PRETHODNO ILI PRIMARNO TALOŽENJE

Cilj prethodnog taloženja je uklanjanje lakotaloživih tvari i plivajućeg materijala i smanjenje

sadržaja raspršenih krutina. Dobro projektirani i izvedeni prethodni taložnici uklonit će
ovisno o vremenu zadržavanja 50 do 70% raspršenih krutina i 25 do 40% BPK5.
Taložnici se također mogu koristiti i kao kišne retencije na mješovitim ili razdjelnim
sustavima odvodnje s umjerenim vremenom zadržavanja od 10 do 30min.
Gotovo svi UPOV koriste mehanički čišćene taložnike standardnog okruglog ili pravokutnog ‐
uzdužnog, tlocrtnog oblika. Koja će se vrsta taložnika primijeniti ovisi o veličini građevine,
pravilima i standardima sredine u kojoj se gradi, prostornim uvjetima na kojem se gradi, i
iskustvu i procjeni projektanta.

Tabl. 1 Tipični projektni parametri za prethodne taložnike (Metcalf&Eddy, 2003)

Projektna veličina Jedinica Raspon Tipično
Prethodni taložnik prije sekundarnog pročišćavanja
Vrijeme zadržavanja za srednji dotok h 1,5 – 2,5 2,0
Hidrauličko opterećenje za:
Srednji dotok m3/m2 d 30 – 50 40
Vršni satni dotok m3/m2 d 80 – 120 100
Opterećenje preljeva m3/m  d 125 – 500 250
Prethodni taložnik s prihvatom povratnog mulja
Vrijeme zadržavanja h 1,5 – 2,5 2,0
Hidrauličko opterećenje za:
Srednji dotok m3/m2 d 24 – 32 28
Vršni satni dotok m3/m2 d 48 – 70 60
Opterećenje preljeva m3/m  d 125 – 500 250

Tabl. 2 Tipične dimenzije za uzdužne i okrugle prethodne taložnike (Metcalf&Eddy, 2003)

Projektna veličina Jedinica Raspon Tipično
Pravokutni:
Dubina m 3 – 4,9 4,3
Duljina m 15 – 90 24 - 40
Širina m 3 – 24 4,9 – 9,8
Brzina zgrtača mulja m/min 0,6 – 1,2 0,9
Okrugli:
Dubina m 3 – 4,9 4,3
Promjer m 3 – 60 12 – 45
Nagib dna 1:16 – 1:6 1:12
Brzina zgrtača mulja o/min 0,02 – 0,05 0,03

Grade se dva ili više taložnika, tako da se rad uređaja zadrži u kontinuitetu, ako je potreban
popravak ili rekonstrukcija na jednom od taložnika. Na velikim UPOV broj taložnika je obično
određen najvećim dozvoljenim dimenzijama za određeni tip.

Pravokutni ili uzdužni taložnici

Za skupljanje istaloženog mulja u pravokutnim taložnicima koristi se putujući most sa

ovješenim zgrtačem, ili potopljeni lančani pogon.
U prvom slučaju čelična konstrukcija mosta putuje na gumom obloženim kotačima, ili šinama
uzduž taložnika. Jedna ili više letvi ovješenih sa mosta spušta se mehanizmom na dno
taložnika i gura istaloženi mulj prema produbljenju na početku taložnika. U povratku na

1
početnu poziciju letve se odižu od dna kako ne bi ometale taloženje mulja i razbijale
formirani talog (Sl. 1).

Sl. 1 Shematski prikaz uzdužnog prethodnog taložnika s mostom i strugačem mulja

Kod potopljenog lančanog pogona par beskonačnih lanaca izrađenih od nehrđajućeg čelika,
lijevanog željeza ili termoplastike rotira oko zupčanika montiranih na pogonjene osovine
unutar taložnika (vidi Sl. 3 i Sl. 2). Na lance su pričvršćene letve za zgrtanje mulja, duljine
jednake širini taložnika, na svakih 3 m, koje guraju mulj do produbljenja na početku
taložnika. Kod vrlo dugih građevina, ugrađuju se dva sustava za sakupljanje mulja, a moguć je
i veći broj udubljenja za sakupljanje mulja.

Sl. 2 Zgrtač mulja sa lančanim pogonom

Mulj se može iz taložnika crpiti muljnim crpkama, ili na tok okomito postavljenim vijcima koji
mulj skupljaju iz poprečno smještenih udubljenja za mulj.

2
 Sl. 3 Tipični pravokutni prethodni taložnik sa lančanim pogonom zgrtača mulja, a) tlocrt, b) presjek

Za uzdužne taložnike presudna je distribucija dotoka, kako bi se izbjegli dugi prelazni dijelovi
s nehomogenostima u polju brzina. Koristi se oblikovanje ulaznog dijela u obliku kanala s
preljevnim pragom u cijeloj širini, ulazni kanali s potopljenim ulazima ili mlaznicama, ili ulazni
kanali sa širokim vratima i pregačama s otvorima.
Varijanta s preljevnim pragovima pogodna je za jednoličnu distribuciju dotoka po cijeloj širini
spremnika, a unosi vertikalnu komponentu brzine prema spremniku mulja što može izazvati
resuspenziju.
Ulazne građevine s većim brojem ulaznih cijevi ili mlaznica dobre su ako su brzine u njima 3 –
9 m/min.
Uronjene pregače s otvorima učinkovite su u smanjenju početnih brzina i dobro raspodjeljuju
dotok i na najširim poprečnim presjecima. Tamo gdje se koriste pregače u punoj širi, moraju
biti uronjene 150 mm ispod površine, do 300mm na mjestima ulaznih otvora.
Pjena na površini taložnika skuplja se obično letvom u povratnom hodu mosta zgrtača ili
lančanog pogona. Letve na površini guraju pjenu prema mjestu gdje se hvata u limene ili
plastične plutajuće ili pričvršćene spremnike s odvodom. Pjenu mogu pomicati i tanki mlazevi
vode.

3
Kod manjih okruglih taložnika pjena se može sakupljati perforiranom horizontalnom cijevi
koja se može zaokretati. Otvori na cijevi su okrenuti prema gore, osim kad prikupljaju pjenu s
površine kad su uronjeni. Na taj način zahvaća se dosta vode, pa je zahvaćena pjena dosta
razrijeđena. Pjena se može odlagati zajedno s ostalim krutinama s UPOV ili zasebno.
Uzdužni taložnici imaju prednost u izboru nad okruglim, u slučajevima kad se ne raspolaže s
dovoljno prostora, ili kad iste treba natkriti u zatvoreni prostor. Moguća je kompaktna
izgradnja gdje taložnici i aeracijski spremnici imaju zajednički zid.

Okrugli taložnici
U okruglim taložnicima (vidi Sl. 4), tok vode je radijalan a ne horizontalan, kao kod uzdužnih.
Radijalan tok se postiže jednolikim ispuštanjem vode iz centra taložnika prema obodu, ili
obrnuto, od oboda taložnika prema centru. Oba su načina učinkovita, ali se u praksi koristi
gotovo isključivo način s centralnim ispuštanjem, pogotovu kod prethodnog taloženja. Kod
centralnog ispuštanja, otpadna voda se u centar taložnika dovodi cjevovodom ovješenim o
most zgrtača, ili podzemno kroz dno taložnika.
U središtu taložnika otpadna voda ulazi u cilindrični distributor dotoka, čija je funkcija da
dotok umiri, smanji brzinu i jednoliko upusti u taložnik. Centralni cilindar može bit izveden od
betona ili čeličnog lima, a promjer mu je oko 15 – 20% od ukupnog promjera taložnika.
Disipacija energije postiže se na veći broj načina. Iz centralnog dovodnog dijela, otpadna
voda tangencijalno izlazi u cilindar većeg promjera kroz niz otvora, tako da je brzina na
otvoru najviše 0,75 m/s kod vršnog dotoka, odnosno 0,30 do 0,45 m/s kod srednjeg protoka.
Vanjski cilindar koji predstavlja kontinuiranu uronjenu pregaču ima promjer 1,0 ‐ 1,4 m veći,
a brzina istjecanja ne bi smjela biti veća od 0,75 m/s za maksimalni protok. Dubina vanjskog
cilindra trebala bi biti 1m ispod disipatorskih otvora (vidi Sl. 5) .

Sl. 4 Okrugli prethodni taložnik

Mali taložnici, promjera do 9 m, imaju opremu za uklanjanje taloga ovješenu na grede preko
taložnika. Taložnici većih promjera imaju centralni oslonac oko kojeg rotira elektromotorom
pogonjen most, na koji je ovješena oprema za zgrtanje mulja i skidanje pjene.
Dno taložnika izvodi se u nagibu 1:12, a u centru ispod dovoda otpadne vode nalazi se mali
produbljeni spremnik za mulj. Mulj se evakuira odvodnim cjevovodom gravitacijski, ili
muljnim crpkama.

4
Sl. 5 Jedno od rješenja disipacije energije i raspodjele dotoka za okrugli taložnik s centralnim dotokom.
Unutarnji prsten inicira tangencijalno tečenje.

Sl. 6 Uređaj za hvatanje pjene koju „gura“ letva ovješena o most

5
Na prethodnim taložnicima gdje se želi postići visoki učinak taloženja uz dodatak kemikalija,
moguće je iste dodati prije taložnika, ili u sam taložnik. U potonjem slučaju miješanje
otpadne vode s kemikalijama odvija se u komori za flokulaciju koja je sastavni dio sustava za
distribuciju dotoka. Miješanje se pospješuje posebnim oblikovanjem komore, ili instalacijom
motornih miješalica.

Višekatni primarni taložnik

U Japanu su šezdesetih godina prošlog stoljeća prvi put primijenjeni višekatni taložnici, kao
težnja za što boljim iskorištenjem dragocjenog prostora. Rad višekatnih taložnika sličan je
konvencionalnim uzdužnim taložnicima u smislu puta čestica koje se talože i skupljanja i
evakuacije taloga. Višekatni taložnici su u stvari dva ili više spremnika, jedan iznad drugoga
koji rade sa zajedničkim vodnim licem (vidi Sl. 7). Svaki se taložnik napaja otpadnom vodom
zasebno, što rezultira paralelnim tokom kroz gornji i donje spremnike. Istaloženi mulj iz
svake etaže skuplja se lančanim pogonom s letvama i ispušta u zajednički spremnik na
najdonjoj etaži.
Zbog kompaktnosti i manjoj izloženosti atmosferi, na takvim uređajima je lakše kontrolirati
emisije plinova, manja je dužina potrebnih komunikacijskih kanala i manja potreba za
crpljenjem.
Loša strana višekatnih taložnika je u povećanoj visini konstrukcije, složenijem projektu i
izvedbi.

Sl. 7 Višekatni taložnik s paralelnim tokom

6
Učinkovitost taloženja
Učinkovitost taloženja u taložnicima glede uklanjanja BPK i TSS smanjuje se uslijed
turbulentnih strujanja izazvanih inercijom dolazne vode, cirkulacije izazvane vjetrom na
nenatkrivenim objektima, strujanja nastalih termalnom konvekcijom, međudjelovanjem
tople i hladne vode koje stvara strujanja uslijed promjene gustoće i termalnom
stratifikacijom u izrazito toplim klimatskim područjima.
Uklanjanje BPK i TSS može se prikazati u funkciji vremena zadržavanja i koncentracije
influenta, na temelju mjerenih vrijednosti na izgrađenim prethodnim taložnicima.
Crites i Tchobanoglous su 1998. godine ponudili matematički izraz za učinkovitost koji
pretpostavlja hiperboličnu zakonitost određenu vremenom zadržavanja i dvoma empiričkim
konstantama:
Jedn. 1

gdje je:
R očekivana učinkovitost uklanjanja
t nominalno vrijeme zadržavanja (T)
a,b empiričke konstante

Tipične vrijednosti konstanata iz Jedn. 1 kod temperature od 20°C su:

Pokazatelj a b
BPK 0,018 0,020
TSS 0,0075 0,014

Učinkovitost taloženja može se procijeniti i uz pomoć grafa na Sl. 8.

Sl. 8 Tipično uklanjanje BPK i TSS u prethodnim taložnicima (Greely, 1938.)

U postupku taloženja karakteristike otpadne vode se mijenjaju. Prvo se talože veće sporo‐
razgrađujuće krutine, ostavljajući lakše razgradive manje čestice koje završavaju u efluentu
prethodnog taložnika. Krivulje učinkovitosti kao na Sl. 8 ne uzimaju u obzir preobrazbu

7
otpadne vode za vrijeme taloženja. Ova činjenica je bitna kad se procjenjuje organsko
opterećenje koje iz prethodnog taložnika prelazi u biološki reaktor.

Utjecaji na učinkovitost taloženja

U idealnom taložniku svaki diskretni volumen vode koji ulazi treba u njemu ostati u vremenu
proračunskog zadržavanja (vidi Sl. 9). To se u praksi ne događa, jer se često javlja tzv. tečenje
prečacem. Važno je da slika strujanja bude što sličnija idealnoj i stabilna u vremenu, što se
može provjeriti pokusima bojenja.

Na održavanje stabilnog strujanja u prethodnom taložniku važna je temperatura vode,

odnosno eventualne razlike između temperature influenta i vode u taložniku. Već razlika od
1°C, može biti uzrokom formiranja struja zbog razlike u gustoći.

Isto tako ako vjetar puše preko otvorene površine taložnika, može se potaknuti stvaranje
cirkulacijskih ćelija. Time se smanjuje učinkoviti volumen taložnika. Isto tako zbog pojave
razlike u razinama vode uzrokovanih vjetrom, može se poremetiti visina prelijevanja i
količina prelijevanja duž preljeva, koja inducira promjenu polja brzina u širem području oko
preljeva.

Kad bi sve krutine u otpadnoj vodi koja se taloži bile istog sastava, veličine, oblika, gustoće i
specifične težine, učinak uklanjanja ovisio bi samo o površini taložnika i vremenu
hidrauličkog zadržavanja. Dubina taložnika imala bi mali utjecaj, pod uvjetom da se
horizontalne brzine održavaju manjim od brzine ispiranja. U većini slučajeva otpadna voda
nije takvog sastava nego je heterogena, od disperziranih do flokuliranih čestica. Zbog toga je
potrebno oslanjati se na terenska istraživanja ili literaturne podatke.
Distribucijska pregača s prorezima Mrtvi prostor

Tečenje zbog razlike u gustoći

Mrtvi prostor Vjetrom inducirane cirkulacijske ćelije

Sl. 9 Tipični uzorci strujanja u prethodnom taložniku: a) idealno tečenje, b) učinak temperaturom stvorenih
strujanja zbog promjene gustoće (voda u taložniku je toplija od influenta), c) učinak termalne stratifikacije
(voda u taložniku je hladnija od influenta), d) formiranje vjetrom induciranih cirkulacijskih ćelija.

Većina fino odijeljenih čestica koja dolazi u prethodni taložnik je neflokulirana, ali je
podložna flokulaciji. Flokulaciju potpomaže vrtloženje vode u spremniku i koalescencija
čestica koja je proporcionalna koncentraciji i prirodnoj sposobnosti čestice da koalescira
nakon sudara. Koalescencija se povećava s vremenom zadržavanja s time da je dinamika s
vremenom sve sporija. Tako je pokazano brojnim pokusima da je vrijeme zadržavanja za
srednji dotok od 1,5 do 2,5 h optimalno u analizi učinka taloženja i troškova izgradnje i

8
pogona. Taloženjem izdvojeno organsko opterećenje i suspenzije, jeftinije je nego biološka
razgradnJa i naknadno taloženje.

Taloženje ometaju niske temperature, pa je tako za istu učinkovitost taloženja potrebna 38%
duža retencija u slučajevima kad je temperatura otpadne vode 10°C od one kad je 20°C.

Taložnici se normalno dimenzioniraju na temelju hidrauličkog površinskog opterećenja

(m3/m2/h) za srednji dotok. Odabir odgovarajuće vrijednosti ovisi o sastavu suspenzije koja
se taloži (vidi Tabl. 1). Kad se na temelju tog kriterija odredi potrebna površina taložnika,
ostaje odrediti dubinu taložnika i provjeriti za dobiveni volumen, vrijeme zadržavanja. Kod
određivanja vremena zadržavanja treba imati na umu režim rada kad su dotoci vršni, što kod
malih uređaja može biti i triput više, a kod velikih do dvaput više od srednjeg dotoka.

Brzina ispiranja mulja

Kako bi se izbjegla re‐suspenzija ili ispiranje istaloženog mulja potrebno je održavati dovoljno
male horizontalne brzine u taložniku.

Camp je 1946 na temelju istraživanja Shieldsa (1936) razvio jednadžbu za kritičnu

horizontalnu brzinu ispiranja taloga:
Jedn. 2
/
8 1

gdje je:

VH horizontalna brzina koja će prouzročiti ispiranje (m/s)

k konstanta koja ovisi o tipu istaloženog mulja
s specifična težina čestica
g akceleracija gravitacije (9,81 m/s2)
d promjer čestice (m)
f Darcy‐Weisbach‐ov koeficijent trenja

Tipične vrijednosti za k su 0,4 za monogranulacijski pijesak i 0,06 za više ljepljiv povezan

materijal. Darcy‐Weisbach‐ov koeficijent trenja ovisi o karakteristikama površine iznad koje
se odvija tečenje i Reynolds‐ovog broja. Tipične vrijednosti za f su 0,02 do 0,03.

9
Primjer: Dimenzioniranje prethodnog taložnika
Srednji dotok na UPOV je 20.000 m3/d. Najveći dnevni vršni dotok je 50.000 m3/d. Projektiraj
pravokutni prethodni taložnik širine 6 m. Predvidi najmanje dvije jedinice. Izračunaj brzinu
ispiranja zbog provjere hoće li se istaložena tvar re‐suspendirati. Procijeni učinkovitost
uklanjanja BPK i TSS pri dnevnom vršnom dotoku. Pretpostavi hidrauličko opterećenje od 40
m3/m2∙d pri srednjem protoku i dubinu vode od 4m.

1. Izračunaj potrebnu površinu taložnika. Za srednji dotok ista je:

20,000 /
500
40 ⁄ ∙

2. Izračunaj duljinu taložnika.

500
41,7
2 6
Zbog praktičnosti izračunata vrijednost se zaokružuje na 42m.

3. Izračunaj vrijeme zadržavanja i hidrauličko opterećenje kod srednjeg dotoka.

Uz pretpostavljenu dubinu od 4m:

ž 4 2 42 6 2016

20,000 /
č ć 39,7 / ∙
2 6 42

. 2016 24 ⁄
ž 2,42
20,000 /

4. Odredi vrijeme zadržavanja i hidrauličko opterećenje za vršni dotok:

50,000
č ć 99,2 / ∙
2 6 42

. 2016 24 ⁄
ž 0,97
50,000 /

5. Izračunaj brzinu ispiranja taloga

Konstanta kohezije 0,05

Specifična težina 1,25
Akceleracija gravitacije 9,81 /
Promjer čestica 100 100 10
Faktor trenja prema Darcy‐Weisbach‐u 0,025

10
 /
8 1 8 0,05 0,25 9,81 100 10
0,063 /
0,025

6. Usporedi brzinu ispiranja taloga izračunatu u prethodnom koraku s horizontalnom

brzinom pri vršnom dotoku (vršni dotok podijeljen s površinom poprečnog presjeka kroz koji
isti teče).

50,000 / 1
0,012 /
2 6 4 24 ⁄ 3600 ⁄

Horizontalna brzina je i kod vršnog dotoka manja od brzine stvaranja taloga, pa se može
zaključiti da neće doći do resuspenzije taloga.

7. Procijeni učinkovitost uklanjanja BPK i TSS za srednji dotok, koristeći Jedn. 1 i priložene
koeficijente.

a) Pri srednjem dotoku:

2,42
36%
0,018 0,020 2,42

2,42
58%
0,0075 0,014 2,42

b) Pri vršnom dotoku:

0,97
26%
0,018 0,020 0,97

0,97
46%
0,0075 0,014 0,97

Tabl. 3 Tipične vrijednosti specifičnih težina i koncentracija krutina i pjene uklonjenih iz primarnih taložnika.
Koncentracija krutina %a
Tip krutine (mulja) Specifična težina
Raspon Tipična vrijednost
Samo primarni mulj:
Srednje opterećena otpadna voda 1,03 4‐12 6
Iz mješovitog sustava odvodnje 1,05 4‐12 6,5
Primarni i višak aktivnog mulja 1,03 2‐6 3
Primarni i humusni mulj iz prokapnika 1,03 4‐10 5
b
Pjena 0,95 ‐
a
Postotak suhe tvari
b
Raspon je jako promjenljiv

11