“Socijalna sigurnost

prof. dr Jasminka
nezaposlenih osoba”
Gradaščević-Sijerčić -osiguranje za slučaj nezaposlenosti-

Sarajevo, 17. 05. 2022.godine

Sadržaj

• Pojam i opće odrednice nezaposlenosti

• Nezaposlenost u BiH
• Normativni okvir osiguranja za slučaj
nezaposlenosti u BiH /Federaciji BiH
• Elementi pravnih odnosa u okviru osiguranja za
slučaj nezaposlenosti
 Uvodne napomene
• U prvoj polovini 20.stoljeća razvijeno je osiguranje za slučaj
nezaposlenosti kao jedan od instrumenata društvene
solidarnosti.
• Zaštita nezaposlenih osoba – odgovor na nepredvidivost
pojave nezaposlenosti-način prevladavanja ličnih i
društvenih posljedica nezaposlenosti.
• U svim državama sa razvijenim tržišnim privređivanjem
utemeljen je institucionalni mehanizam zaštite za slučaj
nezaposlenosti putem:
a) pasivnih politika tržišta rada koje se uvezuju sa
djelatnostima posredovanja
b) aktivnih politika zapošljavanja.
Politika zapošljavanja

• Politika zapošljavanja sastoji se iz aktivnih i pasivnih mjera

smanjenja nezaposlenosti.
• Svrha aktivnih mjera je da podstiču potražnju za radom kroz
osmišljavanje i realizaciju različitih projekata i programa
usmjerenih na otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacije,
dokvalifikacije i stručna osposobljavanja nezaposlenih ali i
zaposlenih lica.
• Pasivne mjere su ograničene na pružanje socijalne i materijalne
pomoći nezaposlenima.
Nezaposlenost -značenja

Nezaposleno lice:
osobe starije od 15 godina, sposobne i voljne raditi
i aktivno traže posao, ali su bez posla

Administrativno stanje: evidentiranost na listi zavoda za zapošljavanje/službi

za zapošljavanje;

Sloboda rada: spremnost na prihvaćanje posla/rada pod određenim

uvjetima;

Ekonomski: teškoće unutar određenog privrednog sistema: neravnoteža

ponude i potražnje rada na pojedinim dijelovima ili na cjelokupnom
tržištu rada; na tržištu rada postoje kvalificirani radnici koji su voljni
raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zaposlenje
 Odrednice pojma nezaposlenosti-

• Pojam naznačava da je neko „ bez posla“, „bez plaćenog posla“ ili „ bez
posla u okviru priznate profesije

• Radno sposobno stanovništvo: 15-65 godina života (D)

• Aktivno radno sposobno stanovništvo; zaposleni (A) i nezaposleni(B)
• Neaktivno radno sposobno stanovništvo (C)

• Stopa aktivnosti : A + B kroz D

• Stopa zaposlenosti : A /D
• Stopa nezaposlenosti B / A+D
 Odrednice pojma nezaposlenosti
-međunarodni standardi u anketi o radnoj snazi-

Stopa aktivnosti:

Radno sposobno Aktivno

radno A + B podjeljeno sa D
stanovništvo sposobno
stanovništvo Neaktivno
: zaposleni radno Stopa zaposlenosti:
(A) i sposobno
nezaposleni A/D
stanovništvo
15-65 godina (B) (C)
života (D) Stopa nezaposlenost B/A+D
Podnošljiva stopa
nezaposlenosti je ona koja
se kreće između
hipotetičkog nultog
procenta i 5%.
 Objasnite

• Stopa registrovane nezaposlenosti za februar 2022. godine u

BIH iznosila je 30,9%.
 Promjene na tržištu rada
Radno-sposobno stanovništvo izvan tržišta rada(C)

Nezaposleni (B)
Aktivna
radna
snaga
(A+B)

Zaposleni (A)
 Posljedice nezaposlenosti

Gubitak
prihoda Gubitak
vještina,
kompetencija
Ekonomsko-
znanja... društveni
aspekt
 Socijalno –ekonomski aspekt
nezaposlenosti
• Visoka stopa nezaposlenosti je socijalni i ekonomski problem i
generator socijalnog nezadovoljstva;
• Emocionalne i psihološki aspekt- studije ukazuju da je otpuštanje
s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili
neuspjeh u školi;
• Nezaposlenost često dovodi do gubitka samopoštovanja,
određenih mentalnih bolesti, problema unutar porodice.....
• Utvrđena je povezanost između: rasta stope nezaposlenosti i
rasta stope kriminaliteta te rasta stope nezaposlenosti i stope
samoubistava.
 Vrste nezaposlenosti

Tržište rada
Prihvatanje
posla-sloboda
rada
1. Kratkotrajna Dobrovoljna
2. Dugotrajna
Frikcijska- Strukturna- Ciklična nezaposlenost

• Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi

između regija i radnih mjesta ili kroz različite faze životnog
ciklusa.
• Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i
potražnje za radnicima na tržištu rada. Raskoraci mogu nastati i
zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja
za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava
brzo.
• Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom
niska. Kako ukupna potrošnja pada, nezaposlenost raste praktički
svuda.
 Nezaposlelenost i kriterij volja radnosposobnog
pojedninca
• Dobrovoljnu nezaposlenost
• Prisilnu nezaposlenost

Dobrovoljna nezaposlenost
• Dobrovoljna nezaposlenost nastaje kada radnici ne žele raditi po aktualnim
tržišnim nadnicama.

Prisilna nezaposlenost
• Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice
kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći zaposlenje.
 Međunarodna definicija
nezaposlenosti(ILO)
➢Obuhvaća sve osobe od dobne granice određene za mjerenje ekonomski
aktivnog stanovništva, koje su:
(1) tokom referentnog razdoblja bile bez posla,
(2) tokom referentonog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za
posao, te
(3) tražile posao (poduzimale određene korake u cilju pronalaženja posla).

➢Kriteriji na kojima se zasniva standardna definicija nezaposlenosti odnose se

samo na aktivnost pojedinca tokom referentnog razdoblja.

➢ Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno.

 MOR- definicija nezaposlene osobe

Osoba koja ima više od 15 godina i koja:

a) u referentnoj sedmici nije obavljala nikakvu aktivnost
za plaću ili naknadu;
b) u toku 4 sedmice aktivno traži posao ili je našla posao
i u skoroj budućnosti će početi raditi;
c) može početi raditi u toku dvije sedmice ako joj bude
ponuđen posao.
2.Bosna i Hercegovina – politike zapošljavanja i zaštita
nezaposlenih osoba

• Nezaposlenost je jedan od bitnih uzroka siromaštva/ bijede.

• Prisutna i pogrešna percepcija.
• U BiH su prisutna dva pojavna razloga postojeće dominantno strukturne
nezaposlenosti :
(1) loš kvalitet obrazovanja, koje osigurava kompetencije i vještine
koje poslodavci ne trebaju,
(2) neefikasne kompanije, koje ne generiraju potražnju za novim
radnicima.
 Tržište rada u BiH
• Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini: entitetima i Brčko
distriktu BiH mogu se prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci
i Anketa o radnoj snazi.
• Zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema podacima Agencije za
statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda
za statistiku Republike Srpske ukazuje da je prosječan broj
zaposlenih lica iznosio 804.497.
• Niska stopa formalne i visok udio neformalne zaposlenosti.
• Visoka stopa nezaposlenosti i neaktivnosti radnosposobnog
stanovništva.
• Radni kontigent stanovništva BiH procjenjuje se na oko 67% od
ukupnog broja stanovništva.
 Pregled stanja tržišta rada u BiH na dan 31.
marta 2022. godine

• 371.982 osoba na evidencijama

zavoda i službi zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini. • Nezaposlenost se smanjila
• Od upnog broja osoba koje traže • u Federaciji BiH za 2.703 osobe
zaposlenje, 213.936 ili 57,51% (0,91%)
su žene. • u Republici Srpskoj za 806
• U odnosu na isti period prošle osoba (1,12%) i
godine nezaposlenost u BiH je • u Brčko distriktu BiH za 198
manja za 34.736 osobu ili osoba (3,39%).
8,54%.
• U odnosu na početak pandemije
Covid-19, nezaposlenost se
smanjila za 31.199 osoba ili
7,74%.
 Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja
na zaposlenje
Analiza dužine čekanja na evidenciji ukazuje da na zaposlenje do
jedne godine čeka 25.229 nezaposlenih lica ili 26,3% od ukupnog
broja nezaposlenih.
• Od jedne do tri godine čeka 19,5%,
• od tri do pet godina 11%,
• od pet do sedam 9%,
• od sedam do devet godina 8,1%, i
• duže od devet godina čeka 26,1% nezaposlenih lica.
• Najveći udio lica koja čekaju na posao duže od devet godina su
kvalifikovani radnici i radnici bez zanimanja.
• Takođe, preko devet godina čekaju i lica srednje stručne
spreme.
• Lica sa visokom stručnom spremom najbrže dolaze do posla.
 2.1. Institucionalni mehanizam zaštite za slučaj
nezaposlenosti -Javne službe zapošljavanja
• Nadležnost u oblasti rada i zapošljavanja pripada sastavnim dijelovima BiH
(podjela nadležnosti ima za posljedicu da na nivou države ne postoji ili postoji
vrlo mala nadležnost oko pitanja koja proizilaze iz sektora rada i
zapošljavanja).
• Na nivou BiH nema zakona o zapošljavanju.
• Minimalne nadležnosti BiH u sektoru rada odvijaju se u okviru Ministarstva za
civilne poslove.
• Na nivou BiH postoji Agencija za rad i zapošljavanje BiH čije su primarne
funkcije koordinacija i međunarodno zastupanje. Funkcije Agencije za rad i
zapošljavanje BiH ograničene su na koordinaciju aktivnosti s entitetskim
vlastima i institucijama zapošljavanja u vezi s projektima za zapošljavanje ali
samo koji su „od interesa za BiH”.
• Agencija za rad i zapošljavanje BiH prikuplja informacije o ponudi i ppotražnji
za radom na međunarodnom tržištu, proslijđuje informacije entitetskim
službama za zapošljavanje i inicira potpisivanje sporazuma iz oblasti
zapošljavanja.
• Agencija za rad i zapošljavanje BiH obavlja i poslove nadzora implementacije
 FBiH: Federalni zavod za
zapošljavanje(FZZZ), kantonalne
službe za zapošljavanje-općinski
biroi za zapošljavanje

RS: Zavod za zapošljavanje RS:

Institucionalni centralna služba,sedam filijala
okvir-javne 59 biroa za zapošljavanje.
službe

Brčko DBiH: Zavod za

zapošljavanje BDBiH
3.Normativni okvir socijalne sigurnosti
nezaposlenih u BiH
• MOR-a Konvencija br.122 o politici zapošljavanja, iz 1964, koju je BiH
ratificirala.
• Strategija zapošljavanja u BiH 2010.-2014. Strategija zapošljavanja BiH,
2010.-2014. ima za cilj povećati kvalitet i kvantitet radnih mjesta i
istovremeno promovira socijalnu uključenost i borbu protiv
nejednakosti među spolovima.
• Cilj Strategije zapošljavanja u BiH je da “unaprijedi puno, produktivno i
slobodno izabrano zaposlenje za sve”.
• Strategija je u skladu sa Državnom razvojnom strategijom 2010.-2014.,
koja promociju zapošljavanja navodi kao jedan od šest strateških
ciljeva, i Strategijom socijalne uključenosti 2010.-2014.
 Normativni okvir osiguranja za slučaj
nezaposlenosti u FBiH
• Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba (“Sl.novine FBiH”, br.41/2001, 22/2005,
9/2008);
• Uredba o poticanju zapošljavanja
• Statut
• Pravilnici
 Federacija BiH
• Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
(„Sl. novine FBiH2,br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) je ključni pravni izvor u Federaciji BiH u
sektoru zapošljavanja.
Federalnim zakonom uspostavljen je Federalni zavod za zapošljavanje
(FZZZ) sa sjedištem u Sarajevu, koji ima status javne ustanove.
Federalni zavod ima direktora i Upravni odbor, a njegova organizacija
utvrđena je Statutom kojeg odobrava Federalna vlada. Zakonom su,
također, utvrđene nadležnosti FZZZ koje, između ostalog, uključuju:
praćenje i predlaganje mjera za unapređenje zapošljavanja i socijalne
sigurnosti nezaposlenih osoba; praćenje i osiguranje provođenja
politike i mjera iz oblasti rada i zapošljavanja; upravljanje sredstvima
za osiguranje materijlane sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti te
praćenje i koordiniranje rada službi na provođenju utvrđenih mjera;
pružanje pomoći provođenju programa profesionlane orijentacije,
obuka i prekvalifikacija za nezaposlene osobe, itd.
 Kantonalni nivo-službe za zapošljavanje

• U FBiH i kantoni su nadležni za uspostavu i rad službi za

zapošljavanje.
• Federalni zakon je utvrdio i nadležnosti kantonalnih službi za
zapošljavanje pa su po ovom zakonu kantonalne službe ovlaštene
za: posredovanje u zapošljavanju; prikupljanje i dostavljanje
podataka o nezaposlenim osobama FZZZ; informisanje o mogućnosti
zapošljavanja; saradnju sa obrazovnim ustanovama radi
uskladjivanja obrazovnih programa; utvrdjivanje prava osobama za
slučaj nezaposlenosti; donošenje i provodjenje programa mjera za
brže zapošljavanje odredjenih kategorija nezaposlenih osoba čije je
zapošljavanje otežano, itd.
 Normativni okvir osiguranja za slučaj
nezaposlenosti u RS

• Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti
("Sl. glasnik Republike Srpske", br.30/2010,102/12,94/19)
• Statut
• Pravilnici
 Republika Srpska

• Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti („Sl. glasnik RS“,br.30/10; 102/12 i 94/19)
uspostavljen je Zavod za zapošljavanje RS koji ima status javne
ustanove.
• U organizacionom smislu, Zavod RS čine centralna služba,filijale i biroi
za zapošljavanje. Zakonom su utvrđene nadležnosti Zavoda RS čija je
primarna misija posredovanje u zapošljavanju pod čim se
podrazumijeva: posredovanje u zapošljavanju, javno obavještavanje o
mogućnostima i uvjetima zapošljavanja, savjetovanje o izboru
zanimanja (profesionalno usmjeravanje), stručno osposobljavanje i
priprema za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera aktivne
politike zapošljavanja i obavljanje organizacionih, stručnih,
administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava
nezaposlenih lica na novčane naknade, stručno osposobljavanje,
zdravstvenu zaštitu i druga prava, u skladu sa pomenutim zakonom.
 Brčko Distrikt BiH

• Zakon o zapošljavanju Brčko distrikta BiH („Sl.glasnik BD” br.33/04,

19/07, 25/08),
• Statut
• Pravilnici
 4.Elementi pravnih odnosa osiguranja
za slučaj nezaposlenosti

Osigurani
rizik:
Evidentiranje- Prava:
Status a) izlazak iz
tražioca posla zaposlenosti materijalna i
nezaposlene socijalna
osobe b) ulazak na
sigurnost
tržište rada iz
neaktivnosti
 Evidentiranost i ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti-
prijava službi zapošljavanja uz prezentiranje odgovarajućih
dokaza

• 1.lična/osobna karta
• 2.prijava mjesta prebivališta ili boravišta
• 3.dokaz o stepenu stručnog obrazovanja, odnosno stručne
osposobljenosti
• 4.potpisanu izjavu, kojom potvrđuje da je nezaposlena u
skladu sa uvjetima propisanim Zakonom o posredovanju
u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
• odgovarajuća dokumentaciju, ukoliko je to potrebno radi
ostvarivanja nekog prava.
 Status nezaposlene osobe
• Osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu(starost od 15 do
65 godina) a koja:
a) nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice,
odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom
društvu ili drugom pravnom licu;
b) nema registriran obrt;
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
d) nije uživalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju;
e) nije redovan učenik ili student;
f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu;
g) aktivno traži posao
• Prijavljena kod nadležne službe zapošljavanja
 Uvjet: aktivno traženje posla
a) redovno javljanje službi za zapošljavanje;
b) podnošenje molbe poslodavcima ili davanje oglasa
i javljanje se na oglase i konkurse;
c) pridržavanje se programa profesionalne
orijentacije, obuke i prekvalifikacije.
 Obaveza redovnog prijavljivanja službi

• Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja („Sl.novine FBiH“, br.

74/18), koje je donijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike,
utvđeni su načini i rokovi prijavljivanja nezaposlenih osoba službama za
zapošljavanje.
• Članom 21 ovog Pravilnika utvrđena je i obaveza redovnog prijavljivanja
službi: Nezaposlena osoba dužna je da se redovno javlja službi, a najmanje
jedanput u roku od:
• 30 dana - ako ostvaruje pravo na novčanu naknadu i penzijsko i invalidsko
osiguranje;
• 45 dana - ako ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu;
• 120 dana - ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti.
 Brisanje sa evidencije nezaposlenih-čl.3b
“Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji
ako ta osoba:
a)zasnuje radni odnos;
b)odbije odgovarajući posao;
c) bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno
rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;
d)registruje privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po
osnovu udijela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu u visini određenoj u
članu 3. stav 2.ovog zakona;
e)registruje obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini određenoj u članu 3. stav
2. ovog zakona;
 Čl.3b.
• f) počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
• g) ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
• h) stupi na odsluženje vojnog roka;
• i) stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u
trajanju dužem od šest mjeseci;
• j) navrši 65 godina života;
• k) odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je
organizovala i snosi troškove služba za zapošljavanje u cilju povećanja njene
mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi
obrazovanje;
• l) ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za
zapošljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja;
• m) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla;
• n) odjavi se sa evidencije;
• o) primi novčanu naknadu u skladu sa članom 30.a ovog zakona;
• p) postane redovan učenik ili student.”
 Materijalna i socijalna sigurnost
nezaposlenih osoba-prava

Pravo na zdravstvenu Pravo na penziono

osiguranje
zaštitu
Pravo na novčanu
naknadu
 Važno

Svaka osoba koja se prijavi službi za zapošljavanje radi traženja

zaposlenja ima pravo na:
• informiranje o mogućnostima i uvjetima zapošljavanja,
• na posredovanje u zapošljavanju,
• na savjetovanje o izboru zanimanja i
• na stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
Pravo na novčanu naknadu

• Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba

koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima
najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam
mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.
• Kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu kao godina
rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a rad kraći od
punog radnog vremena preračunava se na puno radno
vrijeme.
 Visina novčane naknade
•Visinu novčane naknade čini 40% prosječne
neto plaće isplaćene u Federaciji u
posljednja tri mjeseca prije prestanka
radnog odnosa nezaposlene osobe, koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku.
 Vremenski period isplate novčane
naknade
Vremenski period radnog odnosa Vremenski period isplate novčane naknade

od 8 mjeseci do 5 godina 3 mjeseca

od 5 do 10 godina 6 mjeseci

od 10 do 15 godina 9 mjeseci

od 15 do 25 godina 12 mjeseci

od 25 do 30 godina 15 mjeseci

od 30 do 35 godina 18 mjeseci

više od 35 godina 24 mjeseca

 Zdravstveno osiguranje

• Zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu sa

propisima o zdravstvenom osiguranju.
• Zakonu o zdravstvenom osiguranju
 Osiguranici zdravstvenog osiguranja-
nezaposlena osoba

• Nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zaposljavanje ako su:

-se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja
djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade placa na koju imaju pravo ,
- se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvrsenje kaznenih
i prekrsajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila
primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja u zdravstvenoj
ustanovi ili obaveznog lijecenja alkoholicara i narkomana,
-na strucnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za
zaposljavanje,
- se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u
inozemstvo bila zdravstveno osigurana,
- se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka skolske godine u kojoj su
završila redovna skolovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga
izgubila pravo na zdravstvenu zastitu,
 Prava iz PIO

• Penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj

osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do
sticanja uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
 Zaključak

• Svi prihodi koje sistem prikupi od uplate doprinosa u toku jedne godine
potroše se u najvećim dijelu za pasivne mjere, koje imaju karakter socijalne
pomoći i troškove administracije javnih službi.
• U odnosu na broj nezaposlenih, sredstva koja se izdvajaju za aktivne mjere i
politike tržišta rada su minimalna.