impresum Nakladnik FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA. Zanakiasnika: Andrej Matoc lav t edgevem urea Vjeko Tomié Urecnieke viet Nikolina Paviovié, Porica Subagié, [Drago Dujmovié, Tomislav Dondras| Vjeko Tomie Lottoiea Helena Andrijevié “Telefon +387 32779 015 Fax: #387 32 779 291 Web iadanje -potta: www kraljeva-sutjeska.com ksonline@kraljeva-sutjeska.com Banko run \UNI CREDIT ZAGREBACKA BANKA| dd, postovnica Kakanj. Km: 3385902202105029 Deviznt radun:3385904800065729) Europska unija: (0000-013854 BLZ 20508, Sparkasse| fra Antun Perkovié, Franziskanor Platz 1, A-6330 Kufstein za “Kraljeva Sutjeska online” Mario Sarié i Nicolae Golea Adresa ured Fondacija Guria bani SutjeSki vjesnik Kraljice Katarine br. 7 72244 Kraljeva Sutjeska, BiH Tian MEDIA, Zonica Naklaca: 500 primjeraka dlukom Zupanilekog ministarstva ananost! kulture | porta od 12 srpnjs 2004. godine lcssopic J reglstrican u evisenetu avn pasta) ‘od rednim brojem 2. Juss federainog min starstva za znanost kulture porta Easopis |e oslobogen poreza, na promet Kao proizvod kulturmog karakters tlanom 18. stavom 2.togka 10, Zakona @ ore na promet prolzveda, Aktualnosti - Trg pape Ivana Pavla II. - Akeija “Spasimo Bobovac 2005.” - Kraljeva Sutjeska na sajmu turizma ova kockica “Sutje’kog mozaika” Tema broja - Smjena na Petrovoj stolici u Rimu Razgovor - S nama razgovarao prvi Sovjek Kra- Ijeve Sutjeske Hlija Jurjevié Komentari - IIL. sjednica Opéinskog vijeéa Kakanj Nava bastina - Svadbeni obi¢aji iz naSeg kraja - “PIJER” - Pige: Vjekoslava Tomié - Prodaje se- PiSe: Vickoslava Tomié - Gregorijanski koral - Pie: Nikolina Pavlovié Vasa pisma ~ Marko Dubravkié sadrZajia...Rijeé urednika crkve sv. Ive u voj Sutjesci ti puta su u zyonila na poseban atin. Naprye u_ nedjeljno uiro 4. traynja na vijest 0 © Ivana Pavla 1. va jednu strami u znak lost zbog odlaska velikog © Polka, Potom jednako u petak 9. travnja ku velitanstvenog. 1 kakav nije viden w nase vrijeme dok je S tyelom Rimskog ecenika polagan ju pored groba sy. vatikanskoj_bazilici. jetku, treéi put, ali sada " povodom, zvona e oglasila iu utorak 20. kada su kardinali veé dana konklava uu Kanu, slo2no izabralinovog a nasljednika - kardinala pha Ratzingera koji je uzeo ime Benedikt XVI. zak jednog i izbor novog pape bacili su u sjednu sve eiske dogadaje. I srca as u Kraljevoj Sutjesci ih dana uw vjeénom 1. I onda kad smo molili Gtava Crkva za Petra © i onda dok smo sjedili fed i milijarda dvije |judi TV aparate pratedi ukop og Oca a i onda dok smo znatizelino pogledali > ée se pojaviti na onom skrasenom balkonu poslije aa Pian et Habemus Glayni urednik eee eraa/ Papin trg u Kral ZavrSeno potpisivanje pet Ivana Pavla il. u Kraljevoj Sutjesci. Na inicijalivy urednistva sutje8kog vjesnika “Kraljeva Suljeska online” u nagem je stolnom mjestu u nedjeju 10. travnja_—organizirano_potpisivanje peticije da mjesni trg Pijesak dobije ime po nedavno preminulom Svetom Ocu papi Wanu Paviu Il Pozivu se urednigtva samo u nekoliko sati odazvalo ukupno 254 gradana koji su svojim potpisom izrazili volju da mjesni trg Pijesak dobije naziv po posljednjem papi Potpisivanje peticije na Pijesku! Na nage anketno pitanje na internetu: “PodrZavate li akciju potpisivanja peticije da Pijesak dobije ime po papi Wvanu Pavlu Il.” pristiglo je jo8 107 glasova koji su rasporedeni na slijededi _nadin: 1, U potpunosti! 83.2 % ili 89 glasova. 2. Ni u kojem slucaju! 8.4 % ili 9 glasova 3. Ne znam! 8.4 % ili 9 glasova. Peticiju je na8 glavni urednik veé uruéio predsjedavajuéem Opéinskog vijeéa Kakanj gospodinu IWvici Petrovicu s molbom da je stavi u sluzbenu proceduru. O njoj ée Optinsko vijeée odludivati u srpniu ove godineEkskluzivno s ovogodisnjeg “Medunarodnog sajma turizma” u Sarajevu: Kraljeva Sutjeska je mjesto s tristo Gudal Po prvi put javno se na jednom mjestu pokazao mali djelié velikog blaga naSeg kraja Sto se godinama skrivalo od ogiju Sire javnosti Prvidan na8eg pomaio skromnog nastupa plijenio je paznju brojnih posjetitelja koji kao da Kraljevu Suijesku jedva cekaju de posjete i upoznaju. Osvjezenje zasigurno nakon brojnih drugih ponuda pobudile sui nage djevojke obuéene u suljesku noSnju Nije bilo potrebno mnogo da seostvare prvi kontakti poslije ve¢ podobro pripremijenog terena od strane Turist infa iz Kraljeve Sutjeske i gospodina Josipa Brdanoviéa. Suljeska je prepoznata kao miesto u koje se Zeli doci, 2 to je svakako i glavni cil) svake turistitke ponude Brojna pitanja i duboki uzdasi samo su govorili o davnim uspomenama na Kraljevu Suljeska i kraljevski_ grad Bobovac. JoS kad uz sebe imate gospodina Miju Saina, prakuSanog i svima poznatog poznavatelja nase kulturno- povijesne baétine, onda sve ide lako Nije bilo potrebno mnogo rijeéi, sve je bilo jasno: Kraljeva Sutjeska zasluzuje mjesto na jednoj ovakvoj manifestaciji, Sutjeska zasigurno predstavija pravo osvjezenje i novinu za sve. Postoje divna mjesta i kod nas koja nismo uspijeli upoznati i uzivati u \jepotama darovanog i saéuvanog blaga To blago znala je prepoznati Zajednica turusti¢kih udruzenja BiH koja je nasem obi timu besplatno dodijeliia izlozbeni prosior na sajmu. Zahvaljujuci njima ubrzano se radi da Kraljeva Sutjeska i Bobovac budu ubiljezeni u sve vagnije karte turistiékih odredi8ta nase zemlje O posebnom zanimanju bas za ove bisere naSe kulturno-povijesne ba8tine govori nam i neoéekivano velik broj posjeta_na’em izlozbenom prostoru. 4 Naéi predstavnici na sajmu 2005 Odrézan tradicionalni uskrsni turnir U Kraljevoj Sutjesci, na Meli Uskrs u ‘Zlatkovoj kavani", 03. travnja 2005. godine, odrzan je tradicionalni turnir u tucanju obojenim uskrsnim jajima. Na turniru je sudjelovalo _petnaestak mjestana iz Kraljeve Sutjeske i okolice Obigajtucanja_—obojenim —uskrsnim —_jajima progirio se iz Catiéa na cijeli prostor nase Zupe Na tumiru koji se odrzava_-u_—‘Kraljevoj Suljesci, zanimijivo, nitko ne odnosi pobjedu Vaino je samo sudjelovati i dobro se s prijateljima zabaviti A dobre zabave i ugodnog druzenja u Ziatkovel_kevani” zasiguino nikad nije manjkelo! Natjecatelji u Zlatkovoj kavani! foneSutjeSki vjesnik dobio novog viasnika! SVIBAN 25, Krahove Suen oni Popularni Sutjeski vjesnik “Kraljeva Suljeska online’, éiji je prvotni osnivaé i nakladnik Franjevacki samostan, od 21 o2ujka presao je pod okrilje nedavno osnovane Fondacije “Curia bani iz Kraljeve Sutjeske. Sastav uredniSiva i uredivatka politika ostali su za sada nepromienjeni. Rijec je. Zapravo, 0 pravnom i administrativnom preusiroju ovog tiskanog javnog glasila kako bi mu se osiguralo trajniju opstojnost te zajaméilo njegov bréi razvitak i jacanje na na§oj lokalnoj medijskoj sceni. Nadajmo se da na ovaj naéin postupno dolaze boli dani naem javnom informiranju, jer interes Gitatelja za Sutjeski vjesnik rasie iz broja u broj, kako kod éitatelja u nas, tako i kod onih u dijaspori Apel prvog Eovjeka Kraljeve Sutjeske Predsjednik Mjesne zajednice Kraljeva Sutjeska uputio poziv svim SutjeSéanima u zemiji i inozemstvu da pripomognu svom kraju! Predsjednik Mjesne zajednice —_Kraljeva Sutjeska llija Jurjevié uputio je 04. travnja 2005. godine poziv svim SutjeSéanima u zemiji i inozemstvu, kao i anima koji vole ovo mjesto, da se ukljuée u akciju prikupljanja financijskih stedstava potrebnih za financiranje odvjetnika U pravnom sporu koji se veé neko vrijeme vodi na Opéinskom sudu u Kaknju izmedu Mjesne zajednice Kraljeva Suljeska i pravne osobe koje je privatiziralo Motel. UMoteluyjedonedavno biosmjestenambunlatorij “Betanija’ koji je usljed procesa privatizaciie morao zatvoriti svoja vrata i preseliti u nove prostorije u samostanu, Proces privatizacije ukljudio je i dio zemijista u viasnistvu Mjesne Zajednice i zbog toga je nastao ovaj imovinsko pravni spor Ako se ima u vidu dosadaénja praksa nagih pravosudnih organa, ovaj pravni spor ¢e se zasigumo voditi dulje vrijeme i trebat ce podosia finanojjskih sredstava koja za sada Mjesna zajednica nije u moguénosti sama_prikupili Stoga je prvi dovjek Kraljeve Sutjeske odlucio pozvati naSe ljude u zemlji i inozemstvu i sve one koji vole ovaj kraj da nam svojim prilozima financijski pripomognu. Motel u Kraljevoj Sutjesci oko kojeg se vodi pravni spor Do sada je prikupljeno 250 KM. Za ovu etapu imovinsko pravnog spora potrebno je prikupiti jo8 500 KM. Kasniji iznosi ovisit ée od tijeka| pravnog spora. Svoje priloge mozete uputit izravno jednoj od tri ovlaStene osobe za prikuplianje novéanih priloga: Ili Jurjeviéu (#387 61 431-543), Miji Azdajicu (+387 64 196-203) ili Ivici Sainu - Papecu (+387 61 816- 412) $ rijedi da volimo svoj kraj prijedimo na djela. Pomozimo novéanim prilozima. Tako éemo najbolje pokazati koliko nam je do njega uistinu stalo! Fea am] 5rajova Suieska ontina, SVIBANS, 2008, Aktivirano kliziSte na Seocu! Usljed profjetnih kia i naglog otapanja velikih koli¢ina snijega opel je pokrenuto staro kliziste kraj kapele na Seocu! Proljetne ki8e i naglo otapanje velikih koligina snijega, 25. ozujka 2005. godine, ponovno su aktiviralistaro klizi8te na Seocu koje je udaljeno svega pedesetak metara od mjesne kapele | groblja. Ponovno aktiviranje kliziSta_o8tetilo je prilaznu cestu i oteZalo prilaz kapeli i groblju. Ugrozen je i donji put koji prolazi ispod kapele. Na njemu, osim nanosa blala, za sada nisu vidliva veéa odteenja. Druge materijaine stete na srecu nema Aktiviranje starog klizista opomena je nadleznim da je krajnje vrijeme da se poduzmu ozbiljniji koraci na njegovom saniranju. Nadajmo se samo da nece biti prekasno! O&teéeni put prema kapeli na Seoou MjeStani Trkna i dalje izolirani Tako most koji povezuje desetak obitelj s lieve obale rijeke Trstionice s regionalnom putnom komunikacijom Kakanj — Zavidovidi i dalje éeka sanaciju Kako se moglo i oéekivati, topljenje velikih koligina snijega i proljetne kige doveli su do naglog porasta nivo rijeke Trstionice pa je problem mje8tana naselja Trkna u Kraljevoj Sutjesci, koji su gotovo odsjeteni od ostatka svijeta, ponovno aktualiziran Nedavno je prelomljeni most, preko kojeg inaée prelaze i vodovodne i telefonske instalacije za ovaj dio Kraljeve Sutjeske, bio predmet zanimanja novinara s BHT 1 koji su 0 ovom Most na ulazu u naselje Trkna Mje8tani naselja Trkna u Kraljevoj Sutjesci joS uvijek Sekaju saniranje prelomijenog lokalnog mosta. Mje8tani naselja Trkna u Kraljevoj Sutjesci jo8 uvijek éekaju odiuku nadieZnih opéinskih i Zupanijskih viasti da se krene sa saniranjem prelomijenog lokalnog mosta. Progia je gotovo godina i pol dana kako se prelomio most u naselju Trkna u Kraljevoj Sutjesci, a da nitko od nadleznih opéinskih i Zupanijskih viasti nije poduzeo gotovo nigta. problemu napravili malu reportazu | emitirali je nedavno u svom prvom Dnevniku Nadajmo se da ée se nadlezni optinski i Zupanijski duznosnici ovaj put odazvati na apele za pomoé mjestana ovog dijela Kraljeve Sutjeske i Gim prije dati zeleno svjetlo za potetak radova na saniranju_ prelomijenog mosta u naselju Trkna Samo da ne bude opet po onoj narodnoj “Tresla se gora, rodio se mis"! 6SMIBANY 2005 Kaha Sena eine & ObiljeZeno — neobiljezeno Polaganjem cvijeéa na spomen obiljezja palih boraca NOB-a 8. travnja 2005. godine obiljezen je Dan oslobodenja opéine Kakanj. Cvijeée je na spomen obiljezja palih boraca NOB-a u Kaknju i Kraljevoj Sutjesci polozilo i minutom Sutnje pogast im odalo sluzbeno izaslanstvo nae opéine. ko se, osim uredni8tva Sutje8kog vijesnika, nije Dan formiranja HVO-a Kakanj, poloiiti cvijece, upaliti svijeéu i pomoliti se za sve Zrtve netom minulog rata lli naprosio nitko nije kriv Sto ova obljetnica ne pada u vrijeme predizbornih kampanja kada se svi razmilimo po nasim stratigtima s briZljivo spremijenim govorima, Sarenim vjencima i : raznobojnim lampinjonima. Spomen obiljezje palih boracs HVO-a u Grmaéama Zakijucite sami kakvu buduénost moze imati narod koji tako lako zaboravija viastite Zrtve i odriée se vlastitih sinova i kéeri koji su za na8u slobodu Zrtvali ono najvrijednije Sto su imali - svoje Zivote!? BSUtjeSkog Fondacija “Mozaik” iz Sarajeva, u okviru programa “Zivo naslijede”, 30. oZujka 2005. godine, u prostorijama podruéne osnovne skole u Caticima, odrzala je velo zanimljivy struéno-edukativnu radionicu u éijem su radu aktivno sudjelovali predstavnici lokalne zajednice, NVO “Alternative” iz Kaknja i Fondacije “Nage stolno mjesto - Curia bani’ iz Kraljeve Sutjeske Radionica je imala za cilj korigiranje i zavréno oblikovanje aplikacije za projekt “Tradicionalne rukotvorine” koji ée se uskoro zapoéati realizirati u nagem kraju Projekt “Tradicionaine rukotvorine’, vrijedan ukupno 8.500 eura, ima za cilj trganje od zaborava i spaSavanje od nestanka iznimno vrijednog izvornog sutjeSkog veza koji svoje podrijetlo veze uz posijednju bosansku kraljicu Katarinu Kotromanic. Projekt, izmedu ostalog, ukljuguje_prilagodavanje www. kraljeva-sutjeska.com tradicionalnih motiva suljeskog veza zahtjevima nam je: suvremenog tr2i8ta, za Sto ée se pobrinuti modhi dizajneri Fondacije "Mozaik’, njihovo markentinko promoviranje te edukaciju mladih o naginu njihove izrade. Aktivnosti vezane uz projekt realizirat ée se tijekom ove i naredne godine Sto bi trebalo osigurati pristojne dodatne prihode za najmanje desetak ovdagnjih obitelj Nositac projekta je kakanjska NVO “Alternative”, dok Fondacija *Curia bani" sudjeluje u njegovoj realizaciji kao partner. seed financijski njegov rad! De Unt) financijski podrZati njdgov oe \Vrijeme je da vrednote izvomog sutjeSkog veza kraljice F Katarine Kotromanié, koje smo pomalo nespretno odlodili u Skrinje naSih sutjeSkih baka, iznesemo na vidjelo i s ponosom pokazemo svijetu. Nadajmo se da Ce i ovaj projekt biti jos jedna lijepa i uspje3no ugradena kockica u dugi niz “suljeskog mozaika’! 7 Ry © RS » Fa =: a} Ma oa a 8 e Se ony ct«PAPA NAS VIDII BLAGOSLIVLJ A» Papa Ivan Pavao II s kardinalom Josephom BlaZeno preminuli_ papa po svom je djelu to uistinu i bio — éovjek sav Boz, glasnogovarnik branitelj vjeénih Bozih istina wu nage vrijeme, otac cijelog éovjeganstva, blizak svima, prijatelj svih kategorija, naroda, vjera i rasa. Bogoljubac i Govjekoljubac u isto vrijeme oko kojega je pastojalo opce slaganje da je rijeé o iznimnoj osobi i vjerskam i drzavnom vodi posve —_predanom svojoj —uzvigenoj_—_sluabi Prisutnost kraljeva, kraljica, predsjednika drzava, premijera i najvi8ih izaslanstava iz preko 200 drzava svijeta sve govori Suzdrzanost su iskazale jedino sluzbena Kina i Rusija, Prva zbog vatikenskog uvazavanja Tajvana kojega_—«~Peking Zeli tim prije reintegrirati, druga zbog_ kapricioznosti Ruske pravoslavne —_crkve koja ni mrtvom papi_ nije 8 Prone ulema Melee ee Una ae eM Cee eRe cm cm ume cc ecm cer meee Byer Pee enon he CCC ne) Pern Res em ma Pee ey meen Ce ee Meu mu eo yy a) ensue hle hse Ree a MaRS men Brees ean us ed zdravije i dob no svijet je ipak od te subote Reese ct kur Pepe Re hon ol ee uc ee olen ne ee mee Ratzingerom oprostila obnovu _katoliékih struktura u Ukrajini i Rusiji Zanimanje medija za njegovu smrt trajalo je éak i danima poslije _njegova sprovoda. Ameriéka TV kuéa CNN tjedan dana je iz minute u minutu pratila gotovo jedino taj dogadaj. Sliéno su i druge TV postaje glavninu svoga programa posvetile odlasku Ivana Pavla Il. «Papa se vratio ukuéu Oéevu», alvan Pavan Il pre8ao prag nade», «Papa nas koji jesina nebesima» «Covjek koji je promjenio svijet» neki su samo od naslova kojima su novine popratile njegovu sm. Najdojmijvija je bila reakeija samih vjernika. Najprije onih 50 do 70 ili 80 tisuéa koji su potetkom travnja na vijest © papinom jako teskom stanju danonoéno u molitvi bdjeli_na Trgu svetog Petra tek koji metar ispod prozora apostolske palate u kojoj je ee ee Pree eg eae papa vet leZao na samrtnoj posteli Sto tek reéi o povicima «Santo!» «Santol», svetac, svetac, iz gria tisuéa vjernika na sprovodu?_U modemo doba to se nije dogodito ni jednom papi iako su najée8ée zaista umirali na glasu svetosti kako se to kaze. Nije se jo8 nikada dogodilo da tisuée i lisuée viernika na sprovodu traze da se netko odmah proglasi svecem Ovakav glas naroda Bozjega odnosno glas Crkve o svetosti Ivana Pavia Il. okupliene oko njegova odra u vjecnom gradu zacijelo ce biti najbolia preporuka za poéetak procesa kanonizacije —_(proglasenja svetim). Ne bi éudilo da taj proces bude najkrati ako ne u cijelo} povijesti Crive jer te&ko je usporedivati razligita vremena onda barem u nage moderno dobaSVIBANL 2005 srajova Suyeska cone Za vjernikeznakovit je takoder iako mode biti i dista sluéajnost dakako, to sto je papa umro u uskrsnom tjednu Stara krScanska — tradicija uvijek je sa simpatijama kao posebnu Bozju milost gledala na odlaske $ ovog svijeta u uskrsnom vremenu Citajuéi to kao znak posebnog urastanja u_ otajstvo Isusove muke i smrti te slavnog uskrsnu¢a Vierovalo se da oni koji tada umru, odiaze odmah u nebo PAPA IVAN PAVAO IT Svi su takoder uoéili da je papa umro uot Bijele nedjelje, dakle «malog Uskrsa» kako mi to kaZemo u Bosni, Za tu je nedjelju papa Poljak 2002 odredio da se zove Nedjelja bozanskog milosrda prema poboznosti koju je u Crkvi zapoéela sv. Faustina Kowalski, poliska redovnica Nioj se potetkom 20. st. Isus ukazivao i zatrazivgi, kako je Crkva priznala, ispovijed, priéest i molitvy upravijenu upravo boZanskom milosrdu Subota u kojo) se Karol Wojtyla vratio u kucu Ocevu bila je ujedno i prva subota, a to je opet dan za poboznost pet prvih subola Sto je trazila Gospa u Fatimi 1917. Papa je, to svi znamo, bio izrazito poboan prema Mariji. U njegovom grbu je stajalo veliko slovo M i natpis na latinskom Sav tvoj — Totus tuus. Uvijek je bio uyjeren da je upravo Gospa zaustavila onaj metak Ali Agce ispaljen S nekoliko metara u njega U atentatu koji se dogodio u na Trgu sv. Petra u Rimu, upravo na obljetnicu fatimskih ukazanja, 13. svibnja 1981 «Jedna je ruka pucala, druga je ruka branila! priznao je papa poslije. Taj ce metak u znak zahvalnosti «biskup u bijelom» koji se spominje i u 2000. godine otkriveno) Treéoj fatimskoj tajni i koji je svoj oporavak od alentata smairao éudom, —staviti u_jubilejskoj godini u krunu Gospe Fatimske gdje se i danas nalazi Nigta manje nije zanimijivo ni to Sto je papina zadnja enciklika bila 0 sveto} misi i prigesti = «Ecclesia de Eucharistiay + «Crkva 0 Euharistij». U godini svog odtaska u vjecnost Papa Crkvi Bozjoj u oporuku ostavija da u godini Euharistije razmi8lja © predragocjenom, najvaznijem daru Uskrsnulog Gospodina tj, 0 njegovo) tajanstvenoj ali stvamo) nazoénosti. medu nama Mozda je najvise pa i najljepSe 0 preminulom papi kazao novi papa Benedikt XVI. (Joseph Ratzinger), kada je na kraju sprovodne propovijedi prisjecajuci se papinog hijemog uskr&njeg blagoslova 8 prozora njegove Apostolske palaée, ustvrdio da mozemo bili sigumi da nas Ivan Pavao ll sada vidi i blagostivija Oteve kuée! S prozora ~~ é Sveti Juane Pavle Veliki, mol ZA nas!ELC 1). sjednica Opéinskog Pige: Tomislav Dondras DVODNEVNO ZASJEDANJE Vigesaino usuglagavanje dnevnog reda! Smjene svih upravnih odbora. Doktor strojarstva nije zadovoljio! Alarmantna situacija u kakenjskom Vodovodu! Premda je Dnevni red za Ill. sjednicu Opéinskog vijeca bio usuglaSen na Kolegiju ovog | Zakonodavnog tijela, dugo je trajalo njegovo konagno utvrdivanje! Stekao se dojam da je glavna | 2adaéaovdasnjihkoalicijskih partnerabilarazrijesitipostojeseupravneodboreujavnimpoduzedima i javnim ustanovama pa tek onda rjeSavati goruce probleme gradana Kaknjal Tako je i bilo! Razrijeseni su duznosti svi dosadaénji Zlanovi upravnih odbora u JP i JU. Godinama | prepoznatljivim naginom glasovanjaizabrani su novi upravni odbori, iako suneke politiéke stranke | ajavile prigovore smatrajuci da u cjelosti nije ispoStovana zakonska procedura. S pravom se postavija pitanje je li zaista sve bilo regulamo kad se zna da primjerice jedan doktor strojarsiva Omer Jukié nije imaoizgleda uéudnim kombinatorikama nacionainih stranaka. Svi godignjiplanovi i programi javnih poduzeca vraéeni su na doradu. Stekao se dojam da oni trebaju samo nove polpisnike obzirom da se ranije godisnji planovii programiniti u JP nitiu JU nisu vraéalina doradu. Posebna pozornost je bila posveéena opskrbi grada Kaknja vodom i utrosku sredstava dobivenog kredita za ovu namjenu u iznosu od 7,5 milljuna KM. Najalarmantna je situacija u kakanjskom Vodovodu! Tamo je veé utroseno 60 posto predvidenih sredstava iz kredita a uradeno je samo 30 posto planiranih poslova! Imajuéi u vidu da je bilo i drugih propusta, Opcinsko | wijeée je imenovalo novi odbor za pratenje utroska sredstava. Novoutemeljeni odbor ima zadaéu da za jednu od narednih sjednica vijeéa pripremi cjelovitu reviziju kompletnog projekta. Vrijedno je istaknuti da je nagelnik opéine Mensur JaSarspahié ve¢ prvog dana zasjedania | upozorio predstavnike zakonodavne i izvrne viasti da ée u opéini Kakanj sve drugatije izgledati usvajanjem novog Zakona o lokainoj samoupravi, odnosno, da ée opstrukcijama do¢i kraj. Naéelnikov brzojav sucuti ZA PAPOM OSTAJE PRAZNINA U povodu smrti Svetog Oca pape Ivana Pavia Il, naéelnik Opéine Kakanj Mensur Jaarspahi¢ = Suri izrazio je 4. travnja 2005. suéut gvardijanu Franjevackog samostana u Kraljevoj_ Sutjesci fra. Vjeki Tomiéu i svim katolicima nageg_kraja. U svom brzojavu naéelnik izmedu ostalog istite da smo svi imali éast Zivjeti u vremenu s govjekom koji je zratio mudro8éu i slobodoljubivo8éu, éije su misije mira ljudima cijelog svijeta, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, ulijevale snagu da pobijede svako zlo i izgradujuboljiipravednijisvijetnadobrobitsvakogtovjeka Njegov odlazak, prema JaSarspahi¢evim rijegima, ostavija veliku prazninu koju Gemo osjeéati_ne samo danas, nego i u vremenima koja dolaze Grb opéine Kakanj 10Godi&nja skupStina péelara u Kaknju Zahvainica u Kraljevu Sutjesku U Kaknju je u subotu 26. veljaée u Domu umirovijenika odrzana godignja skupatina péelara Udruge “Bagrem’. Posebna Zahvainica urugena je gospodinu li Jurjeviéu iz Kraljeve Sutjeske. Zahvalnica je gospodinu Ili Jurjevicu uruéena za njegov veliki doprinos u radu i promicanju Udruge kao i za uspjesno bavijenje péelarstvom. Jedan je od osnivaéa kakanjskog Bagrema i élan Upravnog odbora. Zahvalnice su takoder uruéene i prijateljima péelara, renomiranim kakanjskim poduzecima koja potpomazu njihove _aktivnosti Najvece priznanje “Zlatna péelica” dodijeljeno je predsjedniku Udruge gospodinu Huseinu Kadriéu. Udruga koja okuplja oko stotinjak péelara na8e opéine na svojoj je godiSnjoj Skupstini razmatrala izvjesée 0 financijskom poslovanju, govorila 0 problemima péelara, te o planovima rada Udruge u ovoj i siiedeéo) godini. Péelari rekoge, kako na opcini Kakanj postoje odliéni uvjeti za bavijenje péelarstvom, te da se uz dosta marljivog rada ad toga moze i Zivjeti ak. Catiéi Jos jedna provala u nizu Scenarij je uvijek isti pa se ponavija ko na dramskih probama. Netko od iznenadenih, sakristanka Marica Tomié ili djeca koja su do8la_moliti Gospinu krunicu otkijuéava u nedjeliu uredno zatvorena vrata i nalazi *haos” u kapeli. Otvorena unutarnja vrata te razbijen boéni prozor Sirine 20 em kroz koji se osim madioni¢ara Davida Coperfielda nitko normalan ne moze provudi, Staklo po podu, odvaliena prazna &krabica Kruha sv. Ante, ispreturane ladice s misnim ruhom, advaljena vrata Svetohranista (tabernakula) u kojemu se éuvaju Svete prilike tijela Gospodinova. Kao jedinu novinu ove provale beskrupulozni provalnici nam ostavige prevaljen oltamni stol tezak stotinjakkg te baéenkrizioltarnjakna pod. U kapeli nikakvog novea ni ovaj puta nije Prizor zateéen posiije provale Jubilama treéa provala u kapelu sv. Nikole u nepunih devet mjeseci donosi nove frustracije { stara pitanja tko su provainici i zasto to rade? Sto su uzeli na zub éatiéku bogomolju? Dokje vas postenisvijet rostiljski praznovaooko 1, Maja, Dana rada trudeéi se uz nage rijeke, potoke i livade, dotle su nepoznati razbojnici, najyjerojatnije pod okriliem noci 1. svibnja, joS jedanput provalili u kapelu u Caticima. Da ih ne zaboravimo vjerojatno i da nas i nemoénu policiju podsjete kako oni to rade i mogu radit. bilo iako su lopovi modda prigellkivali da €e poslije nedjelinih misa naiéi na mastan zalogaj. Nije medutim iskljuteno ni da je motiv provale krada hostija na to upucuje upomo razvaljivanje tabernakula. Vjernici koji su u ponedjeljak éuli za vijest ostali su zaprepasteni i ogoréeni. Policija je vrlo brzo stigla i obavila ofevid, “Istraga je u toku!” WeesTpse i) 11coe 2 one, SVIBANL, 2005 ia Jucev, predsjednik Mjesne zajednice Kraljeva Sutjeska Razgovarala: Iva Tomié llija Jurijevié predsjednik je MZ Kraljeva Sutjeska od 2001. i ovih dana mu istjece njegev drugi mandat.To nas je ponukalo da napravimo mali intervju s njim i doznamo Sto je uginio do sada, Sto se maglo a nije uradilo te koji su to problemi koji najvise zabrinjavaju SutjeSéane Koje su duznosti i obaveze predsjednika Savjeta MZ Kraljeva Sutjeska? Predsjednik Savjeta. MZ predstavija mjesnu zajednicu i zastupa je u opsegu ovlastenja koja mu utvrdi Sayjet MZ u svakom konkretnom sluéaju kao iu skladu sa statutom MZ Kr. Suljeske i opéine Kakanj U mijesnoj zajednici obavijaju se poslovi koji neposredno utjecu na svakodnevne potrebe, Zivot i rad gradana u skladu sa zakonom a koja se odnose na izgradnju i odréavanje putova i ulica, vodovoda, kanalizacija, elektriénih, telefonskim i drugih instalacija, uredenje naselja, izgradnjuiodrzavanje parkova, odrzavanje groblja, éiScenje i uredenje javnih povrgina i unapredenje Zivotne sredine i druga pitanja od interesa za gradane mjesne zajednice Zbog éega ste Vi postali predsjednik MZ Kraljeve Sutjeske? Nisam nikada prije mislio da bih se Zelio pritvatiti te funkcije. Medutim, —shvatio sam da se u Suljesci nista ne dogada. Nitko se nije Zelio prihvatiti obveze da na takav nadin pridonosi stvaranju bolje situacije. U periodu oko 2000 pa |ranije kada se dosta moglo dobiti od raznih humanitarnih organizacija, kada su mnoga 12 druga mijesta dobivala neku pomoé, u Sutjesku gotovo nista nije stizalo. | na koncu, jednostavno me motiviralo tadaSnje sutjesko sivilo i Zapustenost samog miesta Zelio sam, i smatrao da mogu na ovaj naéin najbolie pridonijeti_ uniStavanju tog sivila Nadam se da sam barem donekle u tome i uspio. Vas mandat uskoro istjece Sto ste do sada uéinili i Sto bi novo rukovodstvo MZ trebalo uciniti nakon Vas? Prvo to ¢u spomenuti je da smo ealizirali projekt asfaltiranja puta kroz naselje Trkna u duzZini od 1100 metara uviijednosti od 54. 505 KM. Za taj projekt novac je sakuplien nesto od [judi koji Zive tu ili u inozemstvu, onoliko koliko je tko mogao dati, a najvecim dijelom novac nam je donirala Termoelektrana Kakanj. Za to smo im iznimno zahvalni. Zatim, na zahtjev MZ Kraljeva Suljeska —postavijena_— je digitalna centrala u mjesnoj posti, pojaéan TV signal drugog programa, uraden zid na lokaciji stanice policije otplacen dug za elektriénu energiju u visini od 1380 KM koji smo nasiijedili od bivSeg saziva Savjela MZ Kraljeva Sutjeska, izvrSili_ sanaciju Doma kulture u vrijednosti od 4.500 KM, uradili smo takoder i prikijuéak struje na kapelu mjesnog groblja, kupili frizider za groblje, te osposobili Sest rasvjetnih mjesta. Bitno je spomenuti da je na na& zahtjev izvrSena_sanacija stare bosanske kuée koja je u vlasnigtvu vice Duspera Navest éu vam ukratko ono Sto se planira uraditi u 2005 godini. To je sanacija korita rijeke Trstionice (od crkve do dzamije), asfaltiranje puta DZemat - Krupnik u —duzini od 150 m, postavijanje javne rasviete u naselju Trkna Veé smo tri dopisa slali da se ova rasvjeta postavi Medutim, Opéina nas otigledno vrlo vje8to ignorira Koji su najveci problemi koji postojeu Kraljevoj Sutjesci? Na prvom sazivu sada&njeg Savjeta mi smo_uistinu sebi zacrtali velike ciljeve, i mogu reéi slobodno da se smo vetinu njih i ostvariliSVIBANJ, 2005 Kratleva Sujoska ont Medutim, bez obzira S10 smo mi dosta toga rijegili, stalno se pojavljuju i novi problemi. Evo aktuaini problem je most u Trkni. Bas kada smo asfaltirali put kroz naselje, na istom mjestu se pojavio drugi veliki problem. Zatim, ja sam se od prvog svog mandata za'izimao da se u Ratnju, posto je to miesto u sastavu MZ Kraljeva Sutjeska i do sada se ni8ia nije uginilo za njih, — uradi put u duzini 600 m. Jedan dio se i uradio ali nazalost nemamo dovolino novea da se uradi asfaltiranje puta. Zbog toga sam jo8 u veljad poslao zahtjev Federalnom ministarstvu —raseljenih i izbjeglin osoba da nam odobre sredsiva za tu svrhu i iskreno se nadam da ée nam oni pomoéi jer to je veoma Znaéajno za liude koji zive tu Dakle, mnogo je problema koji se stalno pojavijyju ali mise uistinu trudimo da ih U Sto veéem broju rijesimo. Je li Kraljeva Sutjeska zapostavijena od opéine, pa i drZave, uzimajudi u obzir povijest i tradiciju koje to mjesto ima? Sigumo da jest. Sutjeska je biser bosanske povijesti. Bobovac bi trebao biti oltar nage zemije i tu bi se nagi politiéari trebali zaklinjati_na vjernost ovoj drZavi, Sutjeska Je jako znaéajno_ povijesno mjesto i trebala bi da zauzima mjesto potasnog —grada BiH. Nazalost, jako se malo paznje obraéa na Sutjesku Sto se tie opéine, zavisi tko je nagelnik. Sa sada8njim, Mensurom — JaSarspahi¢em, mogu re¢i da imamo priliéno dobru suradnju, dok recimo za vrljeme dvogodisnjeg mandaia Mirhe Kulovié u Sutjesci se ama ba& nista nije uradilo Nazalost, moram reéi, ali misiim da je nacionalna i vjerska pripadnost judi Kraljeve Sutjeske jedan od razloga 10 se wilo testo ignorira. ovo miesto. ¢ kraju biti zadovolini. Zelim naglasiti da nas ne zanima objekt koji se nalazi na tom mjestu, nego samo zemijiste koje bi mi mogli iskoristiti da se napravi na njemu trg Razmisijali smo da na tom mjestu napravimo — jedan spomenik u éast svim nasim poginulim bojovnicima u ratu Poznati Motel u Kraljevoj Sutjesci je privatiziran. Sto Giniti, j. Sto ste do sada uéinili da se taj objekt vrati MZ? U sluéaju da u tome uspifete, Sto bi Sutjeséani uradili s njim? Taj objekt je preko nosi privatiziran, mimo svih pravila Zbog togaje utijeku tuzbaprotiv Opéine i UTUD Bobovac u kojoj mi zahljevamo da nam se to zemijigte vrati. Na& odvjetnik nam garantira da ée presuda biti donesena u nagu korist. Znati, ono Sto sada tekamo je da ovaj predmet dode na red na sudu i mi iskreno vjeryjemo da éemo mi na Mozemo li se nadati skoroj sanaciji mosta u Trkni? Jeste li dobili odgovor od Opéine? Da. Dobili smo évrste garancije od naéelnika opcine Mensura JaSarspahiéa da Ge se uskoro sanirati taj most. Cak je to izjavio i na BHT 1. Mislim da je tome dosta doprinijelo i to 0 smo za taj problem pokrenuli veliku medijsku kampaniu kroz Dnevni avaz, Veternji list, Slobodnu Daimaciju pa i Svjetlo rijeci Sada nam preostaje da Gekamo i vidimo Sto ée biti 13se oni, SVIBANY, 2005, Razgovarala: Iva Tomié Sto mislite 0 osnivanju Fondacije Curia bani, mislite li da oni mogu pomodi u odivijavanju i promoviranju Kraljeve Sutjeske u turistiékom pogledu? Ja sam prisustvovao samom formiranju. te Fondacije, te sam prisustvovao i radionici Fondacije Mozaik koja je, mislim, dosta zainteresirana da se ulozi u nagu MZ, naravno uz suradnju sa Fondacijom Curia bani Mislim da je jako dobra stvar Sto se nesto pokrenulo, oni bi dosta toga mogli uraditi. Sve je to jako lijepo zamisijeno Naravno, potrebno je samo dosta truda i postenja. Meni je jako Zao Sto su ljudi kod nas nekako zamrii, osobito mladez Nadam se da ée aktivnosti ove fondacije pokazati {judima da ipak nije sve tako cmo i da Sutjeska ima dovoljno potencijala koji treba iskoristiti pa tako i za pokretanje jednog vida turizma. Mislim da su Sutjeséani sposobni da se bave turizmom i da bi mogli imati svi koristi od toga Mislite li da ste bili dobar predsjednik MZ Kraljeva Sutjeska? Jase nadam da jesam, ali to je ipak pitanje na koje bi najbolje odgovorili gradani Suljeske. pak mislim da sam dosta toga uradio - vidi se po ostvarenim rezultatima. 14 MZ nema nikakvih prihoda i jako je te8ko prona¢i novac da bi se nesto uradilo, Nemamo uredno placanje Canova MZ tako da je sve Sto smo do sada uradili zapravo veliki uspjeh Kako vidite Kraljevu Sutjesku za deset godina? Hoée li se promijeniti nesto znaéajno? Kakva je buduénost Sutjeske? Sutjeska ¢e za eset godina mozda biti priliéno pusta. Ipak, ja se nadam da ¢e uskoro biti bolja situacija sa zapoaljavanjem, pogotovo za_—Ss lade Onoliko ~~ koliko. = mogu pokugavam pomoéi da se naga omladina__—_zaposli Nazalost, mnogi su prisiljeni posao traziti negdje drugdie, otici iz svoje Sutjeske, iako to mozda ne Zele. Ne mogu biti toliki pesimist da kazem da Sutjeska nema buduénost, iskreno se nadam da ima Negto se mora promijeniti nabolje i siguran sam da ho¢e. rr SE REE "ia Jurjevic, predsjednik Mjesne zajednice Kraljeva Sutjeska Koju biste poruku za kraj posiali svima onima koji vole Kraljevu Sutjesku? Moja poruka svim nagim Zupljanima bila bi da se, ako misle da mogu ostvariti neki posao avdje, ako imaju kapital koji Zele uloziti ovaje. vrateidarade ovdje. Siguran sam da im nigdje neée biti IjepSe nego u naéoj Sutjesci. Na kraju ovog intervjua iskoristio bih priliku da zahvalim svim Ijudima koji su me podrzavali u mome radu i koji su mi pomagali zahvaljujem predsjedniku Lozanéiéu koji nam je Takoder Federacije Niki tinu mnogo pomogad i uvijek nam izlazio u susret, ministru lvici Sari¢u koji nam je pomogao da nabavimo rasvijetu, ektoru TE na njegovoj pomoci i svima onima koji su u bilo kojem pogledu pomogli KraljevojProdaje se? gledaju svojim mrivim ofima. Na jednoj je bivsi vlasnik napisao na dasku samo broj telefona i zakovao je na zid. Valjda nije imao srca Sarati 0 priliéno oguvanoj fasadi Tmuma i prohladna subota ovogodisnjeg hladnog ozujka Zima nikako da ode | ustupi mjesto toplijem —_proljecu. Polupraznim auto busom putujem prema Sarajevu... Put je dist, ali okolo su velike hrpe snijega. Sjeéam se svojih 8kolskih dana i svakodnevnog putovanja ovim krajevima Tada sam poznavala svaku kuéu koja je bila pored pruge. Cinilo mi se da veé i ukuéane poznajem. Otada je prosio podosia godina, a protutnjao je i jedan rat. Mnogo toga se izmijenilo, Ima dosta_novih kuca koje se ne bi postidjele ni ‘onih u najnovijim katalozima, ali je jo8 puno srugenog i oStecenog. To se posebno vidi sad kad nije sakriveno jetnim zelenilom. Pitam se koliko ée godina pro¢i da se ovi vanjski tragovi rata izgube Siguno manje nego sto ée trebati da se bar donekle zalijece rane u dugama Pozornost mi privlaée kuée na kojima pie PRODAJE SE. Velikim, Gesto nezgrapno napisanim —slovima uz obavezan telefonski broj_u drugoj Zupaniji ili susjednom entitetu. Kuée su obiéno dosta oStecene, bez prozora | mirno Transparent: “Prodaje se Nekada smo sliéne natpise gledali samo u ameriékim filmovima kad bi na plogi na lijepo odnjegovanom travnjaku pisalo FOR SALE. Kod nas se to nije moglo vidjeti, a onda je doSao rat i sve preokrenuo. Najprije su se na fasadama znali na¢i natpisi ZAUZETO pa onda ime posirojbe ili naka" Koji je to osvojio i zauzeo. Odavno sei ovdje zna da se tude ne moze zauzeli pa su ti_natpisi zamijenjeni sa PRODAJEM ili, MIJENJAM. Ludi su svasta pretrpjeli_ pa im se nema Sto reci. Mnogi misle da tako mogu pobjeci od svoje muke, a onda se Akcija uredenja Urve! Dvadesetak volontera Fondacije “Curia bani sudjelovalo je 23 travnja 2005. godine u akciji uredenja korita rijeke Urve. Rijeka Urva u donjem toku dijeli banski/kraljevski dvor dinastije Kotromanié na dva jednaka dijela i uljjeva se u rijeku Trstionicu na samom ulazu u Franjevacki samostan Kraljeva Sutjeska Nakon uspjeno izvedene akcije nagi volonteri nastavili su ugodno druzenje uz roatilj i pjesmu na izletigtu u obliznjem mjestu RijeSnjaci pokraj rijeke Bukovice. wwww.curiabani.ora SVIBAN4, 2005 Kealjova Sua online PiSe: Vjekoslava Tomié uvjere da mogu_promijeniti kucu, i dréavu, nekad i koniinent, ali svoju muku svugdje nose sa sobom Nekima trebaju pare da zavrse Zapoéele kuée tamo negdje, iskopaju atrnje uljutom hercegovackom kamenu ili kupe grobnice na groblju za izbjeglice. Sve to stoji, ali ipak ostaje neka gortina i pitanja koja se nametu. Jesmo Ii stvamno dosli do toga da je sve na prodaju: i kuéa u kojoj si se rodio, u kojoj su ti djeca prohodala, i djedova njiva, i orah Sto ga je otac posadio, i jorgovan pred kuéom, i tresnja S koje si brao prve rumene plodove i nosio ih sadaSnjoj Zeni. Sve, sve je na prodaju! Cak i zemlja dva koraka od ogeva groba. A on poginuo uonom ratu prije i mati ti sve to éuvala ovih pedeset godina. Sve se moze prodati, sve ima cijenu, éak i livada nekog tamo pradjeda sto mu je “prezime u maticu krstenih upisano bosanéicom” kako kaze naa Julijana Matanovié Priblizavam se Sarajevu, Jona ponekoj ku¢i mrtvih oéiju vidim natpis: PRODAJE SE 063-...,x Kajova Sues tre SVIBAND 2005 Nasa bastina SVADBENI OBICAJI IZ NASEG KRAJA, Po zavréetku obreda vjenéanja u crkvi svatovi su se jo8 malo zadrzavali u Sutjesci. Tu bi nudilirakijom sve redom a ponesi bi nesto i mezeta. Zapjevalobi se, zaigralo kolo uz Sargiju, a nerijetko su se znalii utrkivati na konjima i onda bise prigalo éiji je konj bio najbrzi Moralo se pozuriti kuci da se tamo stigne prije mraka Sad se sa svatovima vraéao i mladozenja. Obicno bi prije ulaska u selo malo zastali, a jedan od svatova bi dolazio i donosio lijepu vijest a njihovom dolasku. To je bio aberdzija Domatini bi ga darivali, dali bi mu mu8tuluk. Ubr20 za njim su dolazili | ostali svatovi dodekivali su ih pjesmom Dobro doéii, kiéeni svatovi, I doveli iiepu djevojku. Jeste li se putem umoril Jeste I’ svoje konje oznojli Kaz’ te vamo &to je bilo tamo Cijelo selo je bilo na pollu a posebno se gledala miada 16 Danae Domaéin, otac mladozenjin, ih je dogekivao i pomagao mladi da side sa konja. Ona bi ga ljubila u ruku i zajedno su kretali ka kuci. Tu ih je Gekala svekrva sa svelom vodom. Pogkropila bi mladence i molilo se Vjerovanje. Mlada bi i nju poljubila u obraz, a onda su isli do kuénog praga koji Je bio pokriven nekom finom ponjavom ili tkanim peskirom Tada bi se mlada sagnula i poljubila prag. Ulazili su u kucu i tu bi mlada na trenutak sjela a neko musko dijete od najblize rodbine bi joj stavili u krilo. Ona je imala veé pripremijen dar kojim bi darovala dijete. Stavijanjem djeteta u_ krilo izrazavala se Zelja da brak koji je danas sklopljen bude blagoslovijen s puno djece (Ne daj Boze, Ijeta bez djeteta — kako se govorilo ), Nasi stari niu puno prigali, ali su na ovako zoran naéin znali pokazati Sto im Je bilo najvrjednije i najvaznije — utes ka.COm Pide: Vjekoslava Tomié ‘Svatovi na Konjima poslije vientanja vjera, vrijednost kuénog praga i ognji8ta i mnogobrojna obitelj Ostali svatovi su jo8 napolju nudili rakijom sve Koji su ih doéekali. Pila se iskljucivo rakija, samo je jenjga u svojoj ploski nosita zasladenu rakiju kojom je nudila Zene Poslije su ioni ulaziliu kuéu. Na vratima su opet cure svakom pjevale kao na placipijeru, a svatovi su plaéali “u pirinac Sjedalo se za sofre koje su bile postavijene u svim sobama Vet prije je stigla komora i spremijena je u mladinu sobu | tuse sjedilo, Kuée su bile male, a trebalo je smjestiti sve goste. Na svaku sofru su se iznosila isla jela. Obiéno je to bilo ovim redom: kolatigi i suho meso, mesne kore, kiseli Kupuskuhan sa suhim mesom i pite. Jelo se iz jedne posude — ¢ase ili tepsije, a ipilo se izjedne taseObavezno se nosio kruh i kakva pita (presnac, burek ili masianica). Donosile su se i tepsije kolaéa - duzleme, lutmu ili siatku maslanicu Tepsije bi se svezi u veliku bo8éu i Zene bi to nosile pod rukom ii na glavi. Uz piée i jelo veselilo se duboko u noé. Miada je cijelo vrijeme stajala - ‘dvorila’ - dok su ostali sjedili za sinijama. Negdje u toku jela iznosila se "jabuka Jedna jabuka je bila mladina, a druga je bila namijenjena curama na pijeru. U_jabuku su se stavijale pare. Metalni novéiéi su se zadijevali_ u jabuku, a papirne novéanice "ned su se zabadale pribadaéom (baSlijom s glavom). Darivanje Je potinjalo od starog svata i svakome se pjevalo po imenu: Oj ti, svaie, do nas brate, veselo gledaj Daruj nama te jabuke, darovo te Bog. Kasnije se_umjesto govorilo ime onoga (one) kome se pjeva i tako redom svima za sofrom Trebalo je nesto platiti i aSéama, pa bi se iznosilo tzv. “babino meso” - pijat sa sirom i suhima mesom u koji se stavljao novac namijenjen svate’ a t # {kuharicama). To radilo uz mnogo igranja i pjesme. ascama se sve Sale, Posiije darivanja u jabuku mladenci su se ispracali na spavanje - “u derdek. U sobu su ih pratili jenjga i stari svat. Jenjga je skidala mladi duvak. Po8kropi bi ih svetom vodam i molilo se Vierovanje Djevojke su im pjevale Ojtti vo, ti zeleni struce, Tine Wubi nasu Maru muée Izmetni joj jastuk ispod glave Podmetn joj svoju desnu ruku Okreni je s desna na lijevo Nek se znade da sa dragim spava Da se ne bi rodu pojadila Da je nisi ni prstom doaio A kamo {i lice obljubio. Poslije pjesme darivao ih je mladozenja Po njihovom odlasku se i dalje pjevalo i veselilo. Na pjerovima su se okupljali momei iz sela i s jabane koji nisu bili pozvani ali su tu dolazili radi djevojaka | agikovanja, Tako su uz plesmu i kolo potinjale neke nove \jubavi koje ¢e sljedese godine, prve srijede poslije Marine, bili krunisane brakont, Formiran Orgnizacijski odbor za Bobovac Franjevacki samostan Kraljeva Suljeska, Fondacija Curia bani iz Kraljeve Sutjeske i NVO Oda iz Zenice, na sastanku odrzanom u Kraljevoj Sutjesci 13. travnja 2005. godine, formirall su Organizacijski odbor za pripremu i realizaciju tradicionalne kultumo-povijesne i ekologke akclje “Spasimo Bobovac 2005." Na prvom sastanku Organizacijskog odbora podijeljena su konkretna zaduzenja vezana za prvu fazu pripreme ave akcije u kojoj ée sudjelovati veti broj predstavnika viadinih i neviadinih ustanova i organizacija iz opéina Kakanj i Vare8, diplomatskog kora, gospodarstvenici, javni i kultumi djelatnici iz zemije i inozemstva. Predvideno je da se sredignja manifestacija uz bogat kulturno-zabavni i edukativni program odrdi 11. lipnja na Bobovcu ispred Mauzoleja dinastije Kotromanié u kojem su sahranjena éak Getiri kralia srednjovickovne Bosanske drave. 17A eeneee swan 2005 UC Ty Priéa o nama kroz umjetniéko pero Julijane Matanovic! www. kraljeva-sutjeska.com Poznata hrvatska knjizevnica Julijana Matanovic nedavno u zagrebatkom Vjesniku objavila svoje razmisianje o Kraljevo} Sutjescit Po povratku s odmora u Kraljevoj Sutjesci, zagrebacka sveutiligna profesorica i knjizevnica Julijana Matanovié u zagrebackom je Vjesniku, u nedjeliu 6. ozujka 2005. . objavila jedno svoje vrlo osjeéajno razmisijanje o proslosti, sadagnjosti i buduénosti Kraljeve Suljeske, 0 njezinim stanovnicima, o njihovim radostima, tugama i nadanjima... Za mog ova kazu da je tipiéan Bosanac. Svoj opisni termin njegovi ga izumitelji — a medu njima su brojni i prijateli i bliZnji — pojagnjavaju recenicom “On uvijek ima vremena’. | donekle su u pravu. Kavu je moj llija ispijao, i jo8 uvijek ispija, polako, na tanane. Knjige je Gitag, i jos uvijek cita, pazivo i sporo. Nikada nije pogledavao na sat i prekidao ispovijedi ozaloscenih Sto su se plodile po zadimljenim — krémama Sjeverne i Srednje Bosne lako mu je danas sedamdeset godina, moj se “babo” ne juti na lift u kvaru i ne psuje “fabriku" koja ga je proizvela Uhvati zraka i pjesice se uputi na sedamnaesti kat. Usput zastane uz kojeg komaiju, upita ga za zdravije i prokomentira cijene na pijaci. Zbog svog oca koji je uvijek imao vremena, ali nikada nije imao dovolino novaca, uporno éu se opirati izreci. “Vrijeme je novac’ Obitelj €e mi rano savjetovati dau pitanju kaSnjenja_na dogovoreni sastanak | odgoda obaveza ne smijem biti nalik na_njega. “Samo je u crkvu 18 stizao na vrijeme’, govorila je njegova majka. Navrsit éu éetrdeset i tri godine kad poénem vjerovati da se u tome skriva ogeva prostorna tipiénost. Zakljuéak ée se roditi za vrijeme moga prvog posjeta franjevaékom — samostanu gradenom, paljenom irusenom u- brojnim —sukobima, ali uporno iznova obnavijanom. S$ neunigtivim i katkada nevidljivim plotom oko zidina Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci_ prepuna je nedjeljom u jedanaest Putka misa u ovom je kraju sve: i kazaligte i kino i koncert | izlozba i moguénost sluéajnog susreta zapisanog u_ biografiji. Stanovnici toga kraja, ba& kao i moj llija, poéinju stizati najmanje pola sate prije ulaska sveéenika, U grupicama se penju uz brdo, pripovijedaju 0 djeci rasutoj po svijetu, © jakoj zimi zbog koje se smrzavaju vodovodne cijevi, o biv8im sumjestanima koji su preminuli i pokopani u Hrvatskoj i uz ije ée grobove — dok je ovoga svijeta — prolaziti oni koji ne¢e znati kako se Dee “ Julljana Matanovié zvao djed “te jedne izbjeglice’ iz Bosne, koliko je godina i koliko kilometara__izbjeglica svakodnevno pjeSatio do kakanjskog rudnika da bi u &kolu mogao slati svoja tri sina, koji su sutjeski gverdijani krstili izbjegligine — djetake Poslije ostavinske rasprave nasljednici Ge kuéu u kojoj su rodeni prodati poduzetnicima koji znaju da je buduénost skrivena u komadi¢u éiste zemije i u svjeZem zraku Sto lebdi “povrs” njega, u rijec| Trstionici iz koje se pasirve uzimaju_rukama, u dupliama Suma u kojima jo8 uvijek spavaju sme, u prigi 0 — srednjovjekovnom kraljevstvu koje je nestalo prije puno stoljeca. Udinit ce to preko elektronske stranice za prodaju _nekretnina, kupoprodajni ugovor potpisat ¢e — prezimenom koje je u maticu krStenih upisano jo8 bosanéicom i za dvadesetak godina —svojim ée unucima re¢i da su nakon rata njihovi stigli “odozdo’Franjevatki samostan Kraljeva Sutjeska Oni koji su ovdje ostali priéaju sa sjelom i u slikama, sjecaju se sitnih detalja, stare brze od ostalin, brinu se i upituju © svemu, éak i 0 tome kako se njihovi mladi snalaze u “stranjskim” podzemnim Zeljeznicamaikvariliih drustvo koje je sve dalje od vrijednosti © kojima su oduvijek govorili “ujaci” njlhova kraja, Sami sebe uvjeravaju kako Zivota ovdje doista nema. | time daju oprost onima koje vole i koji se javijaju sve rjede. Nakon izgovorene mise — paaiji sluSaju Zupne obavijesti i ozaruju si lice u trenutku kad sveéenik protita ime rodaka koji je na Ziro raéun Kruha sv. Ante uplatio pedeset KM. 1 nekako se skriveno raduju kada Guju da ée tijelo preminule “njihove sestre”, dovezeno negdje sa Zapada, poslijepodne biti pokopano na grobliu u Sutjesci. Rijetki pitaju od koje je bolesti pokojnica preminula, rijetki Zale Sto je oti8la nekoliko dana prije proslave svoga zlatnog pira Jednostavno, vole &to im se vraéa i Sto ée za nekoliko sati ispred njezina potivalista moéi prigati kako je nekada bilo. Jer priée o pravom povratku sve su ti8e, tek nedavno obnovijena osnovna 8kola zatvorena je za vise razrede, zdravsivena ambulanta, éija su se vrata bolesnima otvarala dva puta tiedno, prodana je za rentabilnije svthe. Politiéari dolaze u danima kampanje, posjecuju Samostan, nazdrave = uz domaéu jabukovagu, upitaju za predraéun © sanaciji crkve koja se urugava, pohvale web-stranicu, razaloste se zbog nedostatka sredstava za izlazenje_— “SutjeSkog viesnika’, potapsu domacine po ramenima i zatvore vrata do neke druge prigode, Poslije toga na "Brkin duéan’ nalijepe plakatiée s —nasmijesenim licima, pogledaju na sat Svicarske marke | zapovjede vozaéu “put —Zen'ce’. SVIBANL 2005, Kralove Sujesa cnlne 4 Donedavnu radost obeéanog povratka mladoga svijeta, s kapitalom zaradenim “gore” ~ 0 éemu se prigalo nedjeliom ispred Crkve — uspje&no su jenile prise o povratku starijih koji se “tamo gore” ne mogu prilagoditi. Onda su i one utigale, Danas su ostale samo pohvalnice 0 dobroj i osjeéainoj djeci koja svoje mrtve vracaju u_ elipsastu kotlinu okrugenu __brdima TeSko je, uz Sum rjegice koja pamti sva vjenéanja, crkvene godove, prve prigesti, dolaske Stafeta i stopala osvajatkih vojski, osloboditi se spoznaje da je priéa 0 povratku usla u Zanr_naivnih_pripovijesti namijenjenih najmladima i da je na njezino mjesto dosla radosna vijest o povratku tijela Nedjelini _poslijepodnevni ispraéaj Zene preminule u inozemstvu, ne8to —_lijepo govori io njezinim potomcima lako se ne vra¢aju, oni ipak jos uvijek osjecaju tlo i kanjone kojima su pretréavali. A dok osjecaju, oni nee posiije rasprave na _—_opéinskom sudu prodati zemlju i kuéu izgradenu —éerpitima.-U katastarskim knjigama ostat ée prezime davno napisano bosanéicom. Potomci ée dolaziti najmanje jedanput godignje, palit Ge svijeée, susretati bivée sumjestane, spavati kod svojih rodaka i jednog ée dana, umomi od podzemnih Zeljeznica i te8kih glagolskih oblika nekog drugog jezika, pozeljeti ostati. Prvo mjesec, potom dva. | tako - do zauvijek. 19“Samo da se ne prodaju kute’, ponavija mi vikar Samostana i spominje sadaSnje cijene “Zar na’i ljudi, oni koji nose avicarske satove, vie ne vide ljepotu koju nema ni zemlja u_ kojoj se precizne urice sastavijaju", pitam se i Zalim vikarevu zabrinutost koju je iz dana u dan sve teze odagnati Na ruci politiéara nalijepljenog na “Brkinu ducanu” stoji sat. Ne prepoznajem marku, ne mogu procijeniti njegovu vri- jednost. Na ruci djecaka koji je ministrirao na nedjeljno) misi vidjela sam Sareni, plave na- rukvice. Djetak ga je pogleda- vao éesto. Mozda zbog toga Sto je u crkvi stajala djevojéica s kojom je dogovorio sasta- nak pa je nesttpliivo provje- ravao koliko je jo8 preostalo do bliskog pogieda u njezine ogi, mozda zbog toga sto mu je sat tek nedavno darovao kum, svjezi Betlija, koji je odluéio produzeni vikend pro- vesti u rodnom kraju, mozda zbog toga Sto i on nestrpliivo Geka 21. stoljece, a ono u njegov lijepi zaviéaj stize sa zakaSnjenjem. Kasni, kao 310 kasni i autobus prema Sara- jevu, kao Sto, uostalom, kasne i vlakovi prema Zagrebu Bosnu, zemlju u kojoj sam rodena, ponovno ostavijam pod snijegom. U bjelini koja je prekrila svu njezinu nesrecu Samo uske pruge prtine, kao u Andri¢evimprigamatemeljenim na fratarskim — kronikama, savijaju seu _nepravilne krugove. U svim krajevima, Zak i u onima na joj zemij, uz prometnice, stoji irliéni natpis dobrodoslice. Nakon granice kupujem nacionaini {jednik i prelistavam prilog o ruénim satovima uglednika Nijedan nije lijep kao Sto je bio lijep Sareni sat onoga djetaka u bijeloj _uniformi na oltaru crkve prirasle uz mali gaj ispod velikih kraSkih stijena strmenitog TeSevskog Marko Dubravki¢é Sjecanja o Kraljevoj Sutjesci Kako su sjecanja éudna stvar Boze, uhvatim sebe kako sam sa sobam naglas prigam i razmisijam i, kao da Sapuéem, vraéam misii u dane, u stare dobre dane, pune mira, medu stare slike i medu poznate ljude i mjesta u biizini Trstionice inaseg franjevackog samostana, jedne zabite i nama drage ljepotice koja zove, poziva i vraéa te okuplia sve dobronamjerne ijude kao Sto je stoljegima Ginila ta ljepotica. Eto, te Gudne misli vra¢aju draga sjeCanja na tradiciju, na druzenje, na nezaboravne _prijatelje 20 i prijateliice.na i pjesme, na maskenbale i igranke , na disco vecerii poneko piéence, duge sjedelike \ igranje karata, na nedeline mise i propovijedi 0 kojima se znalo poslije mise prigatina poneki prvi stidlivi pogled i “setnju s njom’ do bazena i nazad. Draga sje¢anja i snovi masta i java se nekad znaju tako ispreplesti da he mozes razgraniciti Sto je Sto Eh, bila su to vremena I jos jedan duboki uzdah se otme kao da trazi neSto opipliivo i drago. Zato i ove rijedi, jer Zelim da se éuju, da nas vrate , nas daleke jude u nase vrijeme i nesu Sutjesku koju smo tako voljeli | jos uvijek volimo asikovanie brda. Na satovima istaknutih predstavnika druStva piSe neko drugo vrijeme. | ja ga, priznajem, ne razumijem Takvi satovi, u svom programu nemaju minutaze previdene za price o ljudskim sudbinama. Umijesto mijernih jedinica *sekunda’, “minuta i “sat”, oni upotrebljavaju devizne, a katkada — samo rijetko — i kunske odrednice. Usporedujem njihove cijene s cijenama stoljetnih kuéa koje po sutjeskom kraju_oéekuju skorasnje kupce. Zapesce lijeve Sake rezervirano. im je za predstavu pod radnim nasiovom —“Iskaz_—_ modi Jednom kazaljkom svoga sata mogu kupiti vjekovna ognjista, dom zdravlja, osnovnu &kolu, “Brin duéan”. Drugom bi kazalikom mogli_ zaustaviti potonuée crkve. Samo kada ne bi bili tipigni: predstavnici novonastaloga Zanra domace elite. Svete naSeRodi¢e, naSe Tomice, nae Brdanoviée, Trgovéevice, Filipoviée, AZdaji¢e i mnoge druge koje molim eka mi ne uzmu za zlo Sto ih se ne sjetih a starosjedioci su ovog nageg prelijepog mjesta. danas odluta na neku sliku i uzdah se otme ,onaj blagi uzdah sto su Sutje8éani samo imali na ticu dok su neka bolja vremena bila na zemiji i nekakvo drugo toplije sunce sjalo. Meni i jednoj cijeloj generaciji ostat ée Sutjeska u sje¢anju iz tog boljeg vremena i boljih | pravecnijih ljudi, neéega na Sto su ljudi naSe Zupe uvijek bi ponosni:SVGAN, 2008 Kaj Sues ordre & ES Iz slabaSne zrake svjetlosti rodilo se Sunce! Pige Nikolina Paviovié | lako su ga mnogi renesansni umjetnici nazivali tamnim razdobljem jer ih je djelilo od sjaja | klasiéne antike, srednji vijek (V. — XV. stoljese) predstavija neophodan temelj razvoja novoga svijeta od renesanse pa nadalje. To dugo vremensko razdabije za mnoge tamno ipak je donijelo novoga u svim umjetnostima pa tako i u glazbi Pod okriljem Crkve u srednjem vijeku skromno pjevanje bez instrumentaine pratnje (koral) bogato ée se razviti i postali sluzbenim pjevanjem katolitkog bogosluzja. Buduéi da je krsanstvo nastalou Palestini, podrijetlonapjeva starih kr8¢anaje u starohebrejskim melodijama (psalmima). KrSéanstvo se prije nego li je zaviadalo u Rimu Sirilo iz Judeje po Egiptu, Siniji, Armeniji i drugim susjednim provincijama, tako da su i vjerski napjevi tih naroda utjecali na razvitak starokrScanske glazbe. Napjevi koje su bez instrumentalne pratnje (a cappella) pjevalli stari kr&éani, isprva u katakombama a nakon 313. godine kada kr8¢anstvo postaje priznata religija i javno u erkvama, nazivaju se zajedni¢kim nazivom korali Sirenjem keSéanstva po Europi korali potinju gubiti duhovno znaéenje jer su svi europski narodi poéeli unositi u vjerske obrede svoje nacionalne elemente. Mije8anje raznolikih elemenata svjetovne glazbe sa strogo utvrdenim religioznim koralnim napjevom ugrozilo je jedinstvo mise sredisnjeg i glavnog vierskog obreda na kojemu se kao i na nepromjenljivosti obrednoga jezika| (latinskoga) temeliilo jedinstvo bogosluzja i jedinstve Crkve. U Rimu, centry krS¢anstva, papa) Grgur Veliki (540. — 604.) sistematizirao je koralne napjeve. Odabrao je samo one koji nisu podlegli utjecaju syjetovne glazbe i koji su po svojoj izvornoj Ijepoti i jednostavnosti najprikladniji Za bogosluzje. Ti izabrani korali sabrani u zbirku “Antifonarij” dobili su naziv po svom reformatoru| - gregorijanski koral | Iz gragorijanskog korala razvio se najznatajniji oblik crkvene glazbe - misa. Na poéetku misa! je bila samostalno vokaino glazbeno djelo, a s razvojem instrumentalne glazbe misa dobiva oblik vokaine = instrumenialnog djela, kojeg su skladali gotovo svi znacajniji skladatelji kasnijih razdoblja. Misa ima pet stalnih stavaka: Kyrie (Gospodine), Gloria (Slava), Credo (Vjerujem), Sanotus i Benedictus (Svet i BlaZen) i Agnus Dei (Jaganje Boz). Gregorijanski_korali predstavijaju temeljne melodije na kojima se gradilo viseglasie. Skladateljima J. S. Bachu, F. Lisztu, |. Siravinskom i dr. gregorijanski koral je posluzio za stvaranje velianstvenih ¢jela, Koral koji je na poéetku srednjega vijeka sjao kao slaba&na svjetlost, dugi niz stoljeca predstavlja most povezivania skladatelja kojima je cilj sivoriti glazbu koja povezuje razliéite liude, razliGite kontinente, razliGita vremena. Jo§ uvijek vjerujemo u univerzainu glazbu koja oplemenjuje svakog Govieka, samo trebamo dopustiti da ta i takva glazba djeluje na nas. lz slaba&ne zrake svjetlosti rodilo se Sunce u svom veliéanstvenom sjaju! www.kraljeva-sutjeska.com - statistika eee -] on | esate 894387 | 5032 | 5734 5708 223 | } oes sijetanj | veljata | ozujak AS ae 7005, | 22005, || 2005). |p gate see 24Sondiranje temelja u zavrSnoj fazi www.kraljeva-sutjeska.com. Sondiranje temelja Zupne crkve Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci_ poéetkom svibnja ulazi u svoju zavrénu fazu. Do sada je na razligitim lokacijama okolo napukle crkve napravijeno ukupno sedam bugotina razligitih dubina. Trenutno se radi na sondiranju temelja ispod lijevog zvonika i uskoro bi istrazni radovi trebali biti zavrSeni Uporedo radi se i geodetsko snimanje terena oko crkve i samostana, a u tijeku je i dovrsenje druge faze izgradnje Foajea koji bi ove godine, izuzev dvorigta i prilaznog puta, trebao biti potpuno dovrgen. Uskaro Sondiranje temelja ispred Zupnog ureda se _mogu oéekivati i prvi rezultati ekspertize tla, pa ¢emo doznati koji su naredni koraci u procesu saniranja i restauracije nage crkve. Krizma u Kraljevoj Sutjesci U nedjeliu 18. travnja 2005. godine, pomoéni biskup Vrhbosanske nadbiskupije Pero dr. Sudar. na Svetom Misnom slaviiu koje je zapotelo 11 sati, u prepunoj Zupnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, podijelio sakrament Svete Potvrde za trideset nasih mladih Zupljana U nadahnutoj propovijedi biskup Sudar posebice je naglasio vazZnost sakramentalnog dara za krSéanski Zivot kojeg ovom prigodom nasi mladi Zupliani primaju i bez kojeg ne bi mogli bit J = vjerodostojni svjedoci Bozje Ijubavi u svijetu u Detalj sa "Krizme” kojem Zive. Na koncu Svetog Misnog slavija, uz izraze iskrene zahvalnosti, nasi krizmanici poklonili su Neka Bog blagoslovi nase krizmanike biskupu kao uspomenu na danaénju sveéanost i neka ih udini vjerodostojnim Isusovim tradicionaino vezeni sutjeski kriz kraljice Katarine apostolima u vremenu u kojem im je dao kao simbol naSe duge i bogate kr8¢anske kulture da Zive! i tradicije. Ameriéki veleposlanik posjetio naSe stolno mijesto Amerigki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney boravio je 03. svibnja 2005. godine u privatnom posjetu naem stolnom mjestu gdje je razgledao Muze] i knjiznicu Franjevatkog samostana Kraljeva Sutjeska i zadréao se u kraéem razgovoru s domedinima, Tema razgovora bila je, izmedu ostalog, i predstoje¢a sredisnja manifestacija kultumo-povijesne i ekoloske akcija “Spasimo Bobovac 2005." koja Ce se odrZati sredinom lipaja na Boboveu. ieee“SPASIMO BOBOVAC 2005.” Manifestacija se nastavija i ove godine! Akclja Ge se kroz razlitite vidove odvijati od proljeéa sve do jeseni. Planirano je da se sredignja manifestacija odrZi 11. lipnja 2005. godine ispred mauzoleja dinastije Kotromanié na samom Bobovcu Ovogodisnja akeija_ukljuduje ekologko uredenje cijelog prostora, izgradnju i uredenje vise izletniékih lokacija dolinom Bukovice duz srednjovjekovnog karavanskog puta, markiranje prilaznih putova i staza od Kraljeve Suljeske do Bobovea, organizaciju kasnijeg odrgavanja uredenih izletista i izgradenih objekata Predvida se da ¢e na sredi8njoj manifestaciji ovogodisnje akcije, koja ima za cil turisti¢ko promoviranje, edukaciju mladih i ekolo8ko “SPASIMO BOBOVAC 2004.” Jednu godinu unatrag... Na starom gradu Boboveu, jednom od najznamenitiih spomenika _ srednjovjekovne Bosne, odrZana je 12. lipnja 2004. kulturno- Povijesna i ekoloska manifestacija njegova o@ivijavanja i spagavanja od —dalinjeg propadanja Manifestacija se sastojala od ekolosko radnog, kultumo-zabavnog i edukativno-historijskog U ekolosko radnom dijelu uradeno je éavanje, prokréivanje i stavijanje u funkeiju planinarske staze koja vodi k srednjovjekovnom gradu, a u kulturno-zabavnom i edukativno- historijskom promocija knjige 0 Boboveu i Kraljevoj Sutjesci prof. dr. Pave Andeli¢ai ugodno druzenje uz sat povijesti. Medu sudionicima akcije bilo je i petnaest sluzbenika Americke ambasade predvodenih ambasadorom, te predstavnici opéina Kakanj i Vares Na inicijativu Organizacijskog odbora akcije “Spasimo Bobovac 2005.” ponovno je pokrenuto pitanje ozivijavanja starog grada Bobovea i Kraljeve Sutjeske unaprijedenje srednjovjekovnog kraljevskog ulvrdenog grada Bobovca iKraljeve Sutjeske, uSestvovati_ oko tisuéu sudionika, medu njima i veliki bro} predstavnika diplomatskog kora, kulturno-politiékog i javnog zivota nase domoHT =: TEL Snizenje cijena poziva !!! Od 1. sijeénja 2005. godine razgovarajte po znatno nizim cijenama, pozivi prema pokretnoj mrezi Eronet sada su 70 % jeftiniji. HT ::ISDN Vam omogucuje: \stovremeno: - obavijanje dva telefonska razgovora, - pristup Internetu i telefoniranje, ve¢u brzinu pristupa Internetu, 64 kbit/s koristeci jedan ISDN kanal ili 128 kbit/s koriste¢i oba ISDN kanala, o Cemu sami odlucujete prema osobnim Zeljama i potrebama. veliki-broj besplatnih dodatnih usluga kao Sto su: prikaz broja pozivatelja, preusmjeravanje poziva, poziv na cekanju, zadrzavanje poziva i druge, mogucnost nadoplate do 8 telefonskih brojeva, a samo 1 mjesetna pretplata iT ratun. Produzena AKCUA !!! Akcija u kojoj mozete besplatno Zamijeniti svoj analogni prikljucak za ISDN produzena je do 1. ozujka 2005. godine. Zato pozurite do Vama najblizeg prodajnog mjesta HT-a Mostar. Sve informacije mozete dobiti na besplatnom info telefonu: 0800 88 888 Posjetite nas na www.ht.ba