municipalnih obveznica.

Važno je napomenuti da se ovi primeri mogu promeniti tokom vremena, a izbor kompanija i
emitenta obveznica treba pažljivo procenjivati na osnovu fundamentalnih analiza, tržišnih uslova
i investitorskih ciljeva.

6.1. Analiza njihovih performansi, kretanja cena/vrednosti i uticaja na investitore

Performanse, kretanja cena/vrednosti i uticaj kompanija i emitenta obveznica mogu se analizirati

na osnovu nekoliko faktora:

Finansijski rezultati: Analiza finansijskih izveštaja kompanija pruža uvid u njihovu

profitabilnost, prihode, rashode, bilans stanja i novčane tokove. Investitori prate ove informacije
kako bi procenili performanse kompanija i predvideli budući rast ili pad vrednosti akcija.

Tržišna ponuda i tražnja: Promene u tražnji i ponudi akcija ili obveznica mogu uticati na njihovu
vrednost. Ako postoji velika tražnja za određenim instrumentom, to može dovesti do rasta
cena/vrednosti. S druge strane, ako postoji višak ponude, to može pritisnuti cene/vrednosti
naniže.

Vest i događaji: Vesti o kompanijama, kao što su objavljivanje kvartalnih izveštaja, preuzimanja,
promene u upravi ili novi proizvodi, mogu imati značajan uticaj na percepciju investitora i
kretanje cena/vrednosti. Pozitivne vesti obično podstiču rast cena/vrednosti, dok negativne vesti
mogu dovesti do pada.

22
Makroekonomski faktori: Makroekonomski faktori kao što su kamatne stope, inflacija, politička
stabilnost i globalni ekonomski trendovi mogu imati uticaj na performanse kompanija i tržište
obveznica. Na primer, povećanje kamatnih stopa može smanjiti privlačnost obveznica i izazvati
pad njihove vrednosti.

Uticaj na investitore može biti različit u zavisnosti od njihovih ciljeva, horizonta ulaganja i
tolerancije na rizik. Investitori koji traže kratkoročni profit mogu biti osetljiviji na kratkoročna
kretanja cena/vrednosti, dok dugoročni investitori mogu više pratiti temeljne performanse i
očekivani dugoročni rast.

Važno je da investitori pažljivo prate performanse kompanija i obveznica, kao i tržišne faktore
koji mogu uticati na njih, kako bi doneli informisane odluke o ulaganju i prilagodili svoje
strategije ulaganja.

6.2. Ilustracija strategija ulaganja u akcije i obveznice na osnovu ovih primera

Navedeni primeri kompanija i emitenta obveznica mogu poslužiti kao osnova za razmatranje
strategija ulaganja u akcije i obveznice. Evo ilustracija nekoliko mogućih strategija:

Dugoročno ulaganje u akcije: Investitori koji su zainteresovani za dugoročni rast vrednosti mogu
razmotriti strategiju dugoročnog ulaganja u akcije kompanija poput Apple-a, Microsoft-a i Tesla-
e. Ova strategija se fokusira na kupovinu akcija s namerom da se zadrže tokom dužeg perioda,
oslanjajući se na očekivanje da će vrednost akcija rasti tokom vremena.

Dividendna strategija: Investitori koji su više zainteresovani za stabilne prihode od svojih

ulaganja mogu se fokusirati na akcije kompanija koje redovno isplaćuju dividende. Na primer,
mogu se fokusirati na akcije kompanija poput Apple-a i Microsoft-a koje su poznate po isplati
stabilnih dividendi tokom godina.

Diverzifikacija portfelja: Investitori koji žele smanjiti rizik i postići ravnotežu između
potencijalnog rasta i stabilnosti mogu razmotriti diverzifikaciju portfelja kombinovanjem akcija i
obveznica. Na primer, mogu kombinovati akcije kompanija poput Tesla-e sa investiranjem u
obveznice emitenta poput američke vlade ili korporativnih obveznica emitovanih od strane
Apple-a.

23
Taktičko trgovanje: Investitori koji prate kratkoročne kretanja cena/vrednosti i tržišnih trendova
mogu razmotriti taktičko trgovanje akcijama. Ovo uključuje kupovinu i prodaju akcija na osnovu
kratkoročnih promena u ceni/vrednosti i tržišnoj analizi. Na primer, investitori mogu pratiti vesti,
tehničku analizu i pokazatelje kako bi identifikovali povoljne trenutke za kupovinu ili prodaju
akcija.

Ulaganje u obveznice za stabilnost i redovne prihode: Investitori koji su zainteresovani za

stabilne prihode i manji rizik mogu razmotriti strategiju ulaganja u obveznice emitenta poput
vlade Sjedinjenih Američkih Država ili korporativnih obveznica emitovanih od strane Apple-a.
Ove obveznice pružaju redovne kamatne isplate tokom dospeća, što može biti privlačno za
investitore koji su zainteresovani za stabilnost i sigurnost prihoda.

Važno je napomenuti da ove strategije ulaganja imaju svoje prednosti, rizike i zahtevaju pažljivo
istraživanje, analizu i praćenje tržišnih uslova. Uvek je preporučljivo konsultovati finansijskog
savetnika ili stručnjaka pre donošenja odluke o ulaganju, kako bi se uzeli u obzir individualni
ciljevi, potrebe i tolerancija na rizik.

24
7.Zaključak

Ulaganje u akcije i obveznice su dve različite strategije ulaganja sa svojim prednostima, rizicima
i karakteristikama. Evo nekoliko zaključaka o ulaganju u ove instrumente:

Akcije nude veći potencijal za rast kapitala u poređenju sa obveznicama. Investitori koji su
spremni preuzeti veći rizik mogu ostvariti veće prinose kroz ulaganje u akcije.

Obveznice pružaju stabilnost prihoda i manji rizik u odnosu na akcije. One mogu biti pogodne za
investitore koji su zainteresovani za redovne prihode i očuvanje kapitala.

Diversifikacija portfelja kombinovanjem akcija i obveznica može pomoći u smanjenju rizika.

Kombinacija ova dva instrumenta može pružiti ravnotežu između potencijalnog rasta i
stabilnosti.

Važno je pažljivo pratiti faktore koji utiču na vrednost akcija i obveznica, kao što su finansijski
rezultati, tržišni trendovi, vesti i makroekonomski faktori.

Razumevanje vlasničke strukture, prava deoničara i karakteristika obveznica (kao što su kamatna
stopa, dospeće i kreditni rejting) pomaže investitorima da donesu informisane odluke.

Ulaganje u akcije nosi veći rizik od fluktuacija cena i gubitka kapitala, dok je ulaganje u
obveznice povezano s rizikom promena kamatnih stopa i kreditnog rizika.

Strategije ulaganja trebaju biti prilagođene individualnim ciljevima, vremenskom horizontu,

toleranciji na rizik i tržišnim uslovima. Različiti investitori mogu odabrati različite pristupe
ulaganju u akcije i obveznice u skladu sa svojim potrebama i preferencijama.

U konačnici, odluka o ulaganju u akcije ili obveznice treba biti bazirana na pažljivoj analizi i
razumevanju rizika i potencijalnih povrata. Konsultacija s finansijskim savetnikom može biti od
pomoći pri donošenju informisane odluke o ulaganju.

8.LITERATURA

Internet sajtovi,forumi,blogovi.

25