6.

PRA∆ENJE
RASTA I
RAZVOJA
FETUSA
45
PRA∆ENJE RASTA
I RAZVOJA FETUSA

PREPOZNAVANJE TRUDNO∆E ULTRAZVUKOM

ULTRAZVU»NI NALAZ ULTRAZVU»NA SLIKA
3-4 TJEDNA
DECIDUALNA REAKCIJA
• nalazimo æariπno, ehogeno zadebljanje endo-
metrija, dok ultrazvuËnih znakova trudnoÊe nema
INTRADECIDUALNI ZNAK
• mala (< 5mm) vreÊica postaje vidljiva unutar
jednog lista endometrija
IMPLANTACIJSKO KRVARENJE
• moæe slijediti implantaciju, a nastaje zbog erozije
sluznice maternice, prikazuje se kao hipogena zona
unutar decidue u blizini gestacijske vreÊe
5 TJEDANA
GESTACIJSKA VRE∆A SE PRIKAZUJE
• jedini pouzdani pokazatelj unutarmaterniËne
trudnoÊe jest detekcija gestacijske vreÊice
• embrio i æumanjËana vreÊa joπ se ne prikazuju
• nastaje iz blastociste koja se implantira u sekretorni
endometrij

“ZNAK DVOSTRUKOG OBRU»A”

DECIDUALNI KORIONSKI PRSTEN ILI
ZNAK DVOSTRUKE DECIDUE
K

• vaæan zato πto razlikuje pravu unutarmaterniËnu

trudnoÊu od izvanmaterniËne kod koje nalazimo
pseudogestacijsku vreÊu
• prikazuje se u obliku dvaju koncentriËnih
prstenova koji prilijeæu uz gestacijsku vreÊu
(strelica):
1. unutraπnji prsten
decidua capsularis + chorion laeve
2. vanjski prsten
decidua vera, decidua basalis + chorion frondosum
3. anehogeno srediπte Znak dvostrukog obruËa (strelica) govori u prilog
tekuÊine u korionskoj vreÊi intrauterine trudnoÊe

46
 ULTRAZVU»NI NALAZ ULTRAZVU»NA SLIKA

5-6 TJEDANA
PRIKAZUJE SE SEKUNDARNA
ÆUMANJ»ANA VRE∆A
• prva vidljiva struktura, 2 - 5 mm
• okrugla anehogena struktura unutar korionske a
izvan amnionske πupljine, izmeu amniona i koriona
• najveÊa je izmeu 5 i 9 tjedana
“ZNAK DVOSTRUKOG MJEHURA”
• neobiËan prolazni fenomen
• prvo pojavljivanje amniona
• 2 tanka mjehuriÊa: predstavljaju amnion i sekunda- K
rnu æumanjËanu vreÊu odvojene embrionalnom
ploËom Znak dvostrukoga mje-
hura nije isto πto i znak
dvostrukog obruËa
6-7 TJEDANA
PRIKAZUJE SE ZAMETAK
• CRL: 2 - 4 mm; smjeπten je neposredno uz æu-
manjËanu vreÊu
• zametak (1 - 2 mm) moæe se prikazati 3 - 7 dana
nakon vizualizacije æumanjËane vreÊe ako upotrije- K
bimo transvaginalnu sondu
DETEKCIJA SR»ANE AKCIJE
• prve kontrakcije zapoËinju oko 37. dana trudnoÊe,
a ultrazvuËno se prikazuju nekoliko dana poslije
• brzina srËane akcije i ritam mogu se mjeriti na
M-modu
• prvi se put prikazuje neposredno uz æumanjËanu
vreÊu Embrio s vidljivim cistiËnim strukturama koje odgova-
raju velikom mozgu (strelica). ÆumanjËana je vreÊa
desno, neposredno uz glavicu embrija.
7-9 TJEDANA
ZAMETAK (EMBRIO)
• udaljenost tjeme-trtica (CRL: 12-14 mm)
• embrio smjeπten u amnionskoj πupljini
SREDI©NJI ÆIV»ANI SUSTAV
• mozak se prikazuje kao jedinstvena πupljina u
podruËju glave embrija
AMNIJSKA MEMBRANA K
• prikazuje se kao tanka ehogena zakrivljena linija u
korionskoj πupljini koja okruæuje plod
• potpuno ispunjava korionsku πupljinu izmeu
14. i 16. tjedna i tada se s njom spaja
• korionska je tekuÊina ehogenija od amnionske Jasno vidljiva amnijska membrana (strelica), æumanj-
Ëana se vreÊa nalazi ekstraamnijalno, a unutar amnij-
ske πupljine se prepoznaje embrio s jasno prikazanim
gornjim ekstremitetima

47
 ULTRAZVU»NI PREGLED U PRVOM TROMJESE»JU
1. Potvrda intrauterine trudnoÊe
2. Prikaz normalne æumanjËane vreÊe i embrija
3. Osnovna biometrija (promjer gestacijske vreÊe, udaljenost tjeme-trtica)
4. Debljina nuhalnog zadebljanja radi otkrivanja kromosomopatija
5. Nastojati uËiniti pregled transvaginalnim sondama

TEMELJNA BIOMETRIJA
STRUKTURA NA»IN MJERENJA
GESTACIJSKA VRE∆A - • srednji se promjer izraËunava po formuli: visina x
VELI»INA I DINAMIKA RASTA πirina x duæina / 3
• koristi se u ranoj trudnoÊi kada se ne vidi embrio, • gestacijska dob u danima =
prepoznavanje vrlo rane trudnoÊe, iskljuËenje izvan- = srednji promjer (mm) + 30
materiËne trudnoÊe na temelju prikaza dvostrukoga • normalni rast = 1 mm dnevno
gestacijskog obruËa • abnormalni rast < 0,6 mm dnevno
• koristi se od 5. do 7. tjedna trudnoÊe

UDALJENOST TJEME - TRTICA
(CROWN RUMP LENGTH - CRL)
• koristi se od 7. do 12. tjedana
• nakon 12. tjedna pouzdanost pada - fetus nikad nije
potpuno ispruæen
• najpouzdanija metoda mjerenja fetusa u prvom
tromjeseËju
• toËnost +/- 4 dana ujedno se Ëini i najtoËnijom
metodom za procjenjivanje trajanja trudnoÊe
• mjeri se od vrha glave do vrha trtice (ne smije se
ukljuËiti æumanjËana vreËica ili donji ekstremiteti)
• potrebno je mjeriti nekoliko puta da bi se prepo-
znala najveÊa duæina
• proraËun gestacijske dobi u tjednima
CRL < 1,0 cm = CRL + 6
CRL > 1,0 cm = CRL + 6,5
• obvezno potvrditi srËanu akciju

48
 NUHALNO ZADEBLJANJE (NUHALNI NABOR, PROSVJETLJENJE)
• sinonimi: nuhalni nabor, nuhalna hipoehogenost,
nuhalni edem, higrom vrata
• mjerenje debljine potkoænoga tkiva na straænjem
dijelu vrata, hipoehogeno podruËje u nuhalnom
dijelu vrata, nakupljena tekuÊina u mekim tkivima
(nuhalni edem) ili organizirano u obliku septiranih
cista (cistiËni higrom )
• najpouzdanije mjerenje izmeu 9. i 14. tjedna
gestacije
• zadebljanje na vratu moæe biti povezano je s
Downovim ili Turnerovim sindromom (vidjeti po-
glavlje s biljezima kromosomopatija)
• transvaginalni prikaz, uzduæni presjek
• od granice kosti vratne kraljeænice do unutraπnjeg
ruba koæe u uzduænome prikazu (inner-to-inner)
• normalna debljina do 3 mm
• morfoloπki moæe biti neseptirano i septirano
• transabdominalno u ranom drugom trimestru:
nakon 15 tjedana prikaz u popreËnome prejeku,
mjeri se od vanjske povrπine koæe do okcipitalne
kosti ispod, debljina ne smije biti veÊe od 6 mm

ã
AMNION

Krivulja rasta nuhalnog zadebljanja

NN (mm)
3,5
3,0
99 cent.
2,5
2,0 95 cent.
1,5
1,0 50 cent.
0,5

20 30 40 50 60 70 80 CRL (mm)
Optimalan naËin tumaËenja debljine nuhalnog nabora (NN)
podrazumijeva usporedbu njegove debljine u odnosu na
udaljenost tjeme-trtica (CRL)

49
 DRUGO TROMJESE»JE
TEMELJNA BIOMETRIJA I ULTRAZVU»NI PREGLED
STRUKTURA
BIPARIJETALNI PROMJER
(BIPARIETAL DIAMETER - BPD)
• najveÊi popreËni promjer glavice koji je okomit na
srediπnji odjek
• primjenjuje se od 12. tjedna trudnoÊe do poroaja
• najpouzdaniji od 14. do 20. tjedna
• najpouzdaniji pokazatelj trajanja trudnoÊe u
drugom tromjeseËju
• poteπkoÊe u mjerenju mogu se pojaviti ako se gla-
vica nalazi nisko u zdjelici
• moæe se pokuπati lagano rukom podignuti glavicu,
trudnicu staviti u Trendeleburgov poloæaj ili
napuniti mjehur
NA»IN MJERENJA
• mjeri se u popreËnome presjeku okomito na srediπnji
odjek
• mjeri se od najπireg promjera glavice od vanjskog
ruba parijetalne kosti (onaj bliæi sondi) do unutra-
πnjeg ruba kosti na suprotnom dijelu glavice
• slika glavice mora biti simetriËna; da se mjerenje
obavilo na pravom mjestu, pomaæu nam ovi
orijentiri:
1. Falx cerebri - srediπnji odjek
2. Thalamus
3. Plexus choroideus - u lateralnim ventrikulima
4. Cavum septi pelucidi
5. III ventrikul

OUT
Õ
Õ

IN

CEFALI»NI INDEKS (CI): OPSEG GLAVICE

• omjer biparijetalnog (BPD) i okcipitofrontalnog (HEAD CIRCUMFERENCE - HC)
(OFD) promjera koji pokazuje (ne)pravilnost oblika • nije pouzdan kao BPD
glavice • metoda izbora kad cefaliËni indeks nije normalan
• treba se mjeriti “izvana do izvana” • izravno ocrtavanje s pomoÊu pomiËne mjerke
• CI % = BPD / OFD x 100 HC = [(BPD + OFD) / 2] x 3,14 ili
• normalni cefaliËni je indeks izmeu 70 i 85% HC = (BPD + OFD) x 1,57
< 70% znaËi dolihocefaliiju
> 85% znaËi brahicefaliju

CEREBELARNE HEMISFERE I
CISTERNA MAGNA
• hemisfere maloga mozga mjere se u popreËnome CM
presjeku
• cisterna magna nalazi se izmeu malog mozga i
H
kosti glave
• valja izmjeriti: H
1. bilobarni promjer malog mozga (H)
2. anterio-posteriornu πirinu cisterne magne (CM)
(normalno < 1cm)

50
MOÆDANE KOMORE (VENTRIKULI)
• vaæan su pokazatelj normalne anatomije
• tijekom ranoga drugog tromjesjeËja ispunjeni su
koroidnim pleksusom koji je najuoËljivija struktura
unutar fetalne glave (slika desno)
• omjer lateralnih ventrikula prema πirini hemisfere
koristi se od 18. tjedna
• ventrikularni omjer (V/H omjer)
πirina komore / πirina hemisfere
• abnormalna vrijednost > 50%
• promjer atrija mjeri se u ravnini malo iznad ravnine
u kojoj se mjeri BPD
Frontalni presjek: u
ranoj trudnoÊi moæda-
ne komore (V = ventri-
kuli) znakovito su veÊe
V V u odnosu na druge
V
V intrakranijalne stru-
kture. Odmicanjem
gestacijske dobi raz-
mjerno su sve manje u
odnosu na veliËinu
moædanih hemisfera.

TipiËan prikaz u horizontalnome presjeku primjere- Srednje teπka ventrikulomegalija: strelice oznaËuju
nom za mjerenje BPD-a. Stijenke prednjih i straænjih ro- medijalnu i lateralnu stijenku graniËno proπirenih
gova lateralnih komora prikazuju se kao hiperehogene lateralnih komora i hiperehogeni koroidni pleksus
linije (strelice) usporedne sa srediπnjim odjekom. (PC) unutar komora

P M
1
2
3

V M CM

1. horizontalni presjek u 2. horizontalni presjek u 3. kosi presjek s prikazom Razine presjeka

razini tijela lateralnih razini malog mozga kavuma septuma pelu-
komora (V) (M) i moædanih pedun- ciduma i straænje lu-
kula (P) banjske πupljine

51
 STRUKTURA
DUÆINA BEDRENE KOSTI (FEMUR)
• duga kost koja se najlakπe mjeri
• glavna uloga u procjeni fetalnih proporcija
• manje zahvaÊena od ostalih struktura kod zastoja
rasta
• vrijednosti ispod 2 SD upuÊuju na skeletnu displaziju
• moæe se mjeriti veÊ od 12. tjedna
NA»IN MJERENJA
• mora se vidjeti cijela duæina bedrene kosti
• mjeri se od vrata bedrene kosti (veliki trohanter)
do kondila
• epifize se ne mjere
• prikaz bedrene kosti mora biti s dobrom akustiËkom
sjenom u pozadini
• slika zakrivljene kosti najËeπÊe je rezultat loπega
presjeka, ali je i moguÊi znak skeletne displazije

STRUKTURA NA»IN MJERENJA

RAZMAK ORBITA
Biokularni Biokularni
• razmak izmeu lateralnog dijela jednog oka do • mjere se od vanjskog ruba jednog oka do vanjskog
lateralnog dijela drugog oka ruba drugog oka
Okularni • poËinje se u istoj ravnini s BPD-om te se sonda
• πirina jednog oka naginje kaudalno sve dok se ne ugledaju orbite
Interokularni
• πirina izmeu oËiju
Hipotelorizam Hipertelorizam
• oËi preblizu • oËi previπe razmaknute

52
 TRUP FETUSA
STRUKTURA NA»IN MJERENJA
OPSEG TRBUHA Orijentiri:
(ABDOMINAL CIRCUMFERENCE - AC) 1. umbilikalni dio portalne vene na ulazu u jetru
• koristi se u procjeni fetalne teæine (æuËni mjehur moæe biti zamijenjen za venu)
• izravno je povezana s veliËinom jetre i koliËinom 2. æeludac
potkoænoga masnoga tkiva 3. tri osifikacijska centra kraljeπka
• prekomjeran pritisak sonde moæe iskriviti trbuh 4. bubrezi ili srce ne smiju se vidjeti
• izravno ocrtavanje pomoÊu pomiËne mjerke
• dva vanjska lateralna promjera okomita jedan na
drugi
• (D1 + D2) x 1,57

BUBREZI
• poveÊani bubrezi lako se uoËavaju • normalna se veliËina bubrega otprilike moæe izra-
• mali se bubrezi teπko uoËavaju Ëunati po formuli:
• normalni izgled: hipoehogeno srediπte odgovara gestacijska dob (tjedni)
pijelonu, okolo je hiperehogeniji parenhim, rubno = duæina (mm)
hiperehogena Ëahura = 2 x AP promjer (mm)

PopreËni prikaz bubrega, bilateralno smjeπteni uz Uzduæni prikaz bubrega (desna polovica slike) s pri-
kraljeænicu kazom mokraÊnoga mjehura

OPSEG PRSNOGA KO©A

• primjenjuje se u biometrijskoj procjeni gestacijske dobi IzraËunavanje opsega:
• vaæan podatak u procjeni veliËine i razvijenosti • popreËni promjer (mm) + AP-promjer (mm) x 1,57
prsiπta pri otkrivanju letalnih sistemnih osteohon- • prikaz u ravnini u kojoj je vidljivo srce sa sve Ëetiri
drodisplazija s hipoplazijom prsiπta komore

53
 PROCJENA TEÆINE FETUSA
• najËeπÊe se procjenjuje na temelju opsega trbuha
• indikacije: sumnja na IUGR, makrosomija, blizanci, zadak neposredno prije roenja, prijeteÊi prijevremeni
poroaja
• toËnost odreivanja teæine mjerenjem opsega trbuha ovisi o teæini fetusa - teæi fetus - manja toËnost
• moæe se mjeriti s pomoÊu viπe biometrijskih pokazatelja
• najprihvaÊenija metoda kombinira BPD, FL i AC
• korigirani BPD treba se koristiti ako je cefaliËni indeks poremeÊene vrijednosti
• ako se ne moæe izmjeriti BPD, primjenjuje se samo FL

FETALNI BIOMETRIJSKI OMJERI

• primjenjuju se za otkrivanje nerazmjernoga fetalnog rasta, odnosno kod asimetriËnog zastoja u rastu i
makrosomije
• omjer glave i trbuha (HC / AC)
• omjer duæine bedrene kosti i biparijetalnoga promjera (FL / BPD)

INTRAUTERINI ZASTOJ RASTA

(INTRAUTERINE GROWTH RETARDATION - IUGR)

DEFINICIJA:
• najËeπÊe se definira kao fetus Ëija je masa ispod 10 percentile za dob odnosno koji ima manje od 2 500 g u
terminu poroaja
• fetus koji nije dostigao svoju genetski odreenu masu zbog patoloπkih ograniËenja
NovoroenËad mala za svoju dob (small for gestation age - SGA): 3 tipa
1. genetski mala novoroenËad, nisu sa zastojem rasta i nemaju poveÊan rizik od perinatalnog
morbiditeta i mortaliteta
2. unutraπnji uzroËni Ëimbenici i posljediËni zastoj
3. vanjski uzroËni Ëimbenici i posljediËni zastoj
NovoroenËad male poroajne teæine (low birth weight - LBW)
1. novoroenËad male mase, roena prije termina, ali poroajna masa iznad 10 percentile = nedonoπËad
2. novoroenËad mase ispod 10 percentile = nedostaπËad
KLINI»KI ZNAKOVI KLINI»KI ZNA»AJ
• mala udaljenost simfiza - fundus Fetus: smrt, prijevremeni poroaj, pothranjenost u
• gubitak teæine majke maternici, asfiksija pri roenju, miπiÊna slabost,
Rizici termalna nestabilnost
• IUGR u anamnezi NovoroenËe: poveÊan perinatalni mortalitet, acidoza,
• majka <17 ili >35 godina aspiracija mekonija, cerebralno krvarenje, konvulzije,
hipoglikemija, hipokalcemija
Dugotrajne posljedice: poveÊan rizik od neuroloπkih
ispada i mentalne retardacije

54
 TIPOVI ZASTOJA RASTA
SIMETRI»NI - PRIMARNI, tip I
• rjei (25 - 35%)
• jednakomjerno umanjene sve mjere fetusa
• pojavljuje se prije 26. tjedna i traje do roenja
• nepoznat datum koncepcije moæe uzrokovati
neprepoznavanje IUGR-a
UZROCI UNUTRA©NJI!
Smanjen bioloπki potencijal fetalnog rasta
1. kromosomske abnormalnosti
(najËeπÊe kod trisomija 13 i 18)
2. kongenitalne abnormalnosti (npr. displazija kosti)
3. rane perinatalne infekcije (TORCH)
ASIMETRI»NI - SEKUNDARNI, tip II
• ËeπÊi, smanjenje tjelesne mase (manji AC)
• opseg trbuha viπe zaostaje u rastu nego BPD
• poπteda mozga, krv se preusmjerava u mozak na
πtetu visceralnih organa i trupa = vazocentralizacija
• u veoma teπkim sluËajevima ni mozak ne dobiva
dovoljno hrane te nastaje simetriËni zastoj
• javlja se nakon 30. tjedna
UZROCI VANJSKI!
Smanjen prijenos hranjivih tvari i kisika=
nutritivna i respiracijska insuficijencija posteljice
• MajËinski - pothranjenost, znaËajna hipertenzija,
anemija, narkomanija, puπenje, dijabetes,
anomalije maternice
• PosteljiËni - prerano sazrijevanje, hemangiomi,
infarkti, abrupcije, subkorionski hematomi

ULTRAZVU»NI NALAZI U PRILOG SUMNJE NA ZASTOJ U FETALNOM RASTU

1. Fetus premalen u odnosu na dob trudnoÊe
(predhodno mora postojati pouzdan podatak o posljednjoj mjeseËnici ili toËna ultrazvuËna procjena
gestacijske dobi iz 1. tromjeseËja)
a) veliËina glavice - BPD, HC
• simetriËni tip: najËeπÊe rano odstupanje
• asimetriËni tip: odstupanje u zadnjem trimestru
b) opseg trbuha < 10 percentile
• najpouzdaniji podatak o stopi zastoja i o stanju prehrane fetusa
c) duæina femura
• primjenjuje se primarno za procjenu tjelesnih proporcija fetusa
d) procijenjena teæina < 10 percentile
2. Usporen rast: serijska mjerenja svaka dva tjedna indicirana su kada je jednom dijagnosticiran zastoj u rastu
• opseg trbuha - trebao bi rasti 1 cm/tjedno u treÊem tromjeseËju
3. Potvrda asimetriËnog zastoja
• omjer HC/AC - postupno sve veÊi nesrazmjer glavice i abdomena
4. Manjak plodove vode (oligohydramnios)
5. Placeta III stupnja prije 36 tjedna trudnoÊe
6. Kaπnjenje osifikacije distalne epifize bedrene kosti (femura)
7. Mjerenje protoka kroz velike krvne æile fetusa, prvenstveno umbilikalnu arteriju

55
 MAKROSOMIJA
• najËeπÊe se definira kao tjelesna masa fetusa iznad 90 percentile za gestacijsku dob
1. velika normalna novoroenËad
2. novoroenËad majki dijabetiËarki
KLINI»KI ZNAKOVI: KLINI»KI ZNA»AJ:
• fetus prevelik za dob trudnoÊe • poveÊan perinatalni mortalitet (poroajna trauma,
• gestacijski dijabetes majke hemoragija, aspiracija mekonija)
• iznenadna smrt fetusa povezana je s dijabetesom
majke
ETIOLO©KI »IMBENICI U RAZVOJU MAKROSOMIJE
1. Prenoπenje
2. MajËinski - debljina, anamneza, intolerancija glukoze, dijabetes, viπerotka
UltrazvuËni nalazi:
1. Fetus prevelik za dob trudnoÊe
• opseg trbuha najpouzdaniji pokazatelj
• prekomjerna procjena tjelesne teæine fetusa
2. Ubrzan rast
• serijska mjerenja svaka dva tjedna ako je teæina viπe od 90 percentile
3. AsimetriËan rast
• HC/AC ili FL/AC- sniæene vrijednosti omjera
4. Drugo
• debeli supkutani sloj sala vidljiv na glavici, trbuhu i na bedru
• popreËni presjek kroz abdomen - koæa debela 1cm
• najËeπÊa pogreπka: zamijeniti kosu ili kost za zadebljanu koæu

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
ako kliniËkim pregledom posumnjamo na:
usporen rast - treba iskljuËiti: ubrzan rast - treba iskljuËiti:
• netoËni datumi • netoËni datumi
• missed abortion • viπeplodna trudnoÊa
• smrt fetusa • mola hydatidosa
• manjak plodove vode • gestacijski dijabetes u majke
• prijevremeno prsnuÊe ovojnica • miomi maternice
• poveÊana koliËina plodove vode

56
Grafikon 1. Krivulja normalnog
porasta udaljenosti tjeme-trtica
(CRL=crown-rump lenght) u
prvom tromjeseËju trudnoÊe tjedni

mm

Grafikon 2. Krivulja normalnog

porasta biparijetalnoga promjera
(BPD) tjedni

Grafikon 3. Krivulja normalnog

porasta opsega fetalnog trbuha
(FAC = fetal abdominal circum-
tjedni
ference)

57
 cm

Grafikon 4. Krivulja za procjenu

teæine fetusa na temelju izmje-
renog opsega trbuha
gr

Grafikon 5. Krivulja normalnog

porasta humerusa
tjedni

Grafikon 6. Krivulja normalnog

porasta radijusa i ulne
tjedni

58
Grafikon 7. Krivulja normalnog
porasta femura
tjedni

Grafikon 8. Krivulja normalnog

porasta tibije i fibule
tjedni

V/H

Grafikon 9. Krivulja promjene

omjera V/H (omjer promjera
ventrikula i promjera hemisfere).
Vidljivo je da je nakon l8. tjedna
trudnoÊe omjer V/H stalan i ne
prelazi vrijednost 0,5. tjedni

59
 BIOFIZI»KI PROFIL
• namjena: procjena stanja fetusa i otkrivanje hipoksije u trudnoÊi, najËeπÊa primjena u fetusa s asimetriËnim
zastojem u rastu zbog placentarne insuficijencije i prijeteËe hipoksije
• zasniva se na dinamiËnome prikazu ultrazvuËnih biofiziËkih podataka kroz 30 minuta bez prekida
• rezultat: 8-10 = uredno stanje fetusa - mali rizik od hipoksije
4-6 = ponoviti kroz 24 sata - sumnja na hipoksiju, ovisno o drugim rezultatima
0-2 = jaka sumnja na hipoksiju
ponovljeni rezultat < 4; razmotriti indikaciju za poroaj
• nekoliko bodovnih sustava u literaturi:
1) najËeπÊe se uredna funkcija ocjenjuje s 2 , a poremeÊena ocjenom 0
2) svaki podatak, ukljuËujuÊi i ocjenu zrelosti posteljice, ocjenjuje se ocjenama 0, 1, 2
• na rezultat utjeËu: hipoksija, lijekovi i ciklusi fetalnoga spavanja

BIOFIZI»KI POKAZATELJI NORMALNO - 2 BODA POREME∆ENO - 0 BODOVA

REAKTIVNOST SR»ANE
FREKVENCIJE
NST (Non Stress Test) - usporedba
kontrakcije maternice i pokreta
ploda sa zapisom srËane frekvencije
VOLUMEN AMNIJSKE
TEKU∆INE
• najveÊi dæep slobodne tekuÊine
• koliËina plodove vode moæe se
izraËunavati prema razliËitim
indeksima
VELIKI POKRETI TIJELA
• jednostavna ili sloæena aktivnost
koja ukljuËuje tijelo i/ili udove
• normalna srËana frekvencija
(120-160)
• zapis u trajanju do 30 minuta :
moraju biti registrirane bar 2
akceleracije do 15 otkucaja u
minuti
• uredan indeks amnijske
tekuÊine (AFI)
• 3 i viπe odvojena pokreta unutar
30 minuta
• temeljna frekvencija
< 100 otkucaja/min.
• neobjaπnjiva perzistirajuÊa
temeljna tahikardija
> 160 otkucaja/min.
• manje od dvije epizode
akceleracije
• smanjen indeks amnijske
tekuÊine
• 2 ili manje pokreta

TONUS FETUSA
• pokreti ekstenzije s povratnom • barem 1 pokret aktivne fle- • nedostatak pokreta ili spora eks-
fleksijom ksije-ekstenzije udova ili tijela tenzija s nepotpunom povratnom
fleksijom
FETALNI POKRETI
DISANJA
• pokreti prsnog koπa prema unu- • pokreti u trajanju od 30 do 60 • bez opisanih pokreta praÊenih 30
tra sa spuπtanjem dijafragme i sekundi kroz 30 minuta minuta
abdominalnog sadræaja

60
 OSNOVNA DOPPLERSKA MJERENJA
PROTOKA KRVI U TIJEKU TRUDNO∆E
• namjena: rano otkrivanje fetalne hipoksije temeljene najËeπÊe na respiratornoj insuficijenciji posteljice
• od prvog tromjeseËja pa do kraja trudnoÊe fetoplacentarna se cirkulacija razvija i funkcionira kao nisko-
rezistentni cirkulacijski sustav u kojem nizak vaskularni otpor dopuπta stalnu i dobru prokrvljenost feto-
placentarne jedinice
• razmjerno visok otpor postoji samo u moædanome krvnom optjecaju, πto se tumaËi zaπtitnim mehanizmom
jer tako ostaje fizioloπka vaskularna rezerva za vazodilataciju u svrhu πto bolje prokrvljenosti mozga kod
hipoksije

razina krvotoka ispitivana krvna odraæava stanje normalni uvjeti

uteroplacentni
umbilikalni
fetalni periferni
fetalni centralni
æila
uterina arterija protoka kroz posteljicu niski otpor, obilan protok
(s majËine strane)
umbilikalna arterija protoka kroz posteljicu niski otpor, obilan protok
(s fetalne strane)
fetalna aorta protoka kroz fetalnu niæi otpor, obilan protok
perifernu cirkulaciju
srediπnja moædana protoka kroz fetalni poviπen otpor, ali dosta-
arterija mozak tan protok, ostavljena
fizioloπka vaskularna
rezerva za vazodilataciju
radi poboljπanja opskrbe
kisikom u sluËajevima
fetalne hipoksije

• u visokoriziËnim trudnoÊama popraÊenima placentarnom insuficijencijom i posljediËnim zastojem rasta

(npr. EPH gestoze ), na nutritivnu insuficijenciju posteljice vrlo se brzo nastavlja i respiracijska insuficijencija
pa se razvija nedostatna opskrba fetoplacentarne jedinice kisikom = fetalna hipoksija
• samo u visikoriziËnoj trudnoÊi (zastoj rasta, EPH gestoze, dijabetes, Rh imunizacija) svrhovito je provoditi
procjenu stanja ploda i probir fetusa riziËnih za nastanak hipoksije na temelju mjerenja protoka kroz
umbilikalnu arteriju

UMBILIKALNA ARTERIJA

Sonogram umbilikalne arterije sa znakovito poveÊa-

nim indeksom otpora i posljediËno smanjenim dija-
stoliËkim protokom. Ispod arterijskog sonograma vidi
se monofaziËni sonogram umbilikalne vene.

61
Fetalni kompenzacijski mehanizmi
• redistribucija - prethodna refleksna preraspodjela
krvi iz perifernog u centralni krvotok
• vazocentralizacija - poboljπanje protoka krvi i
opskrbe kisikom kroz mozak
• centralna vazodilatacija - proπirenje krvnih æila
u mozgu, a u svrhu bolje prokrvljenosti i zaπtite
mozga od hipoksije (brain-sparing fenomen).

Patoloπki nalaz dopplerskih mjerenja

podrazumijeva:
• poviπen otpor protoku u umbilikalnoj arteriji, πto
je odraz poviπenog otpora i slaboga protoka kroz
posteljicu
• protok u umbilikalnoj arteriji moæe biti Ëak
povratnoga smjera u dijastoliËkoj fazi srËanog UMBILIKALNA ARTERIJA

ciklusa

• isto se tako povisuje otpor u fetalnoj descenden-

tnoj aorti πto je odraz periferne vazokonstrikcije
u svrhu redistribucije krvotoka
• u krajnjim sluËajevima izostaje protok ili se javlja
obrnuti protok u dijastoliËkoj fazi (reverse flow)
FETALNA AORTA

• razmjerno navedenim promjenama nastaje i

vazodilatacija na razini moædanih arterija i
centralizacija krvotoka, πto je prepoznatljivo po
sniæenju otpora i obilnijem dijastoliËkom protoku
u srediπnjoj moædanoj arteriji

NAVEDENI SKUP PATOLO©KIH

NALAZA JE INDIKACIJA ZA
SREDI©NJA MOÆDANA
DOVR©AVANJE TRUDNO∆E! ARTERIJA

Terminalna fetalna dekompenzacija s teπkom aci-

dozom i ireverzibilnim neuroloπkim oπteÊenjima pod-
razumijeva porast otpora i smanjenje protoka kroz
srediπnju moædanu arteriju, πto je posljedica cerebra-
lne vaskularne rezistencije na acidozu (vazaporeza) i
moædanog edema.

62