Kraljeva Sutjeska,

LIPANJ 2005.; broj 8., godina II.;

Cijena 1 KM

SUTJEŠKI VJESNIK
Kraljeva Sutjeska online ISSN 1840-0736

1
 Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005.

iz sadržaja
impresum
Nakladnik:
FONDACIJA CURIA BANI
KRALJEVA SUTJESKA
aktualno tema broja
Za nakladnika:
Andrej Matoc

Glavna i odgovorna urednca:

Iva Tomić

Uredničko vijeće:
Nikolina Pavlović, Perica Subašić,
Drago Dujmović, Tomislav Đondraš,
Vjeko Tomić

Lektorica: Posjeta izaslanstva RH Akcija “Spasimo

Helena Andrijević
Sutjesci Bobovac 2005”
Telefon:
+387 32 552 160
Fax:
+387 32 552 160
književnost razgovor
Web izdanje i e-pošta:
www.kraljeva-sutjeska.com
ksonline@kraljeva-sutjeska.com

Bankovni računi:
UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA
dd, poslovnica Kakanj.
KM: 3385902202105029
Devizni račun:3385904800065729

Europska unija:
0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse,
Dražen Filipović
fra Antun Perković, Franziskaner
Platz 1, A-6330 Kufstein za Mecedes koordinator info centra
“Kraljeva Sutjeska online”

Grafičko oblikovanje:
Mario Šarić i Nicolae Golea

Adresa uredništva:
baština dijaspora
Fondacija Curia bani
Sutješki vjesnik
Kraljice Katarine br. 7
72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH

Tisak:
MEDIA, Zenica

Naklada:
500 primjeraka

Odlukom županijskog ministarstva znanosti

kulture i športa od 12 srpnja 2004. godine
časopis je registriran u evidenciju javnih glasila Svadbeni običaji Susret u Luzernu
pod rednim brojem 42.
Mišljenjem federalnog ministarstva za znanosti,
kulture i športa časopis je oslobođen poreza
na promet kao proizvod kulturnog karaktera
članom 18. stavom 2. točka 10. Zakona o
porezu na promet proizvoda.

ISSN: 1840-0736

www.kraljeva-sutjeska.com
2
 Aktualnosti
Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Pred vama se nalazi osmo izdanje Sutješkog
vjesnika, broj u kojem je dosta zanimljivog sadržaja, krenuvši od
aktualnosti kojih je u zadnjih mjesec dana bilo uistinu mnogo,
pa do nekoliko zanimljivih priča koje su i ovaj put za nas napisali
naši već redovni suradnici. Tema ovoga broja je manifestacija
«Spasimo Bobovac» o kojoj se pričalo već i ranije, ali koja
je dosta bitna za nas i naš kraj radi njegovog oživljavanja i
promicanja.Vezano za temu broja, razgovarali smo sa Draženom
Nova glavna urednica
Iva Tomić Filipovićem, članom fondacije “Curia Bani“, “koordinatorom akcije
u zajednici Kraljeva Sutjeska - Turisticki info ured” Naravno, nismo
zaboravili ni da se ovaj mjesec obilježila i dvanaesta obljetnica
stradanja hrvatskog naroda na ovim prostorima.Donosimo vam
nekoliko i ugodnih vijesti. Nadamo se da ćete u ovom sadržaju
pronaći upravo nešto što je po vašem ukusu!
Ugodno vam čitanje!

Izaslanstvo Sabora RH
posjetilo Sutjesku

Potpora dijaspore
Sutješkom vjesniku
Sutješki vjesnik, jedino tiskano javno glasilo u
cijelom našem kraju, dobio je sredinom svibnja
ove godine financijsku poporu u iznosu od 2150
švicarskih franaka.
Novac neophodan za opstanak i razvitak jedinog
našeg medija prikupili su i darivali na zamolbu
nakladnika naši ljudi koji žive i rade u Švicarskoj.
Donacija će dijelom biti utrošena za smještaj
redakcije u nove prostorije, njeno materijalno-
tehničko opremanje i profesionalizaciju kadrova,
a dijelom za tiskanje nekoliko narednih brojeva
Sutješkog vjesnika.
Uređenje prostora u kojem će biti smještena
nova redakcija Sutješkog vjesnika
Darivateljima se od srca zahvaljujemo! Nadamo
se da ćemo svojim kvalitetnim radom, koji možete
pratiti i preko naše elektroničke verzije Kraljeva
Sutjeska online, opravdati vaše povjerenje. Hvala
vam!
/ PORTAL ks online
Izaslanstvo Sabora Republike
Hrvatske sa fra Andrejem Matoc
Predsjednik Odjela za izvanjsku politiku Sabora
Republike Hrvatske gospodin Gordan Jandroković,
članovi odjela i predstavnici Parlamentarne
skupštine BiH koje je predvodio gospodin Martin
Raguž, posjetili su 24. svibnja 2005. Franjevački
samostan u Kraljevoj Sutjesci!
Gosti su pokazali zanimanje za sva aktualna
događanja i razvojne projekte vezane uz naš kraj,
a potom su obišli Muzej i knjižnicu Franjevačkog
samostana Kraljeva Sutjeska i razgledali Foaje
koji se izgrađuje zahvaljujući ponajviše donaciji
Vlade R H. Foaje s etnološkom zbirkom trebao biti
dovršen do konca ove, a cijeli projekt do sredine
naredne godine.Gosti su pokazali veliko zanimanje
i za druge projekte koji se realiziraju na ovom
prostoru i obećali su nastavak iznimno dobre i
uspješne suradnje na ovom području. A prostora
za suradnju svakako ima...
/ PORTAL ks online

3
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. VIJESTI - DOGAĐANJA
Obilježena dvanaesta obljetnica
stradanja
Obilježena dvanaesta obljetnica stradanja hrvatskih
branitelja domovinskog rata općine Kakanj, 13. lipnja
2005.g.
Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja
domovinskog rata iz Kaknja danas je obilježila dvanaestu
obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila domovinskog
rata naše općine.
U 09,00 sati služena je misa u župnoj crkvi za
poginule branitelje općine Kakanj. Misu su predvodili
sutješki gvardijan fra Vijeko Tomić i vikar fra Andrej
Matoc. Svetoj misi su prisustvovali svi politički
predstavnici hrvatskog naroda iz naše općine.
Poslije je slijedilo opijelo i polaganje vijenaca za
poginule branitelje na centralno groblje u Grmačama.
U 14,00 sati održana je skupština Udruge obitelji poginulih
hrvatskih branitelja domovinskog rata općine Kakanj u
Domu kulture u Kraljevoj Sutjesci. / I.T.

Profesionalizacija medija
Podržavate li ideju o
Anketa mjeseca

organiziranju meðunarodne
motorijade u Kraljevoj Sutjesci?

a) DA 74%
b) NE 7%

???
c) NE ZNAM 9%

Tiskano javno glasilo «Sutješki vjesnik» i njegova

elektronička verzija «Kraljeva Sutjeska online»
imaju novu glavnu i odgovornu urednicu.
Fondacija «Naše stolno mjesto – Curia bani»
iz Kraljeve Sutjeske, kao osnivač i nakladnik
tiskanog javnog glasila «Sutješki vjesnik» i
njegove elektroničke verzije «Kraljeva Sutjeska
online», sklopila je 14. svibnja 2005. godine
prvi profesionalni ugovor s novom glavnom i
odgovornom urednicom gospođicom Ivom Tomić
iz Čatića koja bi na tu funkciju trebala stupiti BROJ POSJETA NA
1. lipnja ove godine.Cilj sklapanja ugovora je PORTAL SUTJEŠKOG KRAJA
Statistika

osiguranje daljnjeg rasta kvalitete ovog medija

kroz njegovu profesionalizaciju. Nova glavna TRAVANJ 5709
i odgovorna urednica je studentica završnih
SVIBANJ 5880
godina žurnalistike, potječe iz ovog kraja i uživa
povjerenje i potporu svih mjesnih struktura. LIPANJ 6242
/ PORTAL ks online

4
U ponedjeljak 13. lipnja ove godine,
na blagdan sv. Ante u Ratnju je održan
blagoslov polja poslije čega je služena
Obnovljena kapela
sveta Misa u novobnovljenoj kapeli.
Svete obrede je u nazočnosti stotinjak okupljenih
u Ratnju
domaćih i iseljenih župljana predvodio sutješki
gvardijan fra Vjeko Tomić.
Stara kapela građena u drugoj polovici prošlog
stoljeća tijekom rata je pretrpjela totalno oštećenje.
Zauzimanjem samih Ratanjčana, a uz inicijativu
prije svega g. Fabijana Tomića, sada je na istom
mjestu podignuta nova i ljepša na koju stanovnici
ovog našeg sela itekako mogu biti ponosni.
Svima njima ovo je ujedno i poziv da ovog ljeta u
Ratanj obavezno svrate te da također daju i svoj
prilog za dovršetak financiranja njene gradnje. Unutrašnji izgled obnovljene kapele sv.
Vidimo se ovog ljeta u Ratnju! Ante u Ratnju
/ PORTAL ks online

Poslije 12 godina identificirano tijelo
ubijenog Hrvata sa Slapnice Josipa
Maračića
Josip Maračić (1956) sa
Slapnice, ubijen je 19. 6.
1993. Njegovo tijelo identifici-
rano je ovih dana u Visokom
Forenzičari u Visokom su
poslije 12 godina od kako je
Josip Maračić, sin Stjepana,
1956. godište, netragom
nestao iz zloglasne Muzičke
škole u Zenici, identificirali
njegovo tijelo u zajedničkoj
masovnoj grobnici u 2005. godine, gornji sloj drvenog
Prašnicama. Identifikaciji je
pomogla analiza uzoraka
DNK ali i ostaci očuvanog
pokojnikovog tijela kojega
je obitelj lako prepoznala.
Tragovi mučkog zlostavljanja
Josipa Maračića vidljivi su
i danas 12 godina poslije
nasilne smrti, posvjedočila
nam je njegova obitelj i govori
o zvjerskom mučenju kojem
je bio izložen prije smrti. Sve
ove godine vodio se u rubrici
“nestali” a nje
govo tijelo je pronađeno tek
pošto je s tim ciljem obitelj
pokrenula sudski postupak.
Sprovod mu je zakazan za
nedjelju 19. lipnja 2005. na
Slapnici, u 15 sati. Bit će to
doslovce istog onoga dana
kada je Josip prije 12 godina
ubijen. Poželimo njegovu
tijelu laku zemlju rodne Slap-
nice a duši mu bio kod Boga
pokoj vječni. Kad će pred lice
pravde biti privedeni akteri
ovog zločina?
/ PORTAL ks online
Obnovljen drveni
most u Kraljevoj
Sutjesci
Radnici kakanjskog “Trgošpeda”
obnovili gornji sloj drvenog
mosta u Kraljevoj Sutjesci!
Radnici kakanjskog “Trgošpeda”
izmijenili su danas, 27. svibnja
mosta u Kraljevoj Sutjesci. Ova
kakanjska tvrtka zadužena je
i inače za redovito održavanje
općinske putne mreže. Radi
se o redovitom godišnjem
održavanju regionalne
putne komunikacije Kakanj -
Zavidovići koja je na pojedinim
mjestima poprilično oštećena
intenziviranim prometom
teških kamiona i strojeva koji
su još od proljeća angažirani
na poslovima proširenja i
asfaltiranja ovog puta na dionici
od našeg stolnog mjesta do
raskrižja za planinarski dom
“Bobovac”./ PORTAL ks online
5
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. VIJESTI - DOGAĐANJA
Prva sveta pričest u župama
Sutjeska i Kakanj
U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj
Sutjesci pod svečanim misnim slavljem kojim
je predsjedao sutješki vikar fra Andrej Matoc
podijeljen je, 05. lipnja 2005. godine, sveti
sakrament prve pričesti. Sveti sakrament prve
pričesti primilo je četrnaest Božjih izabranika
iz naše župe. Broj ovogodišnjih prvopričesnika
nešto je veći u odnosu na prošlu godinu. Oni U župi sv. Petra i Pavla u Kaknju u nedjelju 12.
su naša budućnost i budućnost našeg kraja. lipnja slavljena Prva sveta pričest.
Iako ih nema mnogo, sigurni smo da će svojim Svetu misu je predvodio kakanjski župnik vlč.
životnim svjedočanstvom ostvariti od Boga im Josip Grubišić. Kristovom euharistijskom stolu
povjereno poslanje da budu Isusov miomiris u po prvi put je pristupilo četvoro mladih kakan-
ovom svijetu. jskih župljana.

Anketiranje Saniran put do Tradicionalni susret

Sutješćana
Curia bani Team proveo
anketiranje Sutješčana!
Anketno pitanje bilo je vezano
za turističku ponudu Kraljeve
Sutjeske. Anketni listić
odnosio se na pitanje što bi
ljudi u Kraljevoj Sutjesci bili
spremni ponuditi turistima
koji svakim danom sve više
pristižu u naše stolno mjesto.
Ponuda uključuje tradicionalne
sutješke i moderne suvenire,
smještaj ili domaću hranu i
piće i realizirala bi se preko
novootvorenog Turističkog
info ureda u Kraljevoj Sutjesci.
Odaziv Sutješčana bio je jako
pozitivan, i nadamo se da ćemo
ubrzo imati dosta toga ponuditi
svima onima koji žele da dođu
u naš kraj, provedu tu nekoliko
dana i dožive Sutjesku!
/ I.T.
6
kapele na Seocu
Saniran klizanjem terena
oštećen put prema groblju i
kapeli na Seocu!
Početkom svibnja ove godine,
zahvaljujući angažmanu
mještana i potpori nadležnih
općinskih struktura, saniran je
klizanjem terena oštećeni dio
puta prema groblju i kapeli na
Seocu.
Vrijedni su mještani Seoca
prošle godine nasuli put
prema groblju i kapeli, a
nedavno su vlastitim snagama
uveli i struju u svoju kapelu.
Složni žitelji Seoca zasigurno
mogu biti primjer i drugima
kako se vlastitim angažmanom
može puno toga uraditi za
svoje mjesto. Svaka čast!
Sutješčana
I ove godine održat će se
tradicionalni susret Sutješčana
na Milankovcu u subotu pred
Veliku Gospu!
Kao i protekle dvije, tako će
i ove godine biti organiziran
susret Sutješčana na
Milankovcu, u subotu 13.
kolovoza, pred Veliku Gospu.
Pozvani su svi Sutješčani i
svi ljudi dobre volje u zemlji i
inozemstvu kojima je Kraljeva
Sutjeska na srcu da se tog
dana okupe na obližnjem
Milankovcu i uz pjesmu i igru
obnove ranija i uspostave nova
prijateljstva. Više informacija
potražite na našem portalu u
rubrici “Mali oglasi”.
Dobro nam došli!
 SUTJEŠKI MOTEL

Kako do pravice?
Nastavlja se akcija prikupljanja
financijskih sredstava u MZ Kraljeva
Sutjeska za troškove angažiranja
odvjetnika u imovinsko pravnom
sporu s Općinom Kakanj i UTU
“Bobovac” oko Motela.
Motel na trgu “Pape Ivana Pavla II“
Akcija prikupljanja 4. Jelka Jurjević 10 KM vi želite uključiti u ovu akciju,
financijskih sredstava u 5. Mirko Filipović 20 KM svoje financijske priloge
MZ Kraljeva Sutjeska za 6. Dragica Tomić 10 KM možete uplatiti na slijedeću
pokriće troškova odvjetnika 7. Filip Aždajić 20 KM adresu:
angažiranog za rješavanje 8. Mladež Kraljeve Sutjeske RAIFFEISEN BANK DD BIH
imovinsko pravnog spora 50 KM FILIJALA KAKANJ
nastalog privatizacijom 9. Miro Šain Pavlović 20 KM ZGOŠĆANSKA P+4+M
mjesnog Motela i dalje je u 10. Anto Aždajić 10 KM 72 240 KAKANJ BiH
tijeku. 11. Ivan Filipović 10 KM
12. Šimo Dujmović 10 KM Zajedno do pravice
Svoju novčanu potporu MZ 13. Srećko Dugonjić 20 KM Još nije kasno, uključite se i
Kraljeva Sutjeska do 17. 14. Jozo Pavlović 10 KM vi svojim novčanim prilozima!
svibnja 2005. godine dali 15. Marijan Šain 10 Eura
su slijedeći mještani našeg SWIFT BANKE: RZBABA2S
Dakle, do sada je prikupljeno ZA MZ KRALJEVA
stolnog mjesta: ukupno 340 KM i 10 Eura. SUTJESKA KAKANJ
To još uvijek nije ni polovina DEVIZNI ACC: 502012000-
1. Matilda Šain 50 KM potrebnih sredstava za ovu
2. Ilija Jurjević 50 KM 650044 (EUR)
etapu aktualnog imovinsko DEVIZNI ACC: 502013000-
3. Fra Vjeko Tomić 50 KM pravnog spora. Ukoliko se i 650044 (USD)

Večer Kraljeve Sutjeske u Luzernu

Sutješki vjesnik i u Luzernu
U subotu 18. 6. 2005. godine u Luzernu održana zabava u korist
obnove župne crkve u Kraljevoj Sutjesci. Svetu misu je slavio
vikar samostana fra Andrej Matoc.
Večer naših iseljenika u subotu 18. lipnja je uspješno održana
prema najavljenom programu.
Humanitarnoj večeri na kojoj je prikupljan novac za započetu
nužnu obnovu župne crkve u Kraljevoj Sutjesci prisustvovalo je
stotinjak osoba.
U nedljelju 19. 6. 2005.godine, fra Andrej je s našim iseljenicima
slavio i svetu Misu.
S njim u posjetu našim u Švicarskoj boravili su i predsjednik
Fondacije Curia bani g. Dražen Filipović te urednica Sutješkog
vjesnika, tiskanog i elektronskog izdanja gđica Iva Tomić.
Oni će po povratku zacijelo imati što ispričati o svom putovanju
u zemlju šupljeg sira i odlične čokolade. 7
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. AKCIJA SPASIMO BOBOVAC
SPASIMO
BOBOVAC
ZAJEDNO
Spašavanje Bobovca i dalje
se nastavlja. Mnogi, kada
čuju naziv ove manifestacije
se zapitaju od čega i od koga
spasiti Bobovac? Odgovor
se nameće sam - od nas
samih, od našeg nemara,
zaborava i njegovog daljnjeg
propadanja. Sjetimo se kako
je izgledao Bobovac samo
prije dvije godine, potpuno
zapušteno i zanemaren
Svečano podizanje zastave
na oltaru domovine
od svih. Od države, od
naroda od svih onih koji bi
se prvi trebali pobrinuti za
njega. Znamo svi da je u
Mauzolej mogao ući bilo
tko i bilo kada, od skitnica,
slučajnih prolaznika,
čobana do životinja. I na
sve je ovaj kraljevski grad
više podsjećao nego na
kraljevski. Ne zaslužuje to
Bobovac, ne zaslužuje to
kraljica Katarina niti kralj
Svečano otvorenje turističkog Simbolično puštanje riblje
info ureda mlađi u Bukovicu
8
Tomaš, ne zaslužuje kao
svjedok jednog vremena,
jedne prošlosti koja daje
pečat svima nama. Zašto
uvijek manje cijenimo
ono što je naše, ono na
što bi trebali biti ponosni.
Do kada će to biti tako?
Je li došao kraj tome?
Kulturno-povijesna i ekološka
manifestacija «Spasimo
Bobovac» se održava drugu
godinu za redom. Ove akcija
se odvija kroz različite
vidove, njeno trajanje je
predviđeno od proljeća
pa sve do jeseni. Ona
uključuje ekološko uređenje
cijelog prostora , izgradnju i
uređenje izletničkih lokacija
dolinom rijeke Bukovica ,
markiranje prilaznih putova
i staza od Kraljeve Sutjeske
do Bobovca. Mnogo posla
je do sada već urađeno kao
čišćenje lokaliteta uz rijeku
Bukovicu, raskrčavanje
staza prema starom gradu
Bobovcu, i čišćenje samog
prostora oko Bobovca.
Piše: Iva TOMIĆ
Državni zvaničnici s
djevojčicama u nošnji

Član predsjedništva
BiH, Ivo Miro Jović, ugrađuje
kamen u zidine grada
Bobovca
Pošto je ovo akcija velikog
razmjera, dosta toga je
u tijeku, ili pri samom
završetku kao uređenje
lokaliteta na rijeci Bukovici
od ušća do vodozahvata,
izgradnja nastrešnice,
dječjeg igrališta, planira
se i uređivanje betonskih
ognjišta, postavljanje klupa sa
stolovima, postavljanje toaleta
i izgradnja pješačkog mosta,
postavljanje sigurnosne
ograde uz staze,itd.
Središnja manifestacija
je održana 11. lipnja na
kojoj su nazočilii veliki broj
predstavnika diplomatskog
kora iz Bosne i Hercegovine,
kulturnih radnika i u javnosti
istaknutih ličnosti.Među
najistaknutijim bili su američki
veleposlanik u BiH Douglas
Mchaney, član Predsjedništva
BiH Ivo Miro Jović,
predsjednik Federacije BiH
Niko Lozančić, predstavnici
Vojske Federacije, načelnik
općine Kakanj i Vareš te
mnogi drugi politički i drugi
predstavnici. Naravno, nije
Prigodan glazbeni trenutak uz
Janu Šoljan,
mladu glazbenu nadu
milozvučnog glasa
to ličilo ni na kakav politički
skup, jer pored ovih istaknutih
ličnosti iz naše zemlje bilo
je i «običnih» ljudi, koji
jednostavno vole Bobovac.
Program za taj dan je započeo
otvarajem « Turističkog info
ureda « u Kraljevoj Sutjesci.
Nakon svečanog presijecanja
vrpce i razgledavanja
unutarnjeg prostora
krenulo se u razgledanje
novoizgrađenih objekata na
izletištu Riječnjaci. Udruženje
ribara «Bistro» iz Kaknja su u
sklopu tog obilaska za goste
manifestacije organizirali
puštanje riblje mlađi u
rijeku Bukovicu. Veći dio
manifestacije posjetitelji su
proveli na samom Bobovcu,
ispred uzoleja dinastije
Kotromanić.. Intoniranje
državne himne i podizanje
zastave na Bobovcu gdje su
temelji naše državnosti budi
vjerojatno poseban osjećaj
kod svakog čovjeka koji je
rođen na ovim prostorima.
Prigodan pozdravni govor
održao je sutješki gvardijan
fra Vijeko Tomić ispred
Tema broja
Prezentacija projekata
vezanih uz Kraljevu Sutjesku
i Bobovac
pokretača manifestacije.
Član Predsjedništva Ivo
Miro Jović je u zidine starog
grada Bobovca simbolično
ugradio kamen s natpisom
manifestacije, kao potpis
na sve učinjeno do sada.
Govora nije bilo previše. Taj
dan nije bio «radni», tako
da je veći dio programa se
sastojao u pjesmi, glazbi
i ugodnom razgovoru uz
naravno i ukusnu hranu. Na
samom kraju prikazana je
i kratka video prezentacija
projekata vezanih uz
Bobovac i Kraljevu Sutjesku
u prostoru Mauzoleja.
Potrebno je dodati i da se
trenutno u Mauzoleju radi
na popločavanju prostora te
označavanju grobnih mjesta,
koja će biti tvoriti vitrine,
oblika latinskog križa u
staklu. Također je u planu da
se napravi nacrt prijašnjeg,
pravog izgleda Bobovca,
kao eksponat za posjetitelje.
Projekt ostvaruje NVO
«Kraljevski grad Bobovac»,
uz financijsku potpotu
Vlade Republike Hrvatske
9
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. AKCIJA SPASIMO BOBOVAC
Pokrovitelj
Nadstrešnica manifestacije je općina
na lokalitetu Kakanj, organizatori su
Luka prema Franjevački samostan
Bobovcu jedan Kraljeva Sutjeska,
je od plodova NVO «Oda» iz Zenice i
akcije fondacija «Curia bani»
“Spasimo iz Kraljeve Sutjeske.
Bobovac Također, jako mnogo
2005”. su doprinijeli i partneri
ove akcije kao što su
Drugi je put održavanja manifestacije Spasimo Bobovac, no bilo planinari, vatrogasci, i
je lako primijetiti bogatstvo i raskoš ovogodišnjeg programa. mnogi drugi volonteri
Počevši od cjelokupnog sadržaja, smještaja za goste, pozornice, koji su uistinu davali
te cjelokupne organizacije,osobito misleći na radove koji su sve od sebe, i odradili
predhodili ovoj središnjoj manifestaciji.To je jako dobar znak veliki dio posla, bilo
i daje nam nadu da će već sljedeće godine ova manifestacija po jakoj kiši ili suncu
biti još bolja, organizovanija i još uspješnija. Svrha svega kako bi se uradili svi
svega je turističko promoviranje i ekonomsko unapređenje predviđeni poslovi.
unapređenje našeg kraja, te vrlo bitna, edukacija ljudi, nas Sponzori su brojni
koji živimo tu nadomak ovog kraljevskog grada, pa i šire. privredni subjekti iz
Kaknja kao i Turistička
Nadajmo se da smo dozreli i spremni shvatili; nitko nam neće zajednica ze-do
ništa učiniti za nas ako prvo mi sami ne shvatimo bit Bobovca i ne županije, ministarstvo
pokrenemo svoje snage. Tek tada ćemo drugima moći prikazati obrazovanja, nauke i
to kao nešto što svi trebaju da upoznaju. Ali, mislim da smo sada sporta ze-do županije,
na pravome putu. Polako, sigurnim koracima idemo naprijed, a predsjednik Federacije
samo to je bitno, neka se ide naprijed. Možda se Bobovcu smiješi Niko Lozančić.
ipak neko svijetlije doba! Budimo svjedoci ali i sudionici toga doba

Medijska promiđba Bobovca i Kraljeve Sutjeske

Organizacijski odbor tradicionalne kulturno-povijesne u ekološke
akcije “Spasimo Bobovac 2005.” priredio je u subotu, 14. svibnja 2005.
godine, za petnaestak domaćih novinara iz svih bh medija zanimljiv
informativno-promidžbeni izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac .Tako
su predstavnici sedme sile imali jedinstvenu prigodu da razgledaju
sve kulturno-povijesne i prirodne ljepote Kraljeve Sutjeske i Bobovca i
upoznaju se s detaljima akcije “Spasimo Bobovac 2005” i planovima za
turistički razvoj Kraljeve Sutjeske kroz projekte turističkog info ureda i
Fondacije Curia bani.

Medijska promiđba Bobovca i Kraljeve Sutjeske

Organizacijski odbor tradicionalne kulturno-povijesne u ekološke
akcije “Spasimo Bobovac 2005.” priredio je u subotu, 14. svibnja 2005.
godine, za petnaestak domaćih novinara iz svih bh medija zanimljiv
informativno-promidžbeni izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac .Tako
su predstavnici sedme sile imali jedinstvenu prigodu da razgledaju
sve kulturno-povijesne i prirodne ljepote Kraljeve Sutjeske i Bobovca i
upoznaju se s detaljima akcije “Spasimo Bobovac 2005” i planovima za
turistički razvoj Kraljeve Sutjeske kroz projekte turističkog info ureda i
Fondacije Curia bani.

10
 IZDVAJAMO
VI SJEDNICA OV KAKANJ Dana 24.05.2005. održana je
šesta sjednica OV Kakanj koja je
započela sa izvjesnim kašnjenjem
obzirom da je došlo do mirnog
protesta okupljenih mještana MZ
Doboj. Naime, oni su tražili da OV
Kakanj konačno donese odluku
o raspodjeli sredstava u iznosu
od 700 000 KM koja je Vlada ZE
– DO kantona odobrila na ime
štete radom tvornice cementa
Kakanj. Stekao se dojam da nije
donešena prihvatljiva oidluka
za mještane Doboja, stoga će
se vjećnici OV Kakanj ovom
Dobojani problematikom morati još dugo
baviti. Možda konačna odluka
protestirali! bude donesena na izvanrednoj
Programima sjednici!
U nastavku sjednice vijećnici su
utroška sredstava vodili raspravu o programima
utroška sredstava za 2005.god.
nisu svi zadovoljni! Mada su svi programi raspodjele
sredstava nakon duljih rasprava
Nezaposlenost u usvojeni, gotovo je sigurno da
svi korisnici neće biti jadnako
porastu! zadovoljni.
Evo nekih pokazatelja same
raspodjele:
• Za sanaciju mosta u Kraljevoj
Sutjesci izdvojeno je 30 000 KM,
dok je za uređenje korita rijeke
Trstionice u Kraljevoj Sutjesci
obezbjeđeno 5000 KM.
• Za FK Rudar 35 000 KM, za
Društvo pedagoga tjelesnog
odgoja 5000 KM.
• Za Dan Državnosti BiH kao i
za Dan Neovisnosti BiH po 1000
KM.
• Za obilježavanje manifestacije
Grmače 2000 KM.
• Za doček Nove 2006.god. na
otvorenom 5000 KM
Razmatrajući informaciju o stanju
zaposlenosti i nezaposlenosti na
području kakanjske općine došlo
se do opće konstatacije da je
broj nezaposlenosti iz godine u
godinu u porastu, a za očekivati
je da će se isti trend nastaviti i u
narednim godinama.

Naših ruku djelo

Projekt “Tradicionalne rukotvorine”, financiran
od Fondacije za razvoj zajednica “Mozaik” iz
Sarajeva, zaživio je i u rukama naših žena!
Ovaj projekat je u okviru programa “Živo
naslijeđe”. Utemeljen je na korištenju resursa
prirodnog i kulturnog naslijeđa kojeg mi, na
našu sreću, imamo u izobilju. Ovo je naša
jedinstvena šansa da iskoristimo to bogatstvo
i na taj način pomognemo da ono ne padne u
zaborav. Izradom raznih suvenira koji će nositi
na sebi vezove karakteristične za ovaj kraj,
ujedno promoviramo i nas i našu tradiciju
Danas smo imali prigodu da prisustvujemo a možda ih već imate lijepo uokvirene i okačene
vrlo zanimljivom druženju koje je rezultat ovog na zidu u vašoj kući. Naravno, na mjestima koja
projekta. Druženje uz kavu, kolače, igle i šarene su dovoljno uočljiva da se križ dobro vidi, kako
konce koje su ove žene svojim rukama vrlo bi svaki gost ga primijetio i kako bi domaćica
spretno uplitale na bijelo platno. Urneci na ustima puna hvale pričala o tome.
sve strane! A što su to urneci?! Oni koji to Svi vi, koji još uvijek nemate to u svome domu,
ne znaju, njihove majke će im sigurno to već moći ćete kupiti u Turist-info uredu u Kraljevoj
dobro objasniti. Jer su to možda i same vezle, Sutjesci. Neka to bude suvenir koji će vas uvijek
ili su im njihove majke pričale o tim urnecima i podsjećati na Sutjesku, na našu tradiciju i na
križevima, vaš dom.
11
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005.
Povodom svečanog
otvorenja i početka rada
turističkog info ureda
u Kraljevoj Sutjesci 11.
lipnja 2005. razgovarali
smo s koordinatorom
ove akcije Draženom
Filipovićem te
predsjednikom
upravnog odbora
Fondacije Curia bani.
Od kuda ideja o pokretanju
turističko info ureda baš u
Kraljevoj Sutjesci?
Turistički info ured nije novo
otkriće jer bilo koje mjesto
gdje dolaze mnogobrojni
posjetitelji zaslužuje jedan
uređeni prostor koji će
biti središte prikupljenih
informacija i ponude kraja.
Zahvaljujući projektu
Fondacije Mozaik “Tragovi
nasljeđa”, predstavnici
lokalne zajednice, općine,
vjerskih ustanova i nevladinih
organizaciju uvidjeli su prilike
koje pruža ovaj projekt te su
sjeli i napisali prijedlog projekta
koji je ubrzo bio usvojen
od strane implementatora.
Što je svrha ove akcije u
zajednici te koliko će projekt
trajati?
Svrha akcije je Turistički
razvoj Kraljeve Sutjeske kroz
oživljavanje i njegovanje
tradicionalnih i kulturno-
povijesnih vrijednosti kraja
a osobito srednjovjekovnog
kraljevskog grada Bobovca.
Akcija u zajednici se
namjerava ostvariti u do sada je uspjela urediti
periodu od devet mjeseci
a počevši u travnju te će
trajati do kraja ove godine.
12
TURISTIČKI INFO URED
Sutješki turizam –
zadnji trzaj je poziv na
napredak kraja
Tko podržava vaš projekt, tko
su sponzori?
Akcija u zajednici Kraljeva
Sutjeska ostvaruje se uz
pomoć Fondacije Mozaik
iz Sarajeva a glavni njihov
financijer je Europska unija,
Otvoreno Društvo – Soroš BiH
te jedna belgijska nevladina
organizacija. Osim Mozaika
u akciju je velike ljudske i
materijalne resurse uložila
lokalna mjesna zajednica,
Fondacija Curia bani i
gospodin Josip Brđanović.
Što se namjerava ostvariti
do završetka akcije, koje
plodove ćemo brati?
Fondacija Curia bani koja je
direktni provoditelj ove akcije
zajedno s lokalni resursima
Turistički info ured koji je
glavni adut ovog projekta.
KOORDINATOR
AKCIJE U
ZAJEDNICI
TURISTIČKI
INFO URED -
KRALJEVA
SUTJESKA ,
Dražen Filipović
Kroz info ured cjelokupna
ponuda sutješkog kraja
bit će dostupna svakom
posjetitelji bilo da se radi
o tradicionalni sutješkim
suvenirima, ugostiteljskim
uslugama ili nekoj vrsti
zabavno-kulturnog programa.
Osim uređenja ureda slijedeća
faza je uređenja samog
mjesta Kraljeve Sutjeska na
način da privuče još veći broj
turista. Namjerava se kroz
par volonterskih akcija očistiti
prostor oko rijeke i urediti
zelene površine. Sutjeska
mora biti mjesta koje će zračiti
izvanjskim skladom osim
velike kulturno-povijesne
vrijednosti koju posjeduje.
Postavljanje korpi za otpatke,
smjerokaza, ploča s oznakom
resursa u samom mjestu
i okolo njega te uređenje
prigodnog parka za posjetitelje
s klapama i stolovima i mnogo
cvijeća i zelenila bit će naša
krajnja zadaća u ovoj akciji.

Kada ostvarimo i završimo
akciju što onda, mnogi se
sigurno pitaju?
Svaka akcija u zajednici
mora biti zasnovana na
samoodrživosti bez tog
elementa ona je promašaj
za cijelo mjesto. Nakon
ubranih plodova bit će
vrijeme ponovnog sađenja i
ulaganja u Kraljevu Sutjeska
a vjerujte mi već postoje brojni
interesatni koji su spremni
svoj novac uložiti baš ovdje.
Najbolje je rješenje da glavni
adut budu ljudi iz Sutjeske
koji ulažući u svoje mjesto
trebaju izvući najviše koristi.
Kako se uključiti u ovu akciju,
biti dio novog lica Sutjeske?
Uređenje info ureda
Razgovor
Mislim da ljudi koji žive u
Sutjesci žele da Sutjeska
zasja novim sjajem, da
bude puna ljudi svakim
danom a ne samo za
velike blagdane, da u
Sutjesci bude više djece
i prisile ministarstvo za
vraćanje osmogodišnjeg
školskog plana.
Vrlo lako možete vidjeti sebe izgleda neostvarimo ali bez
i svoje mjesto u ovome, bilo ovih zadnjih trzaja kako ćemo
da je riječ o izradi suvenira, znati da nismo mogli uspjeti.
ugostiteljskim uslugama ili
uslugama prenoćišta, kulturnim Rzgovarala: Iva TOMIĆ
ili zabavnim sadržajem,
direktnim sudjelovanjem u
projektu kroz volontersko
pomaganje oko uređenja
mjesta, uređenje svog
kućnog praga. Zajedničkim
snagama bit će mnogo lakše
i brže doći do cilja. Mislim
da ljudi koji žive u Sutjesci
žele da Sutjeska zasja novim
sjajem, da budu puna ljudi
svakim danom a ne samo
za velike blagdane, da u
Sutjesci bude više djece
i prisile ministarstvo za Dan otvaranja info ureda
vraćanje osmogodišnjeg
školskog plana. Možda
Svečano otvorenje Akcije čišćenja i uređenja
turističkog info ureda
13
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. KNJIŽEVNOST
Piše: Julijana MATANOVIĆ

Radijske vijesti slušam samo u o svom kretanju nisu obavijestile

automobilu. Ne zbog toga da bih urednike vijesti. I da je moja
se u vožnji zabavljala glasovima nedužna koncentracija pogrešno
koji promišljaju o razlozima zbog prozvana. Vozač u uniformi
kojih bi nacija iz svojih kalendara hodao je nervozno i na lošem
trebala izbrisati 17. ožujka, engleskom pitao se o čudnim
nego da bih uz vremensku običajima zemlje u kojoj se
prognozu saznala kakvo je našao, ljepuškasti mladić sive
stanje na cestama. I da bih na limuzine spominjao je poslovni
vrijeme mogla izbjeći nezgode, sastanak na koji će zakasniti
stajanja, udare s desnog boka, i izgubiti još jednu “šamsu” za
ledenu kišu i loša raspoloženja pristojan “poso”, vozačica terenca
vozača ispred i iza sebe. odjevena u kožne hlače ljutito
je tipkala po mobitelu, prijetila
Kada sam se nedavno,
federalnom policijom, tužiteljem
dvadesetak kilometa sjevernije
koji je njezin školski kolega,
od Sarajeva, našla u dugoj
dozivala zatvor u Zenici. U svoju
postmodernističkoj koloni
litaniju nije zaboravila uključiti i
najneobičnijih vozila, optužila
Evropu koja nas takve i ne treba
sam - po tko zna koji put - svoju
primiti u svoje fino društvo A
lošu koncentraciju koja, pazeći
ovce, u sporom ritmu, omedjene
na porijeklo pojedinih voditeljskih
vozilima iz pravca glavnoga
MERCEDES
riječi, nije zabilježila obavijest o
grada zemlje u koju su smještene
zastoju “na tom i tom kilometru te
Andrićeve priče i vozilima u pravcu
i te magistralne ceste”. Nadjem li
njega, nisu ubrzavale svoj korak.
se “u zastoju”, najčešće ne izlazim
Starije su se okretale za mladjima,
iz automobila. Plašim se brzine
dozivale ih svojim jezikom i naslijedjene tradicije. I
kojom kola hitne pomoći pristižu
vjerojatno se čudile što je mlada sukobljavale različite emocije.
na mjesto dogadjaja, ne volim
čuvarica odjedanput postala Vozačica terenca poželjela je
zvuk policijske sirene, bojim se
nezaintersirana za svoje milo krenuti prema čobanici ne bi li
slike odbačene cipele na kolniku i
stado. Ona, onako - sudaljenosti “opametila tu balavicu”, vozač
duge crne povorke koja po selima
se jasno vidjelo - mlada i lijepa, limuzine u svojim je povicima
unutrašnjosti još uvijek lagano
poput krhkih junakinja romana bio skloniji za sve optužiti
korača sredinom promotnice
jedinoga našeg nobelovca, stajala dječaka koji je baš znao pogoditi
ispraćajući bližnjega na posljednje
je u podnožju brda i iz velike vrijeme i mjesto “ašikovanja”,
počivalište. Ali toga dana neka je
narančastocrvene kutije uzimala mirotvorac s nišanom na
čudna hrabrost i znatiželja sjedila
komadiće prženoga krumpirića. vozilu odlučio je svoj odnos
do mene i ja sam istog časa,
Njoj nasuprot, oslonjen na prema novonastalom problemu
čim sam automobil zaustavila,
biciklu, šepurio se crnokosi prokomentirati govorom svoga
poželjela vlastitim očima
mladić. Desnom je rukom djetinjstva. “Na svim jezicima
vidjeti ono o čemu na radiju
pridržavao “korman”, a lijevom svijeta, psovke se izgovaraju
nisam čula, ili o čemu uopće
micao plavi čuperak s djevojkina istom visinom”, pomislila sam.
ništa nisu rekli. “Stvarno
lica. I tko bi se, ako zna gledati Ne znam koliko je minuta
sam sretna osoba”, pomislila
priče oko sebe, mogao ljutiti na trajao prometni zastoj i do
sam kad sam odmah desno, uz
romantičan prizor uklopljen u tek koje se nedopuštene brojke
svoj “Piti”, ugledala ugibalište.
otišle snjegove, u tlo na kojem popela kazaljka u vozilima
Odlučila sam, pogledavši da iza
će uskoro procvjetati mirisni za čije su upravljače, poslije
mene nema ni jednog autobusa,
kukurjeci i na kojem će ozelenjeti nepredvidjenoga prelaska
svoga plavca preparkirati
stablo kojem već godinama nesvakidašnjih pješaka, sjeli
na zaustavno mjesto.
ne uspijevam saznati ime. oni koji su pokušati nadoknaditi
Pedesetak metara naprijed,
U jednoj slici, koja, možda i nije izgubljeno vrijeme. Pričekala sam
ispred glomaznoga vojnoga
dugo trajala i koja bi u starim da se stanje normalizira, a onda
vozila stranog promatrača,
predanjima bila opisana kao sam se - kada su otišli svi oni
glavnu prometnicu su prelazile
“pričina”, miješale su se prometne koji su uz veliku trešnju zalupili
ovce. Sada je bilo jasno da one
kulture, stečeni svjetonazori, vratima svojih vozila - uputila
14

mladom paru. Ona, vidjelo joj se
u očima, nije ništa znala o mjestu
na kojem je stajala, nije čula
ništa od onih upućenih povika,
nije znala ni naziv najbližega
sela u kojem je jutros otvorila tor.
Letjela je iznad prostora,
prepletala se s poslijepodnevnom
izmaglicom i s usana skidala
mrvice ruskavih pečenih
krumpirića. On je bio muški
ozbiljan. “Ne ljutite se, obratio
mi se, sreli smo se slučajno, a...”
“Ne, ne ljutim se, ne znam ni ja
zašto sam vam prišla”, odgovorila
sam mu kao da se ispričavam.
Osjetila sam kako mi nelagoda
otkriva bore na licu. Da sam mu
rekla da me zanima priča i da se
na putovanjima oblačim u kostime
kradljivaca tudjih života, zasigurno
me ne bi razumio. “Primijetio sam
vaš auto, nisam nikada vidio
takav”, svoju je rečenicom oslikao
bojom komplimenta. Djevojka je
samo šutjela. Pogledala je na
suprotnu stranu ceste. Ovce su se
lagano penjale uz brdo. Na njezinu
su se licu razlijevale mirnoća i
zadovoljstvo. Pozdravila sam ih i
krenula prema automobilu.
“Odakle ste vi?”, pitanje me
sustiglo u trenutku kad sam
davala naredbu za otključavanje.
Glas je bio sjetan, mladenački,
ženski. “Iz Zagreba”, odvratila
sam joj dovoljno glasno. U tom je
trenutku počela trčati prema meni.
“Stvarno ste iz Zagreba?” U pitanju
je bilo i zaprepaštenja i nevjerice i
čežnje i želje za putovanjem. “Da,
Iz umjetničkog pera
jesam”, odgovorila sam mirno.
Prišla je vozilu i zagledala se u
registracijsku oznaku. “Pa, da i
auto je plavi. Kao Dinamo. I moj
babo navija za Dinamo”, nastavila
je u tonu bajke. Osjetila sam
prema tom biću toplinu kakvu
prepoznajem u susretu s bližnjima
koji su se, bacani strujama
svojih nemirnih biografija, našli
daleko od dvorišta čije su ograde
preci izgradili na postojanim
vjekovnim temeljima. “I rodjena
si u Zagrebu?”, bilo je njezino
sljedeće pitanje. “Ne, nisam”,
izgovorila sam tiho, kao da se
pravdam za nenamjerno učinjenu
pogrešku. “Ihhhhhhhh”, izustila
je ne skrivajući razočarenje. Bez
pozdrava je krenula prema svojim
meketavim obavezama. Mladić je
još uvijek stajao na istom mjestu,
oslonjen na bicikl.
Na kratkim radijskim vijestima bilo
je vrijeme vremenske prognoze.
Autoritativno su obećavali
proljetnost nadolazećega vikenda
i dobro stanje na cestama. Nadala
sam se da će me u povratku
zaustaviti djevojčica s tragovima
čipsa oko usana i upitati me
hoću li je povesti u Zagreb,
grad koji je, bilo je suditi po
njezinoj reakciji, duboko skriven
u njezinim maštama. I dok je
budem molila da mi prije ulaska
u “piti” oprosti što nisam baš tamo
rodjena, kolona iza nas dozivat će
zeničke stražare na nekom nama
nerazumljivom jeziku.
Uređenje
turističkog parka
Nastavlja se uređenje
turističkog parka i drugih
zelenih površina u Kraljevoj
Sutjesci!
Sve je počelo zahvaljujući
ponajprije trojici volontera
NVO “Stolno mjesto” iz
Kraljeve Sutjeske, od kojih
dolazi ideja za uređenje
parka na ulazu u Franjevački
samostan Kraljeva Sutjeska,
neposredno ispod zidina
banskog/kraljevskog dvorca
dinastije Kotromanić.
Izvedeni su radovi na
oplemenjavanju i kultiviranju
tog prostora nasipanjem
zemlje i sađenjem cvijeća u
drvene saksije. Sav potrebni
materijal donirali su mjesni
gospodarstvenici na čemu
im se od srca zahvaljujemo.
Poslije uređenja površine
namjerava se pripremiti
prikladan natkriveni prostor
za sjedenje što spada u
akciju Fondacije Curia bani
kroz projekt uređenja mjesta.
Tako zahvaljujući vrijednim
rukama samo nekolicine
volontera naše stolno mjesto
svaki dan poprima sve ljepši
izgled.
A kako bi tek lijepo izgledalo
da se više nas uključi u
ovakve akcije uređenja
i oplemenjavanja našeg
najužeg životnog prostora
zaključite sami!
PORTAL ks online
15
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005.
Prvo jutro i prvi svetac
Slavlje na pjerovima se
nastavljalo i sljedećeg dana
po vjenčanju – u četvrtak.
Tog dana su običaji vezani
za «prvo jutro» i dolazak
prijatelja ( mladine rodbine).
Ustajalo se rano. Mlada je
opet oblačila svečanu odjeću,
samo je umjesto duvaka na
glavu stavljala poćelicu s
naročito izabranom lijepom
tkanom krpom - statusni znak
udate žene. Od prvog jutra do
smrti žene su to nosile i tako
se razlikovale od djevojaka.
Po ustajanju mlada je uzimala
legenj i ibrik s vodom i redom
polijevala svim svatovima
i ukućanima da se umiju.
Jenjga je nosila tkane peškire
kojima je mlada sve darovala.
Muški su to polijevanje plaćali
– darivali su mladu novcem.
Kada bi polila svima u kući,
onda bi krenuli u selo da
mlada polije i ostaloj rodbini.
U svakoj kući bi ih dočekali
kolačići i suho meso, malo
bi se posjedilo. Svatovi su
nosili ploske s rakijom i sve
častili pićem. S njima su
išli i mlađi rođaci koji su
kupili «lovinu». Naime, svaki
domaćin kome se polije, osim
dara za mladu, darivao je živu
kokoš. Te kokoši bi vezanih
nogu stavljali na deblji drveni
štap ( sou ili podvoru ) i tako
nosili kroz selo. Po završetku
poljevanja po selu, lovina se
nosila mladoženjinoj kući. Tu
je već bila pripremljena vrela
voda. Kokoši su se klale,
perutale i stavljale u velike
lonce da se kuhaju za keške
– jelo koje se tog dana služilo.
Bijelo kokošije meso se
16
SVADBENI OBIČAJI
Svatovi na prvi svetac
stavljalo u keške , a bataci su
se odvajali i njima su se kitili
svatovi i prijatelji kada pođu
kući ( na gunj bi se pričvrsti
batak umjesto cvijeta ).
U to bi dolazili prijatelji -
mladina rodbina. U prijatelje
su išli mlađi – brat, sestra, zet,
svak i sl. Muški su dolazili na
konjima, a žene pješke noseći
maslanicu. Ta maslanica
je bila posebno ukrašena
perecima i cvjetovima od
papira. Sva je bila prekrivena
duvakom. Prijatelji su kao i
svatovi dočekivani pjesmom,
a onda se sjedalo za siniju
pa i taj dan praznovalo.
Na kraju objeda iznosile su se
«časti» ( tepsije kolača )- prvo
starog svata, onda jenjge i
djevera, komordžije i na kraju
prijateljska maslanica.
Tada je mlada iznosila
pripremljene darove i darivala
ukućane i rodbinu. Sve je
to bilo popraćeno pjesmom.
Pjevalo se onome čija je bila
čast:
Piše: Vjekoslava TOMIĆ
Stari svate,
osjvjetlano perje,
Ti si svoje osvjetlao perje
- i tako redom.
Uz to se šalilo i zadirkivalo pa
su se pjevale šaljive pjesme:
Prijatelju strašljivi,
eno prije na šljivi.
Samo rukom ma’ni
eno je na grani.
Ili:
Prijo moja prionula za me
ko košulja za krvavo rame
Kolači su se iznosili na siniju
, a dio se ostavljalo u tepsiji
da svako ponese kući čemu
su se najviše radovala djeca.
Ako su prijatelji bili iz drugog
sela, ostajali su na konaku.
Kući su se vraćali u petak
poslije doručka, a svatovi
su se razilazili u subotu.
Prethodno bi stari svat
curama i aščama podijelio
skupljene novčane darove.

Svatovi su išli kući sa punom
ploskom rakije i po dolasku u
svoje selo sve su redom častili.
Prva nedjelja poslije vjenčanja
je «prvi svetac». Svi svatovi,
opet lijepo obučeni, dolazili
su u Sutjesku k misi. Mlada je
bila obučena kao prvo jutro. Te
Selo Grmače, dvanaest godina poslije
Za sv. Antu i njegov blagdan sve
nas vežu neka posebna sjećanja.
Nekako je uvijek bio, bar kod nas
u Bosni, najomiljeniji svetac.
Njemu smo se obraćali i molili
za pomoć od malih nogu. Tako
su nas učili naši stari:Za svaku
muku preporuči se sv. Anti.
Radovali smo se njegovom
blagdanu u lipnju nadajući se da
ćemo otići na zavjet u Busovaču
ili Vukanoviće. Tako je bilo sve do
1993. godine. Od tog 13. lipnja
sva lijepa sjećanja potiskuje
sjećanje na Svetog Antu, te
teške i tužne godine. Iako smo
ih otada nabrojali već dvanaest,
i jutros, sa ovim danom, u prsima
se stvori neka tvrda gruda i
guši, pritišće i budi sjećanja.
Koliko li nas danas rasutih od
Hercegovine do Australije i
Amerike tuguje i sjeća se puta
od rodnog sela do Vareša? Ni
nasto drugo ne mislim i nekako
sam morala otići na groblje u
nedjelje, poslije mise, mladu
je darivala njena familija. To
darivanje se odvijalo na Pijesku
gdje su se svi skupljali. Nakon
toga se išlo na užinu koju
je iznosio mladoženjin otac.
S « prvim svecom » su
završavali svadbeni običaji.
Piše: Vjekoslava TOMIĆ
Da se
ne zaboravi
i ne ponovi
Grmače (u Grmače možete otići
samo na groblje) jer se kod nas
jedino tu obilježava spomen
na taj dan. Malo nas je bilo na
groblju u Grmačama. Ili smo
tako zaboravni, ili nam je lakše
da svoju tugu odtugujemo sami.
Što reći? Samo tuga, tuga, tuga.
Može li biti veća od ove kad se
vidi mati na grobu trojice sinova
i muža? Tuga je gledati slike
pokojnih i čitati godine njihovog
rođena. To je najveća tuga.
Tuga je gledati razrušena i
neobnovljena sela. Sjećam
se kako su gorjele kuće na
Teševu kao velike upaljene
baklje. I danas su tu samo
zidovi - sad kao ugašene
baklje. Mrtva sela. A lipanj
se rascvjetao, sunce ugrijalo
poslije toliko kišnih dana. Hoće
li ikada biti radosti u ovoj zemlji?
Tu, nekoliko kilometara
dalje, u Poljanima neki drugi
Naša baština
Približavala se Korizma,
post i pripreme za Uskrs.
Eto tako je to bilo – sedam
dana se pjerovalo! Baš
im zavidim što su imali
toliko vremena za veselje.
također tuguju za svojima.
Zar je tuga drugačija nosi li
se na glavi okruga ili šamija?
I tako širom cijele Bosne.
Ovo sam zapisala zbog toga
sto mislim da se ne smije
zaboraviti da se ne bi više
nikada ponovilo. Valjda smo
nesto svi naučili. Napisala sam
ovo i zbog malog šestogodišnjeg
Zorana koji je bio na groblju
u Grmačama. On nosi ime po
stricu kojeg sam učila čitati i
pisati i spremala za neki bolji
život, a ne da mu danas na
grobu palimo svijeću. A te
1993. godine, je imao samo
devetnaest godina. Gledajući
malog Zorana onako lijepog i
rumenog nadati je se i nekim
veselijim blagdanima
sv. Ante, ali i sjećati se
onog 13. 6. 1993.godine.
Da se ne zaboravi i ne ponovi!
17
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005.
Ispred stare Dusperove kuće
na Sokaku nalazila se čuvena
Strujića gostiona, čiji je stvarni
vlasnik bio Mato Dusper koga
su još nazivali Maličević.
Gostiona je poslije II.
svjetskog rata nastavila rad u
privremenom vl. Ugostiteljskog
poduzeća Bobovac iz Kaknja i
radila do 1965. godine.
Na spratu gostione stanovao
je bračni par Šain, Jozo zv.
Josko i njegova žena Lucija
koja je bila šnajderica. Lucija je
još tada posjedovala modernu
šivaću mašinu Singericu. Bila
je vrlo vješta u šivanju muških
odjela bez postave od bijelog
platna zv. cajga, koje je šila
za okolno stanovništvo Kr.
Sutjeske a isto je bilo i dio
narodne nošnje u to vrijeme. U
teškim vremenima II. svjetskog
rata sa svojim uslugama od
šivanja, prehranjivala je svoju
brojnu obitelj.
Iza Ivančića kavane u istom
pravcu bila je gostiona vl.
Joze Čovića zv. Jozelja i
njegove žene Marije zv.
Marica. Koja je bila sestra
od Ilije Aždajića zv. Ilkan.
U njegovom ugostiteljskom
objektu pored vina i piva
posluživala se i dobra domaća
rakija šljivovica.
U Jozeljinom objektu u
večernjim satima uglavnom
su odsjedali stariji ljudi i igrali
domine i karte. Omladina nije
ulazila u ovaj objekat. Preko
puta Jozelje nalazila se kuća
na sprat pokrivena sindrom
(drveni krov) u vl. ovoga
bračnog para. U prizemlju
kuće njegova žena
18
NIZ SUTJESKU - SOKAK
Dusperova kuća
Marica držala je kavanu u kojoj
je kao i ostali prodavala kavu i
čaj. Inače Jozelja je bi rodom
iz sela Lučića. Ovaj bračni par
nije imao svoje djece, nego su
usvojili kćer od Ilije i
Kate Radić – Talijanović
po imenu Ljubica koja se
od njih udala 1933. godine
za Slovenca Karla Požar u
Sarajevo.
Iza Maricine kavane bila
je jedna manja prizemnica
vl. Ivana Raštegorca zv.
Kalajdžija, gdje je vršio
zanatske djelatnosti iz svoje
struke, za mjesno i lokalno
stanovništvo vršio popravku
kućnog posuđa, kalajisao
bakreno posuđe.
David Mikeljević sa suprugom Malinom na izletu
Iza njih je bila kuća na sprat
pokrivena crijepom koja i
danas postoji u vlasništvu
Ante Šaina zv. Tunja. Anto
se dva puta ženio i imao
brojnu djecu. U prizemlju kuće
nekada je bila kavana. Jedno
je vrijeme poslije II. svjetskog
rata služila kao skladište
TP Rudar i ugostiteljskog
poduzeća Bobovac.
Preko puta Tunjine kuće bila je
stara kuća na sprat, šindrom
pokrivena vl. Ilije Aždajića zv.
Ilkan, koji je u prizemlju
kuće imao imao dućan s
ćepencima, gdje je držao
mješovitu robu, vršio prodaju
tekstila na metražu, ukrasne
trake za narodnu nošnju,
bižuteriju, razne staklene
i plastične bobke,
prehrambene artikle, sol,
šećer, kavu, duvan, gas, i dr.
U trgovini su pomagali sinovi
Anto zv. Ilkanov Sjepan zv.
Pepo, Paradajiz i Mijo.
Iza Ilkanove kuće u istom redu
nalazila se kuća na sprat vl.
Davida Mikeljevića. U početku
je bio obućar, a poslije fotograf
i imao je fotografsku radnju u
kući. S svojim fotoaparatom
ovjekovječio je sve važnije
događaje u Kr. Sutjesci i
okolini između dva svjetska
rata, kao i poslije II. svjetskog
rata. Fotografije sutješke
omladine i drugih ličnosti
nalaze seu knjizi

U ranoj mladosti je bio
zaokupljen elektrotehnikom
i mehanikom. Između dva
svjetska rata sam je sebi,
po pričanju drugih napravio
radio – aparat, prvi u Kraljevoj
Sutjesci. Preko njega je 1934.
g.čuo vijesti « da je kralj
Aleksandar I. Karađorđević
ubijen u Marsellu,
Francuska.»
Ovom viješću je obavijestio
tadašnje lokalno stanovništvo
i policiju. Isto tako je 1941.
g. obavijestio stanovništvo i
policiju o napadu njemačke
vojske na Jugoslaviju.
U Maricinoj
kavani: Jozo
Čović - Jozelja,
supruga Marica i
gosti
David
Mikeljević sa
bližom familijom
i prijateljima
S svojom ženom Malinom je
imao troje djece: sina Julijusa,
kćerke Janju i Angelinu.
Davidova kuća i dan danas
postoji u ruševnom stanju i u
njoj više niko ne stanuje.
Preko puta Davidove kuće bila
je stara kuća na sprat šindrom
pokrivena vl. udovice Ane
Pavlović – Nakić. U prizemlju
kuće držala je kavanu, gdje je
sama spremala mušterijama
kavu i čaj uz prodaju pokojega
čokalja rakije i ruma.
U ovom poslu su je najviše
pomagali sinovi Ivica i Anto.
Život i običaji narodni
u Visočkoj nahiji
izdatoj 1949. g. Milenka
S. Filipović. Nije
isključeno da je i sam
David pomogao ovome
skupljaču narodnih
običaja, kulture i tradicije
ovoga kraja. Jedan je
od prvih koji je napravio
fotografsku razglednicu
Kr. Sutjeske ( oko 1936.
g.) za što je bio pohvaljen.
Svoje fotografske usluge
je većinom pružao
mještanima Kr. Sutjeske i
okolice.
Većinu fotografija je
načinio u neposrednoj
blizini svoje kuće i u
samom mjestu.
Ovim se poslom bavio sve
do svoje smrti. U zadnjim
godinama Davidova života
s njime je radio njegov
unuk Mirko Pavlović, sin
njegove najstarije kćeri
Janje koga je uveo u
tajne fotografskog zanata.
Poslije djedove smrti unuk
Mirko Pavlović kratko je
nastavio djedovu tradiciju
i radio 2 godine. Prestao je
s radom 1970. godine.
Pripremio:
Mijo ŠAIN
19
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. FRAMA

Mladi iz Kraljeve janje koje je pripremila Frama

Livno. U radnom dijelu skupa o
Sutjeske na sku- ključnim aspektima duhovnosti
sv. Franje na krajnje zanimljiv
pu Franjevačke i mladima pristupačan način
govorio je prof. fra Šarčević
mladeži u poslije čega su mladi vjernici
te aspekte razdijeljene u šest
Kotor Varošu Franjinih rečenica dalje produ-
bljivali u radu po skupinama.
Na VIII. Susretu Franjevačke U zabavnom dijelu programa
mladeži što je u subotu 18. sva su se bratstva predstavila
lipnja održan u Kotor Varoši
sudjelovala je i skupina mladih
vlastitim točkama a tu je prvu Framaši
nagradu odnijela Frama Us-
iz župe Kraljeva Sutjeske
Riječ je o tradicionalnom
koplje zanimljivom pjesmom uređuju
i prigodnim humorističkim
vjerničkom okupljanju mladih skečom. Susret su odlično pri- Bukovicu
koji pripadaju laičkom bratstvu redili mladi iz župe Kotor Varoš
Franjevačke mladeži a koja predvođeni svećenicima fra Framaši Kraljeve Sutjeske
djeluju na župama povjerenim Perom Karajicom, župnikom organizirali 21. svibnja
franjevcima Bosne Srebrene. i njegovim pomoćnikom ove godine akciju čišćenja
Na skupu koji je bio u znaku fra Vinkom Markovićem. područja uz rijeku Bukovicu.
Godine Euharistije sudjelovalo Župa Kotor Varoš je u ratu Nažalost, ruke su im i ovaj
je dvije stotine framaša i doživjela sličnu sudbinu kao put bile pune posla! Ovo
framašica te njihovih duhovnih i Kraljeva Sutjeska. Od pri- izletište koje svi tako rado
asistenata iz župa domaćina jeratnih deset tisuća vjernika posjećujemo, i dalje nije
Kotor Varoši kao i župa sada ih je tamo manje od pet pošteđeno raznovrsnog
Bučići, Bugojno, Dolac, Livno, stotina. Obnavljaju u ratu teško smeća! Do kada
Ljubunčić, Kraljeva Sutjeska, oštećenu crkve Uznesenja tako?!Skupini od desetak
Nova Bila, Podmilačje, Rama Blažene Djevice Marije i rade sutjeških framaša u pomoć je
Šćit, Uskoplje, Vitez i Zenica. na povratku prognanih i izbjeg- pritekla i nekolicina mjesnih
Središnji dio Sus- lih. I jedno i drugo ide sporo i volontera, raspoloženih za
reta bilo je slavlje Svete teško. I ovaj molitveni skup rad.
mise u poluobnovljenoj/ mladih iz svih krajeva Bosne Međutim, iako se dosta
polurazrušenoj župnoj crkvi Srebrene bio je izraz blizine s uradilo posla će biti još, i
Uznesenja Blažene Djevice napaćenim vjernicima u Kotor ovaj put se nadamo da će
Marije koje je predvodio dr. Varoši i molitva za sve njih u odaziv biti veći, kako bi se
fra Ivan Šarčević, profesor s tom dijelu Bosne i Hercegovine. što više uradilo i očistilo!
Franjevačke teologije u Sa- Hoćete li vi biti ti koji će i dalje
rajevu te euharistijsko klan- /PORTAL ks online tolerirati bacanje smeća na
sve strane?Vjerujemo da
niste jedan od tih i da ćete
Svečani zavjeti sutjeških framaša zajedno sa nama učiniti
da živimo u čišćoj okolini,
U nedjelju, 12. lipnja 2005. godine, u prepunoj župnoj crkvi Sv. Ivana učinimo barem onoliko
Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, pod pučkom misom u 11 sati, šest mladih koliko je u našoj moći!
framaša iz našeg kraja dalo je svoja prva svečana obećanja da će Iskreno se zahvaljujemo
slijedeću godinu dana živjeti po načelima franjevačke mladeži koja su svima koji su
inspirirana životom Sv. Franje Asiškog.
sudjelovali u ovoj akciji!
/PORTAL ks online
Sljedeći put... očekujemo i
vas!

20
 PROSLAVA IVANDANA

PROSLAVA SVETOG IVE

U KRALJEVOJ SUTJESCI
Dan sv. Ive, zaštitnika
našeg samostana i naše župe,
jučer 24. lipnja tradicionalno
je i prigodno proslavljen u
Kraljevoj Sutjesci. Okupilo se
više tisuća vjernika od čega
je veliki broj njih pristigao i iz
inozemstva.
Sunčano jutro u Kraljevoj
Sutjesci, upravo idealno za
ovaj dan, ljudi su pristizali sa
svih strana u ovo malo mjesto.
Neki da bi zauzeli mjesto za
svoj stan i prodavali svoju
robu, neki kako bi zauzeli
mjesto u crkvi za sjediti,
ili da se pomole nasamo
svome svecu prije glavne velikog dana za Sutjesku i i pjevalo, i trajalo je to do
mise. Osim nje bile su još njene župljane. kasnih poslijepodnevnih sati.
dvije jutarnje, ona u 7 i 9 sati Poslije mise otpočelo je Sve zajedno, na kraju jedan
(bolesnička), a neki tko zna, tradicionalno “druženje” na lijep dan za naše stolno
možda samo jer su željeli da Ivandan. Ovo je bila idealna mjesto, za naše župljane, za
taj dan počne što prije. Ovaj prilika za sve one koji to vole naše goste i ovaj kraj. Dan
dan je uistinu ulio radosti i da se poigra kolo, zapjeva uvijek prepoznatljiv, ali ipak
živosti u ovo mjesto, upravo dobra pjesma, popije piće s svaki put na svoj način
ono što je Sutjesci i potrebno. dragim prijateljima, prošeta poseban, s nekih drugim
Slavljenje glavne svete mise se Pijeskom ili sokakom, sjećanjima. Svi vi vjerojatno
počelo je u 11 sati. Predvodio upozna ili prepozna nekoga. znate kako sve to izgleda na
ju je gvardijan u Čakovcu Svaki Ivandan je idealan taj dan, jer ako niste jučer,
fra Ilija Mijatović, svećenik razlog da se dođe u Bosnu, nekada prije ste zasigurno i
rodom iz Poljana. U crkvi bilo iz daleka ili od nekuda sami išli da slavite Ivandan u
punoj vjernika, hodočasnika bliže, svejedno u Sutjesci Sutjesci i onda znate koliko
pristiglih iz mnogih mjesta, je jučer bilo nekoliko tisuća znači našim ljudima taj dan
fra Iliji su misu pomogli služiti ljudi, a većina njih su oni koji i taj svetac. To je ono nešto
i davdesetak domaćih te ne žive stalno ovdje. Slavilo naše. Dođite dogodine!
svećenika iz okolnih župa, se cijeli dan, jelo, pilo Sveti Ivo, hvala ti.
pristiglih povodom ovog

21
Sutješki vjesnik, SRPANJ, 2005. DIJASPORA

22