Kraljeva Sutjeska

ELEKTRONIČKO-TISKANI VJESNIK

Kraljeva Sutjeska, kolovoz 2004.; broj 1., godina I.; Cijena 1KM online
www.kraljeva-sutjeska.com

TEMA BROJA
NAŠA BAŠTINA Ove godine narod bira!
Kopači INTERVJU S
GLAS MLADIH Načelnicom općine Kakanj
Gdje izlaze naši mladi? REPORTAŽA
Proslava Sv. Ane na Teševu
FEEDBACK
Pisma čitatelja NAŠA BAŠTINA
Zagubljeni rukopis glazbene teorije
EKOLOGIJA
Usnula Bukva GLAS MLADIH
Budućnost visokog obrazovanja u BiH?

VRIJEME JE ZA NAŠ MEDIJ

URiječ
urednika
Drago čitateljstvo!
VODNIK BROJU

N akon ivandanskog promotivnog predstavljanja

našeg elektroničko-tiskanog vjesnika bilo je
vrijeme da prvi broj ugleda svjetlo dana. Iako je sada
trenutak godišnjih odmora odlučili smo da izdamo prvi

PULS broja
broj.
Zamišljen kao aktualni medij u društvu KS online
u svom prvom broju veći dio prostora posvećuje
aktualnostima osobito temi lokalnih izbora u listopadu.
Posebno se osvrćemo na novi izborni zakon za
načelnike općina po kojem građani biraju osobu a ne
stranku. Lokalni izbori u BiH prema zainteresiranosti

+
birača neće se mnogo razlikovati od predstojećih.
Narod nema povjerenja prema vlasti a vlast nema
prema narodu. BiH nakon rata i dalje ostaje jedna
konfuzna država u kojoj se ne zna tko pije a tko
plaća. A što da očekujemo od izbora? Hoće li
nova - stara lokalna općinska vlast održati svoja UMCOR financira
predizborna obećanja? Primjetna je velika apatičnost izgradnju 12
u vezi s političkim životom u BiH. Ljudima je dosta porušenih kuća.
prepucavanja i okrivljivanja.

-
Pa zašto onda i izići na izbore? Iskazati povjerenje
nekome znači vjerovati u njega. Na provjerenu se
gradi cijeli ljudski život pa bez njega ne bismo nikada
ušli u automobil. Potrebno nam je povjerenje: da je
automobil ispravan te da je vozač sposoban odvesti Vandalsko rušenje
nas gdje želimo. Tako je i s povjerenjem prema grobljanske ograde
političkim vođama. Vrlo je važno ocijeniti osobu kao u Kopjarima.
i uvidjeti dosadašnje plodove njenog rada. Mislim
da nije potrebno bojkotirati izbore nego naglasiti
kritičku svijest građana koji su spremni ocijeniti
svakog kandidata bez obzira na njegovu stranačku
pripadnost.

Glavni urednik
 Kraljeva Sutjeska
www.kraljeva-sutjeska.com online

- Aktualnosti iz naše
općine
impresum Ove godine narod bira
načelnika!
Osnivač:
FRANJEVAČKI SAMOSTAN KRALJEVA
SUTJESKA
Za izdavača:
- Intervju
Vjeko Tomić
S načelnicom općine
Glavni i odgovorni urednik
Kakanj Mirhom Kulović
Dražen Filipović

Uredničko vijeće
Nikolina Pavlović, Jelena Marić, Dražen Filipović

Adresa uredništva:
Franjevački samostan,72 244 Kraljeva Sutjeska,
BiH
- Reportaža
Telefon:
+387 32 779 015 Proslava Svete Ane
+387 61 467 351 na Teševu
Fax:
+387 32 779 291

E-pošta:
ksonline@kraljeva-sutjeska.com
samostan@kraljeva-sutjeska.com - Naša Baština
Elektoničko izdanje: Zagubljeni rukopis
www.kraljeva-sutjeska.com glazbene teorije
Bankovni račun:
UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd, Kopači
poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za
časopis. Devizni račun, Eduard Tomić 2859000622
za časopis.

Grafičko oblikovanje:
Dražen Filipović
- Dijaspora
Tisak:
MEDIA, Zenica
Susret kanadskih Hrvata
Naklada:
100 primjeraka

Odlukom županijskog ministarstva znanosti kulture i športa od 12

srpnja 2004. godine časopis je registriran u “Evidenciju javnih glasila”
Ze-Do županije pod rednim brojem 42.

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 3

 Aktualnosti Posjeta delegacije OSCE-a
POMOĆ POVRATNICIMA

UMCOR pomaže D ana 30. lipnja 2004. godine samostan u Kraljevoj Sutjesci je posjetila gospođica Julia Ruts,

službenica za ljudska prava OSCE-a na području Ze-Do županije. Gvardijan samostana fra Vjeko

povratku - kap u
Tomić s njom je razgovarao o problematici (ne)povratka Hrvata u općinu Kakanj, te o tome kako općina

Kakanj nedovoljno čini u pomaganju povratka prognanih i iseljenih Hrvata u općinu Kakanj. Činjenice,

moru zahtjeva
naime, govore kako interes za povratkom Hrvata u općinu Kakanj ne jenjava niti 11 godina poslije njihovog

tragičnog egzodusa. Ono pak što nedostaje jest odlučnija potpora lokalne vlasti njihovom povratku.

Oštećena ograda groblja u selu Kopjari

Početkom srpnja na groblju u spaljenom hrvatskom selu Kopijari, općina Vareš,
župa Kraljeva Sutjeska, radnici koji su za potrebe Elektroprivrede BiH uklanjali
drveće ispod dalekovoda koji prolazi kroz groblje, na više su mjesta uništitili ili
oštetili ogradu groblja dok su odrezano drveće i granje nemarno ostavili da stoji
danima poslije, bilo u samom groblju, bilo po ogradi ili izvan groblja.
Kako su Kopijarčani o svome trošku novu žičanu ogradu postavili prije nepunu
godinu dana upravo da bi ovo mjesto očuvali od devastacije, razumljivo je da je
ovakav nemar radnika izazvao uznemirenost i sumnje nije li riječ o namjernom
oštećenju groblja. Tim više jer su bradati radnici koji su uradili taj “stručni “

I
posao bili muslimanske vjeroispovijedi i da su se radeći isti posao u Čatićima,
z Ureda za povratak općine Kakanj dobili smo predstavljali kao nekakve vehabije, nazivajući sebe pri tome nekakvom “Al-
informaciju o projektu UMCOR-a na području
naše općine.
Qaidom”.
Naime, nevladina američka organizacija UMCOR O svemu su uskoro obavješteni policija i crkvene vlasti u Sarajevu, a za
pojavila se početkom srpnja u našoj općini i incident je zanimanje pokazao i Večernji list. U svom broju od nedjelje 18.
izrazila nakanu da obnovi desetak stambenih
objekata. Prema riječima uposlenika Ureda za
7. 2004. u ovom listu izišao je prilično oštar tekst po naslovom “Batinama na
povratak općine Kakanj gospodina Ivice Petrovića, križeve” u kojem se sugeriralo da je riječ o namjernom incidentu koji je imao
UMCOR je postavio nekoliko uvjeta. Između nacionalističku pozadinu.
ostalih:
- u obzir dolaze povratnici koji su se već vratili na
Pokazalo se na koncu da su angažirani radnici uposlenici poduzeća iz Žepča
područje općine Kakanj. čiji je vlasnik g. Drago Vrbić, uspješni privatni poduzetnik iz Žepča, nekadašnji
- obnavljat će se kuće koje su uništene u ratu, a općinski čelnik Žepča i dojučerašnji ministar privrede Zeničko dobojske županije
sada su neuseljive.
Ovom akcijom obnove planira se obnoviti desetak
kojemu sigurno nije bila namjera devastacija katoličkog groblja u Kopijarima. G.
kuća povratnika koji se jave u Ured za povratak Vrbić se prvom prigodom ispričao zbog štete koju su prouzročili njegovi radnici,
naše općine do početka kolovoza. te se obvezao popraviti oštećeno. Ostaje, ipak, istina da su radnici morali s
Također smo doznali da je Zeničko-Dobojska
županija prije dva mjeseca odobrila građevinski
više pozornosti obavljati radove na groblju koje je ipak za kršćane sveto mjesto
materijal u vrijednosti od po pet tisuća KM za u kojem počivaju kosti njihovih pokojnika na koje oni dolaze da bi se za njih
desetak povratničkih obitelji općine Kakanj. No, pomolili i zapalili im svijeću. Da je toga bilo, slučaj se ne bi zbio.
kako godine neumitno prolaze financijska pomoć
povratnicima slabi i je sve rjeđa. Iako interesa
Dok toga ne bude, preostalim Hrvatima ovog kraja kojima su još žive rane iz za
za povratak u općinu Kakanj još uvijek ima, o njih krvave i tragične 1993. godine, ne preostaje drugo nego puhati i na hladno,
čemu inače postoji opsežna dokumentacija. Ovog nadajući se da se ovakvi incidenti ubuduće neće ponavljati.
trenutka postoji barem stotinjak uloženih zahtjeva
za povratak. I tu je kraj balade o povratku. Naime,
naša lokalna vlast kao da se svojski trudi da ne
pomogne povratak isleljenih i prognanih Hrvata.
Dokaz tomu nalazimo u činjenici da se ništa i
ne pokušava učiniti kako bi se pronašao novac
potreban za udomljenje ovih stotinjak prijavljenih
povratnika. Na koncu konca i sam UMCOR se
pojavio na području općine Kakanj zahvaljujući tek
neslužbenim lobiranjima kod američkih vlasti.
Neka općinska vlast napokon odgovori zbog čega
se gospodinu Ivici Petroviću, jednom od rijetkih
preostalih Hrvata u općinskoj administaraciji,
koji je tek lani vraćen na posao, ponovno prijeti
otkazom ne želeći ga primiti u trajni radni odnos?

Podržimo svoj medij!

kupnjom časopisa
reklamiranjem
aktivnim sudjelovanjem
4 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.
Upošljavanje glavni
problem u BiH
I z Ureda za upošljavanje općine
Kakanj doznali smo da je broj
prijavljenih neuposlenih koncem
lipnja ove godine na našoj općini
iznosio ukupno 4900 osoba.
Statistike govore da je veći broj
neuposlenih muškaraca nego
žena, te da je “na birou” čak
30 osoba s visokom stručnom
spremom. Do polovice ove godine
Ured je uposlio 249 osoba. Šef
APITANJE ?
NKETNO
Namjeravate li izići na lokalne
izbore u listopadu?
ureda g. Husein Kadrić napominje
da ovaj ured nema istu ulogu kao u
prijašnjem sustavu. Naime, prije su Da
svi poslodavci bili dužni dostaviti Ne
svoje ponude Uredu, a danas Nisam o tome razmišljao-(la)
Zakon oslobađa poslodavca te
obveze. Uredu preostaju samo
istraživanje tržišta i savjetovanje GLASUJTE NA NAŠEM
napominje Kadrić.
PORTALU!

SFOR u Čatićima kasni 11 godina?!

U Čatićima su u srijedu 14. srpnja vojnici multinacionalnih snaga SFOR-a na opće zaprepaštenje mještana

razoružanih još 1993. godine obavili rutinsku kontrolu pregleda stambenih objekata radi provjere,

pronalaženja i predaje naoružanja!

Već najavljena akcija SFOR-ova skupljanja zaostalog ratnog oružja, idući k’o škrope od vrata do vrata s nevjericom

je dočekana među, treba li to reći, golorukim stanovnicima naselja Čatići. Tako su do zuba naoružani pripadnici

SFOR-a s jednim prevoditeljem dolazili pred vrata i pitali za oružje tražeći potom i dopuštenje da se osobno uvjere

ima li ili nema zaostalog oružja u kućama. Vidno uznemirenim mještanima esforovci su objašnjavali kako se radi o

rutinskoj kontroli. Pritom su zabranjivali fotografiranje njihove rutine, jer se time tobože “ugrožava daljnja akcija”. Zar

je to mandat SFOR-a u našoj zemlji i kome je potrebno SFOR-ovo “treniranje strogoće”, pitanje je koje se nameće

samo po sebi? Ne bi li oružje trebalo tražiti kod onih koji su 1993. razoružali i Čatiće i pola Kaknja uostalom? Ili to

upravo u Čatićima SFOR traži Karadžića i Mladića?

sk info v o d i č
OPĆINA KAKANJ - USTANOVE
Općina Kakanj 550 824
Dom zdravlja 550 111
Autobusni kolodvor 550 140
Centar za socijalni rad 550 076
Pošta 550 312
Policijska uprava 551 836
JU za kulturu i šport 550 127
Biro za zapošljavanje 550 198
Veterinarska stanica 551 153
Radio Kakanj 550 475
Samostan K. S. 779 015

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 5

?
Rezultati
anketa Otvoren ured
mreže udruženja

1. JESTE LI SPREMNI
PODRŽAVATI I
Vaša Prava

SPONZORIRATI ČASOPIS
I PORTAL SUTJEŠKOG
KRAJA?

Ponovno
DA-100% izlaze
NE- 0% Kakanjske U prostorijama općine Kakanj 29.
srpnja otvoren je ured mreže
udruženja Vaša prava. U ovom
novine uredu građanima će biti dostupna

2. SVIĐA LI VAM SE
PORTAL
P oslije šestogodišnje stanke u
Kaknju je ponovno započeo
izlaziti informativni list Kakanjske
besplatna pravna pomoć svakog
drugog četvrtka u mjesecu. Ured
udruženja Vaša prava nalazi se na
prvom katu zgrade općine u sobi
KRALJEVE novine. Na gradskim kioscima broj 2. Besplatna pravna pomoć je
SUTJESKE? 15. srpnja zainteresirani su mogli dostupna u vremenskog periodu od
nabaviti Kakanjske novine u novom 12,30 do 14,30 sati svakog drugog
ruhu, ovaj put kao dvotjednik. četvrtka u mjesecu.
Nastavak je to stare novinske

DA- 85% tradicije u našem gradu koja je

započela još 1961. godine kada

NE- 15%
se pojavila prva tiskovina na

TURISTiNFO
području naše općine, tadašnji Glas
rudara. Nakon osamnaest godina

3.
taj je list preimenovan u Kakanjske
novine sa znatno širim sadržajem i Josip Brðanović
boljom kvalitetom. Zadnja izmjena Tel: 032 779 091
PODRŽAVATE LI se dogodila 1994. godine kada je Mob: 061 433 470
IDEJU DA preimenovan u Kakanjski glas. E-mail: ivanb91@bih.net.ba
KRALJEVA SUTJESKA Što drugo poželjti Kakanjskim
U GRANICAMA ŽUPE novinama nego sretan novi
POSTANE I OPĆINA? početak, te da novine budu u
službi promicanja istine, bolje
informiranosti i općeg dobra svih

DA- 77% naroda i građana naše općine.

Ipak primjećujemo da je časopis

NE- 23% Kraljeva Sutjeska on-line u svom

tiskanom izdanju, 15. srpnja imala
već “čitava” tri tjedna od izlaska
www.kraljeva-sutjeska.com nultog, probnog broja.

6 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

KOGA BIRAMO ZA NAČELNIKA?
TEMA broja
Ove godine
narod bira! Piše Jelenka Bojić

D o sada su načelnika birali vijećnici Općinskog vijeća javnim glasovanjem. Načelnik se bira na
mandat u trajanju od četiri godine. Kandidate za kakanjskog načelnika općine su predložile
stranke SDP, HDZ, SDA te Stranka za BiH. Nositelji su:
Napomena: Materijali o biografiji
kondidata su preuzeti iz
Kakanjskih novina, br. 1.

Stranka demokratske partije Stranka za BiH je predložila

predlaže Mensura Jašarspahića,
Općinski izbori za inžinjera strojarstva. Rođen je u
načelnika i vijećnike Kaknju 1955. godine. Ima vrlo
Općinskog vijeća bogat politički angažman: bio je
održat će se 2. član Skupštine općine Kakanj,
listopada 2004. delegat u Skupštini SR BiH,
Devet stranaka zastupnik u Zastupničkom domu
je predložilo listu Parlamenta Federacije, vijećnik u
kandidata za Općinskom vijeću Kaknja, načelnik
općine Kakanj. Trenutno je uposlen
izbor vijećnika u
u PD Rudstroj d.o.o. Kakanj.
Općinsko vijeće.
Bira se 30 vijećnika Hrvatska demokratska zajednica
od predloženih predlaže Slavena Katičića,
kandidata. Ove inžinjera poslovne informatike.
godine se izbori Rođen je 1966. godine u Kaknju.
razlikuju od Završio je srednju Rudarsku
prethodnih po tome tehničku školu u Kaknju, te studij
što prvi put narod poslovne informatike u Zagrebu.
Bio je uposlenik u RMU Kakanj u
tajnim glasovanjem
Haljinićima, potom u Federalnom
bira načelnika ministarstvu obrane i u Federalnoj
općine. obavještajnoj službi. Trenutno je
uposlen u Predsjedništvu F BiH.
Mirsada Tursuma, doktora
medicine. Rođen je u Kaknju
1966. godine gdje je i završio
osnovnu i srednju školu. Studij
medicina završava u Sarajevu.
Uposlenik je Doma zdravlja
Kakanj i trenutno specijalizira
neurologiju i psihijatriju.
Stranka demokratske akcije
predlaže Midheta Hodžića,
diplomiranog pravnika koji je
rođen u Kaknju 1954. godine
gdje je i završio osnovnu
i srednju školu. Pravni
studij završava u Sarajevu.
Pravosudni ispit polaže 1984.
godine, te biva imenovan na
funkciju zamjenika općinskog
tužitelja u Kaknju. Bio je član
u Skupštini Ze - Do županije
i delegat u Domu naroda F
BiH. Službu predsjednika
općinskog suda u Kaknju
obavlja do ožujka ove godine.

Obavite svoju građansku dužnost

i iziđite na izbore. Ne dopustite da

drugi odlučuju za vas.

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 7

 Intervju
INTERVJU S
NAČELNICOM OPĆINE KAKANJ
MIRHOM KULOVIĆ
Razgovarao:
Dražen Filipović
Opće dobro je naš zajednički interes!
K ako doživljavate
načelnice općine?
Doživljavam to kao
ulogu
veliku
obvezu i odgovornost iako je to i
velika čast. Čovjek mora dobro
odvagnuti je li nešto ispravno
ili ne. Smatram da sam u ovom
kratkom vremenu uspjela dosta
uraditi na ovom odgovornom
mjestu. Posebna je stvar kako
će se to ocijeniti na kraju mog
mandata.
Prije vašeg izbora za načelnicu
radili ste u odjelu za povratak
općine Kakanj. Kako vi ocjenjujete
rad tog odjela?
Dok sam tu bila zaposlena uspjeli
smo obnoviti oko 550 objekata.
Naravno bilo je više potreba,
osobito nam je žao što nismo
imali mogućnost da obnovimo
objekte većeg stupnja oštećenja
a za obnovu takvih bilo je mnogo
aplikacija.
8 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.
Najveći problem koji
smo u općini imali je
problem obnovljenih a ne
useljenih kuća. Moram
reći da smo pri odabiru
prioriteta upućivali
najmanje dvostruko više
aplikacija humanitarnim
organizacijama koje su
izrazile želju pomoći.
Sam odabir vršila je humanitarna
organizacija koja je radila na tom
terenu i ujedno bila implementator
projekta.
Nadomak smo izborima a od
izborne komisije smo doznali
da je mala zainteresiranost ljudi
da iziđu na izbore te su morali
slati mobilne ekipe na teren da
provjere popis birača. Što mislite
zašto su ljudi nezainteresirani?
Nije to prvi slučaj da se šalju
mobilne ekipe na teren. Ranije se
često događalo da birači koji dođu
na izbore nisu registrirani.
Cilj izborne komisije je bio pomoći
biračima da se jednostavnije
registriraju.
Što mislite koji bi trebao biti
prioritet novih općinskih vlasti
poslije jesenskih izbora?
Glavno usmjerenje po meni bi bila
bolja infrastruktura, osobito onima
koji žive na selu popraviti putove,
vodoopskrbu, kanalizacijsku
mrežu…
Prije svega treba
rekonstruirati organe
općinske uprave na čemu
već radim, ali sumnjam
da ću to i dovršiti zbog
zakona koji još nisu
doneseni. Zapošljavanje i
povratak su vrlo bitni.

Prije svega uvijek je
glavni problem posao
što smo nastojali
istaći humanitarnim
organizacijama koje
su obnavljale kuće i
infrastrukturu.
Međutim većina njih je
išla samo na obnovu
kuća. Sada se radi na
samoodrživom povratku ali
uz kreditna ulaganja.
Spomenuli ste zapošljavanje.
Posjeduje li općina Kakanj
strategiju za zapošljavanje?
Što se tiće zapošljavanja, naš
cilj je pomoći privrednicima
da što prije dođu do rješenja
ukoliko žele da se bave nekom
proizvodnom djelatnošću. U tom
cilju formirane su industrijske
zone. Za neke su već dati oglasi
i ponuđeni lokaliteti. Za lokalitet
Ričicu ima a za lokalitet Doboj
nema interesa. Bez obzira na to,
mi želimo ponuditi i ostale lokacije
koje pripremamo za industrijsku
zonu. Osim industrije postoje
potecijali za poljuprivredni
razvoj, za otvaranje mini farmi,
prerađivačkih i otkupnih objekata
plantaža raznog voča i povrća.
Kakanj je proglašen otvorenim
gradom, no što je sa
zapošljavanjem prognanih koji su
se vratili a ne mogu povratiti svoja
radna mjesta?
To je zakonski regulirano a zato
su odgovorne tvrtke u kojima su
radili.
Ukoliko radnik zadovoljava uvjete
svoje tvrtke on ima pravo da
se ponovno zaposli. Međutim,
dogodilo se da mnogi gube svoje
pravo time što su otišli te zaposlili
se negdje drugdje na kratko
vrijeme. Ali imamo i primjera
osoba koji su dobili svoj stari
posao.
Planira li se obnova infrastrukture
prema Kraljevoj Sutjesci osobito
puta?
Federalno ministarstvo će raspisati
javni natječaj za izvođenje poslova
na obnovi putne dionice Kakanj
– Kraljeva Sutjeska. Planirana je
rekonstrukcija puta sredstvima
Federalnog ministarstva za
prostorno uređenje Ze-Do županije
u iznosu od 500 000 KM.
Kakanj kao turistički grad
je mnogima nezamisliv
jer ga gotovo svi vide kao
industrijsko središte s
ekološkim problemima.
Ima li općina neki projekt što se
tiče kraljevskog grada Bobovca?
Sigurno da postoj. Mi imamo velike
mogućnosti za turizam. Osobito
je bitan naš Bobovac koji je i
povijesna vrijednost za cijelu BiH.
Tu je i Kraljeva Sutjeska kao jedan
otvoreni muzej. Mi to moramo
iskoristiti, to je dragulj koji nam se
nudi te od kojeg možemo ostvariti
i prihod. Za turizam je potrebna
i edukacija ljudi da se počnu
profesionalno baviti tom vrstom
posla.
Fotografija:
Dražen Filipović
kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online
Što je s ekologijom, kakanjskom
rak-ranom?
Općina zajedno s općinskim
vijećem uspjela je u rekonstrukciji
ekološke zaštite Cementare
Kakanj. S Termoelektranom
također nastojimo naći zajedničko
rješenje no to je vrlo zahtjevan i
složen projekt. Do 2008. godine
po europskim standardima svi
zagađivači moraju riješiti svoje
ekološke probleme.
Na kraju što poručujete građanima
naše općine?
Očekujem od građana
da daju svoje osobno
učešće, svoje prijedloge.
Općina će pomoći koliko
je u mogućnosti svim
zainteresiranim mjesnim
zajednicama u ostvarenju
njihovih planova.
Naravno potrebno je i osobno
zalaganje kroz novac i rad. Dobar
primjer su Vukanovići koji su tražili
našu pomoć u izgradnji puta a
ujedno su prikupili svoj novčani
prilog za taj put.
9
 Reportaža

Sveta Ana
okupila
Teševljane
Pripremila:
Nikolina Pavlović PROSLAVA ZAŠTITNIKA TEŠEVA
SVETIH JOAKIMA I ANE

I ove godine na blagdan Sv.

Proslava svete Mise ispred
spomen kapele.
Porušene kuće Teševljana
nijemi su svjedoci progona.
Joakima i Ane, roditelja
Blažene Djevice Marije 26.
srpnja, hodočastili smo na
Teševo. Sveta Ana je zaštitnica
ovog mjesta i naroda kojeg su
ratna događanja 1993. godine
odaslala na sve četiri strane
svijeta. No, Sveta Ana i ove
je godine okupila veliki broj
Teševljana iz svih krajeva svijeta
a i naše župljane koji su rado
došli pješice na zavjet. Posebno
je radosno bilo vidjeti veliki broj
djece i mladeži okupljene na
jednom mjestu. Misno slavlje
koje je počelo u 11 sati predvodio
je fra Željko Brkić, naš svećenik
s Aljinića trenutno na službi u
Livnu, uz koncelebraciju vikara
samostana fra Andreja Matoca
i fra Ante Radoša, svećenika iz
Čatića na službi gvardijana u
gradu Foggia u Italiji. Ovo je bila
prigoda za ispovijed i skrušenu
molitvu brojnih hodočasnika.
Sam fra Željko osobito je
istaknuo posebnu poruku ovog
blagdana koji je posvećen
obitelji, naglasivši da je zdrava
obitelj preduvjet za kvalitetan
život naše djece koja poštuju
svoje roditelje, žive od svoga
rada i pridržavaju se moralnih
načela. Po njegovim riječima,
današnja mladež izložena je
utjecajima različitih poroka:
droge, alkohola, cigareta i dr., a
mogu im se oduprijeti samo ako
imaju sređenu i sretnu obitelj.
Danas često nailazimo na brojne
primjere nesređenih obitelji gdje
ponajviše trpe djeca. Zato, neka
nam Sv. Joakim i Ana budu uzor
sretne obitelji po kojoj ćemo i mi
graditi svoju vlastitu i neka nam
budu zagovornici kod Boga za
sve naše obiteljske potrebe. A
Sveta Ana neka nas i ubuduće
okuplja na ovaj dan na Teševu,
ma gdje se nalazili u svijetu.

10 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

22. 8. 2004. 11 sati
ŽIVA zajednica
Srebrena misa fra
Marijana Petričevića

Nama svima dobro poznati svećenik iz našeg kraja, fra

Marijan Petričević “Brada” obilježava ove godine srebreni
svećenički jubilej - 25 godina misništva. Toliko je, dakako
prošlo i od njegove mlade mise koja je bila ljeta 1979. u
Kraljevoj Sutjesci. Fra Marijan koji je već desetak godina
župnik HKM u Giessenu u Njemačkoj, svoju srebrenu misu
u našoj župnoj crkvi u Kraljevoj Sutjesci slavit će u nedjelju
22. kolovoza 2004. u 11 sati. Smatramo da je 25 godina
propovijedanja Evanđelja i služenja Crkvi obljetnica vrijedna

Kako je bilo za Ivandan u

posebne pozornosti naše vjerničke zajednice ali jednako
tako i zahvale Bogu koji je fra Marijana pozvao u svećničku
službu kao franjevca Bosne Srebrene i uzdržao ga sve ove
godine u njegovom služenju Crkvi Božjoj. Fra Marijanu,
dugogodišnjem marljivom vikaru našeg samostana u Sutjesci

Kraljevoj Sutjesci?
i njegovom zaštitinom znaku 80-ih godina 20. st, napose
u vrijeme obnove samostana od 1979.-88., čestitamo ovaj
veliki jubilej! Neka ga prati i nadalje milost Duha Svetoga u

N
svećeničkom zvanju. Vas čitatelje Kraljeve Sutjeske ON LINE ajveselije poslije mise bude
kao i sve župljane pozivamo taj dan u Kraljevu Sutjesku. po običaju na Pijesku i po
sutješkim ulicama: gostioničari
i ulični prodavači jela i pića, te

L ijepo i svečano moglo bi se reći u najkraćemu. To je, međutim, tako

ako želimo u tri riječi sve reći. Oni koji se sjećaju predratnih godina
kažu da je sve jako podsjećalo na ta vremena. Najprije je bio jako topao
raznoraznih «đinđuva» sigurno su
i ovaj put došli na svoje. Pjesma
se orila, zdravice se nazdravljale,
dan, negdje oko tridesetak stupnjeva u hladu pa možete zamisliti. janjci se sijekli, karlovačko
Vrijeme nam je vratilo za kišu na Uskrs i za općenito kišovito proljeće. nalazilo put do žednih usta, pa
sve do popodneva kad su umorni
popuštali pred lipanjskom vrućinom

K oliko je bilo naroda? Po procjenama policije negdje do dvije i pol

tisuće. Mnogi iz Hercegovine, Hrvatske i dalje iz inozemstva, neki
čak iz Kanade i Australije. Dosta svijeta i ovaj se put obuklo u narodne
i dugim danom. Za najupornije,
prostor na Pijesku uokviren
«Brkinim dućanom» i «Zlatkovom
nošnje. Vozila u Sutjesci prema istim izvorima, negdje oko pet stotina. kavanom» sa stolovima na ulici,
Crkva je dakako bila pretijesna za ovu prigodu. Oni unutra pobožno su nudio je ugodan ambijent za
slušali propovijed fojničkog gvardijana fra Mirka Majdandžića koji je lipanjsko sijelo na otvorenom,
Sutješčacima u ime Svetog Ive poručio između ostalog da vole svoje, za prave romantičare važnije
svoju Sutjesku, svoj kraj, svoju zemlju – Bosnu i Hercegovinu, da se ne od “Euro 2004. nogo-okršaja”
boje ničega, pa ni žrtve ni teških vremena. S njim je bilo oko oltara još Portugala i Engleske. I tako je još
dvadedeset svećenika. Uistinu impresivno! Osim domaćih svećenika, jedan Ivandan prešao u sjećanje.
tu su bili i gvardijani iz Kreševa, Guče Gore, Visokog i Olova, te župnici Za trenutak smo ga za Vas oživili
iz Kaknja, Vareša, Rostova, Vijake, Borovice, Jelašaka i Nove Bile. na ovim stranicama. Znamo da
Najuočljivija skupina hodočasnika je bila ona iz Vareša koju je animirao ste mnogi poželjeli i osobno doći
tamošnji parok fra Ivica Karatović. On je ujedno otpjevao evanđelje i da ste srcem sigurno bili tu.
na starobosanskom napjevu. Sve druge pjesme koje su se pjevale Nema Vam druge, nego 2005. se
bile su pučke: “Zdravo tijelo” za pričest, te “Marijo, o Marijo” za kraj. nacrtajte osobno i osvjedočite u
Duhovni program je inače počeo misom za bolesnike u 9 sati. Tu je misu napisano.
služio i za bolesnike se molio fra Ivo Pavić, karizmatični svećenik iz Tolise.
Poslije pučke mise, kolo, šargija i pjesma na trgu ispod
crkve. Na šargiji je kucao Pero Stijepić s Gore a pjesmom Preuzeto s portala KS online
mu je pomagao Stjepan Miloš zvani “Cincija” iz Bjelavića. Na Fotografija: D. F.
trenutke u kolu je znalo biti i po nekoliko stotina osoba čak.

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 11

 NAŠA baština
Zagubljeni
rukopis
glazbene
teorije
D io postojeće
samostanskim
srednje Bosne
građe
arhivima
nastajao
u
je
marljivim prepisivanjem različitih
crkvenih knjiga i priručnika
glazbeno-liturgijskog područja.
Uz knjige koje su imale primjenu
u liturgijskim obredima, franjevci
su također donosili i one koje su
im služile za privatnu uporabu,
ali i u didaktičke svrhe. Glazbeni
priručnici koje su često sami
pisali po ugledu na već postojeće
priručnike te vrste služili su im za
vrijeme školovanja i/ili djelovanja
u inozemstvu, kao i po povratku
u Bosnu.
Među prvima treba spomenuti
priručnik Regulae cantus plani
pro incipientibus, koji je vjerojatno
za svoje potrebe napisao fra
Mato Bartli-Banjalučanin. U knjizi
Julijana Jelenića Kultura i bosanski
franjevci, objavljena 1915., čitamo
da se priručnik nalazi u arhivu
franjevačkog samostana Kraljeva
Sutjeska. Nakon tri posjeta
samostanu Kraljeva Sutjeska i
pažljivog pregledavanja sadržaja
starog dijela arhiva gdje je
pohranjena najstarija sačuvana
arhivska građa, nažalost nisam
pronašla navedeni rukopis M.
Bartlija.
O priručniku sam pokušala nešto
više doznati u razgovoru s fra
Bernardinom Matićem, koji se
bavi različitim aspektima kulture
franjevaca i poviješću sutješkog
samostana. Tako sam saznala da
se Priručnik, nažalost, ne nalazi u
arhivu samostana Kr. Sutjeska.
12 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.
O DO SADA NEPOZNATIM
TAJNAMA KOJE SKRIVA
KNJIŽNICA U KRALJEVOJ
SUTJESCI PIŠE: Mirna Marić
Magistrica na Filozofskom
fakultetu u Puli, glazbeni odsjek
Začudila me je spoznaja da
Priručnik nije zabilježen ni kao
kataloška jedinica, te prema
tome nema podataka o mogućem
zaduženju osobe koja ga je
posljednja imala u rukama. Kako
se osim kod Jelenića o Priručniku
može čitati u Muzičkoj enciklopediji
i u Leksikonu Jugoslavenske
muzike, postavlja se pitanje kada
se izgubio trag. Ne zna se jesu
li podaci o priručniku postavljeni
u kasnije datiranoj literaturi
doneseni na osnovu osobnog
uvida u sadržaj djela, ili se samo
radi o prijepisu Jelenića. Budući
da u Muzičkoj enciklopediji kao i u
Leksikonu uz osnovne podatke o
Mati Bartliju i njegovoj knjizi čitamo
i da se Priručnik nalazio u Kraljevoj
Sutjesci, može se pretpostaviti da
mu se trag zagubio još prije 1971.,
kada je izašla prva knjiga Muzičke
enciklopedije.
Prema tome, zaključujem da su
postojeći podaci u Enciklopediji i
Leksikonu preuzeti od Jelenića.
Ono što se može sa sigurnošću
utvrditi svakako je činjenica da
je, zasad zagubljeni rukopis,
najstariji priručnik te vrste u Bosni i
Hercegovini.“

Uz Bartlijev priručnik, u samostanu
Kraljeva Sutjeska pohranjena
su još dva priručnika iz područja
glazbene teorije. Oba priručnika
potječu iz 1827. godine. Sličnog
su sadržaja, no oba nisu sačuvana
u cijelosti. U cijelosti je sačuvan
priručnik nepoznatog autora pod
nazivom Unesosce u kuciczu u
Boxiu sklad i nacin Czarkovnoga
pripivagnia kako ga pako josc…
izitri veliki Gargur, dok je drugi
priručnik nepotpun, nedostaju
mu početne stranice i naslov, ali
je sačuvano ime autora Luigia
Matelice.
Iz uvida u sadržaj ovih knjižica
razvidno je da su pisane za
uporabu u samostanskim
školama. Jezik kojim se autori
služe pri objašnjavanju gradiva
jednostavan je i jasno koncipiran.
Oba priručnika opremljena
su primjerima i vježbama s
područja solfeggia, potrebnim za
svladavanje tehničkih poteškoća
pri pjevanju.

Iz knjige «Spomenica franjevačke klasične gimnazije u Visokom»
saznajemo da su polaznici samostanskih škola, od njihovog samog
osnivanja, u programu imali zastupljenu i glazbu. Sva tri spomenuta NASTUP SUTJEŠKOG
glazbena priručnika najvjerojatnije su nastala iz potrebe da polaznicima FOLKLORA U ZAGREBU

Faljen,
škola olakšaju učenje pjevanja koje su ih poučavali zborovođe, ili
posebni učitelji pjevanja. Polaznici škola morali su solidno vladati
pjevanjem jer se u katoličkom bogoslužju jako puno pažnje posvećivalo
glazbi u obredniku.

VEĆ 13. GODINA

TRAJE ZAGONETKA
NAĐENOG NOVČIĆA
Isus, Marijo. .
U Zagrebu je od 21. do
25. srpnja održana

Misteriozni 38. Međunarodna smotra

folklora. U nedjelju 25.

novčić
srpnja u 19 sati u Crkvi
sv. Katarine je održan
koncert crkvenog
Piše: Mijo Šain pučkog pjevanja Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prije gotovo trinaest godina, točnije 1. rujna 1991. godine u mjestu Kraljeva na kojem je nastupila
Sutjeska, mještanin Marko Kovačević, sin Marijana, vadio je krumpir u bašči i ženska pjevačka
ispred svoje kuće. Sasvim slučajno za oko mu je zapao maleni metalni
skupina iz Kraljeve
predmet okruglog oblika. Odlučio ga je izvaditi iz zemlje i očistiti. Pokazalo
se da je riječ o neobičnom i još uvijek nepoznatom, prastarom novčiću. Sutjeske. Publici su se
U središnjem dijelu prednje strane novčića prikazan je ratnik koji korača s predstavili popijevkama:
lijevom podignutom nogom. U desnoj ruci drži koplje, a na leđima nosi još O, Marijo, bolne duše
tri koplja. Lijevom rukom daje hranu psu. Okolo novčića, u vrhu, u krug je
likarijo i Ponizno se teb’
nepravilno poredano 10 točki veličine 2 mm. Na naličju novca prikazan je
grif, antička nakaza, čuvar zlatnih rudnika u antičkom svijetu koji ima glavu klanjamo. Na koncertu
orla a tijelo lava s krilima i s četiri noge na kojima su izražene kandže, te na su još nastupile pjevačke
kraju tijela rep. Okolo grifa nepravilno je u krug poredano 6 točki veličine 2 skupine iz: Vidovica kraj
mm.
Orašja, Bukovica kraj
Prema kazivanju Markovog oca Marijana Kovačevića na mjestu gdje je
pronađen novčić, pronađeni su nekada i ostaci popločanog puta. Malo Tomislavgrada, Zavalja
dalje od Markove bašče gdje je novčić pronađen, oko 100 metara dalje kraj Bihaća, Kreševa,
nalazi se brdo u narodu poznato pod nazivom «Krst», na čijem se vrhu Posušja, Rame, Orašja,
nalaze ostaci prapovijesne gradine i ostaci obrambenog tumulusa. Do prije
Čemerna kraj Sarajeva,
nešto više od 30 godina na ovom se mjestu moglo pronaći prethistorijske
Ilirske keramike. U podnožju padine brda «Krst» pronađena je, također, a na kraju koncerta su
prethistorijska brončana fibula. svi sudionici zajednički
Četiri sata hoda sjeverno od Kraljeve Sutjeske nalazi se selo Borovica otpjevali pučku pjesmu
koje pripada općini Vareš. Za vrijeme bosanske samostalnosti u tom se
Zdravo Tijelo Isusovo.
selu vadila zlatna ruda. Nije isključeno da je vađenje rude bilo aktualno i u
antičko doba, te da je možda ovaj sutješki novčić iskovan u Borovici. No, on
i dalje ostaje zagonetka zamotana velom misterioznosti.

Posjete svakim radnim

Blago muzeja i knjižnice danom

od 9, do 12. i popodne

samostana u Kraljevoj
od 13. do 18. sati.
Cijena ulaznice: 3 KM, za
skupine od 20 osoba1KM.

Sutjesci. Molimo najavite svoju

posjetu barem dan prije.
Kontakt: 032 779 015

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 13


Obrada zemlje je oduvijek
bio težak i mukotrpan
posao. Posebno je to
bilo teško prije dok se
još nije koristila gotovo
nikakva mehanizacija. Ali
ljudi su se i tada trudili da
olakšaju taj rad i pomagali
su jedni drugima. Skupljali
su se susjedi, rodbina
i zajednički obavljali
najteže poslove. U našem
kraju su to bile mobe.
Piše: Vjekoslava Tomić
J edna od moba su i kopači.
Pozivali su se čim kukuruz
naraste za okopavanje, a
drugi put kad ga treba ogrnuti.
Zavisno od toga koliko je
domaćin imao njiva, kopači su
bili do podne, ili poslije podne,
a ponekad se kopalo i cijeli
dan. Obično su u kopače išle
djevojke i mlađe žene. Starije
domaćice su spremale jelo
kod kuće.
Kad bi završilo kopanje na
jednoj njivi, prelazilo se na
drugu. Tada bi se obično čula
i pjesma djevojaka, a moja
baba bi znala reći: «Okopali
su Vina, sad još treba Zubaču
i Nadkuću». Koliko god je taj
posao bio težak, lakše ga je
bilo raditi u društvu uz šalu i
pjesme.
Poslije završenog posla, u
sumrak, vraćali su se kući s
motikama na ramenima. Uz
njih su često trčkarala i djeca
koja su pomagala skupljajući
posječenu kukurusku ili loveći
bumbare za sutrašnji ribolov
na rijeci (kako smo zvali našu
Trstionicu).
14 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.
OBIČAJI I OBRADA ZEMLJE
Kopači
Kod kuće bi se oprali i
presvukli, a onda su odlazili
domaćinu na večeru. Stavljala
bi se velika sinija i oko nje
bi svi posjedali. Jelo je
uvijek počinjalo i završavalo
molitvom. I sad se sjećam kako
mi je najzanimljivije bilo što se
molilo za «voke i težake», a ja
dugo nisam znala što to znači.
Jelovnik je uvijek bio isti: pilav,
pa grah, onda slanina kuhana
u grahu, isjeckana i izmiješana
sa crvenim lukom. Poslije
toga se služila pita, a na kraju
podgrijano mlijeko u velikom
sudu. Sve se jelo kašikama.
Poslije molitve na kraju jela,
domaćin bi isplaćivao kopače.
Neki su radili za nadnicu, a
najčešće bi se čulo: «Ćaća je
rek ‘o u zajam». To je značilo
da treba vratiti kopaču, to
jest poslati nekoga kad budu
njihovi kopači.
Za dobiveni novac cure su
obično kupovale nešto od
odjeće: komadić žita za
ječermu, glot za okrugu,
kakve bobke za đerdane ili
bi se čuvalo za predstojeće
blagdane u lipnju kad se krene
na zavjet u Sutjesku, Kakanj ili
Busovaču o Svetom Anti.
Po završetku večere cure
bi oprale «sudje», a onda bi
izašle na Grot gdje se skupljala
omladina.
Razgovarajući sad s već
vremešnim babama o ovom
običaju najčešće čujem: «E
Bože dragi, cijeli dan kopaj, a
onda izađi na selo pa još ako
netko donese tamburu poigraj
k ‘o da nisi ništa radio. A sutra
opet u kopače. Šta ćeš - bilo
se mlado».
 SUSRET KANADSKIH HRVATA
Festival hrvatske
glazbe,
običaja i kulture
Dvodnevni festival
hrvatske glazbe, običaja
i kulture održan je 22. i
23. svibnja 2004. god.
u Edmontonu, glavnom
gradu kanadske pokrajine
Alberte. Na festivalu
su nastupile hrvatske
folklorne skupine iz
čitave Zapadne Kanade
i Sjedinjenih Američkih
Država.
N egdje sredinom devedesetih,
dok sam još živio u dragoj
mi domovini Bosni i Hercegovini,
čitajući novine naišao sam na
kratki članak o popularnom
hrvatskom pjevaču Dini Dvorniku.
Naime, bio je to članak povodom
njegova nedavnog povratka iz
Amerike gdje je između ostalog
u New Yorku izveo jako uspješan
i posjećen koncert! Kako to da je
Dino Dvornik poznat u Americi i zar
Amerikanci vole hrvatsku glazbu,
često sam se pitao dok sam
razmišljao o Dvornikovom nastupu.
Misli su se nadovezivale jedna na
drugu ali odgovor na moja pitanja
je izostao. Nisam ni slutio da će
odgovor stići koju godinu kasnije
kad ću po preseljenju u Kanadu,
osobno imati priliku vidjeti veliki
broj i snagu raseljenih Hrvata. Oni
širom svijeta čine mnoge hrvatske
zajednice i dijasporu uopće i brižno
čuvaju svoju hrvatsku kulturu,
navijaju za Dinamo ili Hajduk
i slušaju, između ostalih, Dinu
Dvornika.
U subotu i nedjelju 22. i 23.
svibnja 2004. god. imao sam
čast biti nazočan dvadeset petom
hrvatskom folklornom festivalu
Zapadne Kanade.
Ponosno noseći hrvatske barjake,
stotine Hrvata, prijatelja Hrvata
i članova 16 hrvatskih folklornih
skupina iz Winnipega, Calgarya,
Vancouvera, Pentictona, San
Josea (SAD) i Edmontona okupili
su se toga vikenda u glavnome
gradu kanadske pokrajine Alberte,
Edmontonu. Svi redom odjeveni u
narodne nošnje, članovi folklornih
skupina utjelovili su i predstavili
stotine godina hrvatske kulture
u pokrajini koja slijedeće godine
slavi ni manje ni više nego svojih
prvih 100 godina postojanja.
Nošnje iz Dalmacije, Hercegovine,
Zagorja, Slavonije, Bosne i
Posavine preplavile su moderne
ulice Edmontona a kroz predstave,
narodna kola i pjesme sudionici
folklora su vrlo precizno gostima
i posjetiteljima dočarali stare
hrvatske običaje.
“Pokušati održati
naš identitet u ovom
kanadskom kulturnom
mozaiku je jako težak put
ali uz uporno zalaganje
i potporu naših divnih
hrvatskih zajednica naš
uspjeh sve više raste”.
kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online
Dijaspora
O izazovima na putu održanja
opstojnosti jednoga naroda u
stranoj zemlji ili čak jednoga
naroda u svojoj zemlji može se
napisati mnoštvo riječi, rečenica i
knjiga. One bi sigurno uspjele vrlo
slikovito opisati sve poteškoće,
kušnje, kalvarije i uskrse no
treba pustiti da sama djela kažu
svoju priču. To su vrlo uspješno
učinili Hrvati u Zapadnoj Kanadi
koji ostaviše svoje domove u
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i
upustiše se u avanturu života u
dijaspori. Neki su postali dijelom
dijaspore zbog proganjanja poslije
Drugog svjetskog rata, neki poslije
Domovinskog, neki su došli tu
radi školovanja, neki radi posla,
neki su došli da vide kako to sve
izgleda pa ostali. Svi su na kraju
postali ujedinjeni u svojoj težnji i
nastojanjima za očuvanjem svojih
korijena.
“Zemlja će procvjetati kad
stari ljudi počnu saditi
drveće znajući da se u
njihovom hladu nikada
neće odmarati”.
Tekst i fotografija:
Vladimir Batinić
15
Ekologija
UsnulaBukva
PRIČA STARE BUKVE

Dobro
došli u
Piše: Jelenka Bojić

Čatiće! S tara bukva, obilježje čatićkog brda, podlegla je zubu vremena.

Nekad visoka i vitka, danas plijeni pažnju umirućom bojom među
zelenilom novih stabala. Na Ivandan, ranom zorom uz veliku buku
srušila se stara bukva na brdu iznad Čatića.

Samo su rijetki ranoranioci

mogli čuti posljednje otkucaje
i pad bukve. Nekad bi bilo
više takvih, budući da je običaj
bio kupanju u Trstionici na
Ivandansku zoru. No, danas
tu tradiciju zamjenjuju druge
Deponija od aktivnosti. Što se tiče naše
200 000 tona ugljena. Bukve, možemo je slobodno
nazvati dvjestogodišnjim
starim, nijemim svjedokom
čatićke povijesti i jednim od
ukrasa ovog sela. Iz priča
starijih, bukva je bila golema
još dok su oni bili djeca i
rado posjećivano mjesto
za njihovu igru. Postojao Ako razmislimo malo o
je i put koji se veoma lako godinama koje je ispratila
prolazeći pokraj bukve, moglo bukva, vidjet ćemo
popeti na “Glavicu” s koje se
da je ona svjedočila
pruža zadivljujući pogled na
mnogočemu. Uzmimo
Odlagalište starog željeza Čatiće i okolna sela. Djeca
su često, čuvajući goveda, samo političke događaje;
te ostalog krupnog i sitnog razdragano trčala do bukve i Austro-Ugarsku vladavinu,
tako popunjavala vrijeme do dva svjetska rata, vrijeme
otpada. polaska kući. SFR Jugoslavije, posljednji
rat… i još mnogo toga.

Bilo je nesumnjivo i lijepih stvari. Sve je to nijemo promatrala, širila

Tko je ovdje najveći?
svoje grane, listala i udomljivala mnoge životinjske vrste. Možda je
nekad poslužila kao zaštita nekom neznanom bjeguncu?!
Možda se pitate zašto toliko riječi o običnoj staroj bukvi? Zbog toga
što smatram da je zaslužila da se bar na ovaj način oda zrno divljenja.
Uostalom, priroda oduvijek inspirira ljude da pišu.
Zarastao je stari put do bukve a ona leži dostojanstveno i suši se,
pružajući grane krošnje prema Čatićima kao da želi nešto poručiti selu
i ljudima u njemu. Rijetki će možda i razumjeti njenu poruku. Tužno je
vidjeti je kako bespomoćno leži, ali ujedno možemo biti i ponosni jer je
krasila našu okolinu. Možemo je nazvati čudo čatićke prirode, a to joj
daje posebnu nijansu ljepote.

16 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

 GLAS mladih
Budućnost visokog
obrazovanja u BiH?!
Piše: Zoran Brkić

S tudenti sa diplomama stečenim na Sveučilištima u BiH

slobodno se mogu zapitati pruža li im se mogućnost
verifikacije istih na ostalim Sveučilištima diljem svijeta. Mnogi će
se složiti da sustav visokog obrazovanja u našoj zemlji još nije
na razini drugih zemalja svijeta. Da bi se stvorila ravnoteža među
sustavima visokog obrazovanja Europe potpisana je zajednička
deklaracija europskih ministara obrazovanja, poznata po imenu
″Bolonjska dekleracija″.

C ilj Deklaracije jest, s obzirom na proces eurointegracije,

stvaranje svijesti velikog dijela političke i akademske
javnosti, te javnog mišljenja o potrebi savršenije i utjecajnije
Europe, posebno u izgradnji njenih intelektualnih, kulturnih,
društvenih i drugih dimenzija. Europa znanja danas je prepoznata
kao nezamjenjiv čimbenik društvenog i ljudskog razvoja i kao

N
važan čimbenik učvršćenja i obogaćenja pripadnosti Europi,
tako da i naš sustav visokog obrazovanja treba ići u tom pravcu,
treba biti utemeljen na tim promišljanjima. Bolja usklađenost eusvajanje zakona o visokom
i usporedivost visokoškolskih sustava zahtijeva neprekidno
djelovanje kako bi se cilj postigao. Treba podržati konkretne
mjere kako bi se postigli vidljivi rezultati. Posebnu pozornost bi
obrazovanju zaustavilo je
trebalo posvetiti povećanju konkurentnosti europskog sustava
visokog obrazovanja. Trebalo bi osigurati da naš sustav
reformu obrazovanja u BiH.
visokog obrazovanja postane privlačan diljem svijeta, u skladu
sa našom posebnom kulturnom i znanstvenom tradicijom, Jedino hrvatsko sveučilište u BiH
stvoriti mogućnost egzistencije naših građana i međunarodnu
konkurentnost. - mostarsko odbilo je podržati
R adi postizanja bolje budućnosti svih ljudi naše domovine,
ciljelo bi društvo itekako trebalo nastojati da ostvari ovako
postavljene ciljeve, te raditi na njihovom usavršavanju, kako bi i
okvirni zakon pozivajući se na
mi bili prepoznatljivi diljem svijeta.
nacionalni interes Hrvata u BiH.
poziv na suradnju
Pozivamo sve mlade ljude da se aktivno
uključe u izradu našeg časopisa kroz
pisanje i zalaganje za zajedničko bolje sutra.
kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online 17
Gdje izlaze mladi našeg
kraja?!
Piše: Dejan Tomić
G dje izlaze mladi našeg kraja?! Pitanje koje muči
većinu roditelja, pogotovo u ovom potrošačkom
društvu okruženom drogom, alkoholom i svim
drugim porocima modernog svijeta. Omiljeno
okupljalište mladih ljudi u Čatićima je sportski teren
Čimen na koji njih većina dolazi.
Na Čimenu se pored mladih mogu vidjeti i stariji
ljudi. Svi oni uživaju u sportskom nadmetanju,
kako u košarci i odbojci tako i u najvažnijoj
sporednoj stvari na svijetu – nogometu a oni
malo stariji u boćanju. Pored Čatićana na
Čimenu se mogu susresti i ljudi iz Aljinića te
Kraljeve Sutjeske koji uživaju u rekreaciji.
Međutim, poslije sportskih nadmetanja izlasci
mladih svode se na posjete lokalnim kafićima.
Posebno nedjeljom kada poslije mise u 11 sati
u župnoj crkvi većina preostalih mladi “seli”
u lokalne kafiće na Aljinićima i Čatićima na
ispijanje popodnevne kave.
Noćni izlasci se ponovno svode na zadimljene
i zadimljene kafiće, a oni rijetki koji rade te
imaju svoj džeparac i auto svoj vikend provode
u disko klubovima i kafićima Lašvanske
doline. Od Kiseljaka, Viteza, Busovače pa sve
do Novog Travnika. Dok konzumiraju silne
količine alkohola nastoje valjda zaboraviti
probleme koji ih tište.
Većina mladih zapostavljaju kulturne ustanove
(kina, kazališta) a kamoli da krenu u šetnju, u
prirodu ili da posjete neki kulturni spomenik u
našoj župi.

Predizborna kamp
P
a
rije svakih izbo
bio NOVI asfa
ra stanovnici op
ćine Kakanj su
nja ili?
lt a ove godine naučili na daro
možda NOVA ve stranačkih
fasada, ograda čelnika. Prošle
ili popločana st godine je
aza?
FOTO BY D.
F.

18 kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

 Feedback
Vaši--------
dojmovi
Oduševljenje Našom
baštinom

O duševljen sam prilozima iz Naše

baštine. Posebno je u tome vrijedan
tekst Vjekoslave Tomić iz područja običajne
Iz daleke Kanade! i predajne baštine (kazivanje o „Križima“).
Predlažem joj da nastavi sa pisanjem

L ijep pozdrav svima, osobito uređivačima ove lijepe

stranice. Čestitam! Iako nisam pripadao župi
Kraljeva Sutjeska, dolazio sam k vama i veoma sam
zadovoljan kako se to tamo odvija. Pišite o puku koji
živi tamo, kakva je situacija, kako stoje sa materijalnim
dobrima. Želio bih doista da ta varoš doživi veliki
procvat. Neka vas dragi Bog čuva i vodi, a osobito
veliki pozdrav svim fratrima kao i mom prijatelju
Zlatku Pavloviću, a također i svim župljanima Kraljeve
Sutjeske i Hrvatskom puku iz daleke CANADE.
BOOKK SVIMA!!! Ladislav
odnosno sa istraživanjem toga prevažnog i
ugroženog dijela naše baštine. Inače kulturno
povijesna baština Hrvata, ali i ostalih naroda
u BiH je veoma oskudna u literaturi iz toga
područja. O tome su uglavnom pisali stranci,
odnosno putopisci.
Prošle godine je mostarska Matica izdala
reprint izdanje N. Buconjića «Život i običaji
hrvata katolika u Hercegovini» iz 1903.
godine.
Prema najboljem poznavaocu
srednjovjekovne povijesti BiH, njemačkom

Pišite vaše komentare, povjesničaru Srećku (Matku) Džaji (nekada

davno bio kapelan u Sutjesci), Hrvati župe
Kr. Sutjeska su jedini autohtoni narod

sugestije, primjedbe o (starosjedioci BiH), pa prema tome i njihova


običajna i predajna (tradicijska) baština je
najbogatija. To bi mogao biti veoma lijep,

našem portalu i časopisu!

atraktivan znanstveno relevantan projekat
iz naše baštine kao i ogoman prilog kulturnoj
povijesti BiH.

Mijo Franković, Tuzla

Reklama?
Vaša
na webu
podržimo svoj medij!
ks online

kako?
- kupnjom časopisa

- reklamiranjem

- svojim prilozima

- aktivnim sudjelovanjem

Kontakt
Franjevački samostan 72 244
Kraljeva Sutjeska, BiH
Tel. / fax: 032 779 291
E-mail: ksonline@kraljeva-sutjeska.com