ELEKTROMIČKO

TISKANI

Kraljeva Sutjeska
VJESNIK

online
Kraljeva Sutjeska, rujan 2004.; broj 2., godina I.; Cijena 1KM

Umire li Sutjeska?
 na webu
Vaša
reklama

u časopisu
 impresum
Osnivač:
FRANJEVAČKI SAMOSTAN
KRALJEVA SUTJESKA

Za izdavača:
Vjeko Tomić

Glavni i odgovorni urednik

Dražen Filipović

Uredničko vijeće aktualno

Nikolina Pavlović, Jelena Marić,
Dražen Filipović

Adresa uredništva:
Elektroničko-tiskani vijesnik KS
online, povratak
Kraljice Katarine br. 1;
FRANJEVAČKI SAMOSTAN,
72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH

Telefon:
+387 32 779 015

Fax:
intervju
+387 32 779 291

E-pošta:
ksonline@kraljeva-sutjeska.com

Elektoničko izdanje: priopćenje

www.kraljeva-sutjeska.com

Bankovni račun:
UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA
dd, poslovnica Kakanj. U KM
3385902200045719 za časopis. tema broja
Devizni račun,
0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse,
fra Antun Perković, Franziskaner
Platz 1, A-6330 Kufstein za
“Kraljeva Sutjeska on line”

Grafičko oblikovanje:
mladi
Dražen Filipović

Lektura:
Vjeko Tomić

Tisak: baština
MEDIA, Zenica

Naklada:
300 primjeraka

Odlukom županijskog ministarstva znanosti

kulture i športa od 12 srpnja 2004. godine
časopis je registriran u evidenciju javnih
glasila pod rednim brojem 42.
Mišljenjem federalnog ministarstva za znanost,
kulturu i šport časopis je oslobođen poreza
na promet kao proizvod kulturnog karaktera
članom 18. stavom 2. točka 10. zakona o porezu
na promet proizvoda.
ekologija
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 3
 Aktualnosti
Poštovani čitatelju!
Pred vama je rujanski broj našeg lista
te se nadam da se radujete novim
temama i zanimljivostima vezane uz
naš kraj. U ovom broju osobito smo
obradili problem premještanja viših
razreda osnovne škole u Kraljevoj
Sutjesci u školu Podbjelavići. Bliže se
lokalni općinski izbori a to je još jedna
prilika da izmijenimo i poboljšamo
svoju budućnost. Što na tome rade
predstavnici hrvatskih političkih
stranaka reći će vam u ovom broju.
Vjerujem da će mnogi uživati kroz
nove priče iz Naše baštine. Tu su još
mnoge druge teme u dopunjenom
novom izdanju a svaka vaša
sugestija i pomoć su nam dobro došli!
Radujem se s vama svakom našem
zajedničkom napretku te se nadam
da će predstojeći izbori dokazati da
mi razmišljamo svojom glavom tako
što biramo ljude s povjerenjem.
Glavni urednik
Povratak prognanih
i raseljenih: Samo
42.000 KM iz
općinskog proračuna
Općina Kakanj je nedavno
odobrila 42 tisuće maraka iz
općinskog proračuna za manje
popravke kuća prognanika i
povratnika - rekao nam je to g.
Ivica Petrović, predstojnik ureda
za povratak Općine Kakanj.
Prema Petrovićevim riječima,
radit će se po već postojećim
popisima a sama sredstva
su namjenjena za nabavku
građevnog
4 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
materijala te za useljenje.
Osim ovog mikro projektića
pomoći prognanicima i
povratnicima koje je poduzela
Općina Kakanj (sjetili se i
oni napokon), u tijeku su još
dva: jedan vodi američka
humanitarna organizacija
UMCOR a drugi Zeničko
- dobojska županija. UMCOR-
ova obećanja su u početku bila
do petnaest kuća no doznali
smo da dogovor nije ispoštovan
te namjeravaju obnoviti samo
pet domova za ljude koji su
se vratili. Županija trenutno
sudjeluje na obnovi 13 kuća
za povratnike u našoj općini s
donacijom u iznosu po pet tisuća
maraka za svakog korisnika.
Komentar: Kao i prije ovo je
samo kap u moru potreba našim
prognanicima i povratnicima.
Vlast bi u povratak morala više
ulagati. Već dugo vremena
je prošlo od kako je Kakanj
proglašen otvorenim gradom.
Fraza SDA općinara kako su
kuće obnovljene a ljudi se ne
vraćaju, pročitana je i potrošena.
Sada bi valjalo tražiti drugi
izgovor zašto se u općini Kakanj
opstruira povratak prognanih i
raseljenih. Istina je međutim da
se narod (Hrvati) vraćaju i još bi
se više vraćali da u Općini rade
ljudi koji bi podržavali njihov
povratak. Neshvatljivo je da
već tri godine nema ozbiljnijih
projekata obnove u Kaknju.
Ako već SDA otvoreno koči
te procese, zašto skrštenih
ruku sjede HDZ i NHI? Zašto
barem Hrvati u SDP ozbiljnije
ne postave to pitanje bilo na
stranačkim forumima bilo na
sjednicama općinskog Vijeća?
Dokad će povratnici obijati
pragove općinskih moćnika i
slušati priče kako nema donacija
i kako se povratnici ne vraćaju?
S portala KS online
Nedostaje preko tisuću
birača na popisima za
izbore!
Iako su Popisi sa neregistriranim
biračima dostavljeni OIK
(Općinska izborna komisija)
i Centru za registriranje u
predviđenom roku do 26. 05.
2004. godine, po tvrdnjama
OIK određeni broj osoba je
registriran, dok se najmanje
1076 osoba ne nalazi na popisu,
iako su se trebali nalaziti na
istim.
Na popisu je preko 200
osoba hrvatske nacionalnosti,
isključivo povratnika u Kakanj,
kojima će bit uskraćeno pravo
sudjelovanja na lokalnim
izborima. Među navedenim
osobama nalazi se i gđa. Jelena
Kovačević kandidat sa liste
HDZ BiH za OV Kakanj, kojoj
je osporena kandidatura kao
«neregistriranom biraču».
Temeljem toga, OO HDZ Kakanj
se svojim dopisom, br. 7KA –
011/04 od 23. 07. 2004. godine
obratio se Izbornoj komisiji BIH,
te zatražio da se navedene
nepravilnosti isprave na što
se Izborna komisija u početku
oglušila.
Komisija je također upoznata, da
navedeni propusti upozoravaju
na poražavajuću činjenicu kako
će najmanje 1076 osoba biti
zakinuto za biračko pravo ne
svojom krivnjom, a što na sam
dan izbora može dovesti do
većih problema u samoj njihovoj
provedbi.
HDZ općine Kakanj
SVEUČESTALE PROVALE U KAPELE

Prva provala
Jedan ili više za sada
nepoznatih počinitelja provalili
su u noći s petka na subotu, 13/
14. kolovoza 2004. u područnu
kapelu sv. Nikole Tavelića
u Čatićima, župa Kraljeva
Sutjeska. Provalnik ili više njih
ušli su u kapelu obivši glavna
vrata te su potom razbili donje
staklo na pomičnim ostakljenim
krilnim vratima koja vode u
glavnu lađu kapele te se kroz
njega provukli unutra. Ormar
s misnim ruhom i posuđem
nađen je otvaran a svete
stvari djelomično ispreturane
djelomično razbacane po podu.
Istu sudbinu pretrpjele su stvari
koje su se nalazile na harmoniju
kao i one na stolu na kojem su se
nalazili vjerski suveniri. Također
su preturane platnene vrećice u
koje se skuplja milostinja kao i
ladica oltara te prednja strana
oltara koja se inače otkriva
samo tijekom Božićnog vremena
zbog jaslica ugrađenih u nj.
Za sada sve upućuje da je
riječ ipak o provalničkoj krađi,
očajničkoj potrazi za novcem,
nekoga tko je dobro poznavao
unutarnjost crkve i gdje bi se
koja marka mogla naći. U kapeli
je od prošle nedjelje mogla
ostati tek po koja marka, ne više
pa je po svemu sudeći provalnik
ostao kratkih rukava.
Provalnici ponovno
traže milodare
Tjedan dana nakon provale u
kapelu Čatići dogodila se još
jedna i to u kapeli Dobrinje.
Provalnici nisu štedili truda u
potrazi za dragocjenostima i
milodarima razbacujući sve što
im se nađe pod rukom. Kao i
prije počinitelji nisu pronađeni
no ono što su iza sebe ostavili
svjedoči o očajničkim potezima
nekoga ili nekih koji u crkvama
traže novac umjesto Boga.
Može se reći da traže na
pogrešnom mjestu no nadajmo
se da će pronaći jedinu stvar
koja ih može učiniti doista
sretnim. Čudni su putovi Božji!
Za lopove ništa nije
sveto
U noći sa petka na subotu 10/ 11.
rujna, kapelu sv. Nikole Tavelića
u Čatićima su posjetili nepoznati
provalnici - drugi put u mjesec
dana. Počinitelji su ponovno
pokazali svoje destruktivne
namjere a iza sebe su ostavili
dva polupana stakla i razvaljena
ulazna vrata. Nikakva druga
šteta nije nanesena. Poslije ovih
uzastopnih provala
naš župnik fra Vjeko Tomić je
odlučio barem privremeno iz
kapele ukloniti Presveti oltarski
sakrament kako bi se i na taj
način zaštitila kapela od lopova
za koje izgleda ništa nije sveto.
U kapeli se inače svake nedjelje
slave dvije svete mise, prva
“rana” u 8,30 te druga “pučka”
u 12 sati. Ova provala je samo
jedna u nizu provala u našoj
župi i napose u ovoj kapeli koja
je zbog svog smještaja
na rubu Čatića oduvijek meta
tako da one gotovo više nisu ni
vijest i nitko se pretjerano više
ni iznenađuje. Kao konstantu
bilježimo pak žalost vjernika da
okolo ima tako zlobnih ljudi koji
su spremni oskvrnuti svetost
njihove bogomolje. Za svega
ostaje veliki misterij o kome
je riječ i koji su istinski razlozi
ovakvih provala. Ruka pravde
još je daleko od počinitelja a
Božje milosrđe sve im je bliže
jer Bog ljubi svakog čovjeka a
osobito se brine za izgubljene
ovčice. “Istraga je u tijeku”...
S portala KS online

Ratanj: Nastavlja se obnova kapele

Da, točno je: upravo ovih dana nastavljaju se radovi kojima će se konačno
dovršiti kapela sv. Ante u Ratnju. Kapela je pokrivena a sada joj predstoji
postavljanje stolarije, žbukanje zidova, pođenje i samo završno uređenje. Po
nacrtima arhitekta Pavla Mašića temeljita obnova kapele započela je još 2003.
uklanjanjem stare i dotrajale kapelice sagrađene u 20. stoljeću. Novi izvođač
radova jamči uz povoljne vremenske prilike, brzi završetak radova pa bi prva
misa u obnovljenoj kapeli mogla biti služena već za Svi Svete. U obnovu kapele
dosada je utrošeno oko sedam i pol tisuća eura a sav novac prikupili su iseljeni
Ratanjčani. Za dovršetak kapele bit će potrebno osigurati još tri tisuće eura.

rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 5


Borovica: Novim
putom brže do
Sutjeske
Odnedavno je put između Borovice
i Kraljeve Sutjeske bitno skraćen
pa se sada malim vozilom iz našeg
stolnog mjesta do Borovice može
stići već za 45 minuta.
Šumarija Vareš napravila je ovog
ljeta novu cestu u dužini pet
kilometara koja spaja Donju Borovicu
s raskršćem Vareš-Bobovac ispod
Kopjara na rijeci Bukovici. Put je
makadamski, dovoljno širok i dobro
nabijen premda je na mjestima zbog
kiša početkom kolovoza, ugrožen
manjim odronima. Borovičani su do
sada najkraću vezu sa svijetom imali
preko Vareša te su se na magistralni
pravac Sarajevo – Zenica uključivali
u Brezi poslije gotovo dva sata
vožnje. Izgradnjom ove prometnice,
koristeći doduše slabo održavani
put uz Kopjare, Borovičani do
Postavljen krov na
novom krilu samostana
Do konca kolovoza postavljen je
krov na novom krilu samostana
- foajeu za muzej i biblioteku
Novo krilo samostana - foaje -
konačno je pokriveno bakrenim
krovom. Radove je za glavnog
izvođača, poduzeće Tadić
Cop iz Žepča izveo žepački
Limorad. Time je točno prema
predviđenoj dinamici, okončana
prva faza građevinskih radova u
kojoj se kao i kod svake gradnje,
željelo objekat “staviti pod krov”
te uzeti “mali predah” prije
poželjnog nastavka radova. Oni
će uslijediti već uskoro ili u novoj
građevinskog sezoni ovisno
od tempa pritjecanja novih
sredstava za dovršetak gradnje.
Gradnju ovog objekta od šireg
kulturnog interesa do sada
su pomogli Vlada Republike
Hrvatske, Vlada Federacije
BiH, Ministarstvo obrazovanja,
znanosti, kulture i športa
Zeničko dobojske županije te
Općina Kakanj. Za dovršetak
odnosno posvemašnje
6 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
magistrale (u Kaknju) mogu stići više
manje za jedan sat. Za povratnike
u ratom 1993. spaljenu Borovicu
kao i za raseljene Borovičane,
ovo skraćenje znači puno i plod
je višegodišnjih lobiranja mnogih
ponajviše čini se, sad već bivšeg
borovičkog župnika vlč. Mate Majića
koji ovih dana odlazi na novu dužnost
u Vidovice, Posavska županija.
S portala KS online
opremanje i stavljanje u funkciju
foajea te okončanje cijelog
projekta bit će potrebno
osigurati u narednom periodu
još stotinjak tisuća eura.
S portala KS online
Tuđa šljiva slađa od
svoje
Naši stari znadu reći: Tuđe nemoj
a svoje čuvaj. Izgleda da ova
poslovica ne vrijedi za sve. Kako
je sada vrijeme branja šljiva i
njihove pripreme ili za rakiju ili za
razne slatkaste proizvode mnogi
su krenuli da saberu sebi zimnicu.
Nažalost veliki broj njih je krenuo
na tuđu njivu. Valjda zato što zna da
domaćina nema u blizini. Otišao je
u vihoru rata te za sobom ostavio i
svoje šljive. Nemarni kradljivci ovih
dana to koriste. U našim selima
su počele pljačke voćnih plodova
a ljudi kojima su plodovi dati na
čuvanje ili korištenje se čude i u
čudu govore o velikom nemoralu
okolnih mještana. Mnogi spominju
da kradljivci dolaze čak iz Visokog
i Zenice. Druga poslovica kaže da
je tuđe slađe nego svoje. Ovdje
je sigurno riječ o ovoj drugoj.
Izgleda da kod nas od rata nije
prestalo pljačkanje tuđe imovine?
Obnovljen
Plavi most
Svima već poznati Plavi most u
Miljačićima bio je u zadnji par
godina gotovo neprohodan a
sada je obnovljen zahvaljujući
mještanima Miljačića. Miljačićani
su skupili novac da obnove svoj
most koji u zadnji par godina
više stvara pomutnju i neugodu
pri prelasku nego da koristi. Uz
pomoć Ekogradnje iz Kaknja koja je
donirala nešto građevnog materijala
za promjenu dotrajalih dasaka na
mostu učinjen je prvi korak obnove.
Ono što slijedi je čišćenje i farbanje
Plavog mosta koji to i zaslužuje.
On je vrijedna uspomena mnogim
miljačićanima. Mještani poručuju da
neće stati na obnovi Plavog mosta
nego planiraju još mnoge projekte.

Kako je nestala škola u
Sutjesci
Loša vijest – zbog
nedostatka učenika i
novca ostajemo bez
pola škole
Da, istina je, na žalost. Čega
smo se samo pribojavali prošlih
godina slušajući koliko malo
učenika ima u školi u Kraljevoj
Sutjesci, sada se obistinjuje.
Iz sasvim pouzdanih izvora
saznali smo da je u županiji već
donešena odluka o izmještanju
nastave za učenike od petog
do osmog razreda iz Kraljeve
Sutjeske u Podbjelaviće. Razlog
tomu je smanjenje troškova
izvođenja nastave za tako
mali broj učenika. Njih 39 koji
bi u klupe trebali sjesti već za
desetak dana, po ovoj odluci
putovat će autobusom svaki
dan u pet kilometara udaljenu
školu u Podbjelavićima.
Osmoljetka u Kraljevoj Sutjesci
time se zbog nedostatka
učenika i proračunskog
novca, poslije čitavog stoljeća
neprekinutog rada degradira
na četverogodišnju kakve imaju
Trnovci i Bištrani primjerice.
U školi bi sada trebalo ostati
samo 18 učenika od prvog do
četvrtog razreda: šest prvačića,
petoro drugaša, četiri tećaša i
troje četvrtaša. Koliko su tom
odlukom pogođeni roditelji i
njihova djeca razumljivo je samo
po sebi. No, to bi izmještanje
polovice škole moglo čak baciti
sjenu na međudržavne odnose
Republike Portugala i BiH.
Naime, Portugal je u obnovu
ove najstarije osnovne škole u
ovom dijelu BiH 2002. uložio
više od 100.000 eura a domaće
su vlasti tada u znak zahvalnosti
i u počast razvoja dobrih odnosa
s ovom državom, školi dali ime
najveće živuće portugalske
spisateljice – Agustine Besse
Louis koja je i osobno ovdje
dolazila.
Tema broja
Pet stotina potpisa za
školu
Poslije naloga županijskog
ministarstva obrazovanja,
znanosti, kulture i športa
iz Zenice da se izmjesti
veći dio osnovne škole u
Kraljevoj Sutjesci u školu u
Podbjelavićima, nezadovoljni
i ogorčeni roditelji učenika te
mještani oglasili su se Peticijom
usprotivivši se ovoj namjeri po
kojoj bi škola u Sutjesci ostala
sa samo 18 učenika od prvog do
četvrtog razreda...
Peticija je upučena na ove
adrese:
PODRUČNOJ ŠKOLI
«Agustina Bessa Luis»,
u područnoj školi «Agustina
Kraljeva Sutjeska
Bessa Luis» u Kraljevoj Sutjesci
OSNOVNOJ ŠKOLI «Omer
u novoj školskoj godini (samo
Mušić», Podbjelavići
55 djece) te zbog smanjenja
(«Brežani»)
troškova za financiranje ovakve
OPĆINSKOM VIJEĆU, Kakanj
škole s malim brojem đaka, iz
NAČELNICI OPĆINE, Kakanj
škole u Kraljevoj Sutjesci u novoj
MINISTARSTVU NAUKE/
šk. godini u školu u Brežanima
ZNANOSTI, KULTURE I
premjeste sva odjeljenja od 5. do
SPORTA ZE-DO KANTONA/
8. razreda tj. 37 učenika. Time
ŽUPANIJE, Zenica
bi područna škola «Agustina
PREDSJEDNIKU
Besa Luis» u Kraljevoj Sutjesci
FEDERACIJE BIH,
ostala sa samo 18 đaka u četiri
g. Niki Lozančiću, Sarajevo
prva razreda s vjerojatnom
perspektivom da se uskoro i
U tekstu peticija potpisnici kažu:
njih premjesti u pet kilometara
udaljene Brežane-Podbjelaviće
Mi, dolje potpisani roditelji
- nas roditelje i građane nitko ni
školske djece iz Kraljeve
o čemu nije pitao za mišljenje
Sutjeske te građani ove lokalne a o nama i našoj djeci se
zajednice, Hrvati i Bošnjaci, odlučuje niti nas itko informira
općina Kakanj, s ogorčenjem kakve se odluke namjeravaju
i nevjericom, saznali smo ovih donijeti pa ih moramo saznavati
ko najobičnija rekla kazala
dana iz druge i treće ruke, da
po kavama/kafama i sijelima
je nadležno ministarstvo ZE-
- naša djeca bi po novom rješenju
DO kantona (županije) Upravi
trebala sada prolaziti pored svoje
osnovne škole «Omer Mušić»
dosadašnje prije dvije godine
Brežani-Podbjelavići Kakanj za preko 100.000 eura odlično
uputilo pismeni nalog još prije obnovljene škole u Kraljevoj
mjesec i pol dana, da se u Sutjesci i svaki dan do škole u
okviru školske reforme a zbog Podbjelavićima i natrag putovati
deset kilometara.
nedovoljnog broja učenika
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 7

- ovo je mjesto historijsko
za BiH, tu je bio glavni grad u
srednjem vijeku, mjesto posjećuju
turisti i strane delegacije, ova je
škola jedna od najstarijih u ovom
dijelu zemlje možda i šire, djeluje
preko 100 godina pa ni zbog toga
ne možemo pristati na njeno
gašenje.
Na kraju potpisnici koji su s
pravom zabrinuti i uznemirani
odlukom ministra porućuju:
OVU PETICIJU POTPISUJEMO
I TRUDIT ĆEMO SE OKO
OSTVARIVANJE NJENIH
ZAHTJEVA DOKLE GOD
SE ONI NE ISPUNE PA VAS
MOLIMO DA JE SHVATITE
KRAJNJE OZBILJNO.
NEBRIGE NAŠIH VLASTI ZA
OVAJ KRAJ I ZA NAS KOJI TU
ŽIVIMO ZAISTA NAM JE VEĆ
PREKO GLAVE:
Nema odgovora vlasti
na peticiju
Nakon upućene peticije roditelja
djece te ostalih mještana
Kraljeve Sutjeske u vezi s
odlukom o premještanju viših
razreda osnovne škole nadležni
se ne oglašavaju.
Prošlo je tjedan dana od kada je
upućena peticija svim nadležnim
ove države da riješe položaj
škole u Kraljevoj Sutjesci.
Odgovora još nema a po svemu
sudeći neće ga uskoro ni biti.
Izgleda da vlast drži vruć krumpir,
osobito imajući u vidu da je ovo
vrijeme izborne kampanje.
Na jučerašnjoj sjednici mjesne
8 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
zajednice Kraljeva Sutjeska
nazočnima su izneseni podaci
o broju đaka koji su do sada
pohađali školu u Sutjesci.
Također se razgovaralo o
mogućim rješenjima nastalog
problema; jedno od njih je
gravitacijske naravi. Naime
vrlo je važno znati koja
mjesta gravitiraju pojedinoj
školi. Odluku o tome donosi
općinsko vijeće Kaknja pa je
stoga upućena peticija bila
pun pogodak. Prema tome sva
mjesta koja gravitiraju sutješkoj
školi svoju djecu trebala bi i slati
u istu školu
Hoće li u ponedjeljak
biti škole?
Nova školska godina trebala bi
za 55 učenika u osnovnoj školi
Agustine Bessa Luis u Kraljevoj
Sutjesci početi u ponedjeljak,
6. rujna 2004. Međutim, nitko
nikakvu mjerodavnu odluku
još nije donio ni pokazao
zainteresiranima pa zaista
ovog trenutka nije jasno hoće
li ili neće biti nastave za 37
učenika od 5. do 8. razreda za
koje je županijsko ministarstvo
obrazovanja zatražilo da se u
novoj školskoj godini premjeste
u školu u Podbjelavićima
(nekadašnji “Ilija Lukić”).
No, proteklih dana, kako smo
obavješteni iz ove škole,
Upravni odbor škole, unatoč
nalogu Ministarstva još iz prve
polovice srpnja o čemu naravno
nitko od roditelja nije ništa znao
Kako je
nestala
škola u
Sutjesci?
- “nije donio nikakvu odluku u
tom smislu”. Vjerojatno je takvoj
neodlučnosti jednonacionalnog
bošnjačkog Upravog odbora
škole u Podbjelavićima, (koja
se sada zove “Omer Mušić” i
koja je poslije rata, gle čuda,
“preselila” iz Podbjelavića
čak u “Brežane”) doprinijela i
Peticija koju je proteklog tjedna
u Kraljevoj Sutjesci potpisalo
216 roditelja i mještana, Hrvata
i Bošnjaka a u kojoj je zatraženo
od svih mjerodavnih čimbenika
općine, županije i Federacije da
se ni pod koju cijenu ne dopušta
gašenje škole u Kraljevoj
Sutjesci.
Bez nastave ostali
učenici od 5. do 8.
razreda
Za većinu đaka osnovne škole
nije se oglasilo zvono za početak
nastave jutros prvog dana nove
školske godineDogodio se
zaista apsurd kakav može samo
u Bosni i Hercegovini. Budući
da njih a ni roditelje nitko od
školskih organa službeno nije
obavjestio ni o kakvoj izmjeni,
učenici osnovne škole, njih 37
od petog do osmog razreda,
iz Kraljeve Sutjeske, Poljana,
Nažbilja i Lipnice, jutros u
ponedjeljak, 6. rujna, prvog dana
nove školske godine uredno su
se u uobičajeno vrijeme u 7,30
poredali pred ulazom u svoju
školu.
Zvono se međutim za njih nije Što mislite o odluci školskih vlasti da izmjeste veći dio škole

e t a
oglasilo jer nitko od nastavnika u Kraljevoj Sutjesci?

n k
Ne znam i svejedno mi je 2.3 %

a
nije došao. Nastava tako nije
Nema smisla držati školu za tako malo djece 4.7 %
započela a učenici su na startu To se ne bi smjelo dopustiti 92.8 %
nastavnicima mogli upisali
neopravdane izostanke. Učenike mještani žestoko se protive
od petog do osmog razreda
Utorak bez nastave: uostalom već i takvoj preporuci.
u učionice su tako umjesto Roditelji kod Saznajemo pak da će delegaciju
odgojitelja sproveli njihovi predsjednika Federacije roditelja tijekom utorka primiti
roditelji. Poslije tako održanog u Sarajevu i predsjednik
sata, djeca su puštena kućama a Federacije BiH, g. Niko Lozančić.
Nastave nije bilo ni u utorak
u školi se, kako saznajemo ipak U delegaciji su roditelji i hrvatske
u osnovnoj školi. Delegacija
pojavio ravnatelj centralne škole i bošnjačke nacionalnosti
roditelje otišla u Sarajevo
iz Podbjelavića i održao susret
tražiti potporu predsjednika
s nazočnim roditeljima. Već
FederacijeNastave za učenike Učenici iz Nažbilja bili u
utorak će tako pokazati hoće li
biti sluha za zahtjeve roditelja
od 5. do 8. razreda u osnovnoj srijedu na svoju ruku u
školi u Kraljevoj Sutjesci nije bilo
iskazane u prošlotjednoj Peticiji
ni u utorak, 7. rujna. Ponovio
Podbjelavićima
kojom su zatražili opstanak
se prizor od jučer: roditelji su
škole te dokidanje kombiniranih
sami prozvali i potom pustili Dvadesetak učenika iz Nažbilja
odjela za niže razrede.
učenike kućama. Nastavnici ni i Lipnice u srijedu ujutro ipak
drugog radnog dana nisu došli su otputovali prema školi u
Nastava za 22 učenika od prvog
na posao u školu Agustina Podbjelavićima. Činilo se
do četvrtog razreda uredno
Bessa Luis pa se zapravo da su time praktično njihovi
je počela. Ako se kao uredno
može reći da centralna škola roditelji preko noći odustali
može ocijeniti činjenica da će
u Podbjelavićima, a ne đaci od zahtjeva koje su zastupali
pet razreda učiti samo jedna
i roditelji, bojkotira početak još jučer popodne kojima su
učiteljica. Naime, od ove godine
školske godine. Večernji list je skupa s više stotina roditelja
u našoj županiji pa tako i u školi
jučer u svom bh. izdanju na 6. i mještana Kraljeve Sutjeske,
Agustina Bessa Luis upisana
stranici objavio naime da školu Nažbilja, Lipnice i Poljana tražili
su dva prva razreda, stariji koji
bojkotiraju učenici. Učenici su od mjerodavnih institucija da se
će ići osam godina u osnovnu
međutim i drugog radnog dana ne izmješta školu u Sutjesci.
školu te mlađi koji će devet
škole bili gdje su trebali biti,
godina sjediti u klupama iste
nedostajali su međutim njihovi Pokaže li se vijest točnom, za
škole. Svih pet razreda imaju
odgojitelji. Podsjećamo: nikakva upravu škole u Podbjelavićima
zaseban školski program, pa
službena odluka nije donesena otpalo bi ovim obratom više
se od učiteljice Slađane Radoš
na Upravnom odboru centralne od pola problema. Ostalo bi im
sada očekuje nemoguće. Ona bi
škole. Preporuka ministarstva sada samo još uvjeriti i privoliti
trebala u isto vrijeme, paralelno,
da se takva odluka donese, nije roditelje petnaestak djece iz
u istih 45 minuta učiti ni manje ni
dovoljna da se škola u Kraljevoj same Kraljeve Sutjeske ne bi li
više nego pet odjela, dakle pet
Sutjesci dokine. Roditelji i i oni promjenili svoje mišljenje.
različitih razreda istovremeno.

Rasplet slučaja “škola”

U ponedjeljak 20. rujna škola

je počela i za djecu iz Kraljeve
Sutjeske. Nakon pismenog
zahtjeva ravnatelja škole da se
roditelji odluče žele li slati svoju
djecu u školu Podbjelaviće?
Maratonski razgovori time su
završeni ako ih je uopće i bilo
jer nadležni ministar za školstvo
je uvijek bio nedostupan za
razočarane roditelje.
S portala KS online
rujan004. - kraljeva sutjeska online 9
Razgovor
S KANDIDATOM ZA NAČELNIKA OPĆINE
SLAVENOM KATIČIĆEM
ZA BOLJE,
ČIŠĆE I
LJEPŠE!
Možete li se ukratko predstaviti?
Vjerujem da me najveći dio
vašeg čitateljstva poznaje od
ranije, tako da mislim da se
nemam potrebe nešto posebice
predstavljati, pogotovu što ste
me predstavili u prošlom broju,
tako što ste objavili moj životopis
koji ste preuzeli iz Kakanjskih
novina.
U tijeku su stranačke kampanje
za predstojeće općinske izbore.
Kako se vi pripremate, te koji su
razlozi Vašeg kandidiranja za
načelnika općine?
Predizborna kampanja službeno
je započela prije mjesec dana,
ali svaka stranka koja iole
ozbiljno radi zna da predizborna
kampanja traje od izbora do
izbora. Većina aktivnosti i rad
svake stranke je u nekom smislu
predizborna kampanja. Istina da
ima stranaka koje se probude u
vrijeme predizborne kampanje i
nakon što izbori prođu ponovno
čekaju nove izbore i ponavljaju
iste priče, a do tada ništa ne
rade.
HDZ BIH ne spada u tu političku
grupaciju stranaka, ali smo
svjesni da i takvih stranaka ima
na prostoru naše općine. Za
razliku od tih stranaka, HDZ BiH
djeluje cijelo vrijeme, iako nisu
uvjeti idealni ipak se postižu
određeni rezultati.
Sama priprema za izbore je
počela puno ranije, u tom smislu
je pokrenuto niz aktivnosti od
10 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
kojih su neke završene, neke su
u tijeku, a neke ćemo svakako
završiti do drugog listopada.
U tom smislu navest ću dio
aktivnosti HDZ u kojima sam
osobno sudjelovao, radovi
na Domu u Kr. Sutjesci su
okončani, u tijeku je izgradnja
sportskog poligona kod Doma
u Aljinićima i ta aktivnost će biti
okončana do izbora, također je
u tijeku aktivnost na prikupljanju
sredstava za asfaltiranje ceste
Ivnica – Vukanovići, kao i
projekat pomoći povratnicima u
građevinskom materijalu, gdje
je dio aktivnosti okončan, a dio
je u završnoj fazi. Ukupno se
radi preko 20 obitelji sa šireg
područja općine.
Kada je u pitanju moja
kandidatura, prije svega, vaši
čitatelji trebaju znati sljedeće,
da sam ja kandidat ispred
Općinskog odbora HDZ Kakanj,
a po preporuci predsjednika
i dopredsjednika HDZ BIH,
odnosno da nisam neovisni
kandidat, već sam prihvatio
ponuđenu kandidaturu.
Razloga za moju kandidaturi
ima više. Nakon objave izbora,
postojala je mogućnost da ista
osoba bude nositelj liste za
Općinsko vijeće i kandidat za
načelnika. U međuvremenu je
napravljena izmjena izbornih
pravila u Federaciji, pa je ta
mogućnost ukinuta, (u RS
nije) tako da sam ipak prihvatio
kandidaturu za načelnika,
iako sam se mogao opredijeliti
i da budem nositelj liste za
OV Kakanj. Nadalje, svaka
ozbiljna stranka koja sudjeluje
u izbornim procesima logično
je da ima kandidate za sve
pozicije.
U tom smislu, ne kandidiranjem
svoga kandidata za mjesto
načelnika HDZ bi napravio
pogrešku i poslao lošu poruku
biračima. Zasigurno je jedno,
razlog moje kandidature
svakako nije ono što neki
krugovi neskloni HDZ-u cijelo
vrijeme proturaju, «da sam se
kandidirao, kako gosp. Mensur
Jašarspahić kandidat SDP-a ne
bi bio izabran». Evo i to je ono
što želim javno istaći.
Koji su vaši glavni aduti za
pobjedu na općinskim izborima?
Aduta za pobjedu ima svaki od
kandidata, iako oni za svakog od
kandidata ovise o više faktora.
Program svakog kandidata
ponaosob, prepoznavanje
mogućnosti izbora kroz
preferencije, dobar ili loš odziv
birača na izbore, svrstavanje po
usko stranačkoj liniji, glasovanje
po nacionalnom opredjeljenju i
tako dalje. Sve su to bitni aduti
koji utječu na izbor, tako bilo što
izdvojiti kao glavni adut je po
meni nezahvalno. Ali u svakom
slučaju ima jedna stvar koja
me posebno zabrinjava, a to je
prije svega nesređeno stanje sa
biračkim popisima i nedostatak
preko tisuću osoba na biračkim
popisima, iako su isti popisani
od strane mobilnih timova OIK.
I mislim da je to stvar koja će
općenito štetiti kompletnim
izborima, a prvenstveno nama
jer je tu značajan broj naših
birača.
Ako budete izabrani za
načelnika što ćete prvo učiniti?
Omogućiti ću vama prvi
ekskluzivni intervju. A nakon
toga, jedan od prvih koraka
će svakako biti sagledati
stanja unutar same institucije
i odabir prvih suradnika, te
poduzeti mjere za normalno
funkcioniranje same institucije
kako se ne bi osjetila kriza
vlasti.
Možete li nam ukratko
predstaviti svoj program sa
najbitnijim dijelovima?
Moj program se temelji na
osnovnim sferama života i
sadrži mjere iz oblasti školstva,
socijalne i zdravstvene zaštite,
ekonomskog i gospodarskog
razvitka, turizma, javnog,
kulturnog i sportskog djelovanja,
te zaštite okoliša, odnosno
svega onog što je u domenu
lokalne uprave. Svakako ako
taj program bude operativan on
će pretrpjeti određene dopune
ali najvjerojatnije i izmjene.
Ukratko ću iznijeti najbitnije
stavke, slogan s kojim se ide na
izbore glasi: «Za bolje, ljepše i
čišće. Što to znači?
Bolja povezanost sela sa
gradom, izgradnjom boljih cesta,
uvođenje rasvjete u naseljena
mjesta i pojedine gradske
ulice, bolje funkcioniranje
općinske administracije, te
bolja i pravičnija raspodjela
proračunskih sredstava, uz
bolju informiranost građana o
radu općinskih zakonodavnih
i izvršnih i sudbenih struktura
vlasti. Bolji odnos općine sa
kantonalnim, federalnim i nažalost prošao veliki broj
državnim strukturama vlasti,
bolje javne usluge, kao i uvjeti
školovanja i studiranja.
Zaslužujemo i treba nam, čišći
okoliš, čišći zrak, čišća i zdravija
pitka voda, čišća korita rijeka,
čišće i ljepše ulice, pijace,
parkovi i druge javne površine.
Da bi se to postiglo nužno
je pravilno usmjeravanje
financijskih tokova
transparentna potrošnja
proračunskih sredstava. Veoma
je bitno izvršiti restrukturiranje
poduzeća «Ekogradnja»,
koje broji trinaest radnika i
ima godišnji prihod od preko
četiri milijuna maraka,
stanje ekologije u Kaknju je
katastrofalno. Razvoj turizma,
jačanje turističkog ureda i
turističke zajednice, razvijanje
zimskog turizma na Ponijerima,
kao i vjerskog i kulturnog
na prostoru Kr. Sutjeske i
Bobovca su potencijali koji su
doslovce neiskorišteni. Poticaj
opstanku sela je nikakav, nema
projekta samozapošljavanja
za demobilizirane pripadnike
Vojske Federacije BiH, kao ni
povratnika. Pomoć đacima i
studentima kroz iznalaženje
mogućnosti sezonskih poslova,
posebice za studente je
nedovoljna i sve je to što je
nužno poboljšati.
Moj cilj je za naredne četiri
godine stvoriti ozračje u kojem će
svaki građanin osjetiti napredak
u svakodnevnom životu. I
stanovnici u najudaljenijem
selu od općinske zgrade, kao
i oni koji stanuju neposredno
pored nje imaju svoje potrebe,
iako su različite one se mogu
prepoznati.
HDZ je glavna stranka Hrvata
BiH, kako ste zadovoljni njenim
radom?
HDZ je uistinu daleko najjača
stranka u BIH sa hrvatskim
predznakom, što je opće
poznato i kako vi kažete glavna
stranka. Prije svega moram
napomenuti kako je kroz HDZ
karijerista, koji su ostavili traga
kroz svoje djelovanje u stranci.
Napuštali HDZ, formirali nove
stranke, a ima ih dobar dio koji
se ponovno vraćaju u HDZ i
nude svoje usluge HDZ-u. HDZ
je prebrodio brojna iskušenja i
opstao je unatoč svemu, i mogu
sa zadovoljstvom konstatirati
kako je HDZ jedna moderna
i i profilirana stranka. Ja sam
zadovoljan radom stranke na
razini Bosne i Hercegovine jer
HDZ BiH vodi stabilnu i dobru
politiku, a ja se nadam da će
tako biti i u narednom periodu.
Kada je u pitanju OO HDZ
a Kakanj, iako se vodi značajan
broj aktivnosti mislim da bi se
moglo raditi još bolje.
U tom smislu mislim da bi
Mladež HDZ-a i općenito mladi
ljudi trebali preuzeti glavnu riječ
u stranci, te da OO HDZ treba
pomladiti, a mladi ljudi zauzeti
svoje mjesto u političkom i
stranačkom životu.
Jeste li vi rješenje problema
Hrvata općine Kakanj, imate li
ključ za njihove probleme?
Problem Hrvata u Kaknju je
sličan problemima i drugih
Hrvata u BiH, s tim što su ti
problemi negdje izraženiji više,
dok su negdje manje izraženi
u odnosu na probleme Hrvata
u Kaknju.
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 11
Što opet ovisi o tomu koliko su
Hrvati gdje brojniji u odnosu na
druga dva naroda. Osim Hrvata,
veliki dio zajedničkih problema
imaju i Srbi, a i brojan dio
bošnjačke populacije, također
ima sličnih problema. Problema
ima od ekonomskih, socijalnih,
nacionalnih i tako dalje da ih
ne nabrajamo. Za rješenje
problema jednog naroda, ako
hoćete konkretno Hrvata u
Kaknju, nije dovoljan jedan
čovjek, ma kako se on zvao ili
na koju se dužnost kandidirao
ili bio izabran, jer tih problema
uistinu ima. Ja sam siguran
u jedno, mojim izborom za
načelnika općine položaj Hrvata
u Kaknju bi se mogao značajno
popraviti, i ne samo Hrvata,
nego i svih drugih građana.
Rješenje problema ili ključ
kako vi kažete postoji za svaki
problem, ako ima dobre volje,
želje, istrajne snage i pameti da
se problem pravilno detektira i
riješi. Često puta to ne ovisi
o pojedincu, tako da je tu
pojedinac sam nemoćan. Za to
je potrebito angažiranje svakog
pojedinca, a ne samo mene.
Koga smatrate glavnim
konkurentnom za načelnika?
Ne bih nikoga posebice izdvojio,
jer ne želim slati poruke na
takav način.
Josip Brðanović
Tel: 032 779 091
Mob: 061 433 470
E-mail: ivanb91@bih.net.ba
TURISTiNFO
Web site: www.kraljeva-sutjeska.com/turistinfo
posjetite naš
e stolno mje
sto
12 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
U slučaju da vas narod ne
izabere koji bi od kandidata po
vama bio najbolja zamjena? na izbore i podrže one stranke
Mislim da sam vam na ovo i kandidate za koje smatraju da
pitanje odgovorio u prethodnom će najbolje zastupati njihove
pitanju, ali mogu dodati to da interese. Također pozivam sve
bilo koji od ova tri kandidata čitatelje da redovito kupuju i
bude izabran, bit će izabran čitaju Kraljeva Sutjeska on line,
voljom većine građana. I da oni koji su u prilici pomognu
vjerojatno će to biti najbolje s nama zajedno da se ovaj
rješenje. medij afirmira i da opstane.
Vaša poruka čitateljima tj.
glasačima?
Kada su u pitanju izbori, u
ime HDZ Kaknja i u osobno
ime Vašim čitateljima želim
poručiti sljedeće, mi se drugim
strankama ne želimo baviti,
ne želimo omalovažavati i
umanjivati ono što su druge
stranke uradile za Hrvate u
Kaknju, niti ih prozivati za to što
nešto nisu uradile. Ali želimo
podsjetiti samo na ono što
smo mi obećali i uradili, kao i
ono što nismo obećali, ali smo
ipak uradili za dobrobit svih
nas. U ovoj kampanji više smo
konkretnog uradili nego što smo Razgovarao: Dražen Filipović
pričali i obećavali, jer cijenimo Fotografija: D. F. / www.hdz.ba
da djela najbolje govore. Ovim
putem izražavam žaljenje što dio
glasača neće biti u mogućnosti
ostvariti biračko pravo zbog
nemara i propusta pojedinaca.
Sve čitatelje pozivam da izađu

“S nama BOLJE je moguće” pružite
nam ŠANSU, da to i dokažemo.
OPĆINSKO VIJEĆE
KAKANJ
Osnovno za ŠTO će se kandidati
NHI zalagati kroz rad Općinskog
vijeća Kakanj:
- jednakost općina u cijeloj BiH,
kao i poboljšanje stanja u općini,
- jačanje pozicije općine – jačanje
lokalne samouprave,
- sa drugima iznalaziti mogućnost
bržeg gospodarskog napretka
općine,
- stvaranje uvjeta za zapošljavanje
mladih,
- preispitati sadašnje nazive
ulica i škola u općini Kakanj, sa
osobitim zalaganjem da put Čatići
– Kraljeva Sutjeska dobije ime «Put
Bosanskih kraljeva», a da jedna
škola u općini Kakanj dobije ime
«Kraljica Katarina»,
- održiv povratak prognanih osoba,
- boriti se da grad Kakanj dobije
izgled osmišljene urbane sredine,
- da Kraljeva Sutjeska i Bobovac
postanu povijesno - vjerska
turistička destinacija
- obnovu uništenih naselja i
infrastrukture,
- kultivitirati zapuštena zemljišta i
upropaštena eksploatacijom uglja,
- bolje zdravstvene usluge u našem
gradu,
- čiste ulice i redovito odvoženje i
deponiranje smeća,
- uredno vodosnabdijevanje
građanstva,
- obrazovanje - besplatni udžbenici
za učenike osnovnih škola,
- ravnopravna podjela rukovodnih
mjesta u organima uprave i javnim
ustanovama i poduzećima,
- dati puni doprinos u zakonitosti
rada Općinskog vijeća Kakanj.
Sve navedeno smatramo rješivim
lokalnim problemima, a želimo
ih rješavati na opće zadovoljstvo
građana.
NOVA HRVATSKA INICIJATIVA
PORUKA
G LA S A Č I M A
Poštovani,
Poznato Vam je da dolazi vrijeme
izbora u našoj Općini, a oni mogu
biti od presudnog značenja za
sve nas – za našu sadašnjost i
budućnost. Svjedoci ste, a činjenice
govore da, sadašnje vlasti,
nemaju nikakvu viziju, još manje,
strategiju, planove i programe za
izlazak iz postojećeg stanja.
U ovih 14 godina, Hrvati Općine
Kakanj, ne samo da su izgubili
svaki značaj, veliki broj ih se
razišao širom svijeta i sada ih
ima mnogo više vani nego na
području općine Kakanj, u kojoj su
stoljećima živjeli. Izgubili su svoje
domove, imanja, radna mjesta, a
sve zbog politike onih koji su ih
predstavljali.
U organima uprave u općini
Kakanj nema niti jednog Hrvata
na rukovodnim mjestima, u
područnim školama pogotovu, a to
je opet zasluga onih koji zastupaju
Hrvatski narod.
Nazivi škola i ulica su priča za sebe,
a to je sve «promaklo» zastupnicima
koji su do sada predstavljali Hrvate
u Općinskom vijeću.
Hrvatski narode Općine Kakanj,
vrijeme je da progledate i zbacite
sa vlasti one koji su vas cijelo
ovo vrijeme lagali, varali i gledali
samo sebe, vrijeme je da povučete
radikalni potez i odlučite se za
promjene, a to možemo mi iz NHI,
jasno sa drugim demokratskim
strankama i partijama.
Mi Vam nećemo obećati kule u
oblacima (kako su Vam drugi
radili), ali budite uvjereni da
možemo i hoćemo boriti se za
hrvatska prava, za bolje sutra svih
naroda i građana, za vladavinu rada
i zakona, za otvaranje
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online
Predstavljamo
IVO ŠUNJIĆ
Rođen: 19. 01.1950. god. u Gori
Zanimanje: Profesor povijesti
Zaposlen u Srednjoj stručnoj
školi u Kaknju
Ana Dojčinov
Rođena: 20. 03.1958. god. u
Slapnici
Zanimanje: Dipl. ing. arhitekture
Zaposlena u TE “KAKANJ”
Kakanj, kao rukovodilac
Odjeljenja za građevinarstvo
Ivica Miličević
Rođen: 07.11.1947. god. u
Kaknju
Zanimanje: Knjižničar
Zaposlen u JU “GRADSKA
BIBLIOTEKA” Kakanj
Zdenka Rašić
Rođena: 10. 07.1968. god. u
Kaknju
Zanimanje: Strojarski tehničat
Nezaposlena
Josip Miloš
Rođen: 24 .09.1964. god. u
Kaknju
Zanimanje: Rudarski tehničar
Zaposlen u RMU “KAKANJ”
Kakanj
Ivo Andrić
Rođen: 24. 09.1965. god. u Gori
Zanimanje: Mehaničar tekstilnih
strojeva
Zaposlen u Udruženju “ZELENI
VAL” Kakanj
novih radnih mjesta. Borit ćemo
se za ostvarivanje svojih prava,
ali nikako na uštrb drugih, dakle
tražit ćemo i zalagati se za
punu ravnopravnost na lokalnoj
– općinskoj razini. Naša politika
je suživot, ravnopravnost svih, svoj
na cijelom prostoru BiH. Upravo
zbog toga, dragi Hrvati – građani
općine Kakanj, izađite na izbore i
dajte svoj glas kandidatima NHI,
jer oni vas nikada neće lagati,
varati, a pogotovo izdati kao što su
to drugi uradili.
Tekst i fotografija: NHI Kakanj
13
 Naša baština
Piše: Vjekoslava Tomić
Žetelice
Žetelice – još jedna moba koje
se s radošću sjećam. Možda
je bila posebna jer je vezana
za ubiranje plodova i to ne bilo
kakvih već ubiranje žita – «kruha
našeg svagdanjeg».
Kad bih u neko toplo srpanjsko
jutro ugledala u našem dvorištu
snopove usječenih rakita
(vrbove šibe), koje je moj djed
ranom zorom usjekao negdje
pored Bosne, znala sam da
se spremaju žetelice. Za ovaj
posao je bilo potrebno više ljudi
pa su nerijetko djevojke odlazile
na žetvu i u druga sela.
Žito se želo srpom i to su radile
djevojke i mlađe žene, a onda
su se rukoveti žita odlagali na
zemlju. Drugi su kupili rukoveti
i pažljivo ih nalagali na rakite.
Najsnažniji su vezali žito u
snopove. Taj posao su radili
uvijek muškarci, rijetko neka
snažnija djevojka. Nije svatko
znao dobro svezati snop. Taj
posao se i skuplje plaćao – kao
dvije žetelice. Kad bi se požela
jedna njiva, snoplje se skupljalo
i slagalo u tzv. «granice», a ako
je bila njiva veća slagalo se oko
stožine i mjerilo koliko «kolaca»
žita ima ta njiva.
14 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
Tu je žito čekalo vršidbu. U žetvi
se uvijek pjevalo. Postojale su i
posebne žetelačke pjesme. Evo
jedne:
Žetvu žela moba Ivanova,
žetvu žela vazdan pripjevala.
Sam’ ne pjeva ljuba Ivanova.
Kad je bilo oko pola dana
zapjevala ljuba Ivanova:
«Mili Bože, danas duga dana,
duga dana u zla gospodara.
Vazdan želi a ništa ne jeli.
Ne da stati, ne da pogledati,
ne da sjesti, ne da kru’a jesti».
Tu bi se vidjela i snaga i
umješnost žetelica pa bi se
znala zagledati i buduća
nevjesta. Evo jednog primjera
odmjeravanja snage: tek
svezani snop pšenice trebalo je
zubima uhvatiti, podići sa zemlje
i prebaciti preko glave.
OBIČAJI I OBRADA ZEMLJE
Ruke bi se držale na leđima.
Rijetki su to mogli učiniti i o
njima se pričalo.
Žetva je bila posao, ali je bila i
pomalo blagdan. Moja mama je
spominjala da se u njeno vrijeme
(negdje pedesetih godina
prošlog stoljeća) u žetelice
oblačilo lijepo i čak su se okruge
povezivale «na vr’ glave» kao
kad se išlo k misi. To nije bio
slučaj s drugim mobama. Ako
bi se poželo prije mraka, onda
bi djevojke požurile kući da se
okupaju prije večere. Sjećam
se kakva bi to bila cika i smijeh
kad bi njih desetak ušlo u našu
rijeku tu kod Studenca. Skinule
bi okruge s glava, ječerme,
pregače i odvezale nogavice.
Tako bi ulazile u vodu. Njihove
košulje od gustog beza bi se
napuhale i svaka je izgledala
kao da ima balon na leđima.
Moglo se i zaplivati jer je tada
Trstionica bila dublja, a nije bila
ni zagađena kao danas.
Večera se služila kao i za ostale
mobe, samo nešto bogatija.
Uz obavezan grah ili mahune,
služio se gulaš, pečeno kokošije
meso s rižom i pita – uglavnom
blagdanski objed. Na kraju
večere se služila maslanica. To
je pita koja se pravila tako što bi
se razvijeni listovi tijesta slagali
i posipali šećerom (i orasima
ako ih ima) i bogato zalijevali
rastopljenom svinjskom mašću.
Koliko li je to bilo kalorija?
Međutim u to vrijeme su takve
poslastice bile rijetke (žetva,
svatovi, babine) i nikad ih nije
bilo u izobilju, pa sigurno nisu
bile opasnost za zdravlje kao
što bi nam danas rekli. Poslije
večere mladež je izlazila na selo
i duboko u noć se čula tambura i
pjesma, ponekad i ovakva:
Sunce zađe,
a ja mu ne reko’
da pozdravi ko mi daleko.
Naravno da se uz kolo i pjesmu
ašikovalo, ašikovalo...
 NAJSTARIJE ORGULJE
Pripremila:
Nikolina Pavlović
Iz

naše
povijesne
škrinje
U crkvi sv. Ivana Krstitelja u
Kraljevoj Sutjesci se nalaze
najstarije sačuvane orgulje u
Bosni i Hercegovini. Smještene
su na desnoj strani crkve kod
oltara sv. Ante Padovanskog.
To su male orgulje – pozitiv,
mehaničkog sistema sa četiri
registra i 216 svirala. Izradila ih
je tvrtka Orsag Šandor i sinovi
u Budimpešti 1865. godine.
Za crkvu (staru) u Kraljevoj
Sutjesci naručio ih je fra Blaž
Josić (1820.–1868.) u «Društvu
sv. Ladislava» u Budimpešti
za 400 forinti. Tih 400 forinti
zapravo je poklonilo samo
društvo.
Torkvat Brlić se pobrinuo da
ih dopreme željeznicom do
Broda, a potom su ih raznim
zapregama i na konjskim
samarima prenijeli do crkve
sv. Ivana Krstitelja. Orgulje su
prispjele u Kraljevu
Sutjesku u lipnju 1866. godine
ali oštećene. Josić se pobrinuo
da se orgulje poprave i stave u
staru sutješku crkvu. Dana 8.
rujna 1866. po prvi put zasvirale
su orgulje u sutješkom kraju
pod svečanom misom,
koju je predvodio sam fra Blaž
Josić, u ono vrijeme provincijal
i apostolski administrator za Blago muzeja
Bosnu. Svetu misu je prikazao
za napredak društva koje je
i knjižnice
darovalo orgulje. samostana
Prvi svirač na orguljama je bio
fra Mato Marinić, organista. u Kraljevoj
Kada je sagrađena ova sadašnja
crkva, ubrzo su nabavljene Sutjesci.
veće modernije orgulje koje Posjete svakim
su smještene na pjevački kor. radnim danom
od 9, do 12. i
Tada su ove male orgulje, kao popodne
pomoćno glazbalo, stavljene u od 13. do 18.
samostanski kor za oficij. sati.
Godine 1952. bile su prenesene Cijena ulaznice:
3 KM, za
u novicijatsku kapelicu, a 1960. skupine od 20
su izložene u crkvi kao muzejski osoba1KM.
eksponat. Molimo najavite
Odlukom komisije za očuvanje svoju
posjetu barem
nacionalnih spomenika Bosne dan prije.
i Hercegovine, Franjevački Kontakt:
samostan i crkva sv. Ivana 032 779 015
Krstitelja proglašeni su
nacionalnim blagom BiH.
Ovom odlukom pod zaštitu
države ulazi i sva pokretna
imovina za koju se smatra da je
vrijedna očuvanja: samostanska
zbirka i crkvene orgulje koje su
najstarije sačuvane orgulje u
Bosni i Hercegovini.
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 15
 PREMA SJEĆANJIMA IVE RADIĆA NA DJETINJSTVO U KRALJEVOJ SUTJESCI U VREMENU
Dućani, kovačnice, gostionice i kavane na Pijesku
pred Drugi svjetski rat
Kujundžija Malčević
U podnožju samih zidina
srednjovjekovnog dvora
Kraljeve Sutjeske, na starom
putu prema selu Teševu nalazila
se kuća Joze Malčevića koji je
prema zanimanju bio zlatar. U
prizemlju kuće imao je zlatarsku
radnju sa ćepenkom, gdje je
vršio izradu srebrenog i zlatnog
nakita. Posebno se isticao u
kovanju srebrenih lanaca koji se
nose oko vrata, džepnih satova,
koji su se nosili na prslucima;
križeva, belenzuka (narukvica)
za ukrašavanje zglobova ruku.
Za izradu srebrenog nakita
koristio se srebreni novac
Austro–Ugarske monarhije i
drugih zemalja. Pored ovoga
vršio je i preradu zlata te pravio
razni nakit. Obzirom da je bio
dobar poznavalac svog zanata,
priča se da su mu iz Dubrovnika
dolazili pojedini zlatari koji
su donosili određene zlatne
predmete na popravak i izradu
novih. Pretpostavlja se da je
u Franjevačkom samostanu
u Kraljevoj Sutjesci obavljao
određene usluge oko popravka
bogoštovnih predmeta. Bio je
zadnji sutješki zlatar (kujundžija)
a u Kraljevu Sutjesku je došao
iz Kreševa osamdesetih
godina 19. stoljeća. Umro je
krajem 1914. godine a njegove
potomke i dan danas nazivaju
kujundžijinima.
Na pivo kod Tunjice
Ispod kuće Radića nalazila se
kuća g. Ante Šaina – Pavlića
zvanog Tunjica. U prizemlju
kuće nalazila se gostiona u
kojoj mu je pomagao sin Franjo
koga su zvali Tunjicin te Žiga.
Navedeni su prodavali rakiju
koju su sami pekli od šljiva, vino
16 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
OD 1937. DO 1945. ZABILJEŽIO I PRIPREMIO
bijelo i crno koje je bilo dosta
gusto i kvalitetno. Pričalo se da
kada bi ga nasuo u maramicu
ne bi kroz istu prošle dvije do tri
kapi. Pored ovoga prodavali su
pivo u staklenim flašama koje su
dolazile u drvenim sanducima a
svaka je bila obložena pletenom
slamom. Ovakva piva je bila pet
puta skuplja od ostalih pića.
Pored ovoga piva je dolazila u
drvenim hrastovim bačvama iz
Sarajeva. Točila se u kriglu po
pola litre, a piva su imala dvije
vrste: bijelo i crno.
Kovač Mile
Ispod radnje Joze Malčevića,
kujundžije, s desne strane
nalazio se viganj s kovačnicom
gospodina Mije Šaina zvanog
Mile. U kovačnici se nalazio
jedan kožni mijeh i Mile je sam
sebi izrađivao sav potreban
alat za bušenje raonika,
čekiće za nakovanj i dr. Bio
je nadaleko poznat kovač u
kovanju sjekira, tesli, za stolare,
raznih vrsta poljoprivrednih
alatki u svakodnevnoj upotrebi.
Interesantno je napomenuti
da je kovač gospodin Mijo
Šain zvani Mile da bi doskočio
mušterijama koji su izbjegavali
plaćanje kovačkih proizvoda,
na zidu unutar kovačnice na
kartonu ispisao kredom natpis:
DANAS ZA PARE – SUTRA ZA
VERESIJU. U kasnijem radu
pomagali su mu sinovi Ivo i
Marko koji su mirovinu zaradili
na Rudniku dok je najmlađi
sin Anto po ocu od milja zvan
Milce nastavio kovačku tradiciju
sve do očeve smrti. Poslije je u
kovačnici radio sam te je uslijed
narušenog zdravlja napustio
kovački posao 1975. godine. Bio
je posljednji kovač, a kovačnica,
prepuštena nebrizi i zubu
vremena je propala i prodata.
Mikeljev viganj
S lijeve strane od Miletova
vignja nalazila se kuća g.
Stjepana Mikeljevića zvanog
Kovačić. U prizemlju kuće prvo
je bila gostionica sa bilijarom,
a u kući je imao i radio aparat
što je za ono vrijeme bila prava
rijetkost. Poslije je uz kuću
napravio viganj sa dva mijeha i
dva nakovnja za dva kovača.
U to je vrijeme imao suvremenu
bušilicu za željezo s prijenosom.
Vršio je kompliciranije kovačke
zahvate i bio poznat za okaliti
alatku i brušenju alata za
svakodnevnu upotrebu. Sam
sebi je napravio vlastitu čezu
(kočije) za konjsku vuču te
po potrebi s istom išao na
željezničku postaju u Čatiće,
Kakanj ili Visoko, te pružao
prijevozničke usluge putnicima.
Posjedovao je zemljišnu parcelu
zvane Krčevine iza Paljika ispod
sela Đondraši.
Talijanovića mlin i
kavana «Kod Mirke»
S desne strane ispod kuće
Stjepana Mikeljevića nalazila se
kuća braće Radića:
Jozo, Bono i Ivan. Jozo je
bio zemljoradnik, Bono je
bio zemljoradnik, ugostitelj i
mlinar. Mlin je imao na Ilidži
niže Sutjeske čija je konstantna
temperatura vode oko 19
stupnjeva. Svakog 24. 12.
u godini Bono se kupao za
Badnjak u Ilidži što je u to
vrijeme bila prava atrakcija.
Poslije bi išao u svoj mlin gdje bi
u jednoj sobici ložio vatru i grijao
se. Posljednji od braće, Ivan
bio je najškolovaniji. Završio je
tri razreda Isusovačke škole,
a bio je nadlugar u Srednjem
kod Olova. Dok je radio njegova
poznata uzrečica je bila: MALA
BUKVA MALA BUTKA – VELIKA
BUKVA VELIKA BUTKA.
U njihovoj kući u prizemlju bila
je kavana koju je držala Bonina
žena Jelka r. Matošević koju su
svi zvali Mirka jer je bila iz sela
Mir kod Vareša. U ovom objektu
se pekla kava, koja se pržila a
zatim u kamenom badnju se
drobila metalnom motkom zvana
ćuskija. Nije dugo radila. Inače,
braću Radić su još nazivali i
Talijanovići po nekom njihovom
pretku koji je bio Talijan.
Trgovčevića
pečenjarnica
Ispod kuće Ante Šain – Pavlića
zvanog Tunjica, nalazila se
kuća braće Franje, Stjepana
zvanog Stjepo i Mije zvanog
Mijat Trgovčević koji su bili
poznati i po drugom prezimenu
Gluvić. Oni su ispred kuće
imali pekaru u jednoj manjoj
kućici sa ćepenkom, u kojoj
se nalazila peć za pečenje
isključivo svinjskog mesa u
tepsijama i kruha. Meso se
prodavalo u tanjurićima, komad
mesa sa dvije šnite kruha,
većinom mušterijama za vrijeme
održavanja pazara četvrtkom
i nedjeljom. Pored navedenog
objekta braća su imala čezu
na konjsku vuču te taksirali ili
je koristili za svoje potrebe jer
su bili vlasnici brojne zemlje.
Sva trojica braće bili su vrlo
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online
marljivi i vrijedni ljudi, priučeni
mesari, štrojili su svinje, bavili se
zemljoradnjom, voćarstvom, bili
su vrsni pčelari. Pored ovoga
objekta u prizemlju kuće brat
Franjo je imao kavanu koju je
držao sa svojom suprugom
Jelkom zvanom Sprečkićka
jer je bila iz vareškog naselja
Sprečkići. Navedeni objekt je
radio i poslije drugog svjetskog
rata do 60-tih godina 20.
stoljeća.
Trg Pijesak – mjesto
tjednog pazara
Svi opisani objekti su zaokruživali
lokalitet zvan Pijesak, poznati Trg
iz vremena bosanskih vladara.
Ovdje se održavao pazarni dan,
koji se spominje i u vrijeme turske
okupacije 1469. godine: “U nahiji
Bobovac nalazi se mjesto Sutjeska
s manastirom i pazarom.” U
vremenu između dva svjetska rata
pazarni dan se održavao četvrtkom
i nedjeljom. Posebno četvrtkom je
bilo više svijeta pa je po kazivanju
starijih ljudi znalo se prodati po
vagon žita. Isključivo su se nudili
poljoprivredni proizvodi, kovački,
kožarski, stolarski proizvodi, prodaja
sitne i krupne stoke. Većinom su na
pijaci bili ljudi sa svih okolnih sela
oko Kraljeve Sutjeske, s područja
Vareša te Visokog. Najveći pazarni
dan je bio jednom u godini, a to je
bilo za Ivandan kada bi na ovaj
pazar znalo doći po dvije do tri tisuće
posjetitelja svih uzrasta. Posebno
je interesantno napomenuti da
su se skoro svi važniji kulturni i
politički događaji dešavali upravo
na ovom lokalitetu – Pijesak. Pored
navedenog na Pijesku je bio i telal
koji je uz upotrebu bubnja privlačio
na pozornost ljude i tom prilikom
su se čitale koje kakve uredbe od
tadašnjih nadležnih vlasti. Posljednji
telal u Kraljevoj Sutjesci na Pijesku
bio je g. Vuk Tahir iz Kraljeve
Sutjeske koji je ovaj posao obavljao
sve do 1958. godine. Navedeni
pazar se do skora održavao na
Pijesku. Umjesto četvrtkom bio je
petkom, a zatim po koji trgovac
prodaje samo nedjeljom.
Mijo Šain
17
O povratku
Gdje će prespavati Mijo Pavlović?

Mijo Pavlović vratio se ove

godine iz Švicarske na
zgarište svoje porušene kuće
u Pavlovićima. Otada traje
njegov hod po mukama.

Nema nikoga tko bi mu pomogao

niti je itko bio zainteresiran da
mu osigura krov nad glavom.
Izgovori kako se kuće Hrvata
obnavljaju a oni se ne žele
vraćati, očito više ne stoje, ako
su ikad i stojali. Mijo naime nije
ni u Drvaru, ni u Hercegovini
niti negdje u Lici. Evo ga kako
sjedi pred svojom razvaljenom
kućom u Pavlovićima i pozira
za naš časopis. Prekinuli smo
ga dok po dvorištu sabire otavu.
Očito ove izgovore koriste vlasti
ali kada je potrebno djelovati
naći će se milijunijedan razlog
da se čovjeku ne pomogne.
Šalju ga samo od vrata do
vrata i prebacuju odgovornost
jedni na druge. Gospodo
draga, trebali biste znati koji je
vaš posao ili ustupite mjesto
ambicioznim, sposobnim i
čestitim službenicima?
S portala KS online

Srećom, ipak se nešto gradi!

18 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.


Glavni ako ne i jedini problem
mladih kako naše župe tako
i mladih u našoj državi jest
posao i samo posao. Ako
pogledamo u bližu prošlost
do prije početka nesretnog
rata većina naših župljana je
bila zaposlena u jednom od tri
kakanjska giganta: TE Kakanj,
RMU i Cementari Kakanj.
Poslije završetka rata i naša
zemlja se našla u ekonomskoj
krizi kao i većina zemalja bivše
Jugoslavije. Ta ekonomska
kriza pogodila je ako ne sve
nas onda većinu. Prije svega
ono malo povratnika i mali broj
župljana koji su o(p)stali ističu
da je poseban problem posao.
Ako bolje pogledamo postojeću
situaciju naše župe, većina
župljana su umirovljenici s (pre)
malim mirovinama, veoma mali
broj uposlenih radi kako kažu
da bi sastavili «kraj s krajem», a
mladih je sve manje
Mladi iz Aljinića te iz okolnih sela
podržani čelnicima Hrvatske
demokratske zajednice
naše općine krenuli su u
nesvakidašnji rad. Naime Dom
u Aljinićima je većini poznat kao
mjesto okupljanja mladih.
Napokon, igralište na
Aljinićima
KAKO SE MLADI
SNALAZE ZA POSAO?
i manje.
Svakim danom mladi naše župe
idu odavde po onoj narodnoj
«trbuhom za kruhom». Većina
njih odlazi u Hrvatsku da bi
našla posao, a neki i u zemlje
Europske unije jer tamo je kažu
lakše i jednostavnije naći neki
pristojan posao. Većina njih radi
u hrvatskim brodogradilištima,
izgradnji autocesta ili građevini.
Visoko obrazovana mladež
također teško nalazi posao tako
da i oni traže svoju sreću negdje
drugdje.
O povratku mladih ne može se
ni razmišljati jer ovdje još uvijek
ne mogu ostvariti svoje životne
Tu se znaju organizirati razne
proslave i zabave za mlade a
isto tako i športske aktivnosti.
Sada se krenulo s nečim novim.
Počeo se graditi sportski centar
a pored njega i veliki parking
prostor.
rujan 2004. - kraljeva sutjeska online
Glas mladih
ciljeve i planove.
Uzimajući u obzir sve poteškoće
življenja na ovom području, ne
preostaje nam ništa drugo nego
se nadati boljoj budućnosti, koju
možda neki već i naziru. Tko
zna možda nam nova godina
sa znakom ‘05-ice donosi
mnogo dobra. Između ostalog
možda i listu zaposlenja u
različitim ekonomskim sferama,
uključujući i tri kakanjska
giganta koja su nama tako blizu
a tako daleko.
D. T. / A. P.
Svemu tome veliki doprinos su
dali Slaven Katičić (kandidat
za načelnika) te predsjednik
Federacija Niko Lozančić.
Projekt težak 60 tisuća maraka
namjerava se dovršiti do kraja
rujna. Otpočeli su zemljani
radovi a nakon njih slijede
priprema terena, postavljanje
tampona te uređivanje okoline.
Sve ovo ne bi bilo moguće da
nije bilo aktivnih mladih ljudi
koji su spremni žrtvovati svoje
vrijeme i znoj da izgrade bolju
budućnost za sve nas. Njihov
nas entuzijazam treba podsjetiti
da ništa nije nemoguće uz dobru
volju, rad i otvoreno srce. A oni
kažu ovo je tek početak; za ono
što će slijediti potrebna će nam
biti i vaša pomoć. Ako uspijemo
održati mladež u ovom kraju
ne moramo se brinuti za
njenu budućnost. Poduprite
akciju sportsko-rekreativnog
centra u Aljinićima i podržimo
ostanak mladih. Žiro račun
kod Raiffesien bank u Kaknju
1610650001730022
D. F.
19
Životna sredina

Epidemija vreba Aljinićane

Već duže vremena u selu Aljinići
odmah pokraj rijeke ili što je još gore
odmah uz kuće mještana rasuta je
gomila smeća.
Smeće ko smeće ima ga posvud rekli
bi. U ove prošle sparne dane to isto
smeće koje nije ni u kontejnerima
pravi je izvor zaraze počevši od
same rijeke a da ne govorimo o
zdravlju okolnih mještana osobito
znatiželjne djece. To je odlična
predizborna kampanja ili još bolje
na savjest hvalisavim općinarima
te odlična reklama komunalnom
poduzeća koji se bori da dobije
nove platiše a svoje kontejnere
ne mogu na vrijeme počistiti.
O svemu su blagovremeno
izvješćene nadležne vlasti, a
poruka za njihov rad je: Pas laje a
karavana prolazi! Općinska vlast i
njene službe su gluhe već tri tjedna
na brojne apele da se ukloni ovo
ruglo od smeća u naselju Aljinići
S ovako inertnim i nezainteresiranim
službama općine Kakanj, most
između Aljinića i Seoca, odnosno
sav taj prostor, neka ničija zemlja
koju nitko ne uživa, uskoro će postati
novi divlji deponij za odlaganje
svakovrsnog smeća. Smeće se
nekontrolirano gomila, kamioni
navozeći građevinski otpad stvaraju
nove gomile, općinsko poduzeće
čudnog naziva “Čistoća” zaboravlja
svoje kontejnere - jedne odvući
druge dovući... Narod kaže “džabe
ćoravu namigivati”. Zaključak:
Općina, odnosno njene službe: A)
NE ZNAJU kako riješiti problem,
B) NE ŽELE ga riješiti. Ne zna se
što je gore. Dotada, jedno ruglo
stoji i prkosi tisućama stanovnika i
prolaznika. Do kada? Ovako je bilo
1. rujna 2004. (gornje dvije slike).
Ništa bolja situacija nije bila ni u
Sutjesci a osobito je bilo gužve
na putu prema kraljevskom gradu
Bobovcu. (slika desno)

KS online

20 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.

 Info box

Zahvala i poticaj

Zahvaljujemo gosp. Roku Markoviću

Uključite se u
svoj medij!
za sponzoriranje našeg portala.
Njegova donacija sa zahvalnošću
je 1. kolovoza primljena u našoj
redakciji i izravno je potpomogla
njen rad.
Potičemo i ostale koji nas podupiru
da se uključe u financiranje rada
portala i časopisa. Svima unaprijed
zahvaljujemo.

Novi devizni račun

Naš novi devizni račun na koji

iz inozemstva možete uplaćivati
svoj doprinos održanju ovog
medija:
0000-013854 BLZ 20506,
Sparkasse, fra Antun Perković,
Franziskaner Platz 1, A-6330
Kufstein. Naznaka je: “Kraljeva Kontaktirajte urednštvo!
Sutjeska on line” ksonline@kraljeva-sutjeska.com
Mob: 061 467 351

CIJENE REKLAMIRANJA USLUGA I PROIZVODA

MJESTO REKLAME U MJESEČNA POLUGODIŠNJA GODIŠNJA REKLAMNI

LISTU CIJENA CIJENA CIJENA BANER

A J T E Uključen u

R
Stražnja cijela 50 300 600

I
cijenu

M
Uključen u

I
stranica u boji

A E
polovica

L
25 150 300 cijenu
Unutrašnjost
R E K
cijela
LU G
40 240 480
Uključen u

S
cijenu

U
korica u sivim Uključen u

E
polovica

J E
tonovima 20 120 240 cijenu

SV O V O D Uključen u

Z
cijela 30 180 360

I
Unutar sadržaja cijenu

O
Uključen u

PR
u sivim polovica 20 120 240 cijenu
tonovima Uključen u
četvrt 10 60 120 cijenu

rujan 2004. - kraljeva sutjeska online 21

Vaši dojmovi
pisma  Pišite nam vaše komentare,
 sugestije i primjedbe o
Sjećanja naviru
Sa zanimanjem sam
pročitao kratke priče
sjetio se sretnog djetinjstva
provedenog u rodnom kraju.
Lijepo je to kada se čovjek
prisjeti naših običaja i tradicija.
Imate moju potpunu podršku
da i dalje nastavite sa aktivnim
radom i doprinesete tome,
da se naša baština, tradicija
i obićaji ne zaborave...
Nastavite tako i ubuduće da
pišete i mislim da će te usrečiti
mnoge nas ovamo na Zapadu.
Diamond
 to ne bi moglo i ove godine?
O problemu dislokacije učenika
od 5. do 8. razreda iz područne
škole Augustina Besa Luis iz
Kraljeve Sutjeske u centralnu
školu Omear Mušića u
Podbjelavićima. Piše: roditelj
Marica Šipić, Kraljeva Sutjeska
Veži konja gdje aga
kaže?!
Obraćajući se svima, vijeće
roditelja dobilo je more potpora:
počevši od ravnatelja škole
g. Bećirevića do predsjednika
Federacije BiH gosp. Lozančića.
Za sve vrijeme ove borbe jedino
nismo imali nikakav kontakt s
ministrom za obrazovanje (ne)
Sretom Tomaševićem koji je
jedini i najveći krivac za takvu
odluku. Međutim, osim potpore
Mi smo na vašoj strani i mi smo
uz vas ništa drugo konkretno
22 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.
našem portalu i časopisu!
i
nismo čuli ovih dana. Dakle,
ostalo nam je jedino da svoju
djecu pošaljemo tamo gdje su
odgovorni zacrtali. Tako je to:
oni sada imaju puno prečeg
posla, u toku su predizborne
aktivnosti nema se vremena,
sad se oni rasipaju obećanjima
o ljepšoj budućnosti.
Mi naime mislimo ako je škola
mogla funkcionirati prošle
školske godine s istim brojem
đaka i istim zakonom, zašto
Ne može zato što vlada
i ministarstvo ne provode
reforme u svojim kancelarijama
i u udobnim foteljama nego na
našoj djeci. Uštedite, gospodo,
tako da smanjite putovanja,
dnevnice, kožne namještaje i
slično. Stanite u kraj korupciji
i milijunskim pronevjerama o
kojim slušamo svakodnevno i za
koje nitko ne odgovara!
Djecu ostavite na miru i
omogućite im bolje a ne lošije
školovanje
Pitam se samo gdje tu zdrava
pamet? Premješta se jedno
odjeljenje od 11 učenika u
odjeljenje od 39-40 učenika! Je
li to racionalizacija? Reforma?
Jeste ali tako da to bude na
štetu naše djece pa im je
svejedno koliko će putovati,
kako i kakav će zrak udisati
u učionici od 40-ero djece.
Svejedno je jednom ministru
ili njegovom pomoćniku koji su
jadni činovnici tu negdje pred
penziju. Oni ionako nemaju
djecu u školi pa im je svejedno
kakvi će se sve eksperimenti
raditi s nama našom djecom.
Naša djeca nisu brojevi! To
su djeca željna znanja, ljubavi
i pažnje! Kakav je to super
ekspert nastavnik koji se može
snaći u razredu od 40 učenika?
Što, trebaju li se naše škole
2004. spustiti na partizanske
tečajeve opismenjavanja po
šumama i gorama 1943?
Gospodo, dosta je
eksperimenata, izađite malo iz
svojih udobnih fotelja na teren
vidite što vi to zatvarate i što
dobijete kad to uradite. Zatvarate
jednu krasnu obnovljenu školu
da bi drugu nakrcali do grla
pa neka se snalazi kako tko
zna i umije. Jeste li se ikad
upitali kako će roditelji koji su
mahom nezaposleni platiti
sada povećane troškove škole
za svoju djecu? Ne, o takvim
problemima vi i ne razmišljate.
Vama su bitni samo naši
glasovi pred izbore a sve drugo
vrijeme važi vaša fraza kako Mi
nemamo pravo izbora. Dosta
je nama vaših obećanja, siti
smo demokracije koje nema,
vidjeli smo kako ono izgleda na
terenu: Veži konja gdje ti aga
kaže. Pitam se samo do kada?
Marica Šipić
Kraljeva Sutjeska
 NOVA
HRVATSKA
INICIJATIVA 
OPĆINSKO VIJEĆE
KAKANJ
NOVA HRVATSKA INICIJATIVA

Ivo Šunjić
S nama
Ana Dojčinov

Ivica Miličević
BOLJE je
Zdenka Rašić
moguće!
Pružite
Josip Miloš

Ivo Andrić

nam ŠANSU,
da to i
dokažemo.
 SPONZOR OVOG BROJA KS ONLINE

NA PRVOME
MJESTU ČOVJEK