FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA

Tri su stupnja : visoki ili svečani stil , srednji ilineutralni stil , niski stil.
Funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika su :
znanstveni stil
administrativno pravni
novinsko publicistički stil
književno umjetnički
razgovorni
Stilistika je jezikoslovna disciplina koja proučava odlike jezičnog stila , načine i sredstva kojima se
postiže posebna kvaliteta iskaza kojinadilazi gramatičku analizu
ZNANSTVENI STIL
-karakteristični termini , stručni nazivi
- nema kategoriju individualnosti i osobnog iskaza ili osjećaja
AMINISTRATIVNO PRAVNI STIL
- ustaljene formule izražavanja - hladan stil
- obilježja: preciznost točnost , ponavljanje
-stil : službenih dopisa , zakona , statuta , ustava , molbi , žalbi , oglasa i svega za službene potrebe
NOVINSKO-PUBLICISTIČKI STIL
- stil na pola puta do slobodnog i otvorenog književnoumjetničkog stila - ima neke odlike
znanstvenog stila
- vijesti moraju biti objektivne , kratke , sažete , bez osobnih stajališta
KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI STIL
-najslobodniji u izboru leksema i načinu oblikovanja teme
- leksik mu obuhvaća sve lekseme hrv jezika (dijalektizme, arhaizme, historizme i neologizme )
- pojavljivanje poetizama ( riječi kojepripadaju visokoj stilskoj razini i daju govoru ili tekstu svečani
ton) ( kam - kamen , rug - poruga .... )
- scijentizmi ( izrazi karakteristični za znanstveni stil [u prethodnom poglavlju pokazano je da... ])
- kancelarizmi - izrazi karakteristični za administrativno-pravni stil[donjeti odluku ..])
- žurnalizmi - izrazi karakteristički za novinarski stil ( ukazati povjerenje , neriješeno pitanje..)
RAZGOVORNI STIL
- obična svakidašnja komunikacija - pripada nižoj stilskoj razini
- upotrebljava se u usmenim oblcima
- bogat izražajnim i ekspresivnim riječima
-nalazi se između standardnog jezika i dijalekta
- u njega ulazei žargonizmi - leksemi određene društvene skupine (mjuza , zurka ... )
- vulgarizmi posebni nepristojan tip žargonizma
FUNKCIONANI STILOVI U RIJEČNICIMA
- tumačenje riječi i funkcionalnog stila
MEĐUJEZIČNI DODIRI I LEKSIČKO POSUĐIVANJE
- nastaje dodirima među narodima - rezultat jezičnih dodira je jezično posuđivanje
- konotavna lingvistika- proučava jezične dodire
- jezično posuđivanje - svako preuzimanje neke jezične jedinice iz jednogjezika u drugi
-posuđenica je jezična jedinica posuđena iz drugog jezika
- može biti u fonologiji , morfologiji , sintaksi i u leksiku
RAZLOZI JEZIČNOG POSUĐIVANJA
1. unutarjezični -Preuzimanje tuđeg naziva zajedno s predmetom ili pojavom do tada nepoznatog
hravtskom narodu ( evanđelje , moda , škola , kukuruz , profesor )
- popunjavanje praznine u hrv . leksiku za određeni pojam
2 izvanjezični - razlozi leksičkog posuđivanja nisu vezani za sam jezik nego su rezultat političkih ,
gospodarskih, kulturnih i ekonomskih vez - Ao je zemlja političi i gospodarski jača njezine prodiru u
druge jezike
SOCIOLINGVISTIKA - lingvistička disciplina koja proučava veze među društvenim i jezičnim
strukturama te utjecaj društvenih čimbenika na jezik i jezično posuđivanje
PROCES JEZIČNOGPOSUĐIVANJA
- može biti : izravno i posredno
- izravno - sudjeluje samo jezik davatelj i jezik primatelj , izavne posuđenice su vrlo slične jeziku
davatelju
- posredno - između jezika davatelja i jezika primatelja stoji posrednik - taj jezik je i sam posudio
dotičnu riječ , ali je zbog nečega bilža primatelju koji ondapreuzima posrednikovu verziju davateljeve
riječi
- njemački najčešći posrednih hrv .
VRSTE POSUĐENICA
INTERNACIONALIZMI
- riječi koje u više jezika imaju osnovno značenje i sličan izraz
- često se nazivaju i europeizmi
- džez , jazz , jazz , jazz, jazz ,
- slično ih izgovara ipiše većina Europljana
EGZOTIZMI
- riječi koje označuju specifičnosti pojedinih naroda i kultura
- nazivi jela , pića , nošnja i običaja , nazivi biljaka , životinja , novčanih jedinica
- votka , kilt , flamenko , iglu , lazanje , ravioli špageti , dolar , gulaš
EPONIMI
- opći naziv za pojave koje su nastale od vlastitog imena
- nazivi znanstvenih otkrića , razdoblja , i stilova u svim umjtnostima , ljudskih osobina
- penkala, sendvič , skasofon , algoritam , cepelin , dizel, huligan , marmelada , dizel
PREVEDENICE (kalkovi )
- riječi koje su načinjene u jeziku primatelja , ali prema stranom uzoru
- doslovno se prevode svi djelovi
- halbinsel - poluotok
USVOJENICE
- posuđenice koje su se tolko prilagodile na svim područjima da se više ne osjeća njihovo strano
podrijetlo
- car , kukuruz, škola , nafta , račun, lopov
TUĐICE
- vrsta posuđenica kojima se bez bzira na prilagodbu osjeća strano podrijetlo
- bicikl, smoking, hot-dog
PRILAGODBA POSUĐENICA
- sve rijeći koje posuđujemo moramo prilagoditi hrv jeziku , prvopisu glasovnim ( fonološkim) i
morfološkim obilježjm te se ondaprilagode i semantički
1. PRAVOPISNO GARFIJSKA PRILAGODBA
Razilkujemo 2 postupka :
- transkripcija - prijenos riječi ili teksta iz jednog pisma ili pravopisa u slova pisma u koje se
prenosi
¸ -transliteracija - doslovno prenošenje neke riječi iz jednog pisma u drug
pravopisna prilagodba se odnosi i na pisanje malog ivelikog slova
2 FONOLOŠKA PRILAGODBA
- svaki strani fonem prilagođuje se sebi sličnom fonemu po izgovoru u hrv.
- mora se prilagoditi i u naglasnom sustavu
3. MORFOLOŠKA PRILAGODBA
- moramo ih svrstati u morfološke paradigme hrv jezika
- imenice dobivaju imeničke sufikse i gramatičke nastvavke , a glagoli obićno sastavaka ti ili ći ,
pridjevi sufikse an , ski
4. ZNAČENJSKA PRILAGODBA
- posuđenica je značenjski , semantički prilagođena kad se uključi aktivno u hrvatski leksik i kad se
upotrebljava barem u dva funkcionalna stila
- kamikaze " božji vjetar "- piloti samoubojice
JEZIČNA NORMA
- Određuje pravilnost jezičnih jedinica u standardnom jeziku i u funkcionalnim odnosima
- sastavljena je od ,: pravopisne ( ortografske ) i pravogovorne (ortopske ) ; te garmatičke (fonološke,
morfološke i sintaktičke ) , stilističke i leksičke norme
- pravopisne norme - govore kako će se što pisati
- pravogovorne norme - određuju kako što treba izgovarati
- garmatičke norme - sastoje se od fonološke , morfološke i sintaktičke norme
- sintaktičkan norma određuje što pripada kojem funkcionalnom stilu
LEKSIČKA NORMA
- normom se određuje što je standardno , a što nije standardno , što pripada kojem funkcionalnom
stilu , što je denotativno , a što konotativno
- u normu ne ulaze leksemi koji krše jezičnu normu
u normu ne ulaze riječi koje su :
1. dijalektalizmi ( pomidor , lancun , pajcek , kapija )
2. barbarizmi (cajtnota , šuster , pandžer , sokak )
3. žargonizmi ( kolac , biflati , zakucati )
4. posuenice za koje imamo dobru zamjenu ( muzika , kompjutor, printer , apoteka )

JEZIČNI PURIZAM
puristi paze na : pravopisne nepravilnosti ,uklanjanje regionalnih obilježja , ispravnu upotrebu
leksema
u leksiku puizam prati : novotorenice , prevedence ,dijalektizme , posuđenice
Puriste ne zanimaju : eponimi i egzotizmi , internacionalizmi , posuđenice za koje nema hrvatske
zamijene