Professional Documents
Culture Documents
Xi7eir 65e71a057b130
Xi7eir 65e71a057b130
Xi7eir 65e71a057b130
online@paragraf.rs
www.paragraf.rs
ZAKON
O BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2024. GODINU
("Sl. glasnik RS", br. 92/2023)
I OPŠTI DEO
Član 1
Ovim zakonom uređuju se opšti prihodi i primanja, rashodi i izdaci budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, njihovo
izvršavanje, obim zaduživanja za potrebe finansiranja deficita i konkretnih projekata i davanje garancija, upravljanje javnim
dugom, korišćenje donacija, projektnih zajmova, korišćenje prihoda od prodaje dobara i usluga budžetskih korisnika i prava i
obaveze korisnika budžetskih sredstava.
Budžet Republike Srbije za 2024. godinu sastoji se od:
B. RAČUN FINANSIRANJA
Rashodi, izdaci za nabavku nefinansijske imovine, izdaci za otplatu glavnice (u cilju sprovođenja javnih politika) i izdaci za
nabavku finansijske imovine (u cilju sprovođenja javnih politika) utvrđeni su u sledećim iznosima u Računu prihoda i
primanja, rashoda i izdataka:
Primanja od zaduživanja i izdaci za nabavku finansijske imovine i otplatu glavnice duga utvrđuju se u Računu finansiranja u
sledećim iznosima:
Primanja od emitovanja hartija od vrednosti na domaćem finansijskom tržištu (zapisi i obveznice 9111 250.000.000.000
emitovane na domaćem finansijskom tržištu u domaćoj i stranoj valuti - diskontovana prodajna
vrednost)
Primanja od emitovanja hartija od vrednosti na međunarodnom finansijskom tržištu (Evroobveznice - 9121 240.000.000.000
državne hartije od vrednosti emitovane na međunarodnom finansijskom tržištu u domaćoj i stranoj
valuti - priliv po prodajnoj ceni)
Primanja od domaćeg i inostranog zaduživanja (primljeni krediti od domaćih i inostranih finansijskih 9112-9119 604.000.000.000
komercijalnih i multilateralnih institucija i inostranih vlada) 9122-9129
Član 2
Potrebna sredstva za finansiranje budžetskog deficita, nabavku finansijske imovine i otplatu glavnice po osnovu dugova
domaćim i stranim zajmodavcima za direktne i indirektne obaveze Republike Srbije (uključujući i operacije sa zamenom duga
pre roka dospeća) iz člana 1. ovog zakona iznose ukupno 900.000.000.000 dinara. Navedena sredstva obezbediće se iz
zajmova domaćih i međunarodnih komercijalnih i multilateralnih finansijskih institucija i inostranih vlada, kao i iz sredstava
opšte alokacije specijalnih prava vučenja odobrenih Republici Srbiji odlukom Odbora guvernera Međunarodnog monetarnog
fonda o opštoj alokaciji specijalnih prava vučenja, u iznosu od najviše 604.000.000.000 dinara, kroz emitovanje državnih
hartija od vrednosti (državnih zapisa i obveznica na domaćem finansijskom tržištu u domaćoj i stranoj valuti) u iznosu od
najviše 250.000.000.000 dinara, i po potrebi, u zavisnosti od uslova na finansijskom tržištu, i od primanja ostvarenih od
emisije evroobveznica (državnih hartija od vrednosti emitovanih na međunarodnom finansijskom tržištu u domaćoj i stranoj
valuti) u iznosu od najviše 240.000.000.000 dinara kao i iz primanja od prodaje domaće finansijske imovine u iznosu od
najviše 8.000.000.000 dinara.
Primanja navedena u stavu 1. ovog člana, predstavljaju maksimalna sredstva koja se obezbeđuju iz navedenog izvora, stoga
ista predstavljaju potencijalno maksimalno zaduživanje Republike Srbije, u skladu sa uslovima na finansijskom tržištu i
potrebama za finansiranje u toku godine. U slučaju da nije moguće ostvariti primanja po osnovu zaduživanja u planiranoj
proporciji između zajmova i emitovanih državnih hartija od vrednosti na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu, kao i
da je moguće obezbediti bolje uslove finansiranja iz drugih izvora, moguća je promena strukture u okviru datih izvora
finansiranja, uz uslov da se ne pređe ukupan iznos planiranih sredstava za datu namenu u visini od 1.102.000.000.000
dinara.
U slučaju ostvarenja maksimalnih planiranih primanja po osnovu zaduživanja iz stava 1. ovog člana, neophodnih za
finansiranje deficita, otplatu duga i nabavku finansijske imovine, iznos od 202.000.000.000 dinara, predstavljaće pozitivnu
promenu stanja na računu. Sredstva od planiranih primanja se mogu koristiti i za otplatu obaveza koje dospevaju u narednoj
godini.
Za finansiranje budžetskog deficita i otplate dospelih obaveza po osnovu javnog duga, mogu se tokom 2024. godine koristiti
sredstva sa konsolidovanog računa trezora Republike Srbije, do iznosa koji ne ugrožava likvidnost tog računa.
Ukoliko na kraju 2024. godine bude postojala pozajmica sa konsolidovanog računa trezora, u zavisnosti od uslova na
finansijskom tržištu, može se preneti u narednu godinu.
Ukoliko se u toku godine obezbede primanja od privatizacije ili povoljnijih dugoročnih koncesionalnih zajmova,
proporcionalno će se smanjivati drugi kreditni izvori i emisije državnih hartija od vrednosti na domaćem i međunarodnom
finansijskom tržištu iz stava 1. ovog člana.
Član 3
A. U 2024. godini mogu se izdati garancije Republike Srbije do iznosa od 180.960.283.904 dinara (EUR 1.533.561.728), i to:
Red. Iznos Originalna Iznos u
broj u dinarima valuta originalnoj
valuti
1. Akcionarsko društvo za železnički prevoz putnika "Srbija Voz", Beograd - 2.950.000.000 EUR 25.000.000
Rekonstrukcija i modernizacija regionalnih depoa
2. AD "Elektroprivreda Srbije", Beograd - Obnovljivi izvori energije Vetropark Kostolac 3.540.000.000 EUR 30.000.000
1. AD "Elektroprivreda Srbije", Beograd - HES Gornja Drina - HE Buk Bjela 29.500.000.000 EUR 250.000.000
2. "Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat automatizacije srednjenaponske 11.463.903.904 EUR 97.151.728
distributivne mreže
3. Akcionarsko društvo za železnički prevoz robe "Srbija Kargo", Beograd - Program 1.770.000.000 EUR 15.000.000
obnove voznih sredstava
4. AD "Elektroprivreda Srbije", Beograd - Revitalizacija hidroelektrane "Đerdap 2" 25.134.000.000 EUR 213.000.000
8. JP "Srbijagas", Novi Sad - Kapitalne investicije za razvoj distributivne mreže, 27.140.000.000 EUR 230.000.000
uključujući merne stanice kao i rehabilitacija gasovodnog sistema i jačanje
transportnih kapaciteta gasovoda u Republici Srbiji
1. "Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat za pametna brojila 9.440.000.000 EUR 80.000.000
2. "Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Unapređenje distributivne mreže 11.800.000.000 EUR 100.000.000
1. Akcionarsko društvo za železnički prevoz putnika "Srbija Voz", Beograd - Nabavka 10.620.000.000 EUR 90.000.000
novih voznih sredstava i modernizacija postojećeg voznog parka (nabavka novih
lokomotiva, modernizacija postojećih dizel - motornih vozova, nabavka voznih
sredstava za međunarodni putnički saobraćaj)
1. AD "Elektroprivreda Srbije", Beograd - Izgradnja solarne elektrane Klenovnik 15.930.000.000 EUR 135.000.000
B. Republika Srbija u 2024. godini može odobriti projektne i programske zajmove do iznosa od 3.876.274.379.388 dinara
(USD 640.000.000, EUR 31.445.986.266 i RSD 94.000.000.000), i to sa:
I. Svetskom bankom
1. Projekat upravljanja tranzicijom rudarskog sektora za budući razvoj 7.836.500.000 USD 70.000.000
4. DPL zajam za razvojnu politiku zelenog rasta - faza 2 17.912.000.000 USD 160.000.000
5. Dodatno finansiranje Projekta akceleracije inovacija i podsticanja rasta 2.950.000.000 EUR 25.000.000
preduzetništva u Republici Srbiji
8. Projekat podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji 5.900.000.000 EUR 50.000.000
9. Drugi zajam za razvojne politike u oblasti upravljanja rizicima od elementarnih 7.080.000.000 EUR 60.000.000
nepogoda
6. Rekonstrukcija deonica pruge na pruzi Beograd Centar - Rasputnica "G" - 64.900.000.000 EUR 550.000.000
Rakovica-Mladenovac-Lapovo-Niš
8. Projekat rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge (Beograd) - Stara 44.250.000.000 EUR 375.000.000
Pazova - Šid - granica sa Hrvatskom
2. Obnovljivi izvori energije u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji - Faza 1 3.540.000.000 EUR 30.000.000
5. Program za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji - dodatna 2.124.000.000 EUR 18.000.000
sredstva za fazu I i fazu II
5. Projekat stambene obnove posle zemljotresa u Dositejevoj ulici u Kraljevu 601.800.000 EUR 5.100.000
8. Izgradnja novog objekta za potrebe Specijalne zatvorske bolnice u Beogradu 4.720.000.000 EUR 40.000.000
1. Program integrisanog upravljanja čvrstim otpadom, Faze II i III 7.670.000.000 EUR 65.000.000
2. Program vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda u opštinama srednje 8.260.000.000 EUR 70.000.000
veličine u Srbiji, Zeleni gradovi
3. Projekat unapređenja zapošljavanja "Good Jobs for Serbia" 5.900.000.000 EUR 50.000.000
5. Obnovljivi izvori energije: Razvoj tržišta biomase u Republici Srbiji 2.360.000.000 EUR 20.000.000
(komponenta 2)
6. DPL zajam za razvojnu politiku zelenog rasta - faza 2 15.930.000.000 EUR 135.000.000
3. Unapređenje upravljanja javnim finansijama za pružanje usluga i zeleni rast 8.177.400.000 EUR 69.300.000
4. DPL zajam za razvojnu politiku zelenog rasta - faza 2 15.930.000.000 EUR 135.000.000
6. Nacionalni investicioni program modernizacije crpnih stanica za energetski 7.080.000.000 EUR 60.000.000
efikasan sistem odvodnjavanja i navodnjavanja
7. Program finansiranja investicionih projekata za poboljšanje životne sredine, 23.600.000.000 EUR 200.000.000
podsticaj zelene ekonomije, energetske efikasnosti i ulaganja u trajna obrtna
sredstva
Ukupno: 7.276.750.000 USD 65.000.000
79.567.400.000 EUR 674.300.000
2. Finansiranje podrške budžetu Republike Srbije (uključujući, ali ne 413.000.000.000 EUR 3.500.000.000
ograničavajući se na obezbeđivanje sredstava za finansiranje potreba
Republike Srbije od nacionalnog značaja)
3.2. Projekat operatera prenosnog sistema EMS (faza 1) 7.276.750.000 USD 65.000.000
3.3. Finansiranje izgradnje infrastrukture BIO4 Kampusa u Beogradu 7.276.750.000 USD 65.000.000
1. Projekat izgradnje autoputa E-761, deonica Pojate-Preljina (Moravski koridor) 96.760.000.000 EUR 820.000.000
3. Projekat izgradnje linijske infrastrukture za potrebe razvoja nove oblasti u 22.420.000.000 EUR 190.000.000
okviru izgradnje Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pratećim sadržajima na
teritoriji gradske opštine Surčin u Beogradu
7. Projekat izgradnje autoputa, deonica Beograd - Zrenjanin - Novi Sad 165.200.000.000 EUR 1.400.000.000
9. Rekonstrukcija deonica pruge na pruzi Beograd Centar - Rasputnica "G" - 70.800.000.000 EUR 600.000.000
Rakovica-Mladenovac-Lapovo-Niš
10. Projekat izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo, deonica Požega-Kotroman 97.940.000.000 EUR 830.000.000
14. Finansiranje podrške budžetu Republike Srbije (uključujući, ali ne 413.000.000.000 EUR 3.500.000.000
ograničavajući se na obezbeđivanje sredstava za finansiranje potreba
Republike Srbije od nacionalnog značaja)
15. Rekonstrukcija i modernizacija pruge Valjevo-Vrbnica - granica sa Crnom 118.000.000.000 EUR 1.000.000.000
Gorom
16. Projekat izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo, deonica Sremska Rača - 11.800.000.000 EUR 100.000.000
Kuzmin
20. Priprema i izgradnja centra za specijalizovane izložbe sa pratećom 53.100.000.000 EUR 450.000.000
infrastrukturom (EXPO 2027)
22. Izgradnja gasne elektrane u Novom Sadu 350 MW električne energije i 100 44.014.000.000 EUR 373.000.000
MW toplotne energije
23. Izgradnja instituta za onkologiju i radiologiju Srbije sa naučno-istraživačkim 38.704.000.000 EUR 328.000.000
kompleksom
X. Kineskim bankama
2. Projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada sa izgradnjom mosta preko 17.602.650.000 EUR 149.175.000
Dunava i pristupnim saobraćajnicama
4. Izgradnja brze saobraćajnice Bački Breg - Sombor - Kikinda 25.960.000.000 EUR 220.000.000
2. Putna infrastruktura - Izrada dokumentacije za projekat izgradnje tunela kod 1.109.200.000 EUR 9.400.000
Ljubovije i Razvoj transportnih pravaca za prevoz komunalnog otpada na
deponiju "Severna Bačka"
3. Projekat izgradnje autoputa, deonica Beograd - Zrenjanin - Novi Sad 35.400.000.000 EUR 300.000.000
4. Projekat izgradnje tunelske veze od Karađorđeve ulice do Dunavske padine 17.700.000.000 EUR 150.000.000
6. Ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji Severne obilaznice oko 34.000.000.000 RSD 34.000.000.000
Kragujevca
USD 640.000.000
EUR 31.445.986.266
U cilju racionalizacije troškova zaduživanja na predlog Ministarstva finansija, umesto projektnih zajmova Republika Srbija
može emitovati državne hartije od vrednosti na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu za finansiranje projekata do
iznosa navedenih u ovom članu.
U slučaju da nije moguće realizovati zajam sa navedenim zajmodavcem i/ili je moguće obezbediti bolje uslove finansiranja
kod drugih zajmodavaca, moguća je promena zajmodavca za finansiranje projekata do iznosa planiranog zaduživanja
navedenog u ovom članu.
V. Stanje javnog duga Republike Srbije, na dan 31. jul 2023. godine, iznosilo je 4.111.103.937.029 dinara (35.070.317.467
EUR). Projekcije rata glavnice indikativnog su karaktera i date su na osnovu stanja duga na dan 31. jul 2023. godine i ostalih
raspoloživih informacija.
I. DIREKTNE OBAVEZE:
1. Direktne obaveze - unutrašnji dug
Kamatna stopa -
- trogodišnje obveznice -
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
IBRD
G1, G2 = 6M EURIBOR
Kamatna stopa
+ 0,55%, G3=5,81%
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
6M EURIBOR +
Kamatna stopa
promenljiva marža
IDA
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
EIB
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
Kamatna stopa -
3.22 EIB - Autoput E-80 deonica Niš -Merdare faza I 10.708.169 1.255.260.771
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
CEB
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
CEB - Zatvorski objekti u Kruševcu i Sremskoj
5.19 0 0
Mitrovici
Kamatna stopa -
Kamatna stopa -
2,50% + 0,50%
Kamatna stopa
administrativni troškovi
49.809.357 EUR
42.318.053 USD
456.508 GBP
9.686.000 CHF
Rata glavnice za 2024. god.
635.518.433 JPY
5.036.276 DKK
3.178.405 SEK
5.091.992 NOK
Kamatna stopa za
Kamatna stopa
alokacije MMF-a
Kamatna stopa za
Kamatna stopa
alokacije MMF-a
Interpolirana kotirana
Kamatna stopa
stopa + 0,50%
Interpolirana kotirana
Kamatna stopa
stopa + 0,55%
Interpolirana kotirana
Kamatna stopa
stopa + 1,75%
Interpolirana kotirana
Kamatna stopa
stopa + 1,00%
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
Kamatna stopa
1.25 OTP banka Srbija a.d. Novi Sad - JP "Srbijagas" 6.363.636 745.974.727
1.26 OTP banka Srbija a.d. Novi Sad - JP "Srbijagas" 25.454.545 2.983.898.907
referentna kamatna
Kamatna stopa
stopa NBS + 4,00%
1.34 OTP banka Srbija a.d. Novi Sad - JP "Srbijagas" 40.000.000 4.688.984.000
EIB
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
fiksna/varijabilna po
Kamatna stopa
tranšama
2 Ukupno 430.549.690 50.471.015.265
KfW
Ostali kreditori
Vlada Poljske - AD "Elektroprivreda Srbije" -
4.1 206.023 24.151.003
Obnova elektroprivrede Srbije
0,75 % troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
0,75% troškovi
Kamatna stopa
servisiranja
Kamatna stopa -
3,00 % + 0,50%
Kamatna stopa
administrativni troškovi
Član 4
Sredstva za sufinansiranje i predfinansiranje projekata u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć Evropske unije u 2024.
godini utvrđena su u Posebnom delu ovog zakona i odnose se na sledeće projekte:
sufinansiranje/ Sredstva
IPA godina Naziv projekta Naziv korisnika
predfinansiranje Evropske unije
MINISTARSTVO ZA
IPA 2014 - Pomoć pristupanju EU 3.131.000 31.314.000
EVROPSKE INTEGRACIJE
MINISTARSTVO ZA RAD,
IPA 2014 ZAPOŠLJAVANJE, BORAČKA I 1.875.000 16.871.000
IPA 2014 - Sektor podrške zapošljavanju mladih i SOCIJALNA PITANJA
aktivnoj inkluziji
MINISTARSTVO TURIZMA I
1.875.000 16.871.000
OMLADINE
MINISTARSTVO
GRAĐEVINARSTVA,
IPA 2015 IPA 2015 Saobraćaj 1.526.299.000 3.219.736.000
SAOBRAĆAJA I
INFRASTRUKTURE
MINISTARSTVO RUDARSTVA
IPA 2017 - Podrška evropskim integracijama 0 4.140.000
I ENERGETIKE
IPA 2017
MINISTARSTVO ZAŠTITE
250.792.000 422.405.000
ŽIVOTNE SREDINE
IPA 2017 - Sektor zaštite životne sredine
REPUBLIČKA DIREKCIJA ZA
574.241.000 477.234.000
VODE
MINISTARSTVO
IPA 2018 - Jačanje zaštite potrošača u Republici
UNUTRAŠNJE I SPOLJNE 0 4.151.000
Srbiji kao odgovor na nove izazove na tržištu
TRGOVINE
MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE,
0 33.546.000
ŠUMARSTVA I
VODOPRIVREDE
IPA 2018 - Demokratija i upravljanje
MINISTARSTVO DRŽAVNE
UPRAVE I LOKALNE 0 778.000
SAMOUPRAVE
IPA 2018
MINISTARSTVO NAUKE,
IPA 2018 - Konkurentnost TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I 69.931.000 209.793.000
INOVACIJA
REPUBLIČKI ZAVOD ZA
IPA 2018 - Nacionalni program 12.000.000 108.801.000
STATISTIKU
MINISTARSTVO ZAŠTITE
IPA 2018 - Sektor zaštite životne sredine 653.765.000 1.711.211.000
ŽIVOTNE SREDINE
MINISTARSTVO RUDARSTVA
IPA 2020 - I deo Demokratija i upravljanje 0 89.026.000
I ENERGETIKE
MINISTARSTVO
GRAĐEVINARSTVA,
44.495.000 84.585.000
SAOBRAĆAJA I
INFRASTRUKTURE
IPA 2020 - Demokratija i upravljanje
MINISTARSTVO
IPA 2020 0 114.414.000
UNUTRAŠNJIH POSLOVA
REPUBLIČKA DIREKCIJA ZA
66.101.000 103.923.000
VODE
IPA 2020 - Životna sredina i klima
MINISTARSTVO ZAŠTITE
0 839.928.000
ŽIVOTNE SREDINE
MINISTARSTVO ZA RAD,
IPA 2020 - Modernizacija sistema socijalne zaštite ZAPOŠLJAVANJE, BORAČKA I 0 540.668.000
SOCIJALNA PITANJA
MINISTARSTVO ZA RAD,
IPA 2020 - Podrška sprovođenju mera aktivne
ZAPOŠLJAVANJE, BORAČKA I 66.101.000 222.064.000
politike zapošljavanja
SOCIJALNA PITANJA
MINISTARSTVO
IPA 2020 - Podrška EU integracijama - nealocirana GRAĐEVINARSTVA,
0 58.459.000
sredstva SAOBRAĆAJA I
INFRASTRUKTURE
REPUBLIČKI ZAVOD ZA
IPA 2022 nacionalni program 0 355.140.000
STATISTIKU
IPA 2022
MINISTARSTVO ZA RAD,
IPA 2022 - Usklađivanje radnog zakonodavstva i
ZAPOŠLJAVANJE, BORAČKA I 0 118.200.000
učešće u EURESU-u
SOCIJALNA PITANJA
MINISTARSTVO ZA
Transnacionalni program Dunav - tehnička pomoć 20.062.000 9.820.000
EVROPSKE INTEGRACIJE
MINISTARSTVO
GRAĐEVINARSTVA,
Transnacionalni program Dunav 2014-2020 6.300.000 0
SAOBRAĆAJA I
INFRASTRUKTURE
MINISTARSTVO NAUKE,
TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I 3.416.700.000 0
INOVACIJA
Član 5
Pregled planiranih kapitalnih izdataka budžetskih korisnika za tekuću i naredne dve budžetske godine:
Razdeo Glava Naziv organizacije Program Projekat Naziv projekta 2024 2025 2026
Podizanje kapaciteta
Sektora za vanredne
5007 1.299.994.000 4.805.000 0
situacije nabavkom vozila
različite namene
Povećanje informatičkih
kapaciteta za obavljanje
5008 poslovnih procesa u 70.000.000 0 0
Ministarstvu unutrašnjih
poslova - faza II
Nabavka naoružanja,
oružne opreme, tehničke,
komunikacione i zaštitne
5011 opreme za potrebe 500.000.000 0 0
organizacionih jedinica
Ministarstva unutrašnjih
poslova
Izgradnja, rekonstrukcija i
sanacija objekata radi
5012 unapređenja kapaciteta za 439.889.000 200.000.000 0
MINISTARSTVO
realizaciju obuka u
15 UNUTRAŠNJIH
nastavnom centru "Makiš"
POSLOVA
Jačanje informatičko-
1408 komunikacionih i analitičkih
5015 424.889.000 0 0
kapaciteta Uprave
kriminalističke policije
Podizanje operativnih
kapaciteta posebnih i
5016 specijalne jedinice 139.200.000 400.000.000 600.000.000
Ministarstva unutrašnjih
poslova - faza II
Unapređenje informacione
5017 bezbednosti i Data centra 144.960.000 0 0
MUP
Unapređenje kapaciteta za
5019 realizaciju obuka u Centru 399.511.000 1.000.000.000 1.000.000.000
za policijsku obuku
Izgradnja, dogradnja,
rekonstrukcija, adaptacija i
sanacija objekata radi
5020 stvaranja i poboljšanja 400.000.000 3.600.000.000 3.600.000.000
uslova za rad policijskih i
ostalih službenika
Ministarstva
Nabavka opreme za potrebe
organizacionih jedinica
5021 100.000.000 900.000.000 900.000.000
Ministarstva unutrašnjih
poslova
Nabavka, remont i
modernizacija vozila za
5019 potrebe organizacionih 249.999.000 0 0
jedinica Ministarstva
unutrašnjih poslova
1409
Izgradnja, rekonstrukcija i
adaptacija objekata za
5021 potrebe organizacionih 1.323.135.000 0 0
jedinica Ministarstva
unutrašnjih poslova
Izgradnja Nacionalnog
5073 fudbalskog stadiona sa 13.000.000.000 13.000.000.000 13.000.000.000
0702 pratećim sadržajima
Centralni informacioni
sistem za obračun primanja
5014 1.798.885.000 968.767.000 900.819.000
zaposlenih u javnom
sektoru - ISKRA
Integrisani komunikacioni
5015 134.500.000 68.500.000 78.000.000
sistem
MINISTARSTVO
FINANSIJA Centralizovana platforma za
5017 elektronske fakture pravnih 1.195.001.000 416.500.000 817.000.000
lica i preduzetnika
2301
Dokument menadžment
5018 18.000.000 18.000.000 0
sistem
Nadogradnja sistema za
16 5020 konsolidaciju podataka i 453.000.000 453.000.000 453.000.000
poslovno izveštavanje
Nadogradnja sistema za
5022 upravljanje sredstvima 192.000.000 0 0
pretpristupne pomoći EU
Informacioni sistem E-
5028 825.000.000 0 91.000.000
akcize
Izgradnja kompleksa
5008 carinske ispostave pri GP 243.100.000 445.200.000 193.800.000
UPRAVA CARINA 2303
Gradina
16.01
Obezbeđenje razvoja
5013 jedinstvenog informacionog 69.600.000 0 0
sistema carinske službe
Unapređenje automatizacije
5005 472.000.000 636.000.000 621.000.000
poslovnih procesa
Jedinstveni informacioni
5019 sistem za budžetsko 437.000.000 1.000.000 0
računovodstvo
Objedinjeni računovodstveni
informacioni sistem
5026 50.000.000 56.000.000 61.000.000
korisnika budžetskih
sredstava - ORIS
Portal za administraciju
5027 korisničkih naloga 24.000.000 11.000.000 21.000.000
(IAM&SSO)
Pribavljanje objekata u
DIPLOMATSKO-
17 5004 svojinu Republike Srbije za 200.424.000 200.424.000 200.424.000
KONZULARNA 0302
potrebe DKP-a
17.01 PREDSTAVNIŠTVA
Informaciono-komunikacioni
5005 sistem kriptozaštite MSP i 339.000.000 390.000.000 300.000.000
DKP Republike Srbije
Opremanje NVO po
5008 7.567.308.000 4.445.165.000 4.445.165.000
tripartitnom sporazumu
Transportna i vojnopolicijska
5009 490.000.000 0 0
sredstva Vojske Srbije
MINISTARSTVO
19 1703 Opremanje VMA
ODBRANE 5010 700.000.000 0 0
medicinskom opremom
Izgradnja, rekonstrukcija i
kapitalno održavanje
5011 800.000.000 0 0
objekata za smeštaj NVO i
osoblja MO i VS
Informatička i
5012 telekomunikaciona oprema 500.000.000 0 0
MO i VS
Unapređenje informacione
5013 bezbednosti i sajber 246.480.000 262.540.000 429.780.000
odbrane u MO i VS
Izgradnja objekata i
5014 177.220.000 177.220.000 177.220.000
infrastrukture za KoV
Izgradnja objekata i
5015 244.000.000 244.000.000 244.000.000
infrastrukture za RViPVO
Izgradnja objekata i
5016 infrastrukture za VS u 15.000.000 15.000.000 15.000.000
Pančevu
Izgradnja objekata i
5017 infrastrukture za VS u 9.000.000 9.000.000 9.000.000
Priboju
Izgradnja objekata i
5018 145.000.000 145.000.000 145.000.000
infrastrukture za VS u Nišu
MINISTARSTVO
DRŽAVNE UPRAVE I
0608 5001 Partnerstvo za lokalni razvoj 116.785.000 0 0
LOKALNE
SAMOUPRAVE
20
MINISTARSTVO DRŽAVNE UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE 116.785.000 0 0
Izgradnja beogradske
obilaznice na autoputu E-
70/E-75, deonica: Most
5019 2.800.000.000 0 0
preko reke Save kod
Ostružnice-Bubanj Potok
(sektori 4, 5 i 6)
Rehabilitacija puteva i
5023 unapređenje bezbednosti 1.900.542.000 1.148.082.000 1.151.605.000
saobraćaja
Rekonstrukcija železničke
5027 7.727.830.000 7.457.133.000 5.957.133.000
pruge Niš-Dimitrovgrad
Rekonstrukcija mosta na
5030 graničnom prelazu - Karakaj 151.200.000 134.400.000 134.400.000
(Zvornik)
Rekonstrukcija mosta na
5032 170.960.000 152.020.000 152.020.000
graničnom prelazu - Šepak
Rekonstrukcija mosta na
5033 graničnom prelazu - Skelani 134.000.000 299.750.000 299.750.000
(Bajina Bašta)
Implementacija sistema
hidro-meteo stanica i
5039 188.650.000 205.000.000 139.964.000
sistema nadzora klirensa
mostova
Izgradnja saobraćajnice
5045 14.710.000.000 18.100.000.000 2.960.000.000
Ruma-Šabac-Loznica
Realizacija projekata
5046 5.584.543.000 2.625.367.000 0
železničke infrastrukture
Hidrotehnički i bagerski
radovi na kritičnim
5051 268.024.000 416.813.000 420.700.000
sektorima za plovidbu na
reci Savi
Izgradnja postrojenja za
5052 prečišćavanje vode za piće 180.000.000 0 0
u Kikindi
Unapređenje uslova za
prevođenje brodova u okviru
5054 103.680.000 1.533.000.000 2.711.600.000
brane na Tisi kod Novog
Bečeja
Adaptacija brodske
5059 prevodnice u sastavu HEPS 1.729.022.000 10.468.000 17.057.000
"Đerdap 2"
Rekonstrukcija i dogradnja
5061 400.000.000 0 0
graničnog prelaza Horgoš
Izgradnja brze
5066 saobraćajnice, deonica: 6.400.000.000 100.000.000 0
Iverak-Lajkovac
Projekat izgradnje
5069 2.900.000.000 5.574.688.000 3.356.524.000
obilaznica i tunela
Projekat izgradnje
komunalne (kanalizacione)
infrastrukture i infrastrukture
5070 12.515.332.000 13.082.220.000 14.317.624.000
za odlaganje komunalnog
čvrstog otpada u Republici
Srbiji
Projekat sakupljanja i
prečišćavanja otpadnih
5071 voda Centralnog 3.000.000.000 8.600.000.000 8.600.000.000
kanalizacionog sistema
Grada Beograda
Izgradnja beogradskog
5072 6.300.000.000 31.133.544.000 110.467.588.000
metroa
Izgradnja severne
5074 5.300.000.000 8.500.000.000 6.500.000.000
obilaznice oko Kragujevca
Modernizacija železničkog
5078 1.034.064.000 1.157.125.000 1.629.846.000
sektora u Srbiji
Rešavanje smeštajno-
5009 tehničkih uslova 110.000.000 0 0
pravosudnih organa u Nišu
Unapređenje smeštajno-
MINISTARSTVO 5010 tehničkih uslova rada 200.000.000 200.000.000 200.000.000
1602
PRAVDE pravosudnih organa
Rekonstrukcija zgrade
5030 trećeg osnovnog suda u 450.000.000 560.000.000 0
Beogradu
Rekonstrukcija i adaptacija
5032 objekta Privrednog suda u 230.000.000 0 0
Somboru
Izrada projektno-tehničkih
dokumentacija za nove
5001 48.500.000 60.000.000 60.000.000
objekte i objekte koje treba
rekonstruisati
Adaptacija pritvoreničkih
5003 blokova u Okružnom 101.000.000 105.000.000 105.000.000
zatvoru Beograd
Rekonstrukcija smeštajnih
23 kapaciteta po zavodima u
5008 55.900.000 83.000.000 83.000.000
okviru Uprave za izvršenje
krivičnih sankcija
Radovi na rekonstrukciji i
5011 izgradnji objekata u okviru 20.500.000 103.000.000 133.500.000
KPZ u Sremskoj Mitrovici
Izgradnja smeštajnih
5014 52.000.000 0 0
kapaciteta zatvorenog tipa
Nabavka opreme za
5003 500.000.000 500.000.000 500.000.000
sakupljanje i reciklažu
MINISTARSTVO
ZAŠTITE ŽIVOTNE 0406 Izgradnja sistema za
SREDINE postrojenje za prečišćavanje
5004 187.000.000 0 0
25 otpadnih voda u Zubinom
Potoku
Rekonstrukcija
MINISTARSTVO
1807 5001 Univerzitetskog kliničkog 175.000.000 0 0
ZDRAVLJA
centra Srbije, Beograd
27
MINISTARSTVO ZDRAVLJA 175.000.000 0 0
Izgradnja rezervoara u
UPRAVA ZA REZERVE
2403 5001 skladištu derivata nafte u 350.070.000 0 0
ENERGENATA
28.01 Smederevu
28
UPRAVA ZA REZERVE ENERGENATA 350.070.000 0 0
Istraživanje, zaštita i
5004 prezentacija arheološkog 60.000.000 0 0
nalazišta Belo brdo u Vinči
USTANOVE KULTURE 1202
Konzervacija, restauracija i
29.01 prezentacija arheološkog
29 5006 143.500.000 166.650.000 0
nalazišta "Caričin grad" u
opštini Lebane
Izrada i implementacija
informacionog sistema za
MINISTARSTVO ZA 5001 podršku poslovnim 180.300.000 384.500.000 384.500.000
RAD, ZAPOŠLJAVANJE, procesima u sprovođenju
0902
BORAČKA I SOCIJALNA socijalne zaštite - SOZIS
PITANJA
Digitalizacija turističke
5004 80.176.000 80.176.000 0
ponude Srbije
Izgradnja i unapređenje
MINISTARSTVO kapaciteta MIT, nacionalnog
INFORMISANJA I 0703 CERT-a RS i CERT-a
TELEKOMUNIKACIJA republičkih organa radi
5005 100.000.000 100.000.000 100.000.000
38 prevencije i brzog
reagovanja na incidente u
oblasti informacione
bezbednosti
Izgradnja, opremanje
REPUBLIČKI
objekata radarskih centara
HIDROMETEOROLOŠKI 0108 5002 86.000.000 60.000.000 60.000.000
Valjevo, Užice, Petrovac,
44 ZAVOD
Bešnjaja, Kruševac
Održavanje softverskih
5001 1.340.000.000 1.440.000.000 1.440.000.000
licenci
Implementacija elektronskih
registara organa i
5003 organizacija javne uprave i 1.630.000.000 2.120.000.000 1.800.000.000
ljudskih resursa u sistemu
javne uprave
Implementacija "Oracle"
5005 940.000.000 940.000.000 940.000.000
tehnologije
Jedinstvena informaciona
5014 komunikaciona mreža e 450.000.000 400.000.000 400.000.000
Uprave
Kreativno
5018 inovativni/multifunkcionalni 2.550.000.000 2.400.000.000 700.000.000
centar "Ložionica"
Inovacioni distrikt
5019 230.000.000 1.000.000.000 1.950.000.000
Kragujevac
Član 7
Budžetu Autonomne pokrajine Vojvodine pripada:
- deo prihoda od poreza na dohodak građana - poreza na zarade, u visini od 18,0% od iznosa ostvarenog na teritoriji
Autonomne pokrajine Vojvodine;
- deo prihoda od poreza na dobit pravnih lica, u visini od 42,7% od iznosa ostvarenog na teritoriji Autonomne pokrajine
Vojvodine.
Budžetu Autonomne pokrajine Vojvodine obezbeđuju se transferi iz budžeta Republike Srbije, i to:
- transferi za poverene poslove u skladu sa zakonom kojim se utvrđuju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine;
- namenski transferi za finansiranje rashoda za zaposlene u obrazovanju na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, u
iznosima utvrđenim ovim zakonom;
- namenski i nenamenski transferi jedinicama lokalne samouprave na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, u skladu sa
Zakonom o finansiranju lokalne samouprave;
- namenski kapitalni transferi za projekte koje utvrdi Vlada.
Sredstva za plate za zaposlene u obrazovanju na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine iz stava 2. alineja druga ovog
člana isplaćuju se u visini i po dinamici koju utvrđuje Vlada.
Budžet Autonomne pokrajine Vojvodine isplaćuje plate iz stava 2. alineja druga ovog člana narednog dana od dana prijema
sredstava za ove namene na račun.
ZAKON
O DIVLJAČI I LOVSTVU
("Sl. glasnik RS", br. 18/2010, 95/2018 - dr. zakon i 92/2023 - dr. zakon)
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuje se: zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija divljači u lovištu; zaštita, očuvanje i
unapređivanje staništa divljači; zaštita, uređivanje i održavanje lovišta i druga pitanja od značaja za divljač i lovstvo.
Divljač je prirodno bogatstvo i imovina Republike Srbije koja se koristi pod uslovima i na način predviđen ovim zakonom.
Cilj zakona
Član 2
Cilj ovog zakona je obezbeđivanje održivog gazdovanja populacijama divljači i njihovih staništa na način i u obimu kojim se
trajno održava i unapređuje vitalnost populacija divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznovrsnost, čime se
postiže ispunjavanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih funkcija lovstva.
Opšti interes
Član 3
Korišćenje, upravljanje, zaštita i unapređivanje populacija divljači i njihovih staništa jeste delatnost od opšteg interesa.
Opšti interes u obavljanju delatnosti iz stava 1. ovog člana obezbeđuje se:
1) donošenjem Strategije razvoja lovstva Republike Srbije (u daljem tekstu: Strategija);
2) donošenjem planskih dokumenata u lovstvu;
3) stalnim monitoringom populacija divljači i njihovih staništa;
4) obezbeđivanjem sredstava za zaštitu, očuvanje i unapređivanje populacija divljači i njihovih staništa i druge namene od
značaja za razvoj lovstva;
5) obezbeđivanjem sredstava za formiranje i održavanje informacionog sistema o populacijama divljači i njihovim staništima;
6) obezbeđivanjem podrške korisnicima lovišta;
7) istraživačko-razvojnim radom u oblasti lovstva;
8) promocijom lovstva;
9) nadzorom nad primenom propisa u oblasti lovstva;
10) obavljanjem i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Značenje izraza
Član 4
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1) alohtona vrsta divljači je vrsta divljači koja se nalazi na području koje je izvan njenog prirodnog rasprostranjenja (areala),
kao posledica namernog ili nenamernog unošenja;
2) autohtona vrsta divljači je vrsta divljači koja se nalazi u prirodi u određenom prostoru u okviru svog poznatog prirodnog
rasprostranjenja;
3) biološka raznovrsnost (biodiverzitet) je raznovrsnost i promenljivost (varijabilnost) bioloških oblika, pojava i procesa u
okviru živih organizama i ekoloških kompleksa čiji su oni deo, kao odgovor evolucije na promenljivost ekoloških faktora i
uključuje raznovrsnost u okviru vrsta (genotipova), između vrsta i ekosistema;
4) gazdovanje lovištem je skup mera za zaštitu, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija divljači u lovištu,
zaštitu, očuvanje i unapređivanje staništa divljači i zaštitu, uređivanje i održavanje lovišta;
5) gajenje divljači je preduzimanje mera radi postizanja, održavanja i obnavljanja broja i kvaliteta divljači prema prirodnim i
drugim mogućnostima staništa;
6) dozvola za lov krupne divljači je isprava kojom se lovcu dozvoljava da lovi krupnu divljač;
7) dozvola za lov sitne divljači je isprava kojom se grupi lovaca dozvoljava da lovi sitnu divljač;
8) divljač je zakonom određena vrsta divljih sisara i ptica;
9) zaštita divljači je preduzimanje mera koje obezbeđuju uslove za opstanak i razvoj populacije određene vrste divljači, kao i
njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja;
10) korisnik lovišta je jedno pravno lice kome je dato pravo na gazdovanje lovištem;
11) korišćenje divljači je preduzimanje mera u cilju dobijanja određene materijalne ili opšte koristi od divljači i njenih delova;
12) lovac je fizičko lice koje je steklo lovnu kartu za tekuću lovnu godinu, ispunjava uslove iz propisa kojima se reguliše
oružje i municija i osposobljeno je za lov divljači;
13) lovački psi su psi svih rasa koji se, prema kriterijumima kinološke organizacije u Republici Srbiji članice Međunarodne
kinološke federacije (F.C.I), upotrebljavaju u lovu;
14) lov divljači je aktivnost lovaca u traženju, posmatranju, praćenju, dozivanju i čekanju divljači radi odstrela, odstrel divljači,
hvatanje žive divljači, kao i sakupljanje divljači ili njenih delova;
15) lovački savez - Lovački savez Srbije, Lovački savez Vojvodine i Lovački savez Kosova i Metohije osnovani radi
ostvarivanja ciljeva iz oblasti lovstva;
16) lovište je zaokružena prirodna celina u kojoj postoje uslovi za trajnu zaštitu, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje
populacija divljači;
17) lovište posebne namene je lovište namenjeno za sprovođenje posebnih mera gazdovanja radi očuvanja i usmeravanja
razvoja populacije divljači i njenih staništa;
18) lovna godina je period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta sledeće godine;
19) lovna karta je isprava kojom lovac stiče pojedinačno pravo na lov na teritoriji Republike Srbije, u periodu za koji je izdata,
a koji nije duži od jedne lovne godine;
20) lovna površina je površina u lovištu na kojoj je moguće u potpunosti i na najcelishodniji način sprovoditi mere gajenja,
zaštite, lova i korišćenja divljači;
21) lovni revir je deo lovišta određen lovnom osnovom lovišta radi bolje organizacije gazdovanja lovištem;
22) lovno područje je prostorno zaokružena geografska i prirodna celina koja se ustanovljava radi sprovođenja jedinstvene
lovne politike, dugoročnog racionalnog gazdovanja populacijama određenih vrsta divljači i efikasnog preduzimanja
odgovarajućih mera u lovištima;
23) lovostajem zaštićene vrste divljači su zaštićene vrste divljači;
24) matični fond je brojnost populacije određene vrste divljači utvrđena na početku lovne godine;
25) monitoring populacija divljači i njihovih staništa je sistem stalnog praćenja i analize ukupnog stanja populacija divljači i
njihovih staništa, a posebno vitalnosti i zdravstvenog stanja populacija divljači i biološke raznovrsnosti radi preduzimanja
mera prevencije i zaštite;
26) ograđeni teren za obuku pasa je ograđeni deo lovišta određen lovnom osnovom lovišta na kojem se izvodi obuka
lovačkih pasa radi usavršavanja i ispitivanja urođenih osobina;
27) ograđeno lovište ili ograđeni deo lovišta je površina zemljišta, voda i šuma ograđena prirodnim ili veštačkim preprekama
koje onemogućavaju, odnosno umanjuju mogućnost da divljač napusti tu površinu;
28) održivo gazdovanje je gazdovanje populacijama divljači na način i u obimu koji ne vodi ka dugoročnom smanjenju
brojnosti, genetičke raznovrsnosti i areala njihovih populacija, održavajući njihov potencijal radi zadovoljenja potreba i težnji
sadašnjih i budućih generacija;
29) opšte pravo na lov je pravo korisnika lovišta stečeno u postupku davanja prava na gazdovanje lovištem;
30) optimalni fond je optimalna brojnost populacije određene vrste divljači dobijena na osnovu utvrđenog boniteta lovišta;
31) otvoreno lovište je lovište u kome je moguća nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači;
32) oštećena jedinka divljači je jedinka koja zbog trajnog fizičkog oštećenja ili držanja u zatočeništvu, usled kojeg je izgubila
osobine divljači iz prirode i sposobnost da se snađe i održi u prirodnom staništu, nema status lovne vrste divljači;
33) park divljači je ograđena površina u kojoj se vrši gajenje i zaštita divljači radi sprovođenja istraživanja, obrazovanja i
razvoja turizma, kao i trajnog zbrinjavanja oštećenih jedinki divljači, a u kojoj nije dozvoljen lov divljači;
34) površine van lovišta su površine užeg područja gradova u Republici Srbiji bez prigradskih naselja i autoput;
35) pojedinačno pravo na lov je pravo lovca na lov koje je stečeno dobijanjem lovne karte;
36) poligon za lov divljači je posebno uređena lovna površina u lovištu utvrđena lovnom osnovom lovišta namenjena za lov
sitne divljači iz veštačke proizvodnje;
37) promet ulovljene divljači i trofeja divljači je skup svih radnji od pomeranja ulovljene i propisno obeležene divljači sa mesta
odstrela do isporučivanja krajnjem korisniku;
38) sanitarni odstrel divljači je odstrel povređene, odnosno bolesne divljači i odstrel kod sumnje na pojavu, sprečavanja
pojave, širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja;
39) sokolarenje je način lova divljači sokolima ili drugim pticama grabljivicama u lovištima gde je takav lov predviđen lovnom
osnovom;
40) trajno zaštićene vrste divljači su strogo zaštićene vrste divljači;
41) trofeji divljači su rogovlje svih vrsta jelena i srndaća, rogovi muflona, divojarca i divokoze, zubi (kljove) divljeg vepra,
lobanja i krzno medveda, vuka, risa, divlje mačke i šakala, lobanja lisice, jazavca i rakunolikog psa, preparirana divljač i njeni
preparirani delovi;
42) uzgajalište divljači je ograđeni deo lovišta namenjen intenzivnom gajenju divljači za potrebe naseljavanja i povećanja
brojnosti u lovištima;
43) uzgajalište divljači posebne namene je ograđeni deo lovišta radi gajenja divljači, očuvanja i poboljšanja genotipova i
fenotipova određenih vrsta divljači;
44) farma divljači je ograđena površina za gajenje određenih vrsta divljači isključivo radi proizvodnje mesa divljači.
II ORGANIZACIJA LOVSTVA
Nadležnost za poslove lovstva
Član 5
Ministarstvo nadležno za poslove lovstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) nadležno je za lovstvo na teritoriji Republike Srbije.
Autonomna pokrajina nadležna je za poslove lovstva od pokrajinskog značaja na teritoriji autonomne pokrajine.
Član 6
Autonomna pokrajina, preko svojih organa, u skladu sa ovim zakonom, na teritoriji autonomne pokrajine:
1) ustanovljava lovišta u lovnim područjima;
2) ustanovljava lovište na zahtev jednog pravnog lica koje je vlasnik površine zemljišta i ispunjava uslove iz ovog zakona;
3) daje saglasnost na ograđivanje lovišta;
4) daje pravo na gazdovanje lovištem jednom korisniku lovišta koji ispunjava uslove iz ovog zakona;
5) donosi program razvoja lovnog područja za lovna područja;
6) daje saglasnost na lovnu osnovu za gazdovanje lovištem (u daljem tekstu: lovna osnova), program gazdovanja za
ograđeni deo lovišta i program naseljavanja divljači;
7) u skladu sa Strategijom i programima razvoja lovnih područja bliže uređuje kriterijume za utvrđivanje broja lovnih karata
koje se distribuiraju po pojedinim lovištima u okviru lovnog područja;
8) obezbeđuje podsticajna sredstva za unapređenje zaštite i gajenja divljači od pokrajinskog značaja u skladu sa svojim
aktima i vrši raspodelu tih sredstava;
9) obezbeđuje sredstva za nadoknadu štete koju van lovišta prouzrokuje lovostajem zaštićena divljač;
10) daje saglasnost da se može loviti lovostajem zaštićena divljač koja se nalazi na nelovnim površinama, odnosno
površinama van lovišta;
11) vrši inspekcijski nadzor nad primenom odredaba ovog zakona u lovištima preko lovnog inspektora.
Poslovi iz stava 1. ovog člana vrše se kao povereni.
Član 7
Javna preduzeća registrovana za obavljanje delatnosti iz člana 3. stav 1. ovog zakona (u daljem tekstu: javna preduzeća), u
skladu sa ovim zakonom, obavljaju poslove:
1) čuvanja, zaštite i gajenja divljači do okončanja ponovljenog postupka dodele prava na gazdovanje lovištem, u slučaju kada
se ne izvrši davanje prava na gazdovanje lovištem putem javnog oglasa;
2) čuvanja, zaštite i gajenja divljači do okončanja ponovljenog postupka dodele prava na gazdovanje lovištem novom
korisniku, u slučaju raskida ugovora;
3) prikupljanja i obrade podataka za lovišta posebne namene na teritoriji Republike Srbije koji se vode u Katastru lovišta i
Centralnoj bazi podataka;
4) distribucije lovnih karata za lovišta posebne namene na teritoriji Republike Srbije.
Privredna društva registrovana za obavljanje delatnosti iz člana 3. stav 1. ovog zakona (u daljem tekstu: privredna društva), u
skladu sa ovim zakonom, obavljaju poslove:
1) prikupljanja i obrade podataka za lovišta na teritoriji Republike Srbije koji se vode u Katastru lovišta i Centralnoj bazi
podataka, osim za lovišta posebne namene;
2) distribucije lovnih karata korisnicima lovišta na teritoriji Republike Srbije, osim za lovišta posebne namene.
Poslovi iz st. 1. i 2. ovog člana vrše se kao povereni.
Za obavljanje poslova iz st. 1. i 2. ovog člana sredstva se obezbeđuju iz Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike
Srbije, a na teritoriji autonomne pokrajine iz budžetskog fonda za razvoj lovstva autonomne pokrajine.
Član 8
Lovački savez, član Međunarodnog saveta za lovstvo i zaštitu divljači (u daljem tekstu: CIC) obavlja sledeće poslove:
1) obrazuje komisiju za polaganje ispita za ocenjivanje trofeja divljači i izdaje uverenje o položenom ispitu za ocenjivanje
trofeja divljači;
2) stara se o trofejima divljači čija je vrednost izražena u CIC poenima veća od trofejne vrednosti nacionalnog prvaka;
3) obrazuje Nacionalnu komisiju za izložbe i trofeje koja potvrđuje trofeje divljači ocenjene najvišim ocenama, sastavlja listu
trofejnih vrednosti nacionalnih prvaka i rešava o prigovoru na akt za ocenu trofeja divljači koju je dala komisija korisnika
lovišta.
Lovački savez obrazuje komisiju za polaganje lovačkog ispita i izdaje uverenje o položenom lovačkom ispitu, izdaje članske
karte svojim članovima i zastupa ih u zemlji i inostranstvu, pruža stručnu pomoć svojim članovima i izdaje lovačke časopise i
drugu lovačku literaturu.
Poslovi iz stava 1. ovog člana, obrazovanje komisije za polaganje lovačkog ispita i izdavanje uverenja o položenom lovačkom
ispitu vrše se kao povereni poslovi.
Javna preduzeća, privredna društva i lovački savez dužni su da sarađuju u svim zajedničkim pitanjima iz oblasti lovstva i da
jedni drugima dostavljaju podatke i obaveštenja potrebna za rad.
Član 9
Radi ostvarivanja i zaštite prava i interesa lovnih radnika i unapređivanja lovstva u skladu sa održivim gazdovanjem
populacijama divljači, opštim interesom i opšteprihvaćenim međunarodnim standardima u lovstvu osniva se Lovačka komora
(u daljem tekstu: Komora), kao profesionalna organizacija, sa pravima i obavezama utvrđenim ovim zakonom i statutom
Komore.
Komora ima svojstvo pravnog lica koje stiče registracijom u Registar privrednih subjekata, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija privrednih subjekata.
Sedište Komore je u Beogradu.
Za osnivanje i početak rada Komore sredstva se obezbeđuju u budžetu Republike Srbije.
Sastav Komore
Član 10
Član Komore može biti lice sa najmanje srednjim obrazovanjem koje je u toku školovanja položilo predmet iz oblasti lovstva.
Članstvo u Komori je obavezno za lica koja obavljaju poslove izrade planskih dokumenata u lovstvu, stručnih poslova
gazdovanja lovištem i poslova lovočuvarske službe.
Poslovi Komore
Član 11
Komora obavlja sledeće poslove:
1) utvrđuje prava i dužnosti članova Komore i donosi kodeks profesionalne etike;
2) vrši upis i vodi evidenciju svih članova Komore;
3) izdaje i oduzima licence i o tome vodi evidenciju;
4) vrši vanrednu proveru kvaliteta stručnog rada imaoca licence;
5) predlaže ministru nadležnom za poslove lovstva (u daljem tekstu: ministar) visinu naknade za korišćenje lovostajem
zaštićenih vrsta divljači i visinu naknade za lovnu kartu;
6) posreduje u sporovima između članova Komore i između članova Komore i korisnika njihovih usluga;
7) vodi evidenciju izrečenih disciplinskih mera članovima Komore;
8) utvrđuje visinu članarine za članove Komore;
9) izdaje legitimaciju i identifikacioni broj članu Komore koji ima licencu;
10) obavlja i druge poslove predviđene statutom Komore.
Poslovi iz stava 1. tač. 3), 4) i 5) ovog člana vrše se kao povereni.
Organizacija i način obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje statutom i opštim aktima Komore.
Na statut i opšte akte Komore saglasnost daje Ministarstvo.
Organi Komore
Član 12
Organi Komore su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, organ Komore koji rešava o izdavanju i oduzimanju licence,
Etički komitet i predsednik.
Skupština je najviši organ Komore.
Skupštinu čine svi članovi Komore.
Statutom se može odrediti način predstavljanja članova Komore u skupštini Komore.
Skupština Komore bira između svojih članova predsednika, kao i sastav upravnog odbora, nadzornog odbora, organa
Komore koji rešava o izdavanju i oduzimanju licence i Etičkog komiteta, u čijim sastavima moraju biti predstavnici
Ministarstva i autonomne pokrajine koji su članovi Komore.
Broj, sastav, delokrug i način izbora organa iz stava 1. ovog člana utvrđuje se statutom Komore.
Statut Komore
Član 13
Komora donosi statut.
Statutom Komore bliže se uređuje:
1) delokrug Komore;
2) organi Komore i njihov delokrug rada;
3) način određivanja visine članarine i finansiranja rada Komore;
4) postupak pred Etičkim komitetom i
5) druga pitanja iz nadležnosti Komore.
Član 14
Komora stiče sredstva za rad od članarine, naknade za upis u evidenciju, naknade za izdavanje licence, naknade za
izdavanje izvoda iz evidencije, poklona, zaveštanja, donacija i drugih izvora, u skladu sa zakonom.
Licenca
Član 15
Licencu za obavljanje određenih poslova u lovstvu može da stekne lice koje ima položen stručni ispit za sticanje određene
licence, član je Komore i ima odgovarajuće obrazovanje, i to za:
1) izradu planskih dokumenata - najmanje završene osnovne studije;
2) obavljanje stručnih poslova gazdovanja lovištem posebne namene - najmanje završene osnovne studije, a za ostala
lovišta - najmanje završeno srednje obrazovanje uz završenu specijalizaciju iz oblasti lovstva;
3) obavljanje poslova lovočuvarske službe - najmanje završeno srednje obrazovanje.
Lice sa licencom može da obavlja određene poslove u lovstvu, samo ako je zaposleno kod pravnog lica koje je registrovano
za obavljanje tih poslova.
Članu Komore koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona položio državni stručni ispit, čiji se posebni deo odnosio na
lovstvo i lovno zakonodavstvo, Komora izdaje licencu na lični zahtev.
Licenca se izdaje na neodređeno vreme.
Ministar bliže propisuje program i način polaganja stručnog ispita za sticanje licence, obrazac zapisnika o polaganju stručnog
ispita i obrazac uverenja o položenom stručnom ispitu.
Član 16
Licenca se stiče za:
1) izradu planskih dokumenata u skladu sa ovim zakonom;
2) obavljanje stručnih poslova gazdovanja lovištem;
3) obavljanje poslova lovočuvarske službe.
Član 17
Postupak izdavanja i oduzimanja licence sprovodi Komora.
Komora vodi evidenciju izdatih i oduzetih licenci.
Troškove izdavanja licence snosi podnosilac zahteva za izdavanje licence.
Organ Komore koji rešava o izdavanju i oduzimanju licence donosi rešenje o izdavanju, odnosno oduzimanju licence.
Na rešenje organa Komore iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.
Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Rešenje ministra po žalbi je konačno i protiv njega se može voditi upravni spor.
Postupak izdavanja i oduzimanja licence, kao i evidencija izdatih i oduzetih licenci bliže se uređuju statutom Komore.
Član 18
Provera kvaliteta stručnog rada imaoca licence može biti redovna i vanredna.
Redovnu proveru kvaliteta stručnog rada imaoca licence za izradu planskih dokumenata vrši Ministarstvo, a na teritoriji
autonomne pokrajine nadležni pokrajinski organ, i to u postupku davanja saglasnosti na planske dokumente.
Redovnu proveru kvaliteta stručnog rada imaoca licence za obavljanje stručnih poslova gazdovanja lovištem i poslova
lovočuvarske službe vrši inspektor nadležan za poslove lovstva (u daljem tekstu: lovni inspektor).
Vanrednu proveru kvaliteta stručnog rada imaoca licence vrši Komora preko ovlašćenog člana Komore.
Vanrednu proveru kvaliteta stručnog rada imaoca licence vrši ovlašćeni član Komore koji ima isti ili viši nivo obrazovanja kao
imalac licence čiji kvalitet stručnog rada proverava.
Imalac licence dužan je da sarađuje sa licem ovlašćenim za proveru kvaliteta stručnog rada.
Član 19
Lovni inspektor i Komora dužni su da Ministarstvu dostavljaju izveštaj o rezultatima provere kvaliteta stručnog rada imaoca
licence i preduzetim merama u roku od pet dana od dana izvršene provere.
IV ZAŠTITA DIVLJAČI
Status zaštite divljači
Član 20
Proglašavaju se sledeći statusi zaštite divljači:
1) trajno zaštićene vrste divljači;
2) lovostajem zaštićene vrste divljači.
Trajno zaštićene vrste divljači (nelovne vrste divljači) zaštićuju se trajnom zabranom lova.
Lovostajem zaštićene vrste divljači (lovne vrste divljači) zaštićuju se zabranom lova u određenom periodu (u daljem tekstu:
lovostaj).
Lovostaj divljači ne odnosi se na sitnu divljač iz veštačke proizvodnje na poligonima za lov divljači.
Član 21
Ministar i ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine sporazumno proglašavaju lovostajem zaštićene vrste divljači,
trajanje lovne sezone na lovostajem zaštićene vrste divljači u otvorenim i ograđenim lovištima, ograđenim delovima lovišta i
poligonima za lov divljači, kao i mere zaštite i regulisanja brojnosti populacija trajno zaštićenih i lovostajem zaštićenih vrsta
divljači, a na osnovu procene ugroženosti pojedinih vrsta, brojnosti populacija i obaveza iz potvrđenih međunarodnih
ugovora.
Zabrane
Član 22
Zabranjeno je:
1) ugrožavati opstanak divljači u prirodi i njena staništa;
2) proganjati, zlostavljati, namerno povređivati i uznemiravati divljač;
3) zarobljavati i držati divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru, namerno uništavati mesto za razmnožavanje i odmor
divljači, uzimati jaja od divljači, kao i sakupljati jaja zaštićenih vrsta ptica;
4) držati divljač u zatvorenom prostoru duže od mesec dana od dana prestanka delovanja elementarnih nepogoda, odnosno
izlečenja povrede ili sprovođenja određenih mera gajenja, osim u zoološkim vrtovima, farmama divljači, parkovima divljači i
drugim objektima u kojima je ovim zakonom ili posebnim zakonima dozvoljeno držanje divljači u zatvorenom prostoru;
5) unositi u lovište divljač iz parkova divljači, zooloških vrtova i sa farmi divljači, kao i oštećenih jedinki divljači;
6) unošenje novih alohtonih vrsta divljači i njihovih hibrida u slobodnu prirodu na području Republike Srbije;
7) vršiti žetvu i kosidbu poljoprivrednim mašinama koje nemaju ugrađene uređaje za isterivanje, odnosno plašenje divljači;
8) paliti korov, strnjike, trstike, trave i drugo rastinje u lovištima;
9) upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja i druga hemijska sredstva u količinama i dozama koje mogu prouzrokovati štetu na
divljači;
10) trovati divljač;
11) oblagati otvorene kanale, akumulacije, jezera i obale vodotoka plastičnim i drugim materijalima, osim na način propisan
aktom ministra iz člana 91. ovog zakona.
Izuzeci od zabrane
Član 23
Zabrane iz člana 22. tač. 3) i 4) ovog zakona ne odnose se na divljač ugroženu od elementarnih nepogoda, u slučajevima
sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, organizovanog hvatanja povređene divljači, naseljavanja divljači i ispitivanja
urođenih osobina lovačkih pasa, kao i na divljač za potrebe naučnog istraživanja, nastave, zooloških vrtova i muzeja, ako je
za to data saglasnost Ministarstva.
Korisnik divljači dužan je da u slučajevima iz stava 1. ovog člana postupa na human način.
Član 24
Divljač se može unositi u lovište samo ako se njenim unošenjem ne ugrožava biološka ravnoteža i biološka raznovrsnost.
Unošenje divljači u lovište može se vršiti do brojnosti optimalnog fonda utvrđenog planskim dokumentom.
Unošenje u lovište alohtone divljači, divljači iz uvoza, kao i prebacivanje divljači iz lovišta u lovište, korisnik lovišta vrši u
skladu sa programom naseljavanja divljači, uz dozvolu Ministarstva i dozvolu ministarstva nadležnog za poslove zaštite
životne sredine, a u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita prirode.
Član 25
Pre unošenja divljači u lovište mora se izvršiti njena zdravstvena kontrola i obezbediti odgovarajuća dokumentacija, u skladu
sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.
Član 26
Korisnik lovišta dužan je da preduzima mere zaštite zdravlja divljači, kao i sve neophodne mere radi sprečavanja pojave i
širenje zaraznih bolesti divljači i zoonoza.
Korisnik lovišta dužan je da sprovodi i druge mere u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.
Član 27
Ako se u lovištu smanji brojnost neke vrste lovostajem zaštićene divljači ispod minimalne brojnosti utvrđene za tu godinu
planskim dokumentom, korisnik lovišta dužan je da obustavi lov te vrste divljači i preduzme mere radi uspostavljanja
optimalne brojnosti te vrste divljači utvrđene u lovnoj osnovi.
Ako se u lovištu poveća brojnost neke vrste lovostajem zaštićene divljači iznad optimalne brojnosti utvrđene planskim
dokumentom, korisnik lovišta dužan je da preduzme mere radi uspostavljanja optimalne brojnosti te vrste divljači utvrđene u
lovnoj osnovi.
Član 28
Zaštitu lovostajem zaštićene divljači koja se nalazi na nelovnim površinama, odnosno površinama van lovišta vrši vlasnik,
odnosno korisnik zemljišta, voda i šuma na kojoj je divljač.
Pod zaštitom u smislu stava 1. ovog člana podrazumeva se preduzimanje mera zaštite divljači utvrđenih ovim zakonom.
Lovostajem zaštićena divljač koja se nalazi na nelovnim površinama, odnosno površinama van lovišta može se loviti uz
saglasnost Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnog pokrajinskog organa.
Zaštita divljači od pasa i mačaka bez vlasnika ili bez kontrole vlasnika
Član 29
Psi i mačke bez vlasnika ili bez kontrole vlasnika koji se nalaze u lovištu bez dozvole korisnika lovišta, a predstavljaju
neposrednu opasnost po divljač mogu se pod propisanim uslovima ukloniti iz lovišta bez posebne dozvole.
Ministar bliže propisuje uslove i način za uklanjanje pasa i mačaka bez vlasnika ili bez kontrole vlasnika iz lovišta.
Ograničenja u kretanju lica u lovištu
Član 30
U lovištu se mogu kretati lica koja su naoružana lovačkim oružjem ili opremljena drugim sredstvima za lov, ako imaju lovnu
kartu i dozvolu za lov.
Član 31
Lovna područja ustanovljavaju se na celoj teritoriji Republike Srbije radi sprovođenja jedinstvene lovne politike i
odgovarajućih mera zaštite, gajenja i unapređivanja gazdovanja divljači.
Ustanovljavanje lovišta
Član 32
Lovište se ustanovljava kao otvoreno ili ograđeno.
Otvoreno lovište ne može biti manje od 2.000 ha, osim lovište posebne namene i lovište na površini registrovanog ribnjaka.
Lovište na površini registrovanog ribnjaka ne može biti manje od 200 ha.
Ograđeno lovište ne može biti manje od 300 ha, osim lovište posebne namene.
Lovište se ne može ograđivati bez saglasnosti Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnog pokrajinskog
organa.
Član 33
Lovišta posebne namene ustanovljavaju se na površinama nacionalnih parkova i na površinama sa većinskim učešćem
državnih šuma i šumskog zemljišta.
Član 34
Lovna područja na teritoriji Republike Srbije ustanovljava Vlada.
Lovišta u lovnim područjima iz stava 1. ovog člana ustanovljava ministar, a lovišta u lovnim područjima na teritoriji autonomne
pokrajine ustanovljava starešina nadležnog pokrajinskog organa, u skladu sa ovim zakonom.
Ministar, a na teritoriji autonomne pokrajine starešina nadležnog pokrajinskog organa ustanovljava lovište na zahtev jednog
pravnog lica koje je vlasnik zemljišta i ispunjava uslove iz ovog zakona.
Član 35
Granica lovišta određuje se u zavisnosti od prirodne celine, ekološkim, geografskim i drugim uslovima, središnjim tokom
velikih reka i autoputevima koji sprečavaju prirodnu migraciju dlakave divljači.
Granica lovišta mora biti uočljiva.
Ako granicu lovišta nije moguće odrediti na način iz stava 1. ovog člana, granica lovišta se određuje železničkom prugom,
magistralnim i lokalnim putem, vododelnicom, središnjim tokom reke i granicom katastarske opštine.
Pri utvrđivanju granice lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.
Korisnik lovišta dužan je da vidno obeleži, odnosno označi granice lovišta, terena za obuku pasa i poligona za lov divljači,
kao i lovno-tehničke objekte u lovištu.
Ministar bliže propisuje način obeležavanja, odnosno označavanja granica i objekata iz stava 5. ovog člana.
Nelovne površine
Član 36
Nelovne površine su:
1) naseljena mesta i parkovi u naseljima;
2) plantažni voćnjaci i vinogradi, rasadnici i druge šumske i poljoprivredne površine koje su ograđene ogradom kroz koju
dlakava divljač ne može da prolazi;
3) objekti za lečenje, odmor i rekreaciju;
4) aerodromi, groblja, javne saobraćajnice, aktivni površinski kopovi i druge komunalne površine;
5) površine koje se koriste za vojne namene;
6) površine koje su na udaljenosti manjoj od 200 m od naselja i stambenih i pomoćnih objekata izvan naseljenog mesta,
dvorišta seoskog domaćinstva, dvorišta industrijskih i drugih objekata;
7) farme divljači i parkovi divljači;
8) ostale površine i objekti na kojima je u skladu sa drugim propisima zabranjen lov.
Član 37
Deo lovišta se može ograđivati ako je vlasnik zemljišta dao saglasnost i ako je na program gazdovanja za ograđeni deo
lovišta pribavljena saglasnost u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje veterinarstvo.
Površina ograđenog terena za obuku pasa ne može biti veća od 5 ha.
Član 38
Pravo na gazdovanje lovištem može da stekne jedan korisnik lovišta koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom.
Korisnik lovišta može da bude pravno lice koje ispunjava uslove za sprovođenje lovnog gazdovanja u skladu sa odredbama
ovog zakona i to u pogledu: odgovarajuće garancije propisane aktom iz člana 44. ovog zakona u vrednosti početnih fondova
lovostajem zaštićenih vrsta divljači obračunatoj po propisanoj visini naknade i stručne i lovočuvarske službe, kao i druge
uslove propisane javnim oglasom za davanje prava na gazdovanje lovištem.
Korisnik lovišta iz stava 1. ovog člana može da bude pravno lice osnovano kao javno preduzeće, privredno društvo, drugi
oblik preduzeća, kao i lovačka udruženja i druga udruženja koja su osnovana i deluju u skladu sa zakonom.
Korisnik lovišta može da bude i pravno lice koje nije registrovano za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju lovištem i/ili
lovočuvarskih poslova, ako ima zaključen ugovor o obavljanju stručnih poslova u gazdovanju lovištem i/ili lovočuvarskih
poslova sa pravnim licem registrovanim za obavljanje tih poslova pre podnošenja zahteva za dobijanje prava na gazdovanje
lovištem.
Pravo na gazdovanje lovištem daje se javnim oglasom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Izuzetno od stava 5. ovog člana pravo na gazdovanje lovištem daje se bez javnog oglasa za lovište posebne namene javnom
preduzeću, odnosno drugom pravnom licu čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, koje je korisnik
državnih šuma i šumskog zemljišta na kojima je lovište ustanovljeno, kao i za lovište u kome je korisnik vlasnik zemljišta iz
člana 34. stav 3. ovog zakona.
Član 39
Pravo na gazdovanje lovištem daje se na period od 10 godina, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drukčije određeno.
Pravo na gazdovanje lovištem posebne namene i lovištem u kojem je korisnik vlasnik zemljišta daje se na period od 20
godina.
Član 40
Javni oglas za davanje prava na gazdovanje lovištem priprema i dostavlja na objavljivanje Ministarstvo, a na teritoriji
autonomne pokrajine nadležni pokrajinski organ, u roku od 30 do 90 dana pre isteka perioda na koji je dato pravo na
gazdovanje lovištem.
Javni oglas iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Pravno lice dužno je da uz prijavu na javni oglas dostavi i dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 38. stav 2. ovog zakona, kao
i program ulaganja u lovište za period na koji se lovište daje na gazdovanje.
U slučaju da se na javni oglas za davanje prava na gazdovanje lovištem javi više pravnih lica koja ispunjavaju uslove iz člana
38. stav 2. ovog zakona, prednost pri dodeli prava na gazdovanje lovištem ima pravno lice koje u programu ulaganja ima
najveću planiranu vrednost ulaganja u lovište.
Izuzetno, prednost u dobijanju prava na gazdovanje lovištem ima pravno lice koje ispunjava uslove iz ovog zakona, a koje je
pravni sledbenik dosadašnjeg korisnika lovišta koji je lovištem gazdovao do dana stupanja na snagu ovog zakona i koji je
ispunio sve obaveze propisane planskim dokumentom na osnovu koga je gazdovao tim lovištem, ukoliko se lovište
ustanovljava na površini postojećeg lovišta.
Komisiju za izbor korisnika lovišta kome se daje pravo na gazdovanje lovištem obrazuje ministar, odnosno starešina
nadležnog pokrajinskog organa.
Odluku o izboru korisnika lovišta kome se daje pravo na gazdovanje lovištem donosi ministar, odnosno starešina nadležnog
pokrajinskog organa, na predlog komisije.
Član 41
Na osnovu odluke o izboru korisnika lovišta kome se daje pravo na gazdovanje lovištem zaključuje se ugovor o davanju
prava na gazdovanje lovištem (u daljem tekstu: ugovor).
Ugovor zaključuje ministar, odnosno starešina nadležnog pokrajinskog organa i ovlašćeno lice korisnika lovišta.
Ugovor sadrži naročito: obavezu korisnika lovišta da obezbedi odgovarajuće garancije propisane aktom iz člana 44. ovog
zakona u vrednosti početnih fondova lovostajem zaštićenih vrsta divljači obračunatoj po propisanoj visini naknade, obavezu
ulaganja u lovište u skladu sa programom ulaganja u lovište iz člana 40. stav 3. ovog zakona, period na koji se daje pravo na
gazdovanje lovištem, brojnost početnih fondova divljači, prava i obaveze korisnika lovišta u pogledu zaštite i gajenja divljači,
mere za unapređivanje gazdovanja lovištem, odgovornost za čuvanje lovišta i za sprovođenje mera zaštite, kao i uslove i
način raskida ugovora.
Korisnik lovišta dužan je da na zahtev Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnog pokrajinskog organa,
podnosi izveštaj o izvršavanju obaveza iz ugovora.
Raskid ugovora
Član 42
Ugovor se može raskinuti ako:
1) korisnik lovišta, u toku gazdovanja lovištem, prestane da ispunjava uslove na osnovu kojih je stekao pravo na gazdovanje
lovištem;
2) korisnik lovišta ne izvršava odredbe ugovora;
3) korisnik lovišta ne donese lovnu osnovu u propisanom roku;
4) korisnik lovišta ne gazduje lovištem u skladu sa lovnom osnovom;
5) korisnik lovišta ne postupa u skladu sa propisima kojima se uređuje lovstvo i zaštita divljači, kao i drugim zakonima i
podzakonskim aktima koji regulišu ovu oblast;
6) korisnik lovišta prestane sa radom;
7) lovište prestane da postoji u ustanovljenim granicama.
Zakup
Član 43
Korisnik lovišta ne može ustupiti lovište ili njegov deo drugom korisniku na gazdovanje ili ga dati u zakup.
Izuzetno, korisnik lovišta posebne namene može lovni revir dati u zakup pravnom licu na teritoriji Republike Srbije koje
ispunjava zakonom propisane uslove samo uz saglasnost Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine uz saglasnost
nadležnog pokrajinskog organa.
Ovlašćenje za bliže propisivanje sadržine akta o lovnim područjima i lovištima
Član 44
Ministar bliže propisuje način ustanovljavanja lovnog područja i lovišta, uslove za sprovođenje lovnog gazdovanja, postupak
sprovođenja javnog oglasa, postupak za davanje i oduzimanje prava na gazdovanje lovištem, sadržinu ugovora, utvrđivanje
visine odgovarajućih garancija koje je dužno da obezbedi pravno lice pre zaključivanja ugovora, kao i uslove i način za
davanje lovnog revira u zakup.
2. Planski dokumenti
Član 45
Osnovni dokument upravljanja i zaštite divljači je Strategija koju donosi Vlada za period od 15 godina.
Strategijom se određuju dugoročni ciljevi, smernice i mere za razvoj lovstva i unapređivanje stanja populacija divljači, kao i
način sprovođenja, u skladu sa privrednim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Srbije.
Strategija, pored izveštaja o stanju divljači i lovstva, načina sprovođenja zaštite divljači, kao i opštih strateških ciljeva, sadrži
naročito:
1) smernice za razvoj sektora lovstva i saradnje sa drugim sektorima;
2) smernice za upravljanje populacijama divljači i praćenje stanja divljači i njenih staništa;
3) smernice za zakonodavni i institucionalni okvir;
4) smernice za obrazovanje stručnih lica i lovočuvara;
5) smernice za uključivanje lokalnog stanovništva u proces zaštite divljači i unapređenja lovstva;
6) smernice za obaveštavanje javnosti i učešće javnosti u odlučivanju o zaštiti divljači;
7) planove za sprovođenje smernica sa utvrđivanjem prioriteta i mogućih izvora finansiranja;
8) način ispunjavanja međunarodnih obaveza u zaštiti divljači i njenih staništa.
Smernice utvrđene Strategijom primenjuju se u izradi programa razvoja lovnih područja i drugih planskih dokumenata u
lovstvu.
Stručnu osnovu za izradu Strategije izrađuje Ministarstvo.
Revizija Strategije obavlja se po potrebi.
Strategija se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Član 46
Sprovođenje ciljeva i mera za razvoj lovstva i unapređivanje stanja populacija divljači u lovnom području vrše se na osnovu
programa razvoja lovnog područja koji donosi Ministarstvo za period od 15 godina.
Za lovno područje na teritoriji autonomnih pokrajina program razvoja lovnog područja donosi nadležni pokrajinski organ za
period od 15 godina.
Program razvoja lovnog područja sadrži naročito: naziv lovnog područja, površinu i granice lovnog područja, prirodne i druge
uslove za gajenje divljači, vrste lovostajem zaštićenih i trajno zaštićenih vrsta divljači, procenjene i optimalne brojnosti
lovostajem zaštićenih i trajno zaštićenih vrsta divljači, ciljeve gazdovanja u lovnom području i mere za ostvarivanje ciljeva,
mere gajenja i zaštite divljači, mere za sprečavanje šteta od divljači i šteta na divljači, kao i način i uslove participacije
vlasnika zemljišta, voda i šuma obuhvaćenog programom razvoja lovnog područja.
Program razvoja lovnog područja za naredni period donosi se četiri meseca pre isteka vremena za koji je donet prethodni
program razvoja lovnog područja.
Lovna osnova
Član 47
Lovna osnova je planski dokument na osnovu koga se vrši zaštita i gajenje divljači, uređivanje i održavanje lovišta, lov i
korišćenje ulovljene divljači i njenih delova u lovištu.
Lovna osnova za lovište koje se nalazi u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim prirodnim dobrima mora biti usklađena
sa propisima kojima se uređuju mere zaštite i način korišćenja nacionalnog parka i propisima kojima se uređuje zaštita
prirode.
Korisnik lovišta dužan je da donese lovnu osnovu koja mora biti usklađena sa programom razvoja lovnog područja u okviru
koga se to lovište nalazi.
Lovna osnova naročito sadrži: naziv lovišta, određivanje boniteta lovišta, brojno stanje lovostajem zaštićenih i trajno
zaštićenih vrsta divljači u lovištu, ciljeve gazdovanja lovištem i mere za ostvarivanje ciljeva, mere gajenja i zaštite divljači,
plan odstrela divljači, plan uređivanja i održavanja lovišta i mere za sprečavanje šteta na divljači i šteta od divljači i
ekonomsko-finansijski plan gazdovanja.
Korisnik lovišta dužan je da za naredni period donese lovnu osnovu najkasnije četiri meseca pre isteka vremena za koji je
doneta prethodna lovna osnova.
Korisnik novoustanovljenog lovišta dužan je da donese lovnu osnovu u roku od 90 dana od dana potpisivanja ugovora.
Korisnik lovišta dužan je da u lovnoj osnovi evidentira sve izvršene radove u lovištu najkasnije do 30. aprila tekuće godine za
prethodnu godinu.
Sredstva za izradu lovne osnove obezbeđuje korisnik lovišta.
Lovna osnova donosi se za period od 10 godina.
Član 48
Korisnik lovišta dužan je da donese godišnji plan gazdovanja lovištem (u daljem tekstu: godišnji plan) usklađen sa lovnom
osnovom.
Godišnji plan sadrži naročito: naziv lovišta, rezultate gazdovanja lovištem u prethodnoj lovnoj godini, brojno stanje lovostajem
zaštićenih i trajno zaštićenih vrsta divljači u lovištu, mere gajenja i zaštite divljači, plan odstrela divljači, plan uređivanja i
održavanja lovišta i mere za sprečavanje šteta na divljači i šteta od divljači i ekonomsko-finansijski plan gazdovanja.
Godišnji plan donosi se za period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine.
Korisnik lovišta dužan je da pre izrade godišnjeg plana utvrdi brojno stanje divljači u lovištu na način propisan programom
razvoja lovnog područja, a utvrđeno brojno stanje prikaže u godišnjem planu kao matični fond na početku lovne godine.
Sredstva za izradu godišnjeg plana obezbeđuje korisnik lovišta.
Zabranjen je lov divljači pre donošenja godišnjeg plana.
Član 49
Program razvoja lovnog područja, lovnu osnovu, godišnji plan, program gazdovanja za ograđeni deo lovišta i program
naseljavanja divljači izrađuje pravno lice registrovano za obavljanje poslova planiranja u lovstvu koje ima zaposleno lice sa
licencom za izradu planskih dokumenata.
Lovna osnova, program gazdovanja za ograđeni deo lovišta i program naseljavanja divljači donosi se po prethodno
pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnog pokrajinskog organa.
Ministarstvo raspisuje javni konkurs za izradu programa razvoja lovnog područja, u roku od 90 dana od dana ustanovljenja
lovnog područja, odnosno najkasnije šest meseci pre isteka vremena za koje je donet prethodni program.
Ministar bliže propisuje sadržinu i način izrade programa razvoja lovnog područja, lovne osnove, godišnjeg plana, programa
gazdovanja za ograđeni deo lovišta i programa naseljavanja divljači.
3. Prava i obaveze korisnika susednih lovišta, korisnika, odnosno vlasnika zemljišta, voda i šuma i
korisnika, odnosno upravljača zaštićenog prirodnog dobra
Član 50
Korisnici susednih lovišta dužni su da međusobno usklađuju mere zaštite i gajenja divljači utvrđene lovnim osnovama, a
naročito u pogledu utvrđivanja brojnog stanja divljači, planiranog odstrela, dinamike realizacije planiranog odstrela i drugih
pitanja od zajedničkog interesa.
Član 52
Zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija divljači u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim prirodnim
dobrima vrši se u skladu sa ovim zakonom, propisima kojima se uređuje zaštita prirode i posebnim zakonom kojim se uređuju
mere zaštite i način korišćenja nacionalnog parka.
Član 53
Ministarstvo vodi Katastar lovišta i Centralnu bazu podataka za sva lovišta.
U Katastar lovišta i u Centralnu bazu podataka upisuju se i vode svi podaci od značaja za planiranje, upravljanje i nadzor nad
lovnim gazdovanjem, zaštitom divljači i staništima divljači.
Javna preduzeća i privredna društva iz člana 7. ovog zakona dužna su da obrađene podatke dostavljaju Ministarstvu na
propisanom obrascu.
Korisnik lovišta dužan je da sarađuje sa javnim preduzećima i privrednim društvima iz stava 3. ovog člana u prikupljanju
podataka.
Ministarstvo na osnovu podataka iz stava 3. ovog člana izrađuje godišnji izveštaj o stanju divljači i lovstva.
Godišnji izveštaj o stanju divljači i lovstva dostupan je javnosti.
Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja Katastra lovišta i Centralne baze podataka, sadržinu i izgled obrasca za
obradu i dostavljanje podataka, kao i sadržinu, način izrade i objavljivanja godišnjeg izveštaja o stanju divljači i lovstva.
Član 54
Stručne poslove gazdovanja lovištem vrši lice sa licencom za obavljanje stručnih poslova gazdovanja lovištem zaposleno kod
pravnog lica koje je registrovano za obavljanje stručnih poslova u lovstvu.
Lice iz stava 1. ovog člana je službeno lice koje vrši dužnost naoružano službenim oružjem, u skladu sa ovim zakonom i
propisima kojima se reguliše oružje i municija.
Ministar bliže propisuje način organizovanja stručne službe za gazdovanje lovištem.
Lovočuvarska služba
Član 55
Lovočuvarska služba obavlja poslove zaštite i uređivanja lovišta, kao i gajenja i zaštite divljači u lovištu.
Lovočuvar
Član 56
Lovočuvar je službeno lice sa odgovarajućom licencom zaposleno kod pravnog lica koje je registrovano za obavljanje
lovočuvarskih poslova.
Pravno lice kod koga je lovočuvar zaposlen dužno je da lovočuvaru izda legitimaciju na propisanom obrascu.
Lovočuvar vrši dužnost naoružan službenim oružjem, u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se reguliše oružje i
municija.
Ministar bliže propisuje način organizovanja lovočuvarske službe, izgled službene uniforme lovočuvara, izgled i sadržinu
legitimacije i oznake lovočuvara, vrste i pravila upotrebe službenog oružja lovočuvara, način zaduživanja i razduživanja
službenim oružjem, vrste druge opreme lovočuvara, sadržinu i izgled obrasca zapisnika o izvršenoj ili pokušanoj nezakonitoj
radnji i potvrde o privremenom oduzimanju stvari.
Član 57
U vršenju poslova lovočuvar ima pravo i dužnost da:
1) se predstavi i pokaže službenu legitimaciju svakom licu prema kojem interveniše;
2) sačini zapisnik o izvršenoj ili pokušanoj nezakonitoj radnji, izvršiocima, odnosno licima koja su pokušala da izvrše
nezakonitu radnju, lovačkom oružju, predmetima, psima i prevoznim i drugim sredstvima korišćenim ili namenjenim za
vršenje nezakonite radnje, kao i da o izvršenoj ili pokušanoj nezakonitoj radnji obavesti odgovorno lice u pravnom licu kod
koga je zaposlen, korisnika lovišta, policiju i nadležnog lovnog inspektora;
3) fotografiše ili snimi lica koja su izvršila ili pokušala da izvrše nezakonitu radnju, nezakonito ulovljenu ili uhvaćenu divljač,
trofeje i druge delove divljači, pse, kao i lovačko oružje, predmete i druga sredstva kojima je izvršen nezakonit lov ili naneta
šteta lovištu;
4) licu od koga su privremeno oduzeti nezakonito ulovljena ili uhvaćena divljač, trofeji i drugi delovi divljači, psi i prevozna i
druga sredstva i predmeti izda potvrdu o privremenom oduzimanju stvari;
5) podnese prijavu protiv lica koje je zatečeno u izvršenju nezakonite radnje;
6) zatraži pomoć nadležnog organa unutrašnjih poslova i nadležnog lovnog inspektora ako je onemogućen u vršenju poslova
lovočuvarske službe.
Ovlašćenja lovočuvara
Član 58
U vršenju poslova iz člana 57. ovog zakona lovočuvar je ovlašćen da:
1) kontroliše lovnu kartu, dozvolu za lov, oružni list, identifikacionu karticu lovačkog psa i ispravu kojom lice zatečeno u
lovištu potvrđuje svoj identitet;
2) lice bez javnih isprava zatečeno u vršenju nezakonitih radnji privede nadležnom organu;
3) kontroliše lovačko oružje, predmete i druga sredstva korišćena ili namenjena za vršenje nezakonite radnje, vozila i druga
sredstva koja služe za prevoz ili prenošenje divljači, kao i lica za koja postoji sumnja da prevoze, odnosno prenose ulovljenu
divljač, trofeje i druge delove divljači;
4) privremeno oduzme nezakonito ulovljenu ili uhvaćenu divljač, trofeje i druge delove divljači, pse, kao i predmete i druga
sredstva kojima je izvršen nezakonit lov ili naneta šteta lovištu i odmah preda nadležnom organu na dalje postupanje;
5) zatraži uspostavljanje prethodnog stanja, odnosno preduzima mere za sprečavanje i uklanjanje štetnih posledica.
Lice zatečeno u lovištu dužno je da na zahtev lovočuvara pokaže isprave i omogući pregled ulova, lovačkog oružja i drugih
sredstava za lov, vozila i drugih sredstava za prevoz ili prenošenje ulovljene divljači i njenih delova.
6. Lov divljači
Član 59
Lovostajem zaštićena divljač može se loviti samo u lovištima pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Član 60
Pravo na lov divljači imaju lica sa licencom iz čl. 54. i 56. ovog zakona i lica sa lovnom kartom za tekuću lovnu godinu koja
ispunjavaju uslove iz propisa kojima se reguliše oružje i municija i kojima je korisnik lovišta izdao dozvolu za lov.
Pravo na lovnu kartu ima:
1) lice sa položenim lovačkim ispitom, u skladu sa ovim zakonom;
2) lice koje je steklo diplomu srednje ili visoke škole u kojoj je izučavalo predmet iz oblasti lovstva;
3) inostrani lovac, u skladu sa ovim zakonom.
Lovna karta
Član 61
Lovna karta može biti mesečna i godišnja.
Zahtev za dobijanje lovne karte podnosi se korisniku lovišta.
Zahtev iz stava 2. ovog člana sadrži: prezime i ime, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte ili pasoša, pol, datum
rođenja, mesto, opštinu i državu rođenja, državljanstvo, mesto prebivališta i adresu stana, datum podnošenja zahteva i vrstu
lovne karte za koju se podnosi zahtev.
Uz zahtev za dobijanje lovne karte lice je dužno da priloži dokaze o ispunjenosti uslova za dobijanje lovne karte, u skladu sa
ovim zakonom i dokaz o uplati naknade za lovnu kartu na račun propisan za uplatu javnih prihoda.
Ministar, a na teritoriji autonomne pokrajine starešina nadležnog pokrajinskog organa, u skladu sa Strategijom i programima
razvoja lovnih područja bliže uređuje kriterijume za utvrđivanje broja lovnih karata koje se distribuiraju po pojedinim lovištima
u okviru lovnog područja.
Član 62
Lovnu kartu izdaje i štampa Ministarstvo.
Javna preduzeća i privredna društva iz člana 7. ovog zakona koja obavljaju poslove distribucije lovnih karata dužna su da
Ministarstvu dostavljaju izveštaj o izvršenju poslova do 10-tog u mesecu za prethodni mesec.
Dozvola za lov
Član 63
Ovlašćeno lice korisnika lovišta dužno je da na propisanom obrascu, u skladu sa planskim dokumentom i svojim aktom, izda
dozvolu za lov krupne divljači na ime lovca, odnosno dozvolu za grupni lov divljih svinja na ime vođe grupe.
Ovlašćeno lice korisnika lovišta dužno je da na propisanom obrascu, u skladu sa planskim dokumentom i svojim aktom, izda
dozvolu za lov sitne divljači na ime vođe grupe.
Ministar bliže propisuje uslove i način organizovanja lova, izgled i sadržinu obrasca lovne karte, izgled i sadržinu obrasca
dozvole za lov krupne divljači i dozvole za lov sitne divljači, kao i izgled i sadržinu obrasca izveštaja o izvršenom lovu.
Lovački ispit
Član 64
Lovačkim ispitom proverava se osposobljenost lica za lov.
Uz zahtev za polaganje lovačkog ispita lice je dužno da priloži akt o tome da je obučeno da rukuje lovačkim oružjem, koji se
izdaje u skladu sa propisima o oružju i municiji.
Lovački ispit polaže se pred komisijom koju obrazuje lovački savez, a koju čine lica sa licencom za obavljanje određenih
poslova u lovstvu.
Komisija iz stava 3. ovog člana vodi zapisnik o polaganju lovačkog ispita.
Lovački savez izdaje uverenje o položenom lovačkom ispitu.
Visinu naknade za izdavanje uverenja o položenom lovačkom ispitu utvrđuje lovački savez uz prethodnu saglasnost
Ministarstva.
Poslove iz st. 3. i 5. ovog člana lovački savez obavlja kao poverene.
Ministar bliže propisuje način i program polaganja lovačkog ispita, izgled i sadržinu obrasca uverenja o položenom lovačkom
ispitu, kao i izgled i sadržinu obrasca zapisnika o polaganju lovačkog ispita.
Član 65
Korisnik lovišta dužan je da donese akte kojima se bliže uređuje gazdovanje lovištem, a naročito način organizovanja stručne
i lovočuvarske službe, način organizovanja lova, vreme trajanja lova, mere sigurnosti u lovu, način korišćenja objekata u lovu,
kontrolu lovljenja divljači, postupanje sa ulovljenom i uginulom divljači i njenim delovima, kao i mere za sprečavanje štete na
divljači i štete od divljači.
Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni pokrajinski organ, daje saglasnost na akte korisnika lovišta.
Član 66
Korisniku lovišta pripada ulovljena ili uginula divljač i njeni delovi (trofeji i dr.).
Korisnik lovišta dužan je da svojim aktom odredi cene odstrela divljači, mesa odstreljene divljači, usluga u lovu i žive divljači.
Član 67
Korisnik lovišta dužan je da obeleži svaku ulovljenu divljač i svaki trofej divljači na način propisan ovim zakonom i to pre
pomeranja ulovljene divljači sa mesta odstrela.
Ulovljena divljač i trofeji divljači mogu se staviti u promet ako je za njih izdata propratnica, odnosno trofejni list i odgovarajuća
dokumentacija, u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.
Korisnik lovišta dužan je da izda propratnicu za ulovljenu divljač i trofejni list na propisanom obrascu.
Korisnik lovišta dužan je da vodi evidenciju o odstreljenoj divljači, trofejima odstreljene divljači i o izdatim trofejnim listovima.
Ministar bliže propisuje uslove za stavljanje u promet ulovljene divljači i trofeja divljači, način obeležavanja ulovljene divljači i
trofeja divljači, izgled i sadržinu obrasca propratnice, odnosno trofejnog lista i način njihovog izdavanja, kao i način vođenja
evidencije trofeja i izdatih propratnica i trofejnih listova.
Član 68
Lovostajem zaštićenu divljač dozvoljeno je odstreliti i u vreme kad je lov zabranjen, u cilju sprečavanja pojave, sprečavanja
širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja, u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.
Povređenu i bolesnu lovostajem zaštićenu divljač dozvoljeno je odstreliti bez posebnog odobrenja i u vreme kad je lov
zabranjen, u slučajevima kada nije moguće hvatanje radi lečenja i zbrinjavanja divljači.
Sanitarni odstrel lovostajem zaštićene divljači vrše isključivo lica koja obavljaju stručne i lovočuvarske poslove u lovištu.
Korisnik lovišta dužan je da odmah po izvršenom sanitarnom odstrelu lovostajem zaštićene divljači obavesti nadležnu
veterinarsku službu radi veterinarsko-sanitarnog pregleda odstreljene divljači.
Član 69
Divljač se može loviti bez odobrenja samo u slučaju kada od divljači nastupi neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi ili
neposredna ugroženost imovine pravnih i fizičkih lica.
Lov bez odobrenja u slučaju iz stava 1. ovog člana organizuje i vrši korisnik lovišta na čijoj teritoriji je nastupila neposredna
opasnost po život i zdravlje ljudi ili neposredna ugroženost imovine pravnih i fizičkih lica.
Korisnik lovišta dužan je da odmah po izvršenom lovu iz stava 2. ovog člana divljači obavesti lovnog inspektora i nadležnu
veterinarsku službu radi veterinarsko-sanitarnog pregleda ulovljene divljači.
Član 70
Korisnik lovišta može izvoziti divljač ili delove divljači samo ako je registrovan za obavljanje tih poslova.
Član 71
Ispitom za ocenjivanje trofeja divljači proverava se osposobljenost lica za stručno ocenjivanje trofeja divljači koje se vrši na
osnovu standarda koje je utvrdio CIC.
Ispit za ocenjivanje trofeja divljači polaže se pred komisijom koju obrazuje lovački savez, član CIC, a koju čine lica sa
licencom za obavljanje određenih poslova u lovstvu i koja vodi zapisnik o polaganju ispita za ocenjivanje trofeja divljači.
Lovački savez, član CIC, izdaje uverenje o položenom ispitu za ocenjivanje trofeja divljači.
Visinu naknade za izdavanje uverenja o položenom ispitu za ocenjivanje trofeja divljači utvrđuje lovački savez, član CIC, uz
prethodnu saglasnost Ministarstva.
Poslove iz st. 2. i 3. ovog člana lovački savez, član CIC, obavlja kao poverene.
Korisnik lovišta dužan je da obrazuje komisiju za ocenjivanje trofeja divljači ulovljene u tom lovištu, čiji članovi moraju imati
položen ispit za ocenjivanje trofeja.
Trofejni list izdaje se na osnovu privremene ocene komisije iz stava 6. ovog člana.
Ministar bliže propisuje način i program polaganja ispita za ocenjivanje trofeja divljači, izgled i sadržinu obrasca uverenja o
položenom ispitu za ocenjivanje trofeja divljači, kao i izgled i sadržinu obrasca zapisnika o polaganju ispita za ocenjivanje
trofeja divljači.
Član 72
Zabranjeno je iznošenje iz zemlje trofeja divljači, preparirane divljači i njenih prepariranih delova kao trofeja, čija je vrednost
izražena u CIC poenima veća od trofejnih vrednosti nacionalnih prvaka.
Republika Srbija otkupljuje trofeje divljači čija je vrednost izražena u CIC poenima veća od trofejne vrednosti nacionalnog
prvaka i koji su ocenjeni od strane nacionalne komisije.
Sredstva iz stava 2. ovog člana obezbeđuju se iz Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike Srbije i budžetskog fonda za
razvoj lovstva autonomne pokrajine.
Lovački savez, član CIC, dužan je da se stara o trofejima divljači čija je vrednost izražena u CIC poenima veća od trofejne
vrednosti nacionalnog prvaka.
Posao iz stava 4. ovog člana lovački savez, član CIC, obavlja kao povereni.
Korisnik lovišta dužan je da lovcu koji je odstrelio divljač čija je vrednost trofeja izražena u CIC poenima veća od trofejne
vrednosti nacionalnog prvaka, uz trofejni list i odgovarajuću dokumentaciju, izda i odlivak trofeja divljači koji je veran
originalu.
Odlivak trofeja divljači čija je vrednost izražena u CIC poenima veća od trofejne vrednosti nacionalnog prvaka izlaže se na
međunarodnim sajmovima lovačkih trofeja na ime lovca koji je tu divljač odstrelio.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na prepariranu divljač i njene preparirane delove kao trofeje, koji se mogu
privremeno izneti iz zemlje uz odobrenje Ministarstva.
O izdatim odobrenjima iz stava 8. ovog člana Ministarstvo vodi evidenciju.
Član 73
Nacionalnu komisiju za izložbe i trofeje obrazuje lovački savez, član CIC, uz saglasnost Ministarstva.
Komisija iz stava 1. ovog člana potvrđuje trofeje divljači ocenjene najvišim ocenama, sastavlja listu trofejnih vrednosti
nacionalnih prvaka i rešava o prigovoru na akt za privremenu ocenu trofeja divljači koju je dala komisija korisnika lovišta.
Poslovi iz st. 1. i 2. ovog člana vrše se kao povereni.
Ministar utvrđuje listu trofejnih vrednosti nacionalnih prvaka koja se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Lovački psi
Član 74
Lovac koji koristi lovačkog psa u lovu mora imati rodovnik i potvrdu o upotrebljivosti u lovu ili identifikacionu karticu izdatu na
osnovu rodovnika i potvrde o upotrebljivosti u lovu.
Korisnik lovišta dužan je da vodi evidenciju o lovačkim psima koji se koriste u lovu.
Ministar bliže propisuje način obuke i korišćenja lovačkih pasa i izgled i sadržinu identifikacionih kartica za lovačke pse.
Lovni turizam
Član 75
Turistička agencija koja ima zaključen ugovor o pružanju lovno-turističkih usluga sa korisnikom lovišta dužna je da obezbedi
lovnu kartu i dozvolu za lov inostranom lovcu, kao i sve druge dokumente za lovačko oružje i lovačke pse inostranog lovca i
izvoz mesa i trofeja divljači, u skladu sa odgovarajućim propisima.
Turistička agencija i pružalac lovno-turističkih usluga dužni su da usluge pružaju u skladu sa ovim zakonom i propisima
kojima se uređuje turizam.
Zabrane u lovu
Član 76
Zabranjeno je loviti lovostajem zaštićenu divljač:
1) ako je ugrožena požarom, poplavom, snežnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama;
2) krupne divljači prigonom, pogonom ili psima, osim divlje svinje, vuka, šakala i lisice;
3) upotrebom reflektora (farova), baklji i drugih veštačkih svetlosnih izvora (osim u lovu na divlju svinju, vuka, šakala i lisicu),
aeronautičkih mašina, ogledala, elektronskih uređaja, audio uređaja i živih mamaca, kao i upotrebom hrane sa omamljujućim
sredstvima;
4) upotrebom pasa koji nisu lovački rasni psi, pasa koji nisu vakcinisani i obeleženi u skladu sa propisima kojima se uređuje
veterinarstvo i pasa onih rasa čija upotreba nije predviđena lovnom osnovom;
5) upotrebom sokola i drugih ptica grabljivica u lovištima u kojima takav način lova nije predviđen lovnom osnovom;
6) upotrebom luka i strele i samostrela u otvorenim lovištima, kao i u ograđenim lovištima u kojima takav način lova na
krupnu divljač nije predviđen lovnom osnovom;
7) zamkama ili klopkama, a ptice pomoću lepkova, mreža i kućica sa mrežom ili pomoću drugih sredstava za masovno
hvatanje, odnosno uništavanje ptica;
8) gađanjem iz motornog vozila i gaženjem motornim vozilom;
9) vojničkim oružjem i vojničkom municijom;
10) sitnu divljač puškom sa olučenim cevima, puškom sa neolučenim cevima koja prima više od dva metka, kao i
poluautomatskom puškom sa neolučenim cevima koja nije reducirana na dva metka;
11) krupnu divljač puškom sa neolučenim cevima, osim divlje svinje;
12) ostalim nehumanim metodama i sredstvima koja mogu da izazovu lokalni nestanak ili ozbiljan poremećaj u populaciji
divljači.
Član 77
Zabranjeno je loviti:
1) jelena evropskog i divlju svinju, osim podmlatka ovih vrsta, lovačkom municijom kalibra ispod 7 mm i težinom zrna lakšim
od 9,0 g;
2) divlju svinju municijom za neolučene cevi, osim kugle;
3) jelena lopatara, virdžinijskog jelena, muflona i divokozu, osim podmlatka ovih vrsta, lovačkom municijom kalibra ispod 6,2
mm i težinom zrna lakšim od 6,0 g;
4) srnu i podmladak vrsta iz st. 1. i 3. ovog člana lovačkom municijom kalibra ispod 5,6 mm i težinom zrna lakšim od 3,5 g.
VII FINANSIRANJE
1. Budžetski fondovi za razvoj lovstva
Član 78
Budžetski fond za razvoj lovstva Republike Srbije otvara Vlada i njime upravlja Ministarstvo, na neodređeno vreme.
Budžetski fond za razvoj lovstva autonomne pokrajine otvara nadležni izvršni organ autonomne pokrajine i njime upravlja
nadležni pokrajinski organ, na neodređeno vreme.
Budžetski fond za razvoj lovstva Republike Srbije i budžetski fond za razvoj lovstva autonomne pokrajine finansiraju se iz
prihoda ostvarenih od naknade za korišćenje lovostajem zaštićenih vrsta divljači i naknade za lovnu kartu, u skladu sa ovim
zakonom.
Na kraju tekuće godine neiskorišćena sredstva Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike Srbije i budžetskog fonda za
razvoj lovstva autonomne pokrajine prenose se u narednu godinu.
Sredstva Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike Srbije i budžetskog fonda za razvoj
lovstva autonomne pokrajine
Član 79
Sredstva Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike Srbije koriste se za:
1) izradu programa razvoja lovnih područja;
2) izradu i realizaciju programa i projekata razvoja lovstva i unapređivanja stanja populacija divljači i njenih staništa u
Republici Srbiji;
3) druge namene, u skladu sa ovim zakonom.
Raspodelu sredstava Budžetskog fonda za razvoj lovstva Republike Srbije Ministarstvo vrši putem javnog konkursa, ako
ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sredstva budžetskog fonda za razvoj lovstva autonomne pokrajine koriste se za:
1) izradu i sprovođenje programa razvoja lovnih područja na teritoriji autonomne pokrajine;
2) izradu i realizaciju programa i projekata razvoja lovstva i unapređivanja stanja populacija divljači i njenih staništa u
autonomnoj pokrajini;
3) druge namene, u skladu sa ovim zakonom i opštim aktom autonomne pokrajine.
Raspodelu sredstava budžetskog fonda za razvoj lovstva autonomne pokrajine nadležni pokrajinski organ vrši putem javnog
konkursa, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
2. Naknade
Član 80*
(Prestalo da važi)
Član 81**
Za dobijanje lovne karte naknada za lovnu kartu uplaćuje se na račun propisan za uplatu javnih prihoda.
Sredstva ostvarena od naknade za lovnu kartu pripadaju Budžetskom fondu za razvoj lovstva Republike Srbije i budžetskom
fondu za razvoj lovstva autonomne pokrajine i uplaćuju se na račun propisan za uplatu javnih prihoda.
Sredstva ostvarena od naknade za lovnu kartu na teritoriji autonomne pokrajine u visini od 30% pripadaju Budžetskom fondu
za razvoj lovstva Republike Srbije, a u visini od 70% pripadaju budžetskom fondu za razvoj lovstva autonomne pokrajine.
Sredstva ostvarena od naknade za korišćenje lovostajem zaštićenih vrsta divljači iz člana 80. stav 5. ovog zakona i sredstva
ostvarena od naknade za lovnu kartu iz stava 4. ovog člana na teritoriji autonomne pokrajine, a koja pripadaju Budžetskom
fondu za razvoj lovstva Republike Srbije koriste se za poslove od republičkog značaja na teritoriji autonomne pokrajine.
3. Podsticajna sredstva
Član 82
Radi unapređivanja zaštite i gajenja divljači obezbeđuju se podsticajna sredstva u budžetu Republike Srbije i u budžetu
autonomne pokrajine.
Podsticajna sredstva koja se obezbeđuju u budžetu Republike Srbije koriste se u skladu sa Programom unapređivanja
zaštite i gajenja divljači za lovnu godinu (u daljem tekstu: Program), koji donosi Ministarstvo, odnosno programom
unapređivanja zaštite i gajenja divljači za lovnu godinu za teritoriju autonomne pokrajine koji mora biti u skladu sa
Programom.
Saglasnost na Program daje Vlada.
Programi za osnivanje uzgajališta divljači posebne namene imaju prioritet pri dodeli bespovratnih sredstava.
Podsticajna sredstva se mogu koristiti kao kreditna sredstva ili bespovratno.
Sredstva neutrošena u tekućoj lovnoj godini mogu se koristiti za iste namene u narednoj lovnoj godini.
Raspodela sredstava
Član 83
Raspodelu podsticajnih sredstava za unapređivanje zaštite i gajenja divljači u skladu sa programom vrši Ministarstvo,
odnosno nadležni pokrajinski organ, na osnovu javnog oglasa.
Član 84
Pravo na korišćenje podsticajnih sredstava imaju korisnici lovišta i druga pravna lica koja se bave unapređivanjem lovstva (u
daljem tekstu: korisnici sredstava).
Korisnici sredstava uz prijavu na oglas prilažu projekat, odnosno plan za realizaciju mera utvrđenih programom.
O korišćenju podsticajnih sredstava Ministarstvo, odnosno nadležni pokrajinski organ, sa korisnikom sredstava zaključuje
ugovor.
Član 85
Korisnik sredstava dužan je da Ministarstvu, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnom pokrajinskom organu, dostavlja
izveštaj o realizaciji ugovora do 31. decembra za tekuću lovnu godinu.
Član 86
Korisnik lovišta dužan je da obezbedi sredstva za finansiranje radova predviđenih lovnom osnovom.
Član 87
Korisnik lovišta, vlasnik i korisnik zemljišta, voda i šuma na kojima se lovište nalazi, kao i vlasnik i korisnik površina van
lovišta na kojima se divljač nalazi, dužan je da preduzima sve neophodne mere radi sprečavanja štete koju divljač može
počiniti ljudima ili imovini.
Član 88
Pravno, odnosno fizičko lice kome je divljač prouzrokovala štetu ima pravo na naknadu štete samo ako je preduzelo
propisane mere za sprečavanje štete od divljači.
Štetu koju u lovištu prouzrokuje lovostajem zaštićena divljač dužan je da nadoknadi korisnik lovišta.
Štetu koju prouzrokuje trajno zaštićena divljač dužno je da nadoknadi ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne
sredine.
Štetu koju prouzrokuje vuk na teritoriji na kojoj je trajno zaštićen dužno je da nadoknadi ministarstvo nadležno za poslove
zaštite životne sredine.
Štetu koju prouzrokuje vuk na teritoriji na kojoj je lovostajem zaštićen dužno je da nadoknadi Ministarstvo, ukoliko su korisnik
lovišta i oštećeno lice preduzeli propisane mere za sprečavanje štete.
Štetu koju van lovišta prouzrokuje lovostajem zaštićena divljač dužno je da nadoknadi Ministarstvo, a na teritoriji autonomne
pokrajine nadležni pokrajinski organ, ukoliko je vlasnik, odnosno korisnik površina van lovišta preduzeo propisane mere za
sprečavanje štete.
Član 89
Pravno, odnosno fizičko lice kome je divljač prouzrokovala štetu može da podnese zahtev za naknadu štete korisniku lovišta,
u roku od 10 dana od dana nastanka štete.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana pravno, odnosno fizičko lice prilaže odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje nastanak
štete od divljači.
Ako zahtev za naknadu štete nije usvojen u celini ili ako se po njemu ne zaključi sporazum, odnosno poravnanje u roku od
30 dana od dana podnošenja zahteva, pravno, odnosno fizičko lice može podneti tužbu kod nadležnog suda.
Ministar bliže propisuje mere za sprečavanje štete od divljači, postupak i način utvrđivanja štete po prethodno pribavljenom
mišljenju ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine i u sporazumu sa ministrom nadležnim za poslove zaštite
životne sredine utvrđuje visinu naknade štete od divljači.
Član 90
Korisnik lovišta solidarno je odgovoran sa učesnikom u lovu, koji prouzrokuje štetu u toku lova organizovanog od strane
korisnika lovišta.
Ministar bliže propisuje mere bezbednosti kojih su dužni da se pridržavaju pravna i fizička lica u lovištu.
Član 91
Pravno, odnosno fizičko lice koje lovi lovostajem zaštićenu divljač suprotno odredbama ovog zakona ili na drugi način
uništava lovostajem zaštićenu divljač, lovne i lovno-tehničke objekte, oznake granica ili na drugi način čini štetu, odgovorno je
za nezakonit lov i nastalu štetu i dužno je da štetu nadoknadi korisniku lovišta.
Pravno, odnosno fizičko lice koje načini štetu na trajno zaštićenim vrstama divljači dužno je da štetu nadoknadi Republici
Srbiji.
Ministar bliže propisuje mere za sprečavanje štete na divljači, postupak i način utvrđivanja štete po prethodno pribavljenom
mišljenju ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine i u sporazumu sa ministrom nadležnim za poslove zaštite
životne sredine utvrđuje visinu naknade štete za divljač ulovljenu suprotno odredbama ovog zakona ili na drugi način
uništenu divljač.
IX NADZOR
Nadzor nad radom i primenom zakona
Član 92
Nadzor nad primenom odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo, ako ovim zakonom
nije drukčije propisano.
Nadzor nad radom Komore, javnih preduzeća, privrednih društava i lovačkih saveza vrši Ministarstvo.
Nadzor nad radom pravnih lica iz stava 2. ovog člana sastoji se od nadzora nad zakonitošću rada i nadzora nad
svrsishodnošću rada u vršenju poslova koji su im povereni ovim zakonom.
Nadzorom nad radom ispituje se sprovođenje zakona i drugih opštih akata, a nadzorom nad svrsishodnošću rada
delotvornost i ekonomičnost rada i svrhovitost organizacije poslova.
Autonomnoj pokrajini poverava se kao povereni posao državne uprave vršenje inspekcijskog nadzora nad primenom
odredaba ovog zakona u lovištima koja se u okviru lovnih područja nalaze na teritoriji autonomne pokrajine.
Inspekcijski nadzor
Član 93
Inspekcijski nadzor vrši Ministarstvo preko lovnog inspektora u okviru delokruga utvrđenog ovim zakonom.
Inspekcijski nadzor na teritoriji autonomne pokrajine vrši autonomna pokrajina preko lovnog inspektora u okviru delokruga
utvrđenog ovim zakonom.
Ministarstvo je ovlašćeno da u nadzoru nad radom lovnih inspektora iz stava 2. ovog člana zahteva izveštaje i podatke o
radu, utvrdi stanje izvršavanja poslova i upozori na uočene nepravilnosti, izdaje instrukcije i da preduzme mere na koje je
ovlašćeno.
Član 94
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora lovni inspektor mora imati službenu legitimaciju i službenu značku.
Ministar bliže propisuje izgled i sadržinu službene legitimacije i službene značke iz stava 1. ovog člana, kao i način korišćenja
zaštitne opreme lovnog inspektora.
Član 95
Poslove lovnog inspektora može da obavlja lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena
(diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na
osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, na kojima je položilo predmet iz oblasti lovstva, sa licencom za
obavljanje određenih poslova u lovstvu, sa položenim državnim stručnim ispitom i sa najmanje pet godina radnog iskustva na
stručnim poslovima iz oblasti lovstva.
Član 96
U vršenju poslova inspekcijskog nadzora lovni inspektor ima pravo i dužnost da utvrđuje i proverava:
1) uslove propisane ovim zakonom koje korisnik lovišta mora da ispunjava za gazdovanje lovištem;
2) kvalitet stručnog rada imaoca licence za obavljanje stručnih poslova zaštite, gajenja i korišćenja divljači i imaoca licence za
obavljanje poslova lovočuvarske službe;
3) sprovođenje lovne osnove i godišnjeg plana;
4) planske dokumente, poslovne knjige, evidencije i akte korisnika lovišta propisane ovim zakonom, kao i ostalu
dokumentaciju korisnika lovišta kada je to potrebno, radi uvida u korišćenje sredstava, primenu propisa i mera koje se
odnose na divljač i lovište;
5) da li se organizovanje lova, lov divljači i promet ulovljene divljači i njenih delova sprovodi u skladu sa ovim zakonom;
6) lovne karte, dozvole za lov, propratnice i trofejne listove;
7) uslove koji su propisani ovim zakonom za upotrebu lovačkih pasa u lovištu;
8) objekte u lovištu i radove koji se izvode u lovištu;
9) izdvajanje, obračun, evidentiranje i korišćenje sredstava;
10) da li se poštuju zabrane predviđene ovim zakonom;
11) izvršavanje poverenih poslova propisanih ovim zakonom.
Član 97
Ako lovni inspektor u vršenju poslova iz člana 96. ovog zakona utvrdi nedostatak u primeni ovog zakona i propisa donetih za
njegovo sprovođenje, naložiće mere i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka i to:
1) privremenu zabranu lova ako korisnik lovišta ne gazduje lovištem u skladu sa planskim dokumentima i svojim aktima;
2) privremenu zabranu lova ako korisnik lovišta ne vrši organizovanje lova divljači, lov divljači i promet ulovljene divljači u
skladu sa ovim zakonom;
3) privremeno oduzimanje nezakonito ulovljene divljači i njenih delova, nezakonito stavljene u promet ili nezakonito
prisvojene uginule divljači i njenih delova, kao i sredstava i predmeta kojima su izvršene ove radnje i njihovo bezbedno
čuvanje do konačne odluke nadležnog organa;
4) preduzimanje odgovarajućih radnji i aktivnosti za sprečavanje štete u hitnim slučajevima, u kojima bi nastupila šteta po
opšti interes.
Pored mera iz stava 1. ovog člana lovni inspektor može da:
1) podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, prijavu za privredni prestup i prijavu za krivično delo, zbog
nepostupanja po odredbama ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega;
2) naredi druge mere i preduzme druge radnje, u skladu sa ovim zakonom.
Član 98
Ako u toku vršenja inspekcijskog nadzora lovni inspektor oceni da su pored povrede ovog zakona povređeni i drugi zakoni i
propisi kojima se uređuju pitanja od značaja za lovstvo, dužan je, pored preduzimanja mera za koje je ovlašćen, da obavesti
drugi nadležni organ.
Drugi nadležni inspekcijski organ o preduzetim merama izveštava lovnog inspektora.
U slučajevima kada lovni inspektor utvrdi takve povrede zakona za koje su istovremeno propisane i nadležnosti drugih
inspekcijskih organa, obavezan je da bez odlaganja obavesti ministra kako bi se zajednički izvršio nadzor i preduzele
odgovarajuće mere.
Član 99
Ako u toku vršenja inspekcijskog nadzora lovni inspektor utvrdi da korisnik lovišta nije uskladio sprovođenje lovne osnove i
godišnjeg plana donosi rešenje o privremenoj zabrani lova i drugih radnji koje su protivne odredbama ovog zakona i propisa
donetih na osnovu ovog zakona.
U slučaju oduzimanja nezakonito ulovljene divljači i njenih delova, nezakonito stavljene u promet ili nezakonito prisvojene
uginule divljači i njenih delova, kao i sredstava i predmeta kojima su izvršene ove radnje lovni inspektor donosi rešenje o
oduzimanju, u roku od tri dana od dana njihovog oduzimanja.
U hitnim slučajevima u kojima bi nastupila šteta po opšti interes lovni inspektor donosi rešenje kojim naređuje sprovođenje
mera za sprečavanje štete.
Član 100
Po žalbi na rešenje lovnog inspektora, rešava ministar.
Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Rešenje ministra po žalbi je konačno i protiv njega se može voditi upravni spor.
Po žalbi na prvostepeno rešenje nadležnog pokrajinskog organa u vršenju poverenih poslova rešava ministar.
Troškovi oduzimanja
Član 101
Troškovi koji nastaju prilikom oduzimanja nezakonito ulovljene divljači i njenih delova, nezakonito stavljene u promet ili
nezakonito prisvojene uginule divljači i njenih delova, kao i sredstava i predmeta kojima su izvršene ove radnje padaju na
teret počinioca nezakonite radnje.
X KAZNENE ODREDBE
Privredni prestupi
Član 102*
Novčanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup korisnik lovišta - pravno lice ako:
1) ugrožava opstanak divljači u prirodi i njena staništa (član 22. tačka 1);
2) proganja, zlostavlja, namerno povređuje i uznemirava divljač (član 22. tačka 2);
3) zarobljava i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru, namerno uništava mesto za razmnožavanje i odmor divljači,
uzima jaja od divljači ili sakuplja jaja zaštićenih vrsta ptica (član 22. tačka 3);
4) unosi u lovište divljač iz parkova divljači, zooloških vrtova i sa farmi divljači, kao i oštećene jedinke divljači (član 22. tačka
5);
5) u slobodnu prirodu na području Republike Srbije unosi nove alohtone divlje vrste divljači i njihove hibride (član 22. tačka
6);
6) truje divljač (član 22. tačka 10);
7) oblaže otvorene kanale, akumulacije, jezera i obale vodotoka plastičnim i drugim materijalima suprotno načinu
predviđenom aktom ministra iz člana 91. ovog zakona (član 22. tačka 11);
8) ne obustavi lov ugrožene vrste lovostajem zaštićene divljači i preduzme mere radi uspostavljanja optimalne brojnosti te
vrste divljači utvrđene u lovnoj osnovi za gazdovanje lovištem (član 27. stav 1);
9) nije zaključio ugovor sa pravnim licem registrovanim za obavljanje stručnih poslova u lovstvu i/ili lovočuvarskih poslova, a
nije registrovan za obavljanje tih poslova (član 38. stav 4);
10) ustupi ili da u zakup lovište ili njegov deo drugom korisniku na gazdovanje (član 43. stav 1);
11) ne donese lovnu osnovu za lovište koje se nalazi u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim prirodnim dobrima
usklađenu sa propisima kojima se uređuju mere zaštite i način korišćenja nacionalnog parka i propisima kojima se uređuje
zaštita prirode (član 47. stav 2);
12) ne donese lovnu osnovu usklađenu sa programom razvoja lovnog područja u okviru koga se to lovište nalazi (član 47.
stav 3);
13) lovi divljač pre donošenja godišnjeg plana (član 48. stav 6);
14) ne izda, u skladu sa planskim dokumentom i svojim opštim aktom, dozvolu za lov krupne divljači na ime lovca, dozvolu za
grupni lov divljih svinja na ime vođe grupe, odnosno dozvolu za lov sitne divljači na ime vođe grupe (član 63. st. 1. i 2);
15) ne donese akte iz člana 65. stav 1. ovog zakona;
16) ne odredi svojim aktom cene odstrela divljači, mesa odstreljene divljači, usluga u lovu i žive divljači (član 66. stav 2);
17) ne obeleži svaku ulovljenu divljač i svaki trofej divljači pre pomeranja ulovljene divljači sa mesta odstrela na propisan
način (član 67. stav 1);
18) stavi u promet ulovljenu divljač i trofeje divljači, za koje nije izdata propratnica, odnosno trofejni list i odgovarajuća
dokumentacija u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo (član 67. stav 2);
19) vrši sanitarni odstrel lovostajem zaštićene divljači suprotno članu 68. stav 3. ovog zakona;
20) ne obavesti nadležnu veterinarsku službu, po izvršenom sanitarnom odstrelu lovostajem zaštićene divljači, radi
veterinarsko-sanitarnog pregleda odstreljene divljači (član 68. stav 4);
21) ne organizuje i ne vrši lov u skladu sa članom 69. stav 2. ovog zakona;
22) ne obavesti lovnog inspektora i nadležnu veterinarsku službu radi veterinarsko-sanitarnog pregleda ulovljene divljači po
izvršenom lovu divljači bez odobrenja (član 69. stav 3);
23) ako izvozi divljač ili delove divljači, a nije registrovan za obavljanje tih poslova (član 70);
24) iznosi iz zemlje trofeje divljači, prepariranu divljač i njene preparirane delove kao trofeje, čija je vrednost izražena u CIC
poenima veća od trofejnih vrednosti nacionalnih prvaka (član 72. stav 1);
25) lovi lovostajem zaštićenu divljač suprotno članu 76. ovog zakona;
26) koristi u lovu oružje i municiju suprotno članu 77. ovog zakona.
27)* (prestala da važi)
Novčanom kaznom od 2.000 do 200.000 dinara kazniće se za privredni prestup iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice
korisnika lovišta - pravnog lica.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, pored propisane novčane kazne korisniku lovišta - pravnom licu može se izreći i
zaštitna mera zabrane obavljanja određene privredne delatnosti, a odgovornom licu zaštitna mera zabrane vršenja određene
dužnosti u trajanju do 10 godina.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana može se uz kaznu izreći i zaštitna mera oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni
ili namenjeni za izvršenje privrednog prestupa, odnosno koji su nastali izvršenjem privrednog prestupa.
Prekršaji
Član 103
Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne obavlja poverene poslove iz
člana 7. st. 1. i 2, člana 8. stav 1, člana 11. stav 1. tač. 3), 4) i 5), člana 64. st. 3. i 4, člana 71. st. 2. i 3, člana 72. stav 4. i
člana 73. st. 1. i 2. ovog zakona.
Novčanom kaznom od 500 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu
kome su povereni poslovi.
Član 104
Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj korisnik lovišta - pravno lice ako:
1) drži divljač u zatvorenom prostoru duže od mesec dana od dana prestanka delovanja elementarnih nepogoda, odnosno
izlečenja povrede ili sprovođenja određenih mera gajenja (član 22. tačka 4);
2) vrši žetvu i kosidbu poljoprivrednim mašinama koje nemaju ugrađene uređaje za isterivanje, odnosno plašenje divljači
(član 22. tačka 7);
3) pali u lovištima korov, strnjike, trstike, trave i drugo rastinje (član 22. tačka 8);
4) upotrebljava sredstva za zaštitu bilja i druga hemijska sredstva u količinama i dozama koje mogu prouzrokovati štetu na
divljači (član 22. tačka 9);
5) ne postupa na human način prema divljači ugroženoj od elementarnih nepogoda, u slučajevima sprečavanja i suzbijanja
zaraznih bolesti, prilikom organizovanog hvatanja povređene divljači, naseljavanja divljači i ispitivanja urođenih osobina
lovačkih pasa, kao i prema divljači za potrebe naučnog istraživanja, nastave, zooloških vrtova i muzeja (član 23. stav 2);
6) unosi divljač u lovište, a nije izvršio njenu zdravstvenu kontrolu i nije obezbedio odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa
propisima kojima se uređuje veterinarstvo (član 25);
7) ne preduzme mere zaštite zdravlja divljači i sve druge mere radi sprečavanja pojave i širenja zaraznih bolesti divljači i
zoonoza (član 26. stav 1);
8) ne preduzme mere radi uspostavljanja optimalne brojnosti lovostajem zaštićene vrste divljači utvrđene u lovnoj osnovi
(član 27. stav 2);
9) vidno ne obeleži, odnosno označi granice lovišta, terena za obuku pasa i poligona za lov divljači, kao i lovno-tehničke
objekte u lovištu (član 35. stav 5);
10) ne podnese izveštaj o izvršavanju obaveza iz ugovora na zahtev Ministarstva, odnosno nadležnog pokrajinskog organa
(član 41. stav 4);
11) ne donese lovnu osnovu u rokovima propisanim članom 47. st. 5. i 6. ovog zakona;
12) u lovnoj osnovi ne evidentira sve izvršene radove u lovištu najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu
(član 47. stav 7);
13) pre izrade godišnjeg plana ne utvrdi brojno stanje divljači u lovištu na način propisan programom razvoja lovnog područja
i utvrđeno brojno stanje ne prikaže u godišnjem planu kao matični fond na početku lovne godine (član 48. stav 4);
14) ne usklade mere zaštite i gajenja divljači utvrđene lovnim osnovama (član 50);
15) ne dozvoli vršenje radnji predviđenih lovnom osnovom, godišnjim planom i drugim planovima i programima (član 51. stav
1);
16) ne sarađuje sa javnim preduzećima i privrednim društvima u prikupljanju podataka (član 53. stav 4);
17) lovočuvaru ne izda legitimaciju na propisanom obrascu (član 56. stav 2);
18) ne izda propratnicu za ulovljenu divljač i trofejni list na propisanom obrascu (član 67. stav 3);
19) ne vodi evidenciju o odstreljenoj divljači, trofejima odstreljene divljači i o izdatim trofejnim listovima (član 67. stav 4);
20) ne obrazuje komisiju za ocenjivanje trofeja divljači ulovljene u lovištu (član 71. stav 6);
21) ne izda lovcu koji je odstrelio divljač čija je vrednost trofeja izražena u CIC poenima veća od trofejne vrednosti
nacionalnog prvaka uz trofejni list i odgovarajuću dokumentaciju i odlivak trofeja divljači koji je veran originalu (član 72. stav
6);
22) koristi lovačke pse u lovu koji nemaju rodovnik i potvrdu o upotrebljivosti u lovu ili identifikacionu karticu izdatu na osnovu
rodovnika i potvrde o upotrebljivosti u lovu (član 74. stav 1);
23) ne vodi evidenciju o lovačkim psima koji se koriste u lovu (član 74. stav 2).
Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice korisnika
lovišta - pravnog lica.
Član 105
Novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) zarobi i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru, namerno uništava mesto za razmnožavanje i odmor divljači,
uzima jaja od divljači i sakuplja jaja zaštićenih vrsta ptica (član 22. tačka 3);
2) unese u lovište divljač iz parkova divljači, zooloških vrtova i farmi divljači, kao i oštećene jedinke divljači (član 22. tačka 5);
3) vrši žetvu i kosidbu poljoprivrednim mašinama koje nemaju ugrađene uređaje za isterivanje, odnosno plašenje divljači
(član 22. tačka 7);
4) pali korov, strnjike, trstike, trave i drugo rastinje u lovištima (član 22. tačka 8);
5) ne dozvoli vršenje radnji predviđenih lovnom osnovom, godišnjim planom i drugim planovima i programima (član 51. stav
1).
XI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 106
Vlada će ustanoviti lovna područja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Akte o ustanovljavanju lovišta doneće ministar, odnosno starešina nadležnog pokrajinskog organa u roku od godinu dana od
dana ustanovljenja lovnog područja.
Član 107
Lovačka komora počeće sa radom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Poslove pripreme za početak rada Komore vrši Ministarstvo.
Član 108
Korisnici lovišta dužni su da obeleže granice lovišta, terena za obuku pasa i poligona za lov divljači, kao i lovno-tehničke
objekte u lovištu u roku od tri meseca od dana potpisivanja ugovora o davanju prava na gazdovanje lovištem.
Član 109
Dosadašnji korisnik lovišta koji ne ispunjava uslove iz ovog zakona dužan je da uskladi svoje poslovanje sa odredbama ovog
zakona u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 110
Korisnik lovišta koji je lovištem gazdovao do dana stupanja na snagu ovog zakona gazdovaće tim lovištem do okončanja
postupka ustanovljenja i dodele lovišta na gazdovanje u skladu sa ovim zakonom.
Dosadašnji korisnik lovišta kome posle stupanja na snagu ovog zakona nije dodeljeno lovište na gazdovanje, kao i
dosadašnji korisnik lovišta koji javnim oglasom nije dobio pravo na gazdovanje lovištem ima pravo na naknadu za
neamortizovani deo izgrađenih lovno-tehničkih i lovnih objekata i na naknadu troškova za lovnu osnovu, ako su ulaganja u te
objekte i lovnu osnovu veća od prihoda iz gazdovanja lovištem uključujući i članarinu lovaca koja je uložena u lovište.
Visinu naknade za neamortizovani deo izgrađenih lovno-tehničkih i lovnih objekata i naknade troškova za lovnu osnovu
utvrđuju sporazumno raniji i novi korisnik lovišta, a ako do sporazuma ne dođe visinu naknade utvrđuje nadležni sud.
Naknadu za neamortizovani deo izgrađenih lovno-tehničkih i lovnih objekata i naknadu troškova za lovnu osnovu plaća novi
korisnik lovišta.
Član 111
Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljala poslove lovnog inspektora, a koja imaju visoko obrazovanje
drugog obrazovnog profila u odnosu na obrazovni profil utvrđen u članu 95. ovog zakona, mogu da nastave da obavljaju
poslove lovnog inspektora, s tim što su dužna da u roku od šest meseci od početka rada Komore dobiju licencu za obavljanje
određenih poslova u lovstvu.
Član 112
Propisi za sprovođenje ovog zakona biće doneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primenjivaće se propisi doneti na osnovu Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik
RS", br. 39/93, 44/93 - ispravka, 60/93 - ispravka i 101/05 - dr. zakon), osim odredaba tih propisa koji nisu u skladu sa ovim
zakonom.
Član 113
Postupci započeti prema odredbama Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik RS", br. 39/93, 44/93 - ispravka, 60/93 - ispravka i
101/05 - dr. zakon), nastaviće se po odredbama ovog zakona.
Član 114
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu ("Službeni glasnik RS", br. 39/93, 44/93 - ispravka,
60/93 - ispravka i 101/05 - dr. zakon).
Član 115
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
II POSEBAN DEO
Član 8
Ukupni rashodi i izdaci, uključujući izdatke za otplatu glavnice duga, u iznosu od 2.940.873.800.000 dinara, finansirani iz svih
izvora finansiranja raspoređuju se po korisnicima i programima i iskazuju u koloni 8.
Programska
Ekonomska
Razdeo Glava Program Funkcija aktivnost / Opis Ukupna sredstva
klasifikacija
Projekat
1 2 3 4 5 6 7 8
3 VLADA 18.777.933.000
6 SUDOVI 38.152.930.000
Programska
Ekonomska
Razdeo Glava Program Funkcija aktivnost / Opis Ukupna sredstva
klasifikacija
Projekat
1 2 3 4 5 6 7 8
SPECIJALIZOVANE USLUGE
Sredstva ove aproprijacije namenjena su za podršku
akreditovanim regionalnim razvojnim agencijama u cilju
424 15.000.000
jačanja institucionalnih kapaciteta na regionalnom i
lokalnom nivou, a raspored i korišćenje sredstava vršiće se
po posebnom aktu Vlade
SPECIJALIZOVANE USLUGE
424 Sredstva ove aproprijacije namenjena su za Agenciju za 506.000.000
privredne registre
SPECIJALIZOVANE USLUGE
Sredstva ove aproprijacije namenjena su za Agenciju za
424 290.000.000
vođenje sporova u postupku privatizacije i Agenciju za
licenciranje stečajnih upravnika
SPECIJALIZOVANE USLUGE
424 Raspored i korišćenje sredstava ove aproprijacije vršiće se 42.000.000
po posebnom aktu Vlade.
SPECIJALIZOVANE USLUGE
424 Sredstva ove aproprijacije namenjena su za Razvojnu 800.000.000
agenciju Srbije
1 2 3 4 5 6 7 8
Programska
Ekonomska Ukupna
Razdeo Glava Program Funkcija aktivnost / Opis
klasifikacija sredstva
Projekat
1 2 3 4 5 6 7 8
STALNI TROŠKOVI
Deo sredstava ove aproprijacije u iznosu od 2.700.000
dinara namenjen je za rešavanje stambenih potreba
421 15.380.000
najugroženijih porodica izbeglica i interno raseljenih lica, a
koristiće se po osnovu akta Vlade o izdavanju doplatne
poštanske marke
USLUGE PO UGOVORU
Deo sredstava ove aproprijacije u iznosu od 900.000 dinara
423 namenjen je za rešavanje stambenih potreba najugroženijih 376.625.000
porodica izbeglica i interno raseljenih lica, a koristiće se po
osnovu akta Vlade o izdavanju doplatne poštanske marke
Programska
Ekonomska Ukupna
Razdeo Glava Program Funkcija aktivnost / Opis
klasifikacija sredstva
Projekat
1 2 3 4 5 6 7 8
Član 10
Na osnovu člana 9. ovog zakona i čl. 8. i 41. Zakona o platama državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br.
62/06, 63/06 - ispravka, 115/06 - ispravka, 101/07, 99/10, 108/13, 99/14, 95/18 i 14/22), ovim zakonom utvrđuje se osnovica
za obračun i isplatu plata:
- za zaposlene u Poreskoj upravi i Upravi carina u neto iznosu od 30.647,39 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima
za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u Ministarstvu unutrašnjih poslova u neto iznosu od 32.627,39 dinara sa pripadajućim
porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u Ministarstvu odbrane u neto iznosu od 32.932,32 dinara sa pripadajućim porezom i
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za lekare u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u neto iznosu od 35.560,87 dinara sa pripadajućim porezom i
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za medicinske i stomatološke tehničare u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u neto iznosu od 34.106,09 dinara sa
pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za ostale zdravstvene radnike u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u neto iznosu od 32.328,05 dinara sa pripadajućim
porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, osim zaposlenih iz alineja 4-6. ovog stava,
i u sudovima i tužilaštvima koji su osnovani u skladu sa Zakonom o uređenju sudova ("Službeni glasnik RS", broj 10/23) i
Zakonom o javnom tužilaštvu ("Službeni glasnik RS", broj 10/23) u neto iznosu od 32.028,71 dinar sa pripadajućim porezom i
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u sudovima i tužilaštvima koji u skladu sa posebnim zakonom ostvaruju pravo na platu
u duplom iznosu u neto iznosu od 29.116,99 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno
osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u Visokom savetu sudstva, Visokom savetu tužilaštva i Državnom pravobranilaštvu u
neto iznosu od 30.292,37 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike u Ustavnom sudu u neto iznosu od 30.572,86 dinara sa pripadajućim porezom i
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za funkcionere čija se plata prema posebnom zakonu direktno ili indirektno određuje prema plati državnih službenika na
položaju u neto iznosu od 27.476,08 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za funkcionere čija se plata prema posebnom zakonu direktno ili indirektno određuje prema plati sudija u neto iznosu od
47.936,31 dinar sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
- za državne službenike i nameštenike kojima osnovica nije utvrđena u alinejama 1-10. ovog stava u neto iznosu od
28.849,86 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Na osnovu člana 41. stav 4. Zakona o sudijama ("Službeni glasnik RS", broj 10/23) i člana 74. stav 3. Zakona o javnom
tužilaštvu ("Službeni glasnik RS", broj 10/23) utvrđuje se osnovica za obračun i isplatu plata u neto iznosu od 50.799,16
dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
U 2024. godini osnovica iz stava 2. ovog člana u delu koji se odnosi na sudije isplaćivaće se: 70% iz izvora 01 - Opšti prihodi
i primanja budžeta, a 30% iz prihoda ostvarenih po osnovu naplate sudskih taksi koje pripadaju pravosudnim organima.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, usled smanjenog obima prihoda ostvarenih po osnovu naplate sudskih taksi, plate sudija
isplaćivaće se do 30% iz prihoda ostvarenih po osnovu naplate sudskih taksi koje pripadaju pravosudnim organima, a
preostali deo iz izvora 01 - Opšti prihodi i primanja budžeta uz prethodno dobijenu pisanu saglasnost ministarstva nadležnog
za poslove finansija.
Na osnovu člana 20a stav 4. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", br. 109/07, 99/11, 18/13 - US, 40/15 - dr.
zakon, 103/15 i 10/23) utvrđuje se osnovica za obračun i isplatu plata predsednika i sudija Ustavnog suda u neto iznosu od
48.380,14 dinara sa pripadajućim porezom i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Član 11
Na osnovu člana 48. stav 4. Zakona o platama državnih službenika i nameštenika utvrđuje se procenat od ukupnog iznosa
sredstava za plate namenjen za ostvarene rezultate rada nameštenika, i to 1% mesečnog platnog fonda nameštenika za
mesec koji prethodi mesecu za koji se isplaćuje plata u koju se uključuje dodatak za ostvarene rezultate rada nameštenika, u
skladu sa obezbeđenim sredstvima.
U 2024. godini planirana su sredstva za napredovanje državnih službenika.
Član 12
Obaveze prema korisnicima budžetskih sredstava izvršavaju se srazmerno ostvarenim prihodima i primanjima budžeta.
Ako se u toku godine prihodi i primanja budžeta smanje, rashodi i izdaci budžeta izvršavaće se po prioritetima, i to obaveze
utvrđene zakonskim propisima na postojećem nivou i stalni troškovi neophodni za nesmetano funkcionisanje korisnika
budžetskih sredstava.
Ako u toku godine dođe do vanrednih okolnosti koje mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili prouzrokuju štetu većih razmera,
Vlada može odlučiti o privremenoj obustavi izvršenja pojedinih rashoda i izdataka, kao i preuzimanja obaveza korisnika
sredstava budžeta Republike Srbije u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih i finansijskih posledica vanrednih događaja.
Aktom Vlade iz stava 3. ovog člana bliže će se urediti način izvršenja pojedinih rashoda i izdataka, kao i preuzimanja
obaveza korisnika sredstava budžeta Republike Srbije.
Ako korisnici budžetskih sredstava ne ostvare prihode i primanja iz drugih izvora finansiranja, rashodi i izdaci planirani po tom
osnovu neće se izvršavati na teret opštih prihoda budžeta.
Član 13
Korisnik budžetskih sredstava, koji određeni rashod i izdatak izvršava iz drugih izvora prihoda i primanja, (koji nisu izvor 01 -
Opšti prihodi i primanja budžeta), obaveze može preuzimati samo do nivoa ostvarenja tih prihoda ili primanja, ukoliko je nivo
ostvarenih prihoda i primanja manji od odobrenih aproprijacija.
Korisnik budžetskih sredstava kod koga u toku godine dođe do umanjenja odobrenih aproprijacija zbog izvršenja prinudne
naplate, za iznos umanjenja preduzeće odgovarajuće mere u cilju prilagođavanja preuzete obaveze, tako što će predložiti
umanjenje obaveze, odnosno produženje ugovornog roka za plaćanje ili otkazati ugovor, odnosno predložiti izmenu propisa
koji je osnov za nastanak i plaćanje obaveza.
Član 14
Direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije pre najavljivanja novih obaveza na način propisan članom 56. stav 3.
Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispravka,
108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19, 72/19, 149/20, 118/21, 118/21 - dr. zakon i 138/22) u
sistemu izvršenja budžeta moraju da prijave preuzete, a neizvršene obaveze iz prethodne budžetske godine.
Član 15
U izvršavanju rashoda za robe i usluge korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija za obavezno
socijalno osiguranje prioritet imaju rashodi za stalne troškove, troškove tekućih popravki i održavanja i materijal.
Korisnici budžetskih sredstava dužni su da obaveze nastale po osnovu komercijalnih transakcija izmire u roku utvrđenom
zakonom kojim se uređuju rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama.
Ukoliko korisnici sredstava budžeta Republike Srbije u izvršavanju rashoda i izdataka postupe suprotno stavu 2. ovog člana,
Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija - Sektora za budžetsku inspekciju, može doneti odluku o
obustavi izvršavanja ostalih aproprijacija utvrđenih ovim zakonom za tog korisnika.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, ukoliko jedinica lokalne samouprave ne obezbedi u budžetu i ne prenosi sredstva osnovnim
i srednjim školama za finansiranje rashoda u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja,
zbog čega osnovna, odnosno srednja škola ne može da izmiri obaveze u roku utvrđenom zakonom kojim se uređuju rokovi
izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, ministar nadležan za poslove finansija može privremeno
obustaviti prenos transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije, odnosno pripadajućeg dela poreza na zarade toj jedinici
lokalne samouprave.
Ukoliko korisnici sredstava budžeta lokalne vlasti u izvršavanju rashoda i izdataka postupe suprotno stavu 2. ovog člana,
ministar nadležan za poslove finansija može privremeno obustaviti prenos transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije,
odnosno pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza na dobit pravnih lica.
Član 16
Javna preduzeća i drugi oblici organizovanja čiji je osnivač Republika Srbija, dužni su da najkasnije do 30. novembra tekuće
budžetske godine deo od najmanje 50% dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima, a javne agencije 100% dobiti,
odnosno viška prihoda nad rashodima po završnom računu za 2023. godinu uplate u budžet Republike Srbije, prema
dinamici koju odredi ministarstvo nadležno za poslove finansija.
Privredna društva čiji je osnivač Republika Srbija ili u kojima Republika Srbija ima učešće u vlasništvu dužna su da najkasnije
do 30. novembra tekuće budžetske godine u budžet Republike Srbije uplate najmanje 50% srazmernog dela dobiti po
završnom računu za 2023. godinu, koji u skladu sa zakonom koji uređuje privredna društva pripada Republici Srbiji kao članu
društva.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, uz saglasnost Vlade, obavezu po osnovu uplate dobiti nema subjekat iz st. 1. i 2. ovog
člana koji donese odluku da iz dobiti pokrije gubitak ili poveća kapital ili sredstva upotrebi za finansiranje investicija.
Vlada može odlučiti da organizacija za obavezno socijalno osiguranje ima obavezu da do određenog roka određeni procenat
neraspoređenog viška prihoda i primanja, utvrđenog u završnim računima iz prethodnih godina, uplati u budžet Republike
Srbije.
Ukoliko subjekti navedeni u ovom članu ne postupe u skladu sa odredbama iz st. 1-4. ovog člana, ministarstvo nadležno za
poslove finansija - Sektor za budžetsku inspekciju, može nakon sprovedene inspekcijske kontrole doneti odluku o uplati
srazmernog dela dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima po završnom računu, u budžet Republike Srbije za te
subjekte.
Član 17
U skladu sa članom 2. tačka 31), članom 54. i članom 56. stav 4. Zakona o budžetskom sistemu u budžetskoj 2024. godini ne
može se vršiti obračun i isplata poklona u novcu, božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa i primanja zaposlenih
radi poboljšanja materijalnog položaja i uslova rada, kao i drugih primanja iz člana 120. stav 1. tačka 4) Zakona o radu
("Službeni glasnik RS", br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 - US, 113/17 i 95/18 - autentično tumačenje), predviđenih
posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima, i drugim aktima za direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava
Republike Srbije i korisnike sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, osim jubilarnih nagrada za zaposlene i
novčanih čestitki za decu zaposlenih.
U 2024. godini ne mogu se isplaćivati zaposlenima kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije nagrade i bonusi koji
prema međunarodnim kriterijumima predstavljaju nestandardne, odnosno netransparentne oblike nagrada i bonusa.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, isplata nagrada i bonusa zaposlenima kod korisnika sredstava budžeta Republike Srbije i
korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje u 2024. godini može se vršiti na osnovu odluke Vlade.
Član 18
Naknade za rad predsednika i članova komisija i drugih stalnih i privremenih radnih tela u javnom sektoru ne mogu se
povećavati u 2024. godini.
Zadužuju se nadležni organi i korisnici javnih sredstava da preispitaju potrebu postojanja i visinu naknada iz stava 1. ovog
člana, radi smanjenja izdataka po ovom osnovu i u tom cilju iniciraju izmene zakona, drugih propisa, opštih i drugih akata
kojima je uređeno plaćanje ovih naknada.
Direktni i indirektni korisnici sredstava budžeta Republike Srbije mogu formirati komisije i druga stalna i privremena radna tela
isključivo u skladu sa posebnim zakonom.
Član 19
Direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta lokalne vlasti, osim organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, koji koriste poslovni prostor i pokretne stvari kojima upravljaju drugi korisnici javnih sredstava, namiruju
samo troškove po tom osnovu.
Ukoliko u slučajevima iz stava 1. ovog člana plaćanje troškova nije moguće izvršiti na osnovu razdvojenih računa, korisnik
koji upravlja javnim sredstvima vrši plaćanje, a zatim direktni, odnosno indirektni korisnik iz stava 1. ovog člana vrši
odgovarajuću refundaciju nastalih rashoda.
Refundacija iz stava 2. ovog člana smatra se načinom izvršavanja rashoda u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Drugi korisnici javnih sredstava koji koriste poslovni prostor i pokretne stvari kojima upravljaju direktni ili indirektni korisnici
budžetskih sredstava Republike Srbije, odnosno budžeta lokalne vlasti, plaćaju nastale troškove, troškove tekućeg i
investicionog održavanja, odnosno zakupa.
Član 20
Vlada može da odluči o otpisu i/ili pretvaranju u kapital potraživanja Republike Srbije nastalih po osnovu datih pozajmica i
plaćenih obaveza po osnovu izdatih garancija privrednim subjektima, a na osnovu predloga ministarstva nadležnog za
poslove privrede, vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti budžeta Republike Srbije.
Član 21
U 2024. godini mogu se zaključiti poslovi u vezi sa finansijskim derivatima u skladu sa standardizovanim okvirnim ugovorom
o finansijskim derivatima koji je uobičajen u poslovnoj praksi, odnosno na način uobičajen u poslovnoj praksi, radi zaštite od
promene deviznog kursa i/ili rizika promene kamatne stope u vezi sa zajmovima i državnim hartijama od vrednosti
zaključenim, odnosno emitovanim u skladu sa ovim zakonom i/ili ranije važećim zakonima o budžetu Republike Srbije.
Član 22
Direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava u 2024. godini obračunatu ispravku vrednosti nefinansijske imovine
iskazuju na teret kapitala, odnosno ne iskazuju rashod amortizacije i upotrebe sredstava za rad.
Član 23
Rashodi i izdaci organa i organizacija Republike Srbije izvršavaće se preko konsolidovanog računa trezora Republike Srbije,
koji će obavljati kontrolu tih rashoda i izdataka, u odnosu na utvrđene aproprijacije i odobravati plaćanja na teret budžetskih
sredstava.
Član 24
Za poslove koji se u skladu sa Zakonom o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine ("Službeni glasnik RS", br.
99/09, 67/12 - US, 18/20 - dr. zakon i 111/21 - dr. zakon), vrše kao povereni, sredstva se usmeravaju sa aproprijacije
ekonomske klasifikacije 463 - Transferi ostalim nivoima vlasti.
Član 25
Poseban akt kojim se uređuje raspored i korišćenje sredstava za realizaciju projekata investicionog održavanja i upravljanja
nepokretnostima, Vlada donosi na predlog Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, a na osnovu inicijative ostalih
direktnih korisnika budžetskih sredstava prema utvrđenim prioritetima.
Aktom Vlade iz stava 1. ovog člana, deo sredstava raspoređen u okviru Razdela 47 - Republička direkcija za imovinu
Republike Srbije može se rasporediti, odnosno preneti drugom direktnom korisniku budžetskih sredstava za realizaciju
projekata investicionog održavanja određenih poslovnih i stambenih objekata i drugih nepokretnosti, prema utvrđenim
prioritetima iz nadležnosti tog korisnika budžetskih sredstava.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, za iznos prenetih sredstava umanjuje se iznos aproprijacije ekonomske klasifikacije 511 -
Zgrade i građevinski objekti u okviru Razdela 47 - Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, a preneta sredstva
iskazuju se na aproprijaciji ekonomskoj klasifikaciji 511 - Zgrade i građevinski objekti u okviru razdela direktnog korisnika
budžetskih sredstava kome je taj deo sredstava prenet.
Član 26
Nalog za izvršenje ukupnih izdataka za realizaciju projekata investicionog održavanja i upravljanja nepokretnostima
zajednički izdaju funkcioner u čijem je razdelu, prema aktu Vlade iz člana 25. stav 1. ovog zakona, projekat koji se realizuje i
direktor Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije.
Funkcioner u čijem je razdelu, prema aktu Vlade iz člana 25. stav 1. ovog zakona, projekat koji se realizuje i direktor
Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, zajednički su odgovorni za izdavanje naloga za plaćanje i za izvršavanje
izdataka namenjenih za realizaciju projekata investicionog održavanja i upravljanja nepokretnostima.
Član 27
Poseban akt kojim se uređuje raspored i korišćenje sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja, Vlada
donosi na predlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Aktom Vlade iz stava 1. ovog člana, deo sredstava raspoređen u okviru Razdela 23 - Ministarstvo pravde može se
rasporediti, odnosno preneti drugom korisniku budžetskih sredstava za realizaciju projekata iz nadležnosti tog budžetskog
korisnika.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, za iznos prenetih sredstava umanjuje se iznos aproprijacije ekonomske klasifikacije 481 -
Dotacije nevladinim organizacijama u okviru Razdela 23 - Ministarstvo pravde, a preneta sredstva iskazuju se na
odgovarajućoj aproprijaciji ekonomskoj klasifikaciji u okviru razdela korisnika budžetskih sredstava kome je taj deo sredstava
prenet.
Član 28
Poseban akt kojim se uređuje raspored i korišćenje primljenih sredstava Sektorske budžetske podrške u okviru Programa
IPA, Vlada donosi na predlog Ministarstva finansija.
Aktom Vlade iz stava 1. ovog člana, deo ovih sredstava raspoređen u okviru Razdela 16 - Ministarstvo finansija može se
rasporediti, odnosno preneti drugom direktnom korisniku budžetskih sredstava za realizaciju obaveza prema utvrđenim
prioritetima.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, za iznos prenetih sredstava umanjuje se iznos Sektorske budžetske podrške u okviru
Razdela 16 - Ministarstvo finansija, a preneta sredstva iskazuju se na odgovarajućoj aproprijaciji u okviru razdela direktnog
korisnika budžetskih sredstava kome je taj deo sredstava prenet.
Član 29
Poseban akt kojim se uređuje raspored i korišćenje sredstava za potrebe sprovođenja IPA I i IPA II akcionih programa u
slučaju nadoknade neregularno utrošenih sredstava (kao posledica nepravilnosti ili prevara), u slučaju kada nije moguće
naplatiti nastale dugove, dodatnih i nepredviđenih troškova u okviru pojedinačnih projekata/programa, troškova neophodnih
za završetak pojedinačnih projekata/programa do ispitivanja i prihvatanja konačnog izveštaja od strane Evropske komisije o
sprovođenju programa, izravnanja konačnog salda, kao i konačnih uplata/isplata sredstava po programu i kamata zbog
kašnjenja u plaćanju i penala/kazni koje nastaju tokom sprovođenja projekata/programa, Vlada donosi na predlog
Ministarstva finansija.
Aktom Vlade iz stava 1. ovog člana, deo sredstava raspoređen u okviru Razdela 16 - Ministarstvo finansija može se
rasporediti, odnosno preneti drugom direktnom korisniku budžetskih sredstava u slučaju da potrebna sredstva nije moguće
obezbediti preraspodelom sredstava u okviru razdela direktnog korisnika budžetskih sredstava.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, za iznos prenetih sredstava umanjuje se iznos sredstava raspoređenih u okviru Razdela 16
- Ministarstvo finansija, Program 2402 - Intervencijska sredstva, Projekat 4002 - Intervencijska sredstva za potrebe
sprovođenja IPA programa, a preneta sredstva iskazuju se na odgovarajućoj aproprijaciji ekonomskoj klasifikaciji u okviru
razdela direktnog korisnika budžetskih sredstava kome je taj deo sredstava prenet.
Član 30
Predsednik Visokog saveta sudstva nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava koja se ostvare po osnovu naplate
sudskih taksi na evidencione račune sudova otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Predsednik Visokog saveta sudstva nadležan je i za davanje naloga za prenos sudovima i ostalih sredstava, osim sredstava
za rashode za zaposlene u sudovima koji su sudsko osoblje iz Razdela 6 - Sudovi sa računa budžeta na evidencione račune
sudova otvorene u Sistemu izvršenja budžeta, izuzev Vrhovnom sudu, Upravnom sudu, Privrednom apelacionom sudu i
Prekršajnom apelacionom sudu.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje su funkcioneri koji rukovode radom sudova iz Razdela 6 - Sudovi.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, za izdavanje naloga za plaćanje javnih nabavki, koje se vrše jedinstveno za sudove, kao i
za isplate obaveza po osnovu potpisanih sporazuma o vansudskim poravnanjima u postupcima za zaštitu prava na suđenje
u razumnom roku, nadležan je predsednik Visokog saveta sudstva.
Član 31
Predsednik Visokog saveta tužilaštva nadležan je za davanje naloga za prenos javnim tužilaštvima sredstava, osim
sredstava za rashode za zaposlene u javnim tužilaštvima, iz Razdela 8 - Javna tužilaštva sa računa budžeta na evidencione
račune javnih tužilaštava otvorene u Sistemu izvršenja budžeta, izuzev Vrhovnom javnom tužilaštvu, Javnom tužilaštvu za
ratne zločine i Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
Izuzetno, predsednik Visokog saveta tužilaštva nadležan je i za prenos sredstava iz sopstvenih prihoda na evidencione
račune javnih tužilaštava otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanja jesu funkcioneri koji rukovode javnim tužilaštvima iz Razdela 8 - Javna
tužilaštva, osim za izdavanje naloga za plaćanja kod javnih nabavki koje se vrše jedinstveno za tužilaštva, u kom slučaju je
nadležan predsednik Visokog saveta tužilaštva.
Član 32
Ministar nadležan za poslove pravosuđa nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava koja se ostvare po osnovu
naplate sudskih taksi na evidencione račune pravosudnih organa otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa nadležan je i za davanje naloga za prenos sudovima i javnim tužilaštvima sredstava
iz Razdela 6 - Sudovi i Razdela 8 - Javna tužilaštva, za izvršavanje rashoda za zaposlene u sudovima i javnim tužilaštvima -
sudsko osoblje i osoblje u javnom tužilaštvu, rashoda za tekuće održavanje opreme i objekata sudova, kao i rashoda za
investiciona i kapitalna ulaganja sudovima i javnim tužilaštvima i uređenje i razvoj pravosudnog informacionog sistema, sa
računa budžeta na evidencione račune sudova i javnih tužilaštava otvorene u Sistemu izvršenja budžeta, osim Vrhovnom
sudu, Upravnom sudu, Privrednom apelacionom sudu, Prekršajnom apelacionom sudu, Vrhovnom javnom tužilaštvu,
Javnom tužilaštvu za ratne zločine i Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje jesu funkcioneri koji rukovode radom sudova iz Razdela 6 - Sudovi i
funkcioneri koji rukovode radom tužilaštava iz Razdela 8 - Javna tužilaštva, osim za izdavanje naloga za plaćanje za javne
nabavke za projekte koje za sudove i javna tužilaštva sprovodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Član 33
Ministar nadležan za poslove prosvete nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava iz budžeta na evidencione račune
ustanova srednjeg obrazovanja i ustanova učeničkog i studentskog standarda otvorenih u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje su rukovodioci ustanova srednjeg obrazovanja i ustanova učeničkog i
studentskog standarda iz stava 1. ovog člana.
Član 34
Ministar nadležan za poslove kulture nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava iz budžeta na evidencione račune
ustanova kulture otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje su rukovodioci ustanova kulture iz stava 1. ovog člana.
Član 35
Ministar nadležan za poslove rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja nadležan je za davanje naloga za prenos
sredstava iz budžeta na evidencione račune ustanova socijalne zaštite otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje su rukovodioci ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana.
Član 36
Ministar nadležan za poslove informisanja nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava iz budžeta na evidencione
račune ustanove u oblasti javnog informisanja otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavac za izdavanje naloga za plaćanje je rukovodilac ustanove iz stava 1. ovog člana.
Član 37
Rukovodilac Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nadležan je za davanje naloga za prenos sredstava iz budžeta na
evidencione račune ustanova za izvršenje krivičnih sankcija otvorene u Sistemu izvršenja budžeta.
Naredbodavci za izdavanje naloga za plaćanje su rukovodioci ustanova za izvršenje krivičnih sankcija iz stava 1. ovog člana.
Član 38
Rukovodioci ustanove u oblasti fizičke kulture, ustanove u oblasti antidopinga, ustanove u oblasti standardizacije, ustanove u
oblasti akreditacije, zavoda za unapređenje obrazovanja i vaspitanja i zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i Kriminalističko policijskog
univerziteta, odgovorni su za izdavanje naloga za plaćanje koje treba izvršiti iz sredstava organa kojima rukovode.
Član 39
Izuzetno od odredbe člana 37. Zakona o finansiranju lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", br. 62/06, 47/11, 93/12,
99/13 - dr. propis, 125/14 - dr. propis, 95/15 - dr. propis, 83/16, 91/16 - dr. propis, 104/16 - dr. zakon, 96/17 - dr. propis, 89/18
- dr. propis, 95/18 - dr. zakon, 86/19 - dr. propis, 126/20 - dr. propis, 99/21 - dr. propis, 111/21 - dr. zakon i 124/22 - dr.
propis), godišnji iznos ukupnog nenamenskog transfera koji se raspoređuje jedinicama lokalne samouprave, u 2024. godini
utvrđuje se u ukupnom iznosu od 33.307.366.000 dinara.
Raspodela transfera iz stava 1. ovog člana vršiće se u iznosima iskazanim u sledećoj tabeli:
Nenamenski transfer po jedinicama lokalne samouprave
R. br. Jedinica lokalne samouprave
(u dinarima)
1. Ada 90.676.873
2. Aleksandrovac 229.611.327
3. Aleksinac 498.167.212
4. Alibunar 175.413.738
5. Apatin 162.829.785
6. Aranđelovac 202.936.559
7. Arilje 91.032.672
8. Babušnica 240.618.064
17. Beograd 0
138. Ub 92.687.064
UKUPNO: 33.307.366.000
Član 40
Naloge za izvršavanje izdataka na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, koji se finansiraju iz budžeta Republike
Srbije zajednički izdaju ministar u čijem su razdelu obezbeđena sredstva za te izdatke i direktor Kancelarije za Kosovo i
Metohiju.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju dužna je da ministarstvu nadležnom za poslove finansija dostavlja kvartalne izveštaje o
sredstvima koja se u toku godine sa njenog razdela prenose jedinicama lokalne samouprave na teritoriji Autonomne
pokrajine Kosovo i Metohija.
Izveštaji iz stava 2. ovog člana sadrže podatke o sredstvima iskazanim po namenama i po jedinicama lokalne samouprave, a
dostavljaju se u roku od 15 dana od dana isteka kvartala.
Član 41
Direktni korisnici budžetskih sredstava dužni su da ministarstvu nadležnom za poslove finansija dostavljaju kvartalne
izveštaje o sredstvima koja se u toku godine sa njihovog razdela prenose jedinicama lokalne samouprave sa aproprijacije
ekonomske klasifikacije 463 - Transferi ostalim nivoima vlasti.
Izveštaji iz stava 1. ovog člana sadrže podatke o sredstvima iskazanim po namenama i po jedinicama lokalne samouprave, a
dostavljaju se u roku od 15 dana od dana isteka kvartala.
Direktni korisnici budžetskih sredstava dužni su da ministarstvu nadležnom za poslove finansija dostavljaju kvartalne
izveštaje o sredstvima koja se u toku godine sa njihovog razdela prenose sa grupe konta 45 - Subvencije.
Izveštaji iz stava 3. ovog člana sadrže podatke o krajnjem korisniku, ukupnom iznosu, kao i nameni prenetih sredstava, a
dostavljaju se u roku od 15 dana od dana isteka kvartala.
Član 42
Izuzetno od odredaba člana 3. ovog zakona, Vlada može da odluči o pokretanju postupka za zaduživanje (uključujući
emitovanje i otkup državnih hartija od vrednosti na domaćem i/ili međunarodnom tržištu) i davanje garancija Republike Srbije
radi očuvanja i jačanja finansijske stabilnosti ili sprečavanja nastupanja ili otklanjanja posledica vanrednih okolnosti koje
mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili da prouzrokuju štetu većih razmera, u iznosu do 20.000.000.000 dinara, a na predlog
ministarstva nadležnog za poslove finansija.
Zaduživanje i davanje garancija iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa postupkom koji je uređen Zakonom o javnom dugu
("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 107/09, 78/11, 68/15, 95/18, 91/19 i 149/20).
Član 43
Ukoliko se u 2024. godini prihodi organizacija za obavezno socijalno osiguranje, po osnovu doprinosa za obavezno socijalno
osiguranje, ostvaruju u manjim iznosima od iznosa utvrđenih njihovim finansijskim planovima za 2024. godinu, upravni odbori
će svojim odlukama, na koje saglasnost daje Vlada, prilagoditi rashode i izdatke smanjenim prihodima, osim za rashode za
socijalno osiguranje.
Vlada može odlučiti da organizacije za obavezno socijalno osiguranje deo povučenih transfernih sredstava uplate u budžet
Republike Srbije, ukoliko se u toku godine ostvari viši nivo prihoda i primanja kojima se finansiraju prava iz obaveznog
socijalnog osiguranja, usled nejednakosti dinamike priliva prihoda i primanja i odliva rashoda i izdataka za navedene
namene.
Član 44
Lokalna vlast u 2024. godini planira ukupna sredstva potrebna za isplatu plata zaposlenih koje se finansiraju iz budžeta
lokalne vlasti, tako da masu sredstava za isplatu dvanaest mesečnih plata planiraju polazeći od nivoa plata isplaćenih za
septembar 2023. godine, kao i uvećanja plata iz člana 9. ovog zakona.
Ukupnu masu sredstava za plate treba umanjiti za plate zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava koje su se finansirale
iz budžeta lokalne vlasti sa aproprijacija ekonomskih klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih (zarade) i 412 -
Socijalni doprinosi na teret poslodavca, a više se ne finansiraju, odnosno za masu sredstava za plate zaposlenih koji su radili
kod tih korisnika, a nisu preuzeti u organe i službe uprave ili javne službe jedinice lokalne vlasti, kod kojih se plate zaposlenih
finansiraju iz budžeta lokalne vlasti sa aproprijacija ekonomskih klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih
(zarade) i 412 - Socijalni doprinosi na teret poslodavca.
Ukoliko lokalna vlast ne planira u svojim odlukama o budžetu za 2024. godinu i ne izvršava ukupna sredstva za obračun i
isplatu plata na način utvrđen u st. 1. i 2. ovog člana, ministar nadležan za poslove finansija može privremeno obustaviti
prenos transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije, odnosno pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza na dobit
pravnih lica, dok se visina sredstava za plate ne uskladi sa ograničenjem iz st. 1. i 2. ovog člana.
Lokalna vlast je u obavezi da ministarstvu nadležnom za poslove finansija dostavlja izveštaj o broju zaposlenih na
neodređeno i određeno vreme.
Ministar nadležan za poslove finansija bliže će urediti način i sadržaj izveštavanja iz stava 4. ovog člana.
U skladu sa članom 2. tačka 31), članom 54. i članom 56. stav 4. Zakona o budžetskom sistemu u budžetskoj 2024. godini ne
može se vršiti obračun i isplata poklona u novcu, božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa i primanja zaposlenih
radi poboljšanja materijalnog položaja i uslova rada, kao i drugih primanja iz člana 120. stav 1. tačka 4) Zakona o radu,
predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima i drugim aktima, za direktne i indirektne korisnike budžetskih
sredstava lokalne vlasti, osim jubilarnih nagrada za zaposlene i novčanih čestitki za decu zaposlenih.
U 2024. godini ne mogu se isplaćivati zaposlenima kod korisnika budžetskih sredstava lokalne vlasti nagrade i bonusi koji
prema međunarodnim kriterijumima predstavljaju nestandardne, odnosno netransparentne oblike nagrada i bonusa.
Ministar nadležan za poslove finansija može privremeno obustaviti prenos transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije,
odnosno pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza na dobit pravnih lica u slučaju da lokalna vlast postupi suprotno st. 6. i
7. ovog člana.
Ukoliko jedinice lokalne samouprave ne obezbede u budžetu i ne isplate jubilarne nagrade zaposlenima u osnovnim i
srednjim školama koji to pravo stiču u 2024. godini, ministar nadležan za poslove finansija može, na predlog ministarstva
nadležnog za poslove obrazovanja, privremeno obustaviti prenos transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije, odnosno
pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza na dobit pravnih lica, u iznosu neisplaćenih jubilarnih nagrada zaposlenima u
osnovnim i srednjim školama iz budžeta jedinice lokalne samouprave.
Član 45
Direktni korisnici budžetskih sredstava su dužni da ministarstvu nadležnom za poslove finansija, dostavljaju mesečne
izveštaje o realizaciji projekata i programa koji se finansiraju iz izvora finansiranja 11 - Primanja od inostranih zaduživanja.
Kada su krajnji korisnici projekata i programa, koji se finansiraju iz projektnih i programskih zajmova, indirektni korisnici
budžetskih sredstava i ostali korisnici javnih sredstava, direktni korisnici budžetskih sredstava zaduženi za njihovo praćenje
dužni su da dostavljaju izveštaje iz stava 1. ovog člana.
Izveštaji iz stava 1. ovog člana dostavljaju se u skladu sa Pravilnikom o izveštavanju o realizaciji projekata i programa koji se
finansiraju iz izvora finansiranja 11 - Primanja od inostranih zaduživanja ("Službeni glasnik RS", broj 25/15).
Član 46
Direktni korisnici budžetskih sredstava koji učestvuju u realizaciji projektnih i programskih zajmova, koji se prema
sporazumima o zajmovima zaključenim između Republike Srbije i zajmodavaca, ne izvršavaju preko podračuna za Izvršenje
budžeta Republike Srbije, dužni su na osnovu Izveštaja u skladu sa Pravilnikom o izveštavanju o realizaciji projekata i
programa koji se finansiraju iz izvora finansiranja 11 - Primanja od inostranih zaduživanja ("Službeni glasnik RS", broj 25/15),
da sprovedu obračunske naloge preko podračuna izvršenja budžeta Republike Srbije na teret aproprijacija ekonomskih
klasifikacija planiranih za navedene namene, radi evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenih u stranoj valuti, a
u korist primanja od inostranih zaduživanja, najkasnije poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec.
Radi evidentiranja ostvarenih primanja po osnovu zajmova iz stava 1. ovog člana Uprava za trezor će ispostavljati i izvršavati
obračunske naloge preko računa za uplatu javnih prihoda i primanja.
Svi sporazumi o zajmovima koji se zaključuju u 2024. godini i koji predstavljaju direktnu obavezu Republike Srbije, moraju biti
iskazani u finansijskim planovima korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije.
Član 47
Direktni korisnici budžetskih sredstava koji učestvuju u realizaciji projekata predviđenih relevantnim finansijskim
sporazumima, a u skladu sa Okvirnim sporazumom između Vlade Republike Srbije i Komisije evropskih zajednica o pravilima
za saradnju koja se odnose na finansijsku pomoć Evropske zajednice Republici Srbiji u okviru sprovođenja pomoći prema
pravilima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i Okvirnog sporazuma između Republike Srbije i Evropske komisije o
pravilima za sprovođenje finansijske pomoći Evropske unije Republici Srbiji u okviru instrumenata za pretpristupnu pomoć
(IPA II), dužni su da sprovedu obračunske naloge preko računa izvršenja budžeta Republike Srbije na teret aproprijacija
ekonomskih klasifikacija planiranih za navedene namene, radi evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenih u
stranoj valuti, najkasnije poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec.
Radi evidentiranja ostvarenih prihoda iz stava 1. ovog člana Uprava za trezor će ispostavljati i izvršavati obračunske naloge
preko računa za uplatu javnih prihoda i primanja.
Obračunski nalozi koriste se za evidentiranje prihoda, rashoda i/ili izdataka u okviru opredeljenih aproprijacija na izvoru 56 -
Finansijska pomoć EU i sprovode po dobijanju obaveštenja o izvršenom plaćanju od strane Ministarstva finansija - Sektora
za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU.
Član 48
Direktni korisnici budžetskih sredstava koji iz sredstava donacija i pomoći ostvarenih u devizama izvršavaju plaćanja sa
deviznih računa, odnosno koji prema ugovorima sa donatorima ne izvršavaju plaćanja preko podračuna izvršenja budžeta
Republike Srbije, dužni su da sprovedu obračunske naloge preko podračuna izvršenja budžeta Republike Srbije na teret
aproprijacija ekonomskih klasifikacija planiranih za te namene najkasnije poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec, radi
evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenih u stranoj valuti.
Radi evidentiranja ostvarenih prihoda iz stava 1. ovog člana Uprava za trezor će ispostavljati i izvršavati obračunske naloge
preko računa za uplatu javnih prihoda i primanja.
Obračunski nalozi iz st. 1. i 2. ovog člana koriste se za evidentiranje prihoda, rashoda i/ili izdataka u okviru opredeljenih
aproprijacija na izvorima finansiranja 05 - Donacije od inostranih zemalja, 06 - Donacije od međunarodnih organizacija, 08 -
Dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica i 56 - Finansijska pomoć EU.
Član 49
Direktni korisnici budžetskih sredstava dužni su da nakon 31. decembra po dobijanju informacija o ostvarenim
prihodima/primanjima i izvršenim rashodima/izdacima iz čl. 46-48. ovog zakona, a koja su se desila do 31. decembra, iste
evidentiraju u svojim pomoćnim knjigama pod datumom do 31. decembra.
Direktni korisnici budžetskih sredstava podnose Upravi za trezor dokaz o evidentiranju u pomoćnoj knjizi, uz zahtev o
evidentiranju u Glavnoj knjizi trezora, na osnovu čega će Uprava za trezor izvršiti evidentiranje u Glavnoj knjizi trezora sa
datumom knjiženja do 31. decembra, u okviru odgovarajućih raspoloživih aproprijacija.
Direktni korisnici budžetskih sredstava dužni su da obezbede raspoloživu aproprijaciju za navedena evidentiranja iz ovog
člana do 31. decembra.
Član 50
Ukupni nivo rashoda i izdataka budžeta Republike Srbije za 2025. godinu ograničen je u iznosu od 2.266.741.587.000
dinara, odnosno za 2026. godinu u iznosu od 2.387.284.397.000 dinara.
Ograničenje iz stava 1. ovog člana ne uključuje rashode i izdatke indirektnih korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije
koji nisu uključeni u sistem izvršenja budžeta SPIRI, koji se finansiraju iz izvora finansiranja 04 - Sopstveni prihodi budžetskih
korisnika, 07 - Transferi od drugih nivoa vlasti i 13 - Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina.
Ograničenje rashoda i izdataka iz st. 1. i 2. po razdelima i godinama dato je u sledećoj tabeli:
53. REPUBLIČKA KOMISIJA ZA ZAŠTITU PRAVA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI 172.816.000 172.816.000