Narodne knjižnice

Uvod
• Organizacija koju osniva, podržava i financira neka zajednica putem lokalne, regionalne ili
nacionalne vlasti ili kako drugačije
• Služe svim članovima zajednice pomoću niza službi i usluga koje organiziraju
• Zadaće knjižnice
• Obrazovna
• Informacijska
• Kulturna
• Mjesto javnog pristupa mreži
• Mjesto susreta u zajednici
Javna služba
• Pruža priliku svima
• Zasnovana na načelima društvene jednakosti
• Inzistira na jednakosti pruženih usluga
Službe i usluge
• Knjižnice nastoje da te službe i usluge budu što kvalitetnije → izvrsnost
• Danas najvažnije → kako osigurati jednakost u uslugama za sve i održati izvrsnost
IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice, 1994.
• Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje,
neovisno odlučivanje i kulturni razvitak pojedinaca i društvenih skupina
Lokalni prilaz znanju → obrazovna zadaća
• pruža osnovne uvjete za cjeloživotno učenje
o pruža pristup zabilježenom znanju
o prati i pomaže proces formalnog školovanja
o omogućuje doškolovaje i prekvalifikaciju
o surađuje s drugim obrazovnim ustanovama (školama, veleučilištima, sveučilištima,
pučkim učilištima itd.)
Obrazovna zadaća
• čitanje
• u Hrvatskoj često pomažu školskim knjižnicama
• ponekad su vezane uz visokoškolske knjižnice, npr. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
• Izvori se moraju moći primjereno koristiti
• odgovarajući prostor
• okolina
• tišina
• mogućnost timskog rada
• oprema
• Pismenost → osnova za korištenje znanja
• Sudjelovanje u programima opismenjivanja i informacijskog opismenjivanja
Neovisno odlučivanje → informacijska zadaća
• važna uloga u razvitku demokracije
• pružaju pristup širokom spektru znanja, ideja i mišljenja → da bi pojedinci bili informirani i
mogli odlučivati
• aktivno građanstvo
• pomoć zajednici u donošenju odluka o razvoju
• pruža informacije o zdravlju, okolišu, zbivanjima u mjestu, službene informacije
• pomoć u traženju zaposlenja (posebno knjižnice u SAD-u, Gradska knjižnica u Londonu)
Kulturni razvitak → kulturna zadaća
• zadovoljava potrebe za osobnim razvojem
• pomaže u kreativnom razvitku pojedinca
• razonoda
• dokolica
• hobiji
• svjedoči o povijesti i razvitku svojega mjesta (zavičajna građa ili zbirka)
• omogućuje pristup umjetničkim djelima
• promiče svijest o kulturnoj baštini
Sastajalište
• Narodna je knjižnica mjesto gdje se ljudi i ideje sastaju → Vijeće za narodne knjižnice Finske
Ilirski pokret
• Hrvatski narodni preporod
• Književni, jezični i politički pokret s početka 19. st.
• Ilirsko je ime trebalo okupiti sve Južne Slavene
• Ulazak kapitalizma
• Uklanjanje prepreka trgovini i gospodarstvu
• Kulturni program iliraca → stvaranje pravopisa i jedinstvenog jezika (štokavsko narječje)
• Jezik važan za trgovinu i kretanje kapitala
• Ljudevit Gaj osniva tiskaru 1837.(bibliografski zavod)
Osnivanje društava
• Lj. Gaj inicira osnivanje Društva za unapređivanje narodnog jezika i literature 1836.
• Matica ilirska, poslije 1843. Matica hrvatska,
• Gospodarsko društvo
• Osnivanje čitaonica relativno jednostavno, nije trebalo tražiti posebno dopuštenje Dvora
• Uz čitanje novina moglo se i razgovarati
Prve čitaonice
• 1838. → Varaždin, Karlovac, Zagreb
• Ilirska čitaonica u Zagrebu → grof Janko Drašković
• Pravila → svrha osnivanja čitaonice jest čitanjem knjiga i časopisa širiti znanje
Ilirska čitaonica u Zagrebu
• Pravila → kupovat će se knjige na ilirskom jeziku na bilo kojem pismu (ćirilici ili
sveeuropejskom pismu)
• naručivat će se i knjige na drugim jezicima ako se tiču domovine i naroda
• Članarina 6 forinti
• 145 članova
• Čitaju se novine (hrvatske, srpske, njemačke, francuske, poljske)
 • Knjige se mogu posuditi na 8 dana
• Razgovara se o političkim i gospodarskim pitanjima
o da li bi se i kako moglo izvoziti vino
o da li bi se mogla osnovati suknara
Strategija knjižnice
• Osnovni dokument knjižnice
• Ravnatelj imenuje stručnu skupinu
• Definiranje vizije
• Definiranje poslanja (misije)
• Vrijednosti knjižnice
Vizija
• Željeno stanje u budućnosti
• Knjižnica kakvu se želi
Poslanje i vrijednosti
• Glavni razlog postojanja i djelovanja
• Osnovna načela na kojima se zasniva rad s ljudima, djelovanje knjižnice i usluge koje pruža
Analiza stanja
• SWOT analiza → snaga (Strengths)
o slabosti (Weakness)
o šanse (Opportunities)
o prijetnje (Threats)
• PEST (Political, Economic, Social and Technological)
• Analiza sredine u kojoj ustanova djeluje i makro čimbenika u toj sredini
Zakonski propisi u Hrvatskoj
• Zakon o knjižnicama, 1997.
• Standardi za narodne knjižnice, 1999.
• Donosi ih Ministarstvo kulture
Standardi za narodne knjižnice RH
• Zasnivaju se na Zakonu o knjižnicama i IFLA-inim i UNESCO-ovom Manifestu za narodne
knjižnice
• Revizija standarda svakih 10 godina

TEMA 2:
Narodne knjižnice u Hrvatskoj
Hrvatska
• 4,290.000 st.
• 21 županija
• 429 općina
• 127 gradova
• 6.756 naselja
Zakon o knjižnicama, 1997.
• Općine i gradovi dužni su osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, osim u slučaju kada
djelatnost narodne knjižnice već ne obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na
njihovu području → Zakon o knjižnicama, čl. 9.
Knjižnice i ustrojbene jedinice
• 155 samostalnih narodnih knjižnica
• 77 ogranaka
• 14 knjižnica u sastavu učilišta ili centara za kulturu
• 27 organizacijskih jedinica u sastavu u mreži druge knjižnice
• 7 stanica
• 27 stacionara
• 12 bibliobusa sa stajalištima
Tipologija
• Knjižnice →
✓ gradske
✓ županijske
✓ općinske
✓ 7 tipova zavisno od broja stanovnika koji uslužuju (do 5.000 st. i više od 100.000 st.)
Tipologija knjižnica
• VII. tip → za područje do 5.000 stanovnika
• VI. tip → za područje od 5.000 do 10.000 stanovnika
• V. tip → za područje od 10.000 do 20.000 stanovnika
• IV. tip → za područje od 20.000 do 35.000 stanovnika
• III. tip → za područje od 35.000 do 60.000 stanovnika
• II. tip → za područje od 60.000 do 100.000 stanovnika
• I. tip → za područje preko 100.000 stanovnika
Središnja narodna knjižnica
• Otvorenost → 60 sati tjedno
• Odjel za djecu i mladež
• Odjel za odrasle
• Studijska čitaonica
• Čitaonica dnevnog tiska
• Služba nabave i obrade
• Informacijska služba s pristupom internetu i bazama podataka
• Zavičajna zbirka
Djelatnost
• nabava
• stručna obrada
• čuvanje i zaštita građe
• izrada biltena, kataloga, bibliografija i drugih pomagala
• sudjeluje u izradi skupnih kataloga i baza podataka
• Pruža informacije i pristup građi
• Posuđuje građu
• Pomaže korisnicima u izboru građe i korištenju građe i informacijskih pomagala
 • Vodi dokumentaciju i statistiku o građi i korisnicima
• Potiče korištenje knjižnice i građe
Zavičajna zbirka
• Obveza svake knjižnice, ali može tu zadaću povjeriti i županijskoj ili drugoj općinskoj knjižnici
• Obvezni primjerak s teritorija županije → županijska narodna knjižnica
• čini je građa o topografiji, povijesnom, gospodarskom i kulturnom razvitku područja na
kojemu knjižnica djeluje
• građu treba prikupljati, obraditi, pohraniti i davati na korištenje
• zavičajna bibliografija
• središnji katalog
Ustrojbene jedinice knjižnice
• u manjim naseljima
• ustanovama (domovi i sl.)
• u tvrtkama
Ogranak
• U području s više od 2.500 st.
• Udaljen više od 2 km od druge knjižnice ili ogranka, a obvezno ima →
✓ odjel za djecu i mladež
✓ odjel za odrasle s čitaonicom
✓ informacijsku službu
✓ otvoren najmanje 30 sati tjedno
Knjižnična stanica
• zbirka od najmanje 250 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme
nekoj pravnoj osobi
• korisnike opslužuje diplomirani knjižničar najmanje 5 sati tjedno
• zbirka se mijenja najmanje 2 x godišnje
Knjižnični stacionar
• zbirka od najmanje 100 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme
nekoj pravnoj osobi
• korisnike opslužuje volonter, zaposlenik dotične pravne osobe koji je za taj rad osposobljen u
matičnoj knjižnici najmanje 2 sata tjedno
Pokretna knjižnica
• privremeni ili stalni oblik opsluživanja knjižničnim uslugama u malim, razasutim naseljima ili u
pravnim osobama
• kad ne postoje uvjeti za drugačije djelovanje
• Stacionirana vs. pokretna knjižnica (smjernice za pokretne knjižnice)
Dostavna služba
• za potrebe pojedinaca
• za potrebe manjih skupina stanovništva
TEMA 3:
Kulturna politika
Deklaracija Narodne skupštine Francuske, 1789.
• Čl. 11. Slobodno priopćivanje misli i mišljenja jedno je od najdragocjenijih prava čovjeka;
svaki građanin može govoriti, pisati i tiskati slobodno osim ako te slobode ne zloupotrebljava
u slučajevima utvrđenim zakonom.
Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima, 1948.
• Čl. 19. Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo uključuje pravo na
slobodu mišljenja, bez tuđega ometanja, te pravo traženja, primanja i prenošenja obavijesti,
bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
• Dostupno na: http://www.un.org/rights/50/decla.htm
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
• potpisale su je države članice Vijeća Europe 1950.
• stupila na snagu 1953.
• Hrvatska je Konvenciju potpisala 1997.
• Čl. 10. Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja, te
primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.
• Čl. 10. Korištenje tih sloboda sadrži obveze i odgovornosti, pa se stoga može podvrgnuti
određenim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama utvrđenima zakonom (…)
• Čl. 10. (…) radi zaštite nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javne sigurnosti,
sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili ćudorednosti, te ugleda ili prava drugih,
sprečavanja otkrivanja informacija primljenih u povjerenju, te očuvanja autoriteta i
nepristranosti sudske vlasti.
Međunarodni ugovori vs. nacionalni zakonski propisi
• ratifikacijom međunarodnih ugovora pojedine se zemlje obvezuju na poštivanje njihovih
odredbi i usklađivanje svojih zakonskih propisa s međunarodnim odredbama
Ustav RH
• Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina
o Čl. 14. Građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj
rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim
osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.
• Članak 38.
o Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.
o Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava
priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova
javnog priopćavanja.
Narodne knjižnice
• Organiziraju se kao javna služba dostupna svima
• Jednakost usluga za sve
• Cilj → prosvjećivanje stanovništva
• Širenje pismenosti i čitanja
Kultura
• Deklaracija o ljudskim pravima UN-a, 1948.
• Čl. 27: Svatko ima pravo sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u
umjetnosti i dobrobitima znanstvenog napretka
UNESCO
• Universal Declaration on Cultural Diversity, 2001.
Kultura
• Što je kulturni život?
• Što znači “sudjelovati”?
• Na koju se zajednicu misli?
• Kako države ispunjavaju tu obvezu?
• Postoje li prepreke i koje su?
• Kultura →
• aktivnosti vezane uz umjetnost i baštinu
• način života neke zajednice
• dinamični proces kultiviranja
• Mora se vezati uz ljudska prava, ako se želi izbjeći društvena isključenost
• Prijeko potrebna za razvoj pojedinca
• Zato je potrebno izraditi kulturnu politiku
Osnove društva
• 18. st. → ekonomska osnova → stvaranje bogatstva
• 19. st. → socijalna osnova → redistribucija bogatstva
• 20. st. → ekološka osnova
• 21. st. → održivost (engl. sustainability)
Kulturne politike
• Globalno društvo
• Utjecaj međunarodnih trgovinskih sporazuma
• Kultura nastaje u lokalnoj zajednici
• Jača uloga gradova
• Agenda 21 for Culture (Kultura 21)
Kultura 21
• Dokument lokalnih zajednica koji pomaže u kreiranju lokalne kulturne politike
• Zasnovan na načelima:
• kulturna raznolikost
• ljudska prava
• dijalog među kulturama
• sudjelovanje u demokraciji
• održivost
• mir
• Kulturna različitost → način da se postigne zadovoljavajući intelektualni, emocionalni,
moralni i duhovni život
• Pravo na kulturu sastavni je dio ljudskih prava
• Zbog pripadanja različitoj kulturi ne smiju se ograničiti ljudska prava
• Sloboda govora
 • Razvoj lokalne zajednice ovisi o uključivanju kulturne politike s drugim javnim politikama
• Lokalna uprava zajednička je odgovornost građana, civilnog društva i države
• Sustav kulturnih indikatora za mjerenje razvitka
• Umrežavanje i međunarodna suradnja
• Kulturna različitost je potrebna kao i bioraznolikost
• Dijalog, koegzistencija i interkulturalnost obilježavaju odnose među građanima
• Javni prostori moraju biti prostori kulture
Kultura u službi društvene uključenosti
• Kultura mora biti pristupačna u svim životnim fazama
• Aktivno građanstvo uključuje sudjelovanje u kulturi i izgrađivanje publike
• Kultura je čimbenik u stvaranju bogatstva i ekonomskom razvitku
• Kulturu treba financirati na razne načine → subvencije, porezne olakšice, krediti
Suradnja kulturnih stvaralaca
• mediji → zajedničko čuvanje lokalnog identiteta i stvaranje novih radnih mjesta
• znanstvene ustanove i organizacije
• poštivanje prava kulturnih stvaratelja i odgovarajuće nagrađivanje
Kulturna politika
• Treba biti uobličena kao dokument
• Prioriteti lokalne zajednice
• Izjava o poslanju, ciljevi i načini postizanja ciljeva
• Faze izvođenja
• Indikatori procjenjivanja
• Način provođenja nadzora
• Lokalna povelja kulturnih prava
• Osoba ili organizacija zadužena za praćenje ostvarivanja
Usluge za odrasle
• Najčešće u suradnji s drugim organizacijama i ustanovama u zajednici
• Usluge su specifične i oblikuju se u skladu sa:
o zemljopisnim područjem
o specifičnim interesima lokalnog stanovništva
o specifičnim potrebama lokalnog stanovništva
• Knjižničar izlazi među stanovništvo i otkriva što im treba
• Usluge za etničke skupine u lokalnoj zajednici
o oglasi za posao
o učenje jezika
o susreti s drugim stanovnicima
o programi za roditelje
o hrana često eksploatirana tema (sastavljanje zbirke recepata)
Traženje i nalaženje zaposlenja
• Knjižničar pomaže:
o Naći oglase za posao
o Pisati molbe
o Uobličiti životopise
o Predati molbe
 o Poučiti o tome što treba reći tokom razgovora s poslodavcem
• Organizacija seminara o tome kako pokrenuti malu tvrtku
• Kako zatražiti registraciju patenta
• Informacije potrebne malim tvrtkama
Usluge za odrasle
• Traženje genealoških podataka
• Tečajevi kreativnog pisanja
• Pitanja važna za lokalno stanovništvo (voda, cesta, ekološki problemi, izgradnja tvornice, golf
igrališta i sl.)
• Sajam knjiga
• Klub ljubitelja knjiga
• Dostava u domove za umirovljenike ili stanove

TEMA 4:
Multikulturalnost
• IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice. 1. hrv. izd. prema
trećem izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
• IFLA-in Manifest za multikulturalnu knjižnicu, 2006
Današnji svijet
• Globalizacija
• Migracije
• Brzina komunikacije
• Brzina transporta
• Mobilnost stanovništva
Multikulturalna društva
• različite kulturne, nacionalne, etničke i vjerske grupe koje žive na istom području, ali ne
dolaze nužno u međusobne kontakte
Interkulturalna društva
• različite kulturne, nacionalne, etničke i vjerske grupe koje žive na istom području i održavaju
otvorene odnose i interakciju, razmjenu i međusobno priznavanje vrijednosti i načina života
Multikulturalnost
• Pluralitet kultura
• Kultura → skup različitih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih obilježja
društva ili neke društvene skupine
o obuhvaća književnost i umjetnost,ali i životni stil, način života u zajedništvu,
vrijednosne sustave, tradiciju i vjerovanja → UNESCO. Opća deklaracija o kulturnoj
raznolikosti, 2001.
• Suživot i interakcija različitih kultura koji se očituju u običajima, kulturnim pretpostavkama i
vrijednostima, načinima razmišljanja i komunikaciji
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje EU-a, 2002.
• 8 ključnih kompetencija, među njima i
o kulturno izražavanje i osviještenost
o znanja, vještine i stavovi vezani uz vlastitu i druge kulture
Multikulturalna pismenost
• Znanje i razumijevanje tradicija, vjerovanja, simbola, ikonografije i tradicionalnih sredstava
komunikacije (oralna komunikacija)
• Korištenje tehnologija utječe na stvaranje, čuvanje, prenošenje, zaštitu, arhiviranje i
korištenje građe i informacija
• Kako kulturni čimbenici utječu na efikasno korištenje informacijskih tehnologija
• Sposobnost priznavanja, uspoređivanja, razlikovanja i poštivanja sličnosti i razlika u
ponašanju, vjerovanjima i vrijednostima unutra i između kultura
Kako multikulturalno društvo može postati interkulturalno
• Uvjeti →
o prihvaćanje jednakosti prava, vrijednosti i sposobnosti
o odbacivanje diskriminacije
o međusobno (u)poznavanje i približavanje
o razmjena gledišta, iskustava, ideja i zajedničko odlučivanje
o zajedničko djelovanje, suradnja i pomaganje
o nijedna skupina nije važnija od ostalih
Knjižnice i multikulturalnost
• Polazište → priznavanje ljudskih prava
• Jednakost usluga za sve
• Utvrđivanje skupina
o nacionalne i etničke manjine
o starosjedioci
o useljenici i njihovi potomci
o svi koji žive izvan svoje zemlje i svojega kulturnog kruga
SmjerniceVijeća Europe/EBLIDA-e, 2000.
• Knjižnične službe i usluge moraju se pružiti građanima bez obzira na rasu, nacionalnost, vjeru,
kulturu, političko uvjerenje, dob, fizičko ili mentalno oštećenje, spol ili spolnu orijentaciju
• Zbirke i izvori trebaju voditi računa o raznolikosti zajednica kojima služe s obzirom na sadržaj,
jezike i formate
Koje su knjižnice multikulturalne
• Sve vrste knjižnica
• Sve knjižnice koje potiču, podupiru i promiču kulturnu i jezičnu raznolikost, interkulturalni
dijalog i građansku aktivnost na međunarodnoj, državnoj i lokalnoj razini
Knjižnične usluge
• Usluge za manjinske skupine trebaju biti ugrađene u usluge namijenjene svima
• Multikulturalizam koristi svim članovima zajednice
Multikulturalna knjižnica
• gradi kulturno i jezično različite zbirke i organizira odgovarajuće usluge
• zaštićuje materijalna i nematerijalna kulturna dobra
• organizira programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu međukulturnog dijaloga
• pruža pristup tiskanim i online izvorima na odgovarajućim jezicima
Korištenje zbirki i usluga
• potražnja nije bitan činitelj jer može biti odraz neprimjerene ponude i malih očekivanja
potencijalnih korisnika
 • analiza korisničkih potreba → vrlo važna
• osoblje → odraz zajednice koju uslužuje
Knjižnično osoblje
• Odražava raznolikost zajednice kojoj knjižnica služi
• Stručno osposobljeno
• Stalno se stručno usavršava
Knjižnične usluge
• Građa na odgovarajućim jezicima i pismima
• Čuvanje kulturne baštine, usmene tradicije i folklora
• Poticanje stjecanja informacijske i informatičke pismenosti
• Učenje više jezika od rane dobi
• Promicanje jezične raznolikosti na internetu
• Različite vrste građe uključivši i digitalnu i multimedijsku građu
• Omogućiti pristup građi i izvorima na različitim jezicima
• Omogućiti naobrazbu korisnika
• Marketinški materijali na različitim jezicima
Knjižnični plan
• Politika i strateški plan u kojemu knjižnica utvrđuje svoje poslanje, cilj, prioritete i usluge
• Zasnovan na analizi korisničkih potreba
• Suradnja knjižnice s predstavnicima korisnika i stručnjaka

TEMA 5:
Društvena isključenost

Dodatna literatura:

• Slobodan pristup informacijama za sve : zbornik radova / 3. okrugli stol o slobodnom

pristupu informacijama, Zagreb, 10. prosinca 2003. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko
društvo, 2004.
• Stručni skup Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti : zbornik radova. Osijek :
Gradska i sveučilišna knjižnica, 2003.
• Libraries for all: social inclusion in public libraries. Department for Culture, Media and
Sport, 1999.
• Devedesetih godina laburistička vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu uvodi politiku tzv. Trećeg
puta
• Umjesto socijalne pomoći politika uključivanja u društvo → svatko si može i treba pomoći
sam
• nezaposleni
• siromašni
• useljenici
• azilanti
• beskućnici
• osobe s posebnim potrebama
• samohrani roditelji itd.
Cjeloživotno učenje
• Može pomoći u:
o prekvalificiranju i nalaženju posla
o jača samosvijest
o povećava aktivnost pojedinca u zajednici
o Pomaže uključivanju u društvo
Društvena isključenost
• Odnosi se na siromaštvo i nejednakost u razvijenim zemljama
• Francuski sociolog Alain Touraine → 70-te godine XX. st. → prvi koristi termin
• Libraries for all: social inclusion in public libraries → zasniva se na pretpostavci da:
o je mještanima stalo do lokalne zajednice
o razumiju kako se vodi društvena politika i kako se može utjecati na donošenje odluka
o znaju planirati i izvesti plan
Narodne knjižnice
• Samo naizgled dostupne svima
• Uistinu koriste samo nekima
• Pružaju pasivni pristup građi i izvorima
• Favoriziraju svoje članove
• Oblikuju programe u skladu s potrebama članova
• Ne mare za isključene ili marginalizirane članove zajednice
• Informatizacija i internet nisu ništa promijenili
• Koje prepreke priječe da pojedine skupine u zajednici koriste knjižnicu?
• Koje su to isključene skupine?
• Mogle bi pomoći jer su:
o neutralna mjesta dostupna svima
o mjesta od kojih se ne zazire
o prostor za sastanke
o građa
• Moraju se transformirati
• Službe i usluge za isključene
• Uspostava standarda za te službe i usluge
• Isključene skupine moraju same oblikovati svoje potrebe
Knjižničari trebaju
• biti društveno osjetljivi
• spremni dalje učiti
• spremni surađivati i dogovarati se s udrugama civilnog društva
• spremni koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za potrebe isključenih
• raditi na stvaranju nove slike o knjižnici koja mari za isključene skupine
• steći komunikacijske i pregovaračke vještine
• naučiti slušati
• naučiti rješavati sukobe
• izići iz knjižnice u zajednicu
• steći poštovanje članova zajednice
Knjižničarska društva
• Pozvana da pomognu
• CILIP → Nagrada knjižnicama koje mijenjaju živote
Gradska knjižnica u Manchesteru 2009.
• Organizira prigodnu akciju “Upoznaj susjeda”
• Cilj: privući 72% stanovništva koji nisu članovi
• Prenosive police na kotačima s novim naslovima dovezene u gradsku vijećnicu, tvrtke i
visokoškolske ustanove
Kako ući u zajednicu
• Od vrata do vrata
• Utvrditi prepreke korištenju
• Anketiranje o radnom vremenu, zakasninama, članarini, prometnoj povezanosti itd.
Nove skupine u zajednici
• Sučeljene s pomanjkanjem informacija
• Često ne znaju jezik ili ga ne znaju dovoljno dobro
• Rade u nezgodno vrijeme (noću i sl.)
• Ne znaju svoja prava
• Posebno ugroženi → tražitelji azila, izbjeglice, žene i mladež

TEMA 6:
Pravo javne posudbe
Politika prema knjizi do 1990.
• autori → ne mogu živjeti od pisanja, ali imaju radna mjesta, zdravstveno i mirovinsko
osiguranje
• Društvo književnika Hrvatske → znatan politički ugled
• nakladnici → državna poduzeća, društveno vrijedna knjiga, velik broj primjeraka za knjižnice,
obvezni primjerak
• knjižnice → obvezni primjerak, nesamostalna nabavna politika, problemi u nabavi strane
literature
• knjižničari lojalni knjižnici kao radnoj organizaciji, a manje profesiji
• korisnici → bez prepreka u korištenju građe kad je ima
• članarina za upis u knjižnicu
Politika prema knjizi poslije 90-ih
• autori → članovi više udruga
• nakladnici → privatnici, državne subvencije, obvezni primjerak
• knjižnice → otkup, obvezni primjerak, strana literatura, baze podataka
Vijeće Europe/EBLIDA
• Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi, 2000.
o osnovna građa u knjižnicama treba biti besplatna
o knjižnice nabavljaju vrijednu i relevantnu građu na temelju stručne prosudbe
o knjižnice trebaju uspostaviti platformu koja će pomoći razumijevanju odnosa između
pojedinih čimbenika u knjižnom lancu
 • knjižnice trebaju biti uvedene u zakonske propise o autorskom pravu i srodnim pravima kao
organizacije s javnom zadaćom osiguranja dostupnosti informacijama
• vlasti trebaju stvoriti uvjete za slobodan pristup građana kulturnim, znanstvenim, obrazovnim
i društvenim informacijama kroz knjižnice
• trebaju se osnovati udruge za kolektivno ostvarivanje prava
Autorska prava
• prenosiva, ograničena trajanja
• imovinska
• moralna
• druga
Osnovna imovinska prava
• pravo reproduciranja (umnožavanja)
• pravo distribucije i iznajmljivanja
• pravo priopćavanja javnosti
• pravo prerade
Druga prava autora – pravo na naknadu
• pravo na naknadu za reproduciranje (fotokopiranje ili presnimavanje) za osobnu porabu.
Naknada od prodaje tehničkih uređaja, praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili od
fotokopiraonica
o ostvaruje se samo u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava
• pravo na naknadu za javnu posudbu
o kad se primjerci djela posuđuju posredovanjem javnih knjižnica
o ostvaruje se samo u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava
o ostvaruju ga autori, izvođači, proizvođači fonograma i filmski producenti

Zakonski temelj
Direktiva o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe EU 92/100/EEC iz 1992.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima RH, čl. 33.
Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je
dopuštena daljnja distribucija, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica
Pravo na naknadu za javnu posudbu
• Danska →1946.
• Noveška →1947.
• Švedska →1954.
• UK → 1979.
• Pravo je predviđeno u 38 zemalja, primjenjuje se u 30
Francuska
• Poseban zakon u 2003. omogućuje da autori dobiju naknadu za korištenje svojih djela koja se
posuđuju u knjižnicama
• Knjižnice dobivaju pravo posuđivanja djela
• Naknadu plaća država, mjesne vlasti i ostale pravne osobe koje su odgovorne za knjižnice
• Država plaća paušal prema broju članova knjižnice (1,5 Eur po članu godišnje; 1 Eur po članu
visokoškolske knjižnice)
• Knjižare i raspačavatelji plaćaju 6% cijene knjige kupljene za knjižnice; postotak je uključen u
prodajnu cijenu
 • 22 mil. Eura godišnje
• Naknada se računa po broju kupljenih primjeraka, a ne posuđenih primjeraka
• Pravičnije prema autorima koji objavljuju djela u malim nakladama i prema malim
nakladnicima
• Financira se i mirovinski fond za autore koji žive od pisanja
Portugal
• Uključene narodne, visokoškolske i školske knjižnice
Nizozemska
• Naknada za javnu posudbu uvedena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima 1996.
• Udruga Leenrecht koju su ovlastili Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo obrazovanja i
znanosti prikuplja naknadu od knjižnica za posudbu književnih djela, multimedija i fonograma
• Naknada se prikuplja od članarine ili posebnog iznosa koji članovi plaćaju za posudbu
• Naknadu ne plaćaju:
o knjižnice za slijepe i slabovidne
o knjižnice visokoškolskih i znanstvenih ustanova
o Kraljevska knjižnica (nacionalna)
o 2012. → 0,12 Eura (knjiga); 016 Eura (video i DVD); 4,83 Eura (note)
Norveška
• Naknada za javnu posudbu uređena posebnim zakonom usvojenim 1947, izmijenjenim 1987.
• Nije dio autorskog prava, već sredstvo kulturne politike
• Pomaže promicanju norveškog jezika i književnosti
• Od 1987. plaća se naknada i autorima publicistike (prije samo autorima beletristike)
• Posudba se prati u narodnim, visokoškolskim i školskim knjižnicama
• Sredstva za naknadu daje država
• 12,5 mil. Eura
• 2012. → 2,12 NOK (knjiga)
• Naknadu dijele autorske udruge
• Stipendije autorima i sl.
Ujedinjeno Kraljevstvo
• Od listopada 2013. središte službe prelazi u Britansku knjižnicu
• 0,062 GBP
• Minimalni iznos za isplatu naknade → 1 GBP; maksimalni → 6.600 GBP
• Posudba se prati na uzorku narodnih knjižnica i povećava u omjeru s ukupnim brojem
posudbi
Hrvatska
• Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003)
• Nacionalna strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva RH : 2005-2010. → uvođenje
prava na naknadu za javnu posudbu u 2007.
• Nacionalna strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva RH : za razdoblje 2010.-2012.
Financiranje
• država
• knjižnice
Shema izračunavanja naknade
• Broj posuđenih primjeraka
 • Broj kupljenih primjeraka
• Na uzorku odabranih knjižnica
Tko može dobiti naknadu?
• autori
• ilustratori
• prevodioci
• skladatelji
• sastavljači antologija itsl.
• fotografi
• prerađivači
• nakladnici
Udruge za kolektivno ostvarivanje prava u Hrvatskoj
• ZAMP(HDS) - glazba
• HUZIP - izvođači
• ZAPRAF - proizvođači fonograma
• Društvo hrvatskih filmskih redatelja
• Hrvatsko društvo književnika (ZANA)
• Hrvatsko društvo prevodilaca
IFLA-in stav o javnoj posudbi
• The IFLA Position on Public Lending Right. Na: http://
www.ifla.org/III/clm/p1/PublicLendingRigh.htm
• Ne podržava načelo naknade koje bi moglo ugroziti slobodan pristup službama javnih
knjižnica
Više obavijesti
• Public Lending Right
http://www.plrinternational.com
http://www.plr.uk.com
• Stilin, Vesna. Pravo javne posudbe. // Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo 7(2006),
str. 125-143.