1.

Industrijska ekologija se bavi međuodnosima unutar:

industrijskog sustava

ekološkog sustava (2 boda)

2. Ciljevi industrijske ekologije su:

održivo korištenje resursa

ekologija i ljudsko zdravlje

zaštita okoliša (3 bod)

3. Održivo korištenje resursa:

poticanje korištenja obnovljivih izvora _

minimalno korištenje neobnovljivih izvora (2 boda)

4. Napišite ključne koncepte industrijske ekologije

Analiza sustava

Materijali, tokovi energije i transformacije

Multidisciplinarni pristup

Sličnosti s prirodnim sustavom

Otvoreno –zatvoreni pristup (5 bodova)

5. Što nije koncept industrijske ekologije?

a) Sličnost s prirodnim sustavom.

b) Materijali, tokovi energije i transformacije.

c) Otvoreni pristup. (1 bod)

6. U industrijskoj ekologiji ne proučavaju se:

a) materijali.
b) tokovi energija.

c) njihove transformacije u sirovine. (1 bod)

7. Prirodni sustav je:

a) linearan sustav.

b) ciklički sustav. ?

c) otvoreno-zatvoreni sustav. (1 bod)

8. Eko industrijski parkovi su:

a) skup različitih vrsta tvornica/djelatnosti. ?

b) skup istih vrsta tvornica/djelatnosti.

c) skup međunarodne djelatnosti.(1 bod)

9. Napišite brojeve prema hijerarhiji mjera uz mjere pročišćavanja (1 je najbolja 4 je najgora

metoda pročišćavanja).

zatvaranje kružnog toka i reciklaža unutar procesa 3

korištenje ekološki pogodnijih materijala 2

modifikacija procesa; prema čistim tehnologijama 1

adekvatne mjere pročišćavanja 4 (4 boda)

10. Prva procjena životnog ciklusa napravljena je u Coca-Coli? DA

NE (1 bod)

11. Svrha procjene životnog ciklusa proizvoda nije:

a) u dizajniranju procesa sa svrhom manjeg opterećenja okoliša u dizajniranju.

b) u zbrinjavanju sirovine.

c) u usporedbama proizvoda. (1 bod)

12. Poredate brojeve prema redoslijedu faza u LCA.

Analiza inventara 2

Procjena utjecaja 3

Interpretacija 4

Definicija ciljeva i opsega 1 (4 boda)

13. U fazi analize životnog ciklusa proizvoda „Definicija ciljeva i opsega“ određuje se:

a) zahtjev tržišta.

b) profit.

c) funkcionalna jedinica. (1 bod)

14. Granice sustava u analizi životnog ciklusa proizvoda nisu:

a) funkcionalne.

b) državne.

c) vremenske. (1 bod)

15. Povežite granice sustava s onim što određuju:

1. FUNKCIONALNE - 1. procesi koji se uključuju u istraživanja

2. POUZDANOST IZVORA PODATAKA - 2. navode kako su nastali podatci (model i

sl.)

3. VREMENSKE - 3. vremenski period u kojem će doći do utjecaja

4. KVALITETA PODATAKA - 4. uvode i opisuju metode koje se koriste

5. REGIONALNE- 5. geografska granica u kojoj dolazi do utjecaja

(5 bodova)
16. Analiza životnog ciklusa proizvoda u fazi „Analiza inventara“ obuhvaćaju se svi podatci
vezani uz:

a) ulaz proizvoda.

b) izlaze - emisija zagađivanja u zrak, karakteristični elementi u vodi, kruti otpad za tlo.

c) izlaz sirovina. (1 bod)

17. Procjena utjecaja u analizi životnog ciklusa proizvoda sastoji se od:

klasifikacije

karakterizacije

određivanja težinskog faktora (3 boda)

18. Spojite referentne tvari za nabrojene potencijale

a) Potencijal globalnog zatopljenja a CO2

b) Potencijal zakiseljavanja b SO2
c) Eutrofikacijski potencijal P (fosfor)

d) Potencijal fotokemijskog stvaranja ozona eten C2H4 (4 boda)

19. Iskorištavanje abiotičkih resursa je:

a) mjera koja opisuje depleciju fosilnih i mineralnih rezervi.

b) mjera koja opisuje omjer promjene koncentracije ozona.

c) mjera koja obuhvaća svu upotrebljenu energiju. (1 bod)

20. Interpretacija rezultata u analizi životnog ciklusa proizvoda ne radi se pomoću:

a) komercijalnih baza podataka.

b) industrijskih baza podataka.

c) standarda.(1 bod)
21. Zagađivala se ne mogu podijeliti prema:

a) načinu dolaska u atmosferu.

b) kompleksnosti.

c) fizikalnom obliku. (1 bod)

22. Napišite nazive slojeva atmosfere: 5 bodova

Troposfera • do 11 km
Stratosfera • 10-50 km
Mezosfera • 50-85 km
Termosfera • 85-800km
Egzosfera • iznad 800km

23. Sekundarna zagađivala su:

a)
CO2. ?
b)
PAN spojevi.
c)
freoni. (1 bod)

24. U adijabatskoj atmosferi:

a) nema izmjene topline sustava s okolinom.

b) temperatura je konstantna po visini atmosfere.

c) temperatura raste s visinom. (1 bod)

25. Kod temperaturne inverzije koncentracija zagađivala može postati veća od

dozvoljenih graničnih vrijednosti.
 DA NE (1 bod)

26. Prizemna temperaturna inverzija nastaje kod duge noći (zimi) kad dugovalna
radijacija nadvlada slabo dugovalno zračenje apsorbirano danju.

DA NE (1 bod)

27. Temperaturna inverzija u kotlini nastaje kada s okolnih brda se spušta topli zrak veće
gustoće i istiskuje hladni koji odlazi u vis i stvara inverziju.

DA NE (1 bod)

28. Ekološki aspekt oborina nije prisutan u procesu:

a) iskišnjavanja.

b) močenja.

c) ispiranja. (1 bod)

29. Čestice aerosola u procesu iskišnjavanja ne sadrže:

a)
SO42-.
b)
NO3-.
c)
Cl-. (1 bod)

30. Efekt kiselosti je veći kod kiše nego kod snijega. DA

NE (1 bod)

31. Napišite na što utječe kisela kiša:

biomasu

vode

materijale (3 boda)
32. Napišite kako kisela kiša utječe na biomasu:

direktni

indirktni

33. Kod direktnog utjecaja kisele kiše na biomasu:

a) biljke se aktivno opiru promjenama pH vrijednosti staničnih fluida.

b) kisela kiša povećava topivost i odnositi mineralne nutrijenate iz tla (Ca, Mg, Na).

c) sustav korijenja bilja kontaminira se fitotoksičnim elementima. (1 bod)

34. Kod indirektnog utjecaja kisele kiše na biomasu:

a) na lišću biljaka mogu nastati oštećenja ovisno o vrsti vegetacije.

b) oslobađaju se ioni Al3+ i Fe3+ koji su toksični za sustav korijenja bilja.

c) nastaju promjene na stomatama. (1 bod)

35. Do kojih utjecaja kod kiselih kiša na vode ne dolazi?

a) Smanjuje se sposobnost reprodukcije riba.

b) Raste pH vrijednost vode.

c) Smanjuje se koncentraciju kisika u vodi. (1 bod)

36. Voda je u obliku:

a) aerosola već prisutna na većini površina materijala.

b) tankih filmova već prisutna na većini površini materijala.

c) kapi već prisutna na većini površina materijala. (1 bod)

37. Korozijom metala nastaje patina, obično smjesa bakrova hidroksida i neke soli čiji sastav
ovisi o mediju u kojem se bakar nalazi.

DA NE (1 bod)
38. Djelovanje kisele kiše na kamen dolazi do onečišćenja kamena što može učiniti da je taj
kamen skloniji sadašnjim i budućim onečišćenjima.

DA NE (1 bod)

39. Smjer vjetra se mjeri:

a) anemometrom.

b) ružom vjetrova.

c) Beaufortovm ljestvicom.(1 bod)

40. U dolinama okruženim planinama je:

a) slabija vjetrovitost.

b) vjetar je vrtložan.

c) jača je vjetrovitost. (1 bod)

41. Utjecaj biljnog pokrova i mehaničkih zapreka:

a) smanjenje horizontalnu brzinu vjetra.

b) smanjuje vertikalnu brzinu vjetra.

c) smanjuje globalnu vjetrovitost. (1 bod)

42. Vjetar u gradu ne utječe na:

a) koncentraciju i smjer rasprostiranja zagađivala u zraku.

b) temperaturu.

c) učestalost zagađivala. (1 bod)

43. U središtu grada gdje su zgrade najviše trenje je najveće – smanjuje se brzina vjetra.

DA NE (1 bod)
44. Grad ne utječe na promjenu smjera vjetra na sljedeći način:

a) slabi pred zaprekom.

b) nestaje između dvije zapreke.

c) jača između dvije zapreke. (1 bod)

45. Pridružite slova uz tipove perjanica.

a) Svijajuća perjanica _3_

b) Čunjasta perjanica _2_

c) Lepezasta perjanica _4_

d) Uzvišena perjanica _5_

e) Zadimljena perjanica _1_

f) Zarobljena perjanica _6_ (6 boda)

46. Proces rasprostiranja nekog zagađivala i njegova koncentracija u atmosferi ovisi:

a) značajkama emisije.

b) stanju litosfre.

c) karakteristikama tekućina. (1 bod)

47. Disperzija zagađivala dobiva se proračunom fizikalnih parametara unutar:

a) disperznog volumena.

b) difuznog volumena.
c) kontrolnog volumena. (1 bod)

48. Gaussov-im modelom se proračunava:

a) jednovolumni model atmosfere.

b) širenje efluenata iz točkastog izvora.

c) trodimenzionalni model atmosfere. (1 bod)

49. Viševolumni modeli disperzije zagađivala proračunavaju raspodijele i u nekom od

preostala dva smjera koji su paralelni s površinom zemlje ili čak u oba od preostalih
smjerova.

DA NE (1 bod) ?

50. Gaussov model raspodjele zagađivala u atmosferi možemo smatrati specijalnim slučajem
2D i 3D modela širenja efluenata u atmosferi.

DA NE (1 bod)

51. Chapmanov ozonski ciklus ne objašnjava:

a) reakcije formiranja ozona u stratosferi.

b) reakciju spajanja atomarnog kisika u molekulu kisika.

c) antropogeno nastajanje i razaranje ozona u stratosferi. (1 bod)

52. Poredajte po redoslijedu (proces nastajanja ozona - Chapmanov ozonski ciklus) sudar

atom kisika s molekulom kisika i stranom molekulom M 3

molekula kisika apsorbirati fotona valne duljine kraće od 240 nm 1

stvaranje atomarnog kisika O* 2 (3 boda)

53. U Chapmanovom ozonskom ciklus konačan rezultat formiranja i razgradnje ozona

je promijenjena koncentracija ozona.

DA NE (1 bod)
54. Nabroji prirodne načine destrukcije ozona:

reakcija s atomarnim kisikom

reakcija bez atomarnog kisika

u polarnom stratosferskom oblaku nad Antarktikom (3 boda)

55. Nabroji antropogene načine destrukcije ozona:

freoni

haloni (2 boda)

56. Lančana reakcija razgradnje ozonskog sloja s freonima se prekida kada se klor i oksiklor
vežu za HNO3.

DA NE (1 bod)

57. Povećanje koncentracije broma iz halona u stratosferi potencira degradacijsku

aktivnost određene količine klora (sinergizam).

DA NE (1 bod)

58. U procesu proizvodnje celuloze sulfatnim postupkom, u fazi ispiranja emisija neće ovisi
o:

a) vrsti prisutnih tvari u lugu.

b) veličini kontakta između plina i zraka.

b) tekućini za ispiranje. (1 bod)

59. U procesu proizvodnje celuloze sulfatnim postupkom, u fazi uparavanja crnog luga
koncentracija i sastav zagađivala neće ovisiti o:

a) koncentraciji sulfida.

b) temperaturi crnog luga.

c) vrsti drveća. (1 bod)

60. U procesu proizvodnje celuloze sulfatnim postupkom, faza regeneracije je:

a) razlog isplativosti postupka.

b) faza najvećeg negativnog utjecaja na okoliš.

c) faza najvećeg utjecaja na kvalitetu dobivenog celuloznog vlakanca. (1 bod)

61. U procesu proizvodnje celuloze sulfatnim postupkom, u fazi izbjeljivanja nije

poželjno upotrijebiti klor dioksid.

DA NE (1 bod)

62. Način za pročišćavanje krutih čestica u sulfitnom postupku procesa proizvodnje celuloze u
fazi regeneracije nije:

a) postupak na bazi magnezija.

b) postupak na bazi amonija.

c) postupak na bazi natrija. (1 bod)

63. Nabroji postupke koji pridonose većoj kvaliteti okoliša u postupku proizvodnje
celuloze:

ASAM postupak

Organo cell

Zatvaranje kružnog toka (3 boda)