O 4 aie rare Bens sa Se VCO ES ai ae MindOPTIKA BJELOPOLJAK BJELOPOLJAK AHMED OPTICAR ZGOSCANSKA S-3, KAKANJ, BIH FAX: +387 32 555 045 GSM: 061 717 811 GSM: 061 717 804 E-MAIL: INFO@OPTIKA-BJELOPOLJAK.COM. Zelimo Vam Cestit Bozic i uspjeSnu Novu 2007.Dragi citatelji! Rise 2 om tree write smog poteka proreme pra ‘deja bila je da ovo Sesnaesto izdanje naieg i Vaseg Suyjeskog \jesmika, posto islaci u vrijeme Botica, cnista bude w blagdanskom ruin. Zeljeli smo Yam predstaviti sto je moguée vige tema koje se doticu naseg najradosnijeg krSéanskog blagdana koji u sebi nosi porukw Jubari, blagosti, Bozjeg blagaslova i zajednistwa medu Iudima. fako je ‘lagdansko izdanje, nazalostnismo mogli zaobi¢iionu nizniju i suroviju siramu Sivota stvari koje nas okrauju i dogadaju se nama ifjudima kojt Najnovije wie Nata zadaéa je govoriti 0 tome | ne zanaratl ott pred nepravdom. _ Vijesti ee td Po czvor gigs orate emcee iz naSeg ‘rilwatiti kao nekto So je normalno, bez obzira gd tvjell. Ova godina rat Bile uspjebna za Sues vesnik zasto ste casluen vi koji nas redovno raja citate. Zhox svih nas koji Zivimo ovdje i za one koji su vezani za sutjeské kraj, postojimo i nastojati Gemo da se ova) nak glas jos dugo éuje Stoga se nadamo kako éete se radovati ovom i svim buducim izdanjima Susjeskog vjesnika, wvifek pronatacs ‘stati uz nas. hog Gega Gee i dalje Naposlietku, zahvaljujemo se svim nasim sponzorima i podupirateljima te vama u domovini i u dijaspori urednistvo 2eli Cestit Bozic | mirnu i Razoovor s uypjednn Novae 2007. godin DanueLom me Tomic Vasa glavna urednica : ha Tomic Svojim igracicama ne dopustam da budu € . A Naklainky FONDACUA CURIA BANI KRALIEYA SUTJESKA. Za aklanik zadovoljne Marja Sopina; Glavni i odgovori wrednik. a Tomi: Ureditho vise: sjek D Tom. Vostva Temé-Tomisi Dora, Milo ie, Ana Dogon fa Vike prosjekom © Tons, Draan Filipovic Letra, pro fran Nuji;Teln #387 32 52 160 Web colkovanje, Draden Flipove-Adtesa uednsva: Fondacya Cuna best, Sushi {E Seonk Kraice Katrine br 7.72244 Krajva Sus, Bil TSC UsONINvestecastix Semin BANKOVNI RACUNI ZA PRETPLATL Rerortaze Bill (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBACKA BANKA dd, poslovnica Kakanj KM: 3385902202104156 s nazmkom za Pretplata REPUBLIKA HRVATSKA (100 Kn): PRIVREDNA BANKA ZAGREB; BROJ RACUNA: 2340009-3207391514; Ana Jurié UROPSKA UNUA (23 €): REIFFEISEN BANK dd. BiH] BROJ Tri susreta RACUNA ; 1610650000000027 SWIFT: REBABA2S, Iva Tomié nagih SVICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LAGERN-BAREGG 5430 ee WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr: 26728 01, 80740 Konloinhaber: iseljenika Kroat-Kath, Kulturverein Brunnlistrasse 53,8155 Niederhasti CHre enamel ouitumerate } uz obilje Bozjeg j Novoj 097. godini f circa Perens skupa sa svojom vedrom sestricom. De eS E Een ns fete eu Oe ee erin Neka nam svu noé sija mjesto uljenice, fora ee rs Tako ée njen bijesak biti jak. NS Perches Om ect ny cs Penn ens Zeli Vam SST ondacija Curia bani ost lagoslova i ee Peet ens Pes Ren Se oad eters nn izmoren konja tromim kasom. Toe Oe ena sipila na tyoje sveto ruho, stavit ée ti na glavu, sasvim njeZno, ‘oreol, koji ti je pao ma jedno uho. Nikola SopRatan UsposTAVLJENE TELEFONSKE LINUJE ie visegodisnjih peripetija s BH Telecomom, mjestani sela Ratan) su ovih dana napokon dobili telefonske linije u svojim domovimna! Tu informacij javio je u subotu 2, prosinca 2006, Hija Stojeié, jedan od prvih povratnika u Ratanj i povjerenik mjesne zajednice, pozvavsi novinara Sutjeskog. vjesnika s pretplamnigkog broja 779-895, Vijest 0 pustanju telefona ne bi ni zasluzivala pozornost_ da BH Telecom godinama nije bezrazlozne odugovlatio $ uvodenjem telefona u ovo povratni¢ko hhrvatsko selo, u Kojemu trenutno Zivi dvadesetak stanovnika od prijeratnih nckoliko stotina, Ovim je dogadajem prema Ratnju ispravljena dugogodisnja nepravda te uklonjena jos jedna zapreka obnovi Zivota i ponovnom naseljavanju izbje; prognanih i iseljenih Ratanjéana koji se svome selu iz godine u godinu sve vise vraéaju. Ostaje ipak pitanje komejesve ovo trebalo? Nije li bilo mnogo jednostavnije i postenije pustiti telefone Ratnju onda kad su im telefonske linije prosle ispod kuéa i kad se halo éulo u susjednom Bosnjacima naseljenom Nagbilju? Ratanjéanima, @ ni objektivnim promatratima sa strane, nije ostalo nita drugo zakljuviti nego to da su godinama bili kaznjavani neuvodenjem telefona samo zato Sto su Hrvati SV online Se Nikola, najdrazi djedji: svetac slavi se 6. prosinca, kada darovima raduje one koji su tijekom godine bili dobri u erkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevo) Sutjesci pojavio sveti Nikola u svojoj biskupskoj odjeéi, sa tapom imitrom —na To je bilo i ove godine: juéer se velikovesel ran ih maliSana. Uzpri program zastitnik i najdrazi djegji svetac sa svojom andeoskom pratnjom zabavio je i prigodnim paketicima podario djecu. Postoji nekoliko legendi o sv. Nikoli Prva govori o tome kako je Nikola EET) doznao da osiromaseni plemié nema Gime udati ti kéeri pa mu je ti veeeri zaredom ubscio po vrecicu zlatnika w kucu ~ odatle veza s darivanjem, Dru nda govori da je ozivio troje diet koje je ubio opaki gostioniar, pa odatle veca s djecem, Sveti Nikola je i pored zastitnik diece Pomoraca, djevojaka. siromaha, studenata, farmaceuta, pekara ribara, zatvorenika, putnika otoka Sicilije, pariskog sveutilista i mnogih gradova Sirom svijeta tgovaca, SV online Dobrotvorna akeija Kraljeva Sutjeska za Bakovice ponedjeljak 11. prosinea w Kraljevo Sutjesci j akeijaprikupljanja prilo i robe za Sticenike Zavoda za brigu © osobama s dusevnim smetnjama u Bakoviéima kod Fojnice. Predboziéno vnijeme je kada trebamo otvoriti naga srea prema vrijeme darivanja, vrijeme ar sima, uéiniti dobra djela, pobrinuti se za one kojima je potrebna rije’ utjehe, Ijubavi i paznje. Pripravljajuéi se 7a BoZié Gesto zaokuplient viastitim poslovima i brigama prema svojim bliznjim ine pomislimo na Ijude poput onih u Bakovigima smjestenih u Zavoda za brigu 0 osobama s dusevnim sineinjama koji su svoj dom pronasti upravo tu ade se o njima mogu brinuti na pravi nadin, BoZana Radié veé drugi put zaredom u Kraljevo} Sutjeset vodi akeiju prikuplianja odjege i novtanih za Bakovige. U_ jednotjedni poduhvat ukljugile su se 1 mnogobrojne domacice te drugi stolnog mjesta koji su prikupili pristojnu koliginu odjece i novéanih sredstava koja su U ponedjeljak urutena Stigenicima Zavoda u Bakovicima. Uskrs je Bozana Radié najavila novu humanitamnu akeiju 7a Bakovige koja Ge trajati duze te se osekuje odaziv i veéeg broja ljudi s prostora opéine Kakanj i sire. SY online stanovniei Bozana Radié:u BakoviéimaPie: Milo Jukié KOMENTAR BROJA ey juristigki vodie ‘Tima Clancyja i Enesa Skrge (Tremala Nayka) «Srednja Bosna — zemlja kraljeva i veriran, s nadnaslovom «Kraljevski gradovin, uw jednu ruku predstavija osvjeZenje u turistiékom — mozaiku Bill. Pisan neposredno, na nagin kako su autori dozivjeli_srednjobosansko podrugje, vodié doista iskate iz Sablona Tokalnih publicista koji su desto svoj kraj vu stanju hvaliti do iznemoglosti, makar osnovi na kojima hvalospjevi pocivaju bili truli do sri Vidio sam nedavno kako se u jednom voditu promovira proizvodnja zdrave hhrane, a javnosti su poznati podaci kako je na tom podruéju tijekom rata koristen ‘siromaseni uran. Drugi, pak, hvale cist zrak, kao da su ga oni, autor, inarucitelji vodia, sami proizveli.) Na potetku, dakle, pohvala za Clansyja i Skrgu, no, u nastavku,.. U emu je problem? Sam koncept Vodita potiva na neistini: naime, medu «gradovima kraljeva i veriray naSao se, be7 ikakvog povoda, i Prusac. To je mjesto veoma zmamenito, ali po vjerskom turizmu totnije po Ajyatoviei, najpoznatijem dovistu u Europi, kao i po tome sto je stoljegima vazilo za jedno od najveéih okupljalista islamskih ugenjaka u Bosni, 0 Gemu pisu i autori, no, u Pruseu nikada si nisu stolovali ni kraljevi, ni vezi JoS jedna mana Vodita je to sto su, wz Prusac, Travnik, Visoko, Kraljevu Sutjesku i Vranduk, koji su. detaljno obradeni, sasvim povrino spomenuti, bez ikakvih ilustracija, i «ostali kraljevski gradovin: Jajce, Vares, Fojnica, planina Vranica(???) i KreSevo, wz poprilitno netoénih podataka Tako se kresevski_srednjovjekovni grad, danas pozmat kao Bedem, koji kraj Stjepan Tomas 12. 8. 1434 godine naziva «slavnim kraljevskim gradom, niti ne spominye, a znamenito selo kovaéa i madara, Vranke, autori nazivaju — Vraniei! Kako je planina Vranica postalakralevski grad», 10 jerojatno zmaju samo autor, a oni bi trebali odgovoriti 1 otkud Vares medu kraljevskim gradovima’! Ako se misli na Bobovac, koji je na vareskoj teritorji, onda bi, zbog Vranduka, i Zenica trebala biti ubrojena wu istu kategoriju, ali to nema nikakve osnove, pogotovo kad se zna vrijeme prvog spomena Varesa i uudaljenost od Bobovea. Tupodacimaonavedenim gradovima koji su detaljno predstavljeni moze se naéi popriligno gresaka, ali i nedosljednosti koje ukazuju na to da je autor tizgleda da je Jedini autor ipak Clancy, jer u tekst G FPOSLIJE SMRTI /AO TRAVNIK, KRALJ JEN TEK 1528. GODINE ??? 6 Travniku Skrgu spominje kao izvor za neke informacije, mada je ovaj na omotu iu impresumu naveden kao suautor) samo jednu stranu imao kao glavmi izvor, Kad vee, primjerice, u dijelu o Travniku, spominje selo Imljani na Viasiéu,trebao bi znati da to selo administrativno pripada opeini Knezevo (bivsi Skender- Vakuf). a ne Travniku. Kad Travnik, primjerice, spominje kao jedini grad na svijetu sa dvije sahat kaule, a toliko citira Ivu Andriéa, mogao je navesti i podatak da je Travnik jedini zerad na svijet Koji ima nobelovea, ali ne i ulicu nazvanu po njemu, a da je njegova rodna kuéa nakon rata vecim dijelom pretvorena u kavantu Usput, na 40. stranici stoji podatak da je Andrié umro 13. marta (treba ti reei da ie Vodié pisan tzv. bosanskim jezikom?) 1975. godine u Beogradu, a samo koji redak tznad toga stoji da je tj isti André uu posliednji put boravio uw Travniku 15. oktobra 1982. godine!!! Eto novog podatka za andrigologe: nitko dosad nije ‘mao da je i sedam godina nakon smrti veliki pisae Setao Travnikom!!! T sa drugim gradovima stvaristitno stoje. Tako za Visoko kaze da se «nakon turskog osvojenja, 1463., struktura grada preobrazila u uzomo otemansko balkansko-orijentalno naselje.»Ada su konzultirani or autor bi naSao podatak da nakon pada Bosne, 1485. godine, u Visokom Zive 232 krS¢anske obitelii i samo sedam muslimana, a etiri godine kasnije, uz gotovo identicne podatke fo strukturi Visoko se mahala ivan sina Dobrasinova mala je 431 kucw i tri samea, mahala Luke, sina Radigina 41 kuéu i pet samaca, mahala Boljasina, dine stanovnistva, saistoji od Sest_ mahala: sina Vukosavljeva 30 kuea i dva samea, mahaia Bozanova 39 kuéa i sedam a, mahala Tundisavova 36 kuéa i sedam samaca, a mahala Nenade sa 36 Kuga i dever samaca Da ne bi bilo sumnje, u_pitanju su rezultatiturskog popisa, all, Koja koris. kad je Clancy. izgleda, dosao do nekih «jaeiho» podataka. Mora da ih je erpio od nekog slicnog Semiru Osmanagicu, pronalazaéu visockib piramida ovoga 1 ‘onoga: to se da zakljutiti i po podatku da je autor famoznim piramidama, iako se svi Kompetentnt struénjaci smiju na spomen takvih gluposti posvetio gotovo tri strane. T kad je u pitanju nasa Kraljeva Sutjeska, nade’ se popritigno u najmanju ruku nedorecenih, svari. Nigdje, primjerice nije objasnjeno tko je to franjeveima zabranio koristenje cigle ili kamena za gradnju.samostana, pa je to «uinilo samostan osjetjivim na vatru i nekolike 4 puta gorio» Ne kaze se nije li samostan gorio ili ga je (ko i, Boze moj?) mozda zapalio??? U dielu © Sutjesci, na 56. strani, stoj i retenica koja predstavlja totalnu glupost: «Kralj. Stepan Tomasevie, posljednji bosanski kralj. bio je primoran da pobjegne u dvorae u Jajew zbog turskih napada Jajce je palo 1528. sultan mu je odrubio avi.» Svatko tko ima malo veze s povijeSeu srednjovjekovne Bosne zna da je kraly Stiepan pogubljen 1463., punih 65 godina prije pada Jajea, a gdje je Clancy uspio napabiréit ovaj podatak moze se samo nagadati Lokalitet Kraljew rob nalazi seu Zastinj, padini bra Hum, a kraljev Kostur, Koji je IS88. godine otkrio Ciro Truhelka. dlanas se nalazi u jajackom franjevackom samestanu, Ima toga jos. Autor navodi da je do rata uu Sutjesci Zivjelo 12000, a sada tek 2000 stanovnika. Gaje nestade 10000 luc, valjda neki tsunami? Cudno je da autor primjerice u Travniku ili Pruscu, navodi reke stvari koje su vezane iskljudivo 7a muslimansko stanovnistvo, no, kad je u pitanju Sutjeska, draze mu je to preskotit Tako se na tak tri mjesta navodi kako se Zene u Kraljevoj Sutjesci i danas ruse, nose cme marame, uw znak Zalosti za kraljicom Katarinom. Ja sam, medutim, 1 Sutjesci vidio i Zene muslimanke, jer Muslimani u Sutjeset ive stoljecima, ali to Clancy, izgleda mi, nije primijetio nijedna se ne rusi za kraljicom, Zasto Clancy izbjegava kazati istinu, t) da iskljucivo katoli¢ke Zene Zale kraljicu, vjerojatno zna samo on. I tako bi se moglo iznemoglosti, ali Cemu? Dakle, Claneyjev Voie osvjezavajuée, ali mu je sve to uzalud — bez objektivnosti, politi¢ke nepristranosti i istine nikakva svjezina i riginalnost ne vrijede ni koliko je eno ispod (odrezanog) nokta nabrajati do djeluje U Kratievu SuTiEskuU DO SADA ULOZENO OKO 2. 500 000 KM faganju uw Kraljevu Sut Ku do sada su iskljutivo bila vezana uz ot Tokalnih resursa, U posljednjih pet godina u ove resurse tazlitite nevladine organizacije, domace i strane, maraka, Donosimo pregled razdoblje od poslije rata do dana ulozile su oko 2 wwanja U pojedine objekte s priblizni po objektima 5 milijuna k ati: Vlada RH, Ministastva FBibdeZpfija Zenitko-do ‘Vlada Portugala, Caritas Njemacl Mozaik Sarajevo, Turisticka bani Krglig iKruhsvetoz Ante. Europa kom jena na temelju dostupnih podataka x! poslije rata do danas. ~~ FRANJEVACKI SAMOSTAN = 517.000 KM STARA BOSANSKA KUCA, 55,000 KM Oswovwn SKoLA AUGUStINA Bessa Luts = 200.000 KM Anautanta KRALIEVA SUTIESKA — 100.000 KM Tuxssrexi nro URED 35.000 KN AKTIVNOSTI (RADIONICE TRADE SUVENIRA EDUKACUIE LOKALNOG STANDYNISTVA) ~ 10,000 KM. Déawua Menepa Faruis UL — 40,000 KM INFRASTRUKTIRA (RASVIETA, OBNOVA CESTE PREMA Kr, SJTIESCI1 BOpOVCL) 1.610.000 KM ‘SVEUKUP 208 ULOZENH SREDSTAVA JE 2.567.000 KMSa odbojkaska — karijera povela je u rodnom Kaknju gdje Vas i danas pamte kao vrsnu odbojkasicn. Ukratko, Sto se desilo u razdoblju od tada do dolaska uw Ameriku? Moja odbojkaska karijera zapravo je pocela na Cimenu w Catigima, udje sam kao dijete povela igrati odbojku. Odbojka je u to vrijeme u Kaknju bila glavni i jedini 2enski sport, pa sam vito rano pogela igrati za OK Rudar Godine 1989. dobila sam ponudu da odem igrati u OK Rijeka, Koji je tada bio medu najboljima u 1, Saveznoj Ii Tako sam imala tek 16 godina,roditelji su imali povierenje u mene da sam dovoljno zrela i podréali su me wodluci dda nastavim karijeru u Rijeci U dvije godine igranja wu Rijeci ostvarila sam puno ciljeva koje sam si bila postavila, a neki od nj su igranje u juniorsko} reprezentaciji Jugoslavije i poziv uw seniorsku repre Takoder, s Rijekom juniorsko prvenstvo Jugoslavije, edie sntaciju. sam osvojile sam_ bila pr smetera prvenstva, najdrazih uspomena, Nakon dvije uspjeSne sezone u Rijeci dobila sam poziv da predem u OK Mladost, tada najbolji europski Klub, U Zagrebu sam provela Getiri godine i dobila priliku da treniram i rckim u to doba najboljim igragicama svijeta. Takoder, imala sam priliku da nekoliko puta putujem u sada vee bivSi Soyjetski Saver i treniram sa sovjetskom reprezentacijom koja se spremala za Olimpijadu u Barceloni i druga velika natjecanja. U Zagrebu sam i zapoéela studij na Fakultetu za fizi¢ku kulturu. za najbolieg fo mi je jedna od Zasto ste otisli ak u Amerikus, Sto je bilo presudno za donosenje te odluke? Nakon éetiri godine u Zagrebu dosla sam u situaciju da sam morala odluditi dai éu studirat ili igrati odbojku. Obje stvari su zahtijevale puno vremena i odricanja, a nije bilo moguée raditi ‘oboje u isto vrijeme, Nekim sluéajem B Razgovarala: va Tomi Rodena sam u Kaknju, odrasla u Catigima iz kojih sam oti8la 1989, da bih nastavila odbojkasku karijeru u Rijeci, a onda u Zagrebu. U Ameriku sam otisla 1995, jer sam dobila sportsku stipendiju za nastavak odbojkaske i sveudiliSne karijere na Sveuéilistu u Little Rocku, Arkansas, Trenutaéno sam glayna odbojkaska International University u Miamiju, na Floridi, saznala sam da sveudiliste uw Americi traZi odbojkasice iz Hrvatske kojima su nudili sportsku Skolarinu. Moje dvije suigratice iz Rijeke su par godina prije toga otisle u Ameriku i imale su jako dobro iskustvo, Iz razgovora s njima doznala sam da u Americi mogu u isto vrijeme studirati i igrati odbojku, Sto je bilo nemoguée ostvariti u Zagrebu. To je bio i glavni razlog moga odlaska_u Ameriku, Kada usporedite odbojkatka iskustva i Hrvatske s onima iz Amerike, koje su najvainije raclike u nacinu igre, pristupu, u kvalitet? Je li lake uspjeti wu Americi i zaito? Cio sustay je drugatiji od hrvatskoga i bilo kojeg drugog u svijetu, Sport je povezan s obrazovanjem, a da bi se igrao bilo Koji sport, moraju se ispuniti akademski uvjeti, podevsi od prosjcka ‘ogjena pa do broja sati koji se moraju poloziti svakog semestra, Trenerima u Americi stalo je da su im sportasi uspjeSni u Skoli, jer samo tako imaju iU_ klupskom sustavu natjecanja_u. Hrvatskoj i Europi trenerima nije bitno studiraju Ki igragice ili ne. Stovige, odgovara im ukoliko ne studiraju, jer tada ovise o klubu, i ako osim sporta nemaju puno drugih opeija U Americi se jako puno novea ulaze u sport i sve se radi da se pomogne sportasima da budu uspjegni u skoli i sportu. Po pravilima, sportasi se mog natjecati samo éetiri godine. Posto sam ja veé bila studirala u Hirvatskoj, imala sam pravo igranja na sveudiligtu samo dvije godine, Nakon toga trebala mi je jos jedna dodatna godina da zavrsim studi Sto se _kvalitete odbojke tice, su podijeljene po i divizijama (1, I, IMD), a takoder i dvogodisnje Skole (junior college) imaju svoj sustav natjecanja, pa je i kvaliteta vrlo raznolika, Moja 8kola je u prvoj diviziji u kojoj je 315 sveutilista podijeljeno u 33 konfereneije. Po tom broju se vidi da je Konkureneija vrlo jaka i nije se lako plasirati medu 64 najbolje ekipe koje nakon regulae sezone podinju.dr2avni turnir, @ on kulminira zavrsnim turnirom na koji se najbolje 4 ekipe natjecu 2a drZavnu titulu, Nagin igre ne razlikuje se puno od europskoga, ali je razlika u tome Sto su igradice otprilike istih godina, tek izaile iz srednje Skole i mora se jo8 uvijek s njima raditi na tehniékom i taktikom razvoju. Pored toga, moraju nauciti kako balansirati sporiske i akademske zahijeve, ai nautiti kako Ziyjeti odvojeno od obitelji, jer veéina njih prvi put su odvojene od svojih. Ne bih rekla daje lake uspjeti uAmerici, ali je razlika u tome sto je cio sustav organiziran da se pomogne sportasima i trenerima da budu uspjesni. Medutim, treba jako puno upornog rada i odricanja da bi se to osivarilo, skole konferencijama Kada je cavriila karijera igratice? Sada radite kao trenerica ekipe Golden Panthers, Sto je lakse, igrati ili trenirati druge? racku karijeru zavrSita sam 1997, kada sam s ekipom Sveueilista u Little Rocku osvojila konferencijsku titulu i plasirala se na drZavni turnir, Nakon toga sam Sest godina bila pomoéna trenerica na istom sveutilistu, a onda sam 2003. presia na Louisiana State University, gdje sam provela dvije sezone prije nego sam dobila posao glavne trenerice na FIU-u, Jako sam oduvijek znala da 2elim ostati uw odbojei i biti wenerica, trebalo mi je neko vrijeme dase prilagodim trenersko) ulozi. U poéetku je najteze bilo 2a vrijeme utakmica jer mi treneri nemamo ba veliku. kontrolu kada _utakmica krene. Sve Sto mozemo uradit je taZith time-out iizmjenu, ana igraticama je da odluze hoée li igrati najbolje sto mogu ii neGe. Takoder,trebalo mi je vremena da nauvtim da svatko ima drugi natin weenja i motiviranja, i kao trenerica se moram tome prilagodit. Jedno vrijeme ste bili i lovac na talente te doveli_ mnoge igracice iz BiH i Hrvatske da igraju u vatem klubu, Ima ti kvalitemih igradica na koje sada raéunate da bi mogle zaigrati za vas? Jo8 uvijek lovim talente i to je zapravo tlavni dio mog posla. Bez obzira koliko ‘am © odbojei, bez talentiranih igratica to mi znanje ne pomaze puno. Privlaéna Tokacija naSeg sveudilista (Miami) pomaze nam da mozemo dovodit ice iz cijelog svijeta. Trenutaéno w ckipi imamo igratice iz Kube, Brazila, Venecuele, Portorika, Srbije, Bugarske, Poljske i naravno SAD-a, Pratim Sto se dogada u odbojei na ovim prostorima jer ima dosta miladih talenata, Moja pomocna trenerica bila je ove godine na kvalifikacijama za Europsko juniorsko prveastvo, koje su bile u Brékom, tako dda imamo listu igratica Giji napredak pratimo i nadamo se neke od njih dovesti na FIL Je li ovo zadnje pricnanje najveée do sada i S10 ono zapravo znaéi za vas i vai klub te wopée svijetu odbojke? Jeste se nadali da ée vas proglasiti trenerom godine? Priznanje koje sam primila za trenericu godine u Sun Belt Konferenciji velika je ast jer sam su me izabrali moji kolege ‘Takoder, velika je stvar to je ovo tek ‘moja druga sezona, a veé smo napravile najbolji rezultat u povijestiskole, Posto smo imale jako uspjesnu godinu, zala sam da imam Sansu da dobijem to priznanje, ali sam takoder znala da i nckoliko drugih trenera to zasluzuje. Mislim da je presuailo to Sto smo u samo dvije godine preokrenuli program koji je prije nego sam dosta imao rekord 3-23, a ove godine smo zavrsile 5 24-8 Sio igratice govore o Vama, jeste It stroga i sahievma trenerca? Mistim da bi rekle da trazim disciplinu i vrijedan rad u Skoli ina terenu, Imam visoke standarde i ne dopustam da budu zadovoljne prosjekom. Takoder, znaju da mi je prvenstveno stalo do njih kao do osoba, a ne samo kao igraéiea, Cece eeeRekli ste nam da su vam se mnogi javili mnanci i neznanci nakon objavijene vijesti na naiem portalu o pricnanju oje ste primili, Iako je proslo je mnogo — godina otkako ne tivite ovdje, pamte vas. Sto je ono Sto vas danas dovodi w rodne Cai Da, jako su me obradovali e-mailovi od prijatelja i znanaca koje odavno nisam Vidjela ni Gula, Izmenadila sam se da me se 08 sjecaju, jer sam davno oti8la iz Catiga i nazalost ne dolazim toliko éesto koliko bih htjela, Zeljela bih im i ovim putem zahvaliti, Prvensiveno, dolazim ;posjetiti obitel) koja joS uvijek Zivi tamo. Moja mama uvijek nam kaze da bez ‘obzira u kojem smo kutku svijeta, znamo da se uvijek mozemo vratiti u nasu kuéu u Cati¢ima, Na Zalost, dosta rodbine i prijatelja rasuto je svuda po svijetu pa sada komuniciramo preko telefona i interneta. Uvijek mi se drago vratti jer su tu moji korijeni i podsjetim se odakle sam potekla. Moram reéi da su moji roditelji glavni razlog za uspjehe koje sam do sada ostvarila, jer prvenstveno bez njihovag vjerovanja i podrske, kada sam pogela igrati odbojku jo§ kao dijte, ne bih sada bila gdje jesam. Takoder, oni su ugradili u mene i moje sestre i brata radne navike. upornost i puno drugih vrijednosti koje su nam omoguéile da bbudemo uspjeSni u karijeri i Zivotu. Koji su planovi za naredni_ period? Mokemo li otekivat epilt Danijeli Tomic? Uvijek pokusavam nautiti nesto novo i razviti se prvenstveno kao osoba, a onda kao trenerica. Postavili smo visoke standarde i ofekivanja za nau miladu ekipu, pa nas Geka dosta rada da ostvarimo bolje rezultate a narednim godinama, Najvaznije je da smo svi zdravi, a lijepe vijesti Ge doti vrijednim radon i stplienjem Jeste danas sretni sontm So ste polit te harijert? Sto reti mladiaa koflimaju sliéne snove a nisu sigural da imaju tujete dodt do kraje? Sretna sam Sto sam postigla, ali to je mi {Je samo motivacija da imam nove ciljeve i izazove. Uvijek mislim da mogu bolje i vi8e, iSto god si postavim kao cilj, mislim da mogu ostvariti upornim, vrijednim i postenim radom, To je i ono sto bih rekla mladima wz t0 da iskoriste prilike koje im se pruze u ivotu, jer nikad ne znamo da ée nam se ponovo pruziti ako ih ne iskoristimo u tom trenutku. NASTAVLJA SE STIPENDIRANJE NASIH STUDENATA Ue 18. studenog ove godine potpisani su sponzorski ugovori s pet studenata stipendista Fonda Kralj Katarina. U_ prostorijama Fondacije Curia bani uw Kraljevo} Sutjesci, u nazotnosti predstavnika Fondacije, SutjeSkog vjesnika te predsjednika FBiH Nike Lozandi¢a, koji je najveéim dijelom zasluzan za stipendiranje nasih studenata dmugu godinu zaredom, potpisani su sponzorski ugovori s pet studenata koji su zadovoljli kriterije Javnog natjetaja za dodjelu stipendija za Skolsku god 2006107. Njimna je uplacena jednokratna novéana pomoé u iznosu od 1000 konvertibilnih maraka, sto 6e im olakSati zavrsetak Zapovetag Studia. $V online — Kraljeva Sutjeska U TEKU IZGRADNJA CESTE [ns ia on povezana novom cestom. Trenutno se odvijaju radovi kroz Kraljevu Sutjesku. Radovi na izgradnji nove ceste od Catica do Kraljeve Sutjeske uskoro se privode svome kraju Naime, visotko poduzece Asfaltgradnja koji su izvodadi radova, trenutno rade znajzahtjevniju dionicu od Haljiniga do tzv KruSaka u Kraljevoj Sutjesei, gdje se radi prosirenje puta i priprema za postavljanje novog asfalta SV online NOVA RASVJETA U Sutsescrt CaticiMa Kine Save dons je sera a nabavku rasvjete u Trkmu w Kraljevo} Sutjesci, Odlukom Viade Kantona Sarajevo, Ministarstvu prostornog uredenja i 7astite okolisa odobrena su sredstva wu iznos od 12.700 konvertibilnih maraka, koja ée iz budzeta kantona za tekuéu godinu biti izdvojena za Mjesnu zajednicu Kraljev Sutjeska. Ovim iznosom sufinaneirat é se postavljanje javne rasyjete u Suljesci codnosno kroz dio naselja Trkno, Takoder, angazmanom HDZ-a Kakanj rasyjetna tijela su postavljena i uz dio oblja do Krusaka te kroz stari dio Catiéa, a uskoro ée se raditi isto i kroz Bielaviee ceste od suljesko, SV ontineROR econ at iva ey vi) % razbojnistvo kakvih je nazalost na sve strane Pee ary) 4 % iskijucivo nacionalno motivirano - meta je bio jer je Hrvat ieee ROE DeMTIOG prayiie Uizeven eT i et cra | Nastvak projeka Viede RH = | DONACUE GRADEVINSKOG MATERIJALA ZA JOS centralnu BiH odréan sastanak radne Bases a pais sees gan Naret 1 Kakary te predsavika slain Pnevadinihegantacja u_ Bill Ko se odrdae u Tapa Wares, je 5 32 KUCE U NASEM KRAIL atari potas Brot proeht [siete ics eat izgradnja predvidena za narednu godinu. Petak 13. bio je sretan dan za 32 vlasnika porusenih ili dotrajalih kuéa u sutjeSkom 1 kakanjskom Kraju koji su tijekom ove godine podnijeli zahtjev 2a obnovw i povratak hrvatskom Ministarstvw mora, ‘ovog znatajnog povijesnog grada Bobovea. uw Zeniei je napravijen korak vi8e prema rjeSavanju pitanja Bobovea Sasianku u- Zeniciprisustvovali si predstaynici opéina Kakanj i VareS, resornih federalnih i zupanijskih ministarstava, fondacija za zastitu kultumo-povijesnog turizma, prometa i razvitka. Naime, predstavnici Brod-projekta iz Slwvonskog Broda obisli su po nalogu pomenutog ministarstva kuée dija je Ra condOekecd eile) Sujet a! naslijeda, te predstavnici Regionalne razvojne ageneye za centralnu BiH i 1 Bjelavicima, Aljinicima, Caticima, Vlada RH_namjerava sljedeée godine dugorotnog projekta, teskog _nckoliko Dobrinju i Ziméieijisu viasnici proljetosu BiH graditi ili obnavljati ukupno muljuna konveribilnih maraka. obnova ili dogradnja predvidena za 2007. Sarajevske regionalne razvojne agencije. / su ujedio i koordinatori ovog uz pomoé Franjevatkog samostana 400 kuéa. Potrebna dokumentacija 2a _U Zenici je odlueno da se operativno krene predali dokumentaciju 2a donaciju aplikaciju ukljucuje i ostvarenju projekta kroz radna zaduzenja materjala, 1. Dokaze o vlasnstvw 1/1 subjekata koji su bill prisuta) na sastanke, line porpisati 2. CIPS Bill osobne iskaznice za sve Proyekt_predvidaizgradnju_kralevskog a Bobovca na temelja star nacrta sgradevno ‘Oni Ge do konca ove nove kuéanstva Domovnicu ili putovnieu ‘odnosno izgradnju tvrdave u duhu njenog race projekte te ugovore Koje Gemo im mi privediti, a u proljece 2007. sapacet ée dostava materia, 4. Popunjene obrasce: izgleda tjekom 15, stoljeéa, Da bi se to Dostavu Ge vrsiti kao i prije nekoliko 5, Zabtjev ostvarilo, potrebno je prije svega urediti godina, vinkovacko poduzece Marié 6. Zamolbu i cestovne komunikacie 12 Kaknja + Varesa BAU,” ~ rekao je specijalno za 7, Izjavu o neposjedovanju druge prema Boboveu SV-online SutjeSki vjesnik iz, Jakow Vidovié, —imovine u RH i BiH koja se potvrduje u predstavnik twrtke Brod-projekt. On Opéini odnosno kod javnog biljeznika. Bobovac je jo8 dodao da ovaj program pomoéi . : Vlade RH ide dalje i da tko god eli Obrasci sem Korak DALJt u njega uéi, moe podnijetizahtjev Upravi u Zagrebu te u 2upnom uredu ORG PAETT za obnovu, bilo preko Ministarstva u Franjevackog samostana wu Kraljevoj Zagrebu (Uprava 2a prognane i izbjegle, Sutjesci (Kod tajnice Ranke Cecarevic, [A MURV AD AGG MOER EE ROORY Radnivka cesta 22) bilo preko opéinskiln 032-779-015, od ponedjeljka do petka, od ili erkvenih ustanova uw BiH, koje poput 9 do 15 sati). Za kvalitetno popunjavanje gu dobiti u navedenoj ovih u Kraljevoj Sutjesei i Kaknju veé obrazaca dovoljni su vrijedeéi osobni [Mn UT postizu zavidne rezultate u suradnji s dokumenti te naravno iskazana namjera te ey programima pomoci hrvatske Viade za povratkom nasem kraju i Zivot na nrc hye namijenjene Hrvatima u BiH. anudi djedovsko} SV online hue yeamarenay * Derpstint Pe oe‘arod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku»! Gledajuéi ovih dana _rijeke Ijudi Koji Zure svojim domovima gledajuci tisuée Sarenihsyjetiljki sluSajuéi nadolazeci Sapat mira i radosti svete boziéne noi, covjek osjeti da se u slavijenju Bozica stvamo desava nesto Sto nadilazi nase svakodnevne dovivljaje. Bovié kao magnet okuplja i zblizava Ijude, izmiruje zajednistvo. i stvara novo Tz mraka vremena rata, iz. sunovrata civilizacje, podize se covjek prema svojoj Zvijeadi za Bozie pjeva Ja slijedim svoju Zvijezdu! Ta Zvijezda je Iiubay Bozja zasjala u djetetu tsusu rodenom u Betlehemu. Da, ja slijedim svoju Zvijezdu: Zvijezdukojajesvijttila na ovim prostorima mojim djedovima “Zvijezdu koja je svijetlila w rmunim 1 pogibeljnim nocima rata i skriveno mi se smijeSila u danima mira i radost. Ja slijedim svoju Zvijezdu koja me vodi mome Bogu i bratu covjeku Zvijezda vodila na bozicne gnijala-me na radnom_miest, se sa mnom ut Skoli, Ta me je Zvijezda vodila putem roditeliske i obiteliske odgovornosti, Ta me je Zvijezda voila pputem ljubavi prema dj po krvi veri. Ta je Zvijezda uvijek ila pred nama ‘bila nam osobito blizu kada j¢ oko nas bio mrak ili ada smo skretai na stranputice, zvala nas na pravi put. Ta nas Zvijezda poziva u srete mirne luke Ta ée nas Zvijezda i ove godine okupit 1 nasi erkvama, oko obiteljsk ci, svojaj braei stola jedno veliko nase krséansko sree, veliko Kako svijet ae eras USUSRET BOZICU : aN Ser smo se razasul U ovo bosiéno vrijeme pred nas se postavlja pitanje: gdje smo mi danas? Gledajuéi svijet nepravdi i nasilja, prijevara i krvi, rata 1 logora, rasko8i bijede, opravdano se pitamo jesmo li na pravome putu? Svijet je prije nekoliko godina proslavio 2000 godina krSéanske Civilizacije kojoj i mi pripadamo. Znamo dda ima naroda s vise ili manje kr8éanskog staza, ali naa duga krSganska povijest ne7aobilazno nas obvezuje Zivjeti danas Svoju vjeru i povijesno naslijede, bez obzira koliko oko nas bilo zaborava Boga i Bozjeg zakona. Ponekad je to toliko te&ko da izgleda kao oranje mora, ali na koncu se trud uvijek isplati Iz iskustva_proteklog rata, vremena smrti razaranja, opstanka i raseljavanja, izbjeglistva i svega So je s tim bilo povezano, svatko je pametan mogao dosta naudit adiva koje se ne uéi ni w jednoj Skoli, Do rata nismo znali Sto je prognanik, izbjeglica, kako se u trenutku moze sve izgubiti i kako se Ijudi dijele nna dobru i milosrdnu bracu kao i na one koji su potpuno izgubili Hudsko lice i sree, Graino su se prevarili oni koji su \jerovali vise éovjeku no Bi vise odmicalo od Boga, to je nasilje 1 batina ljudskih boZanstava bila veea, Isto se [danas vidimo kako se povijest liudska ponavlja. Kao sto nije bilo mjesta u toplom domu za Mariju, Josipa t Ist prije 2006 godina iu nase vrijeme mnoge obiteljt prozivijavaju njihovu sudbinu. I mi danas povesto ne vidimo ne vidimo oca koji 2elt raditi pos ‘majku koja Zeli biti moralna i vjerska odgojiteljica svoje obitelji, gubimo osjeéaj za velicinu i potrebu djeteta koje je zdrava nada i buduénost svake obitelji, naroda i Crkve. Obezvrijedili ‘smo o€inski poziv i vrijednost, Zenu kao ‘osobu, majku i izvor Zivota, a djeca nam sve vi8e smetajt ili nas malo zanimaju, Tko Zeli do?ivjeti pravu radost posi bazilici Kristova rodenja u Betlehemu, treba se sagnuti, kleknuti i poljubiti alatnu zvijezdu na podu na Kojo} pise = ovdje se od Marije Djevice rodio Isus Krist Tko 2eli sagnuti, Liubeéi dijete, mi Ijubimo Covjeka, ubimo Boga koji nam se dariva uw jeter, Bovié je blagdan Djeteta, Djeteta koje je mak velike Bozje ljubavi prema Govjeku, Sebigni i plasljivi ljudi bjeze od. djeteta, koje je uvijek veliki dar i potetak Poruka Boziéa je jasna poljubiti dijete, treba se eovjeka ne fa Covjek ili svijet koji se pravi Bog koji je Covjekom. To je i najveéa istina. Tako om, nego postao Zelimo ‘Piovjeriti tw istinu, podimo siromasnimiggbespravijenim, napusi@nit 1 not RRGRBaIe ha OuaRE syijetlo po8jfediiotaint: be Avon ee par fibsv GE pobijeditiainri, mi pobijedic ra Staviidhiel Boziéa “tredsju bv iusPosjete FONDACWA I SUTJESKI VJESNIK NA MartINJU U PAKRACU redstavnici sutjeske | Fondacije Curia bani i urednistvo Sutjeskos vjesmika boravili su 1. i 12 studenog ove godine u Pakracu. Skupa s 25 svegenika iz. vecinom povratnickih Zupa u Bill zvanice bili su gosti Damira Spanciéa, dréavno lajnika u- Ministarstvu gospodarstva RH te pakrackog Zupnika prec. Marka Pigoniéa. Minislarsivo mora, turizma, prometa i razvitka, u kojem je g. Spancié donedavno obavljao duznost dréavnog. tajnika, veé nekoliko godina_provodi program pomoéi Hrvatima u BiH. Za pomoé povratnicima Hrvatima u BiH w posljednjih pet godina potroseno je oko 150 milijuna kuna, a prema najavama taj iznos ée se u ovoj godini povetati za dodatnih 66 milijuna kuna Samo na podrugju Zupe Kraljeva Sutjeska i Kaknja do sada je obnovljeno ili izgradeno vise od 50 kuéa, jos 32 u te uz ostal planu, a sve to zabvaljujuéi Ministarstwu mora, turizma, prometa i razvitka RH, odnosno Upravi za prognane i izbj Susret u Pakracu, gdje 2ivi i znaéajan bro} poslije rata doseljenih bosanskih Hrvata, imao je za cil pribliziti hrvatsko} javnosti Zivot Hrvata u BiH. osobito povratnika. Najbolji natin za to je svjedotanstvo svecenika koji su odligno upoznatis povratnigkom situacijom w razlititim Krajevima BiH. iz koji su Hrvati katolici u proteklom ratu otjerani, Goste jeu PoZegi primio itamosnji biskup mons. Antun Skvoréevie, koji je iskazao svoju potporu naporima Ministarstva na planu brige za Hrvate u naSoj zemlji Sredisnji dogadaj bio je nedjelju: misno slavlje zajedno s pakratkim vjericima. Predvodio ga je gvardijan iz Visokog fra Niko Josié, uz domaceg 2upnika i ostale sveéenike iz BiH. a propovijedao je Zupnik uz Drvara vie, Vladislav Zarko sap. SV online Opéinsko vijeée Kakan} STARA CLIENA GRIJANJA, USVOJEN REBALANS PRORACUNA ZA 2006. BsELAVICIM. 30.000 KM Pise: Tomislav Dondras 1, studerog ove godine odréana je Kakan). ‘ako je dnevni red veé bio Jason na sednici Kolegija, kao dodatna tocka o Kojo} su vijeénici raspravljalt bila je informacija o visini cijene grijanja na podrugju opéine. Opéinsko vijeée kao osnivaé JP Grijanje Kakanj ponistilo je codluku menad2menta javnog_poduzeéa koja se odnos. na visinu cijene grijanja Zakljugeno je _da se zakaze tematska sjednica na kojoj iskliucivo raspravijati_o to} problematici. Gradani su pozvani di i dalje uredno placaju svoje ragune po vazecim cijenama prije poskuplienja, « od JP Grijanje zatrazeno je da odmah obustavi isporuku uveéanih raguna do Komiéne odluke, Program rada Opéinskog vijeéa za 2007. godinu kao i etidki kodeks koji se odnosi na izabrane GODINU, opuzETO opéinare usvojeni su u formi nacrta i ‘upueni u javmu raspravu u trajanju od 30 dana akon niza iznesenih zamjerki i mnostva sugestija na ponudeni Prijedlog rebalansa proracuna za 2006. godinu, taj dokument je usvojen, iako se za govornicom jasno Gulo tumacenje da je nerealan i da bi pasti za 2,2 %, tj. za 215.000 KM. Prije usvajanja rebalansa izrazena je vidna sumnja u njegovo ostvarenje do konca godine. Temjenom odluke JP Ekogradnja_ 0 utrosku sredstava za komunalne naknade Bjelavigima je oduzeto 30.000 KM uz obrazlozenje da se neée mo¢i u cijelosti izvrsiti planirani poslovi zbog nerealnog i neobjektivnog planiranja te nedovoljno priliva sredstava. Tko je za to kriv, ne znamo. Bjelaviéi zasigurno nisu, U dalinjem tjcku sjednice usvojena je Rezolucija 0 ravnopravynosti spolova, te Deklaracija o torbi protiv trgovine ljudima, Osim veé najaviiene tematske sjednice Opéinskog vijeéa, krajem prosinca é se raspravijati io danima najavijivanoj sistematizaciji radnih mjesta u Opéini, plagama opéinske uprave, proracunu za narednu godinu te ostalim otverenim pitanjima.Hrvati BiH okupljeni na zajedni¢kim druZzenjima e e na lan Male . wu New Jerseyju se organizira Susret_ Hrvata iz BiH, koji veé Cetvrtu godinu zaredom okuplia po nekoliko tisuéa Hrvata rasutih po razligitim krajevima SAD-a, Ovogodisnje druzenje, kao i prethodna tri, odrano je na Hrvatskoj zemlji Boonton u New Jerseyiu. Svake godine organizacija susreta pripadne razligitom mjestu iz BiH, tako da je ove godine susrete organizirala dijasporaizBugojna, Kakojeorganizator ngjavio, o rganizacija petog susreta koji Ge se odr2ati na Malu Gospu 2007. pripala je dijaspori Kraljeve Sutjesk Tocnije, glavni organizatoribitée Zeljko, i Ljilja Sarié, tako da svi nasi Zupljani koji Zive u New Yorku, New Jerseyju, Connecticutu i Pennsylvaniji mogu dati svoj doprinos organizaciji ovog susreta. Osnovna svrha ovakvih druzenja je medusobno povezivanje i sjeéanje na domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ovogodisnji piknik ~ kako ga nazivaju tamoinji Hrvati — bio je zatvorenoga tipa, Uz jedinstvenu eijenu ulaza od 100 $ po obitelj svatko je jo8 mogao povesti dva gosta koji nisu mogli biti iz BiH. a od naredne godine ée se ito promijeniti pa ée u druzenju moéi sudjelovati svi Hrvati bez obzira otkuda dolaze Cjelokupnoj —promjeni ponasanja Zelimo Vam sretan Bozic i uspjesnu 2007. godinu LNASA BASTINA romatrajuéi nase danaSnje kuée, nakreane svakovrsnim hamjeStajem, — potrebnim i nepotrebnim, —sjetim se oje i nije bilo bas davno, kad je u uci skoro jedini dio namjestaja bio sanduk. Spavalo se na posteljama, jelo za sinijom, sjedilo na Séemlijama =Klupicama ~ a odjeéa se cuvala u sanducima, Napravljeni od drveta, naravno ruéno obradenog, testo. su bili ukraseni razligitim rezbarijama ili oslikani bojama. U_unutrasnjosti se nalazio prijegradak: to je ustvari bio pretinac u Kojem se éuvala sema (nak. Dolazeéi udajom u novu kuéu, mlada je donosila komoru, koju su wz posteljinu Ginila dva sanduka uw kojima je bila odjeéa i darovi za novu obitelj. Uvijek sam se Cudila koliko je toga moglo stati ‘utako malen prostor, 100 x 50 x 50.em, Sto je otprilike veligina sanduka, Odjeca se motala na strogo odreden naein i tako se slagala u sanduk. U jednom sanduku su se dréale kosule, gage, tkano platno — mele, nogavice, rukavi, krpe, peskiri — uglavnom stvari od pamuka, au drugom vunena i suknena odjeéa pregae i curdije te muska odjeéa aksire, gunjevi, pletene vunene garape 1 priglavei. Tu su jo$ bili poprsnjaci + jeverme, rubaljevi, okruge... Sve sto je vrijedilo Euvalo se u sanduku, Stare Zene su zale syjetovati mlade: »Cim se Zensko dijete rod, ubaci uw sanduk makar konae, trebat ce the Cini mi se da se i sad sjeéam mirisa Koji se Sirio. sobom kad se otvori sanduk. Nije to bio miris deterdzenta i nib. omekSivaéa, nego miris Gistoce, miris koSulja opranih luksijom, miris bosioka Koji se stavljao medu haljine miris dunja, i sve to pomijesano w nesto posebno i prepoznatljivo. U sanduku su se euvali{rijetki slatkisi, najgesce koja bombona — Segerka — ili najobiénija kocka Seéera kojoj sam se_uvijek radovala kad bi mi je baba pruzila v2 rijeéi: »Maj ti jedan lokum, kako je ona zvala Seéer u kocki, Po sanduku niismo smjeli sami roviti . a obigno se mogao i zakljuvati tako da je sve Sto sam vidjela bilo kad ga je baba otvarala Znala sam da su tu i njezine ukopne haljine brizljivo zavezane u Sareno farcule. Mislila sam da samo babe i djedovi imaju ukopne haljine, a onda sam nedavno éula da su nekada i mlade vveé pred prvi svoj porod pripremale uukopne haljine za sebe. U to vrijeme su ene esto umirale u porodu, Meni je sanduk bio i omiljeno mjesto 2a igru, U babinoj sobi se nalazio pod prozoromnakojemsustajali prosuplient + otuéent lonci koji su stuzili kao saksije za ledenjak, ruzmarin, mendusicu. Kako su prozori bili mali, evijete ih je MJESTO CUVANJA USPOMENA SANDUK Pike: Vjekoslava Tomié skoro cijele prekrivalo. Satima sam se mogla igrati tako na sanduku zastrtom babinom prostjeragom kao u_nekoj Zamisljeno) kui Dva sastavljena sanduka —zastrta ponjavom sluzila su i kao odar za pokojnika, Sjecam se kako me je baba vodia sa sobom cim éuje da je netko u selu umro, Trebalo je otigi izmoliti molitvu za poko} duse i onda umrlog poskropiti svetom vodom Koja je obaverno bila tu u nekoj Casi sa ‘grangicom Simsira u njoj. Meni je bilo Zanimljivo gledati krizeve napravijene cod muketa koji su se stavljali na gelo, psa i ruke umelog. Nije mi bilo jasno zasto se pokojniku vezivao erveni konae oko struka, ruku i nogu. To je bilo tako, a onda djeca nisu mnogo Zapitkivala kao danas, a sad veé nemam koga ni pitati Danas sanduk skoro nemate edie vidjeti. ono mato sto ih je ostalo, éesto su negdje u Supama wz ostale starudije Ja sam sretna 810 u svojoj kuéi éuvam sanduk koji je pripadao mojo} prababi, Prezivio je dva svjetska rata i ova) nas posljedinji pa nije malo Sudo sto je jos tu, Meni je drazi od bilo kojeg komada nnamjestaja koji imam jer on nije samo nekoliko sastavijenih dasaka, U njernu “ave uspomene na moju prababu, babu, ‘mater, na miris i uspomene djetinistva koje se pamte i nikad ne zaboravljaju.Vika Proslava 2reSnog zaéeéa BDM aka, opéina Vareé u petak 8.12. tevila svoj crkveni patron - Bezgresno BDM. Prvi put proslavu je 20 novi parok - fra Zvonko Soji dogadaj je bilo sveto misno cevije uw 2upnoj crkvi. Zupa ima tek stotina Zupljana. Nedjeljom cxima gotovo svi su na misama, Podeute im se gosti i hodotasnici iz = 1 okolnih mjesta « slavilo 15 sveéenika iz susjednih sobosanskihZupa, Predvodio ih je -edatelislavija fra Josip Tkié profesor atke gimnazije u Visokom. Uz s-=2 je bio gvandijan iz Kraljeve Sutjeske f= Bozic, vijatki parok do ove eedine te VIE. Marinko Mrkonjig, ekonom Deecezanske bogoslovije u Sarajevu. om stoljeéu Vijatani su vee uspjeli = pomos pnijatelja segraditi nov Zupnu Paralelno rade ina uljepSavanju rive. Novi asfalt prosao je jesenas samu Vijaku koja je oduvijek bila no selo noseéi crtu gospodskoga Zivlienja, gradnji_obavezno spojenih kuga, starim obigajima i omiradicijom. SV online Gaf Porezne uprave Kakanj SEDAM GODINA BESPRAVNO NAPLACT FRANJEVACKOM SAMOSTANU mato’ vazegim —zakonima i uredbama FBiH koje oslobadaju obveze placanja poteza vjerske, humanitame i sligne —organizacije, Kakanjska Porezna uprava se zadnjih sedam godin oglusivala na vazeéi zakon te je Franjevaékom samostanu Kraljevoj Sutjesci uredno naplacivala porez na posjedovanje _automobila Modda u svemu tome i ne bi bio problem da gospodi iz spomenute uprave nije skrenuta pozomost na nepravilnost koja se godinama veé éinila, nakon Gega su oni, ne pokazujuci nimalo interesa zavirit u Sluzbene novine, u kojima je donesen zakon o oslobadanju poreza za vjerske {nsttucij, ipak uzimali novac. Da sluéaj bude jo8 tw2niji, porezni sluzbenici — koji bi po uobi¢ajenoj logici trebali unaprijed biti upuéeni uw zakon, a osobito u ona} koji se tite obavljanja njihovog posta izmenadeni informacijom © spomemutom zakonu ~ odgovorili su da ée, ako je to istina, njihovi djelatnici znati kako i Sto init, Medutim, ipak se nije pokazalo tako. Pri pokuSaju registriranja jednog od samostanskih automobila bez uplatnice © plagenom porezu nastala je doista smijeSna, pomalo tuna alii prava bosanska.situacija. Nakon objasnjenja i uvjeravanja_korisnika —automobila Kako su erkva i samostan u Kraljevoj Suijeset doista vjerska institucija koja 1 POREZ je. po zakoru usvojenom na razini cijele driave, oslobodena plaéanja poreza na posjedovanje automobila, namjestenik Porezne uprave nije pokazao interes provjeriti tou uredno slozenim Sluzbenim ovinama koje su se nalazile na njegovu radnom stolu. Naime, odlutio se da ipak za misljenje pita svoga nadredenog, koji je eto baS u to vrijeme bio na pauzi. Je li uopée potrebno spominjati kako se Sefova pauza dogadala ze vrijeme njegova predvidenog radnog vremena? Komentar njegovog kolege bio je: »Sef moze diniti Sto i kako hogel« Tek nakon silnih i dugih. konzultacija sluzbenici Porezne uprave nase opéine, doduse uz par godina zakasnjenja, usvojil su zakljucak da se »moze usvojiti i pribvatiti ono sto je u_Slu2benim novinama —napistno i zakoniom proglaseno. ato je da automobili vjerskih = Zajednica ili institucija ne moraju plaéati z porez na posjedovanje automobilas, Bolje ikada nego nikada — kaze se Nehat_ it nemar poreznihsluzbenika i policijske postaje ili namjemo P spomenutog —prava neplaganju poreza? Hoge li bespravno £ uzeti nove Franjevackog Kraljeva Sutjeska biti vragen, ne z1 atko Ge na to pitanje edgovority, tesko je pretpostaviti jer w naSoj Poreznoj upravi'g do slignih 0 2 otigledno tesko F SV online Suéivanje 02Pie: Milo Jukié BOZICNAS jedimo u redakeiji, pijuckamo Kavu, grickamo neke ukusne ekse. Ima nas i neozbiljni: stalno netko nekom nesto objasnjava, pa na ttenutak pomislim kako. bi Urednici trebao onaj plastiéni cekie kkojim mi je ortoped u Fojnici kuckao u kkoljena da provjeri kakvi su mi refieksi Urednica bi onda povremeno kuenula u stol, a ako ne bi bilo dovoljno kuenuti po stolu, e, onda Reficksi su mi dobri, a izgleda mi i da nisam medu posve neozbiljnim; od prve sam Guo kad je Urednica spomenula moje ime. Naime, dijele se zadaée za sliedeei broj = Natavno, ti ée8 napisati prigu i za natedni broj. Kad bi ima kakvu bozi¢nu pricu, bilo bi pravo ~ mimo govori Urednica i veé prelazi na neku drugu temu: Marijine i Marijanine recepte, Vukojin feljton ili Misinu Setnju niz sokak iz vremena kad nismo bili niu dugoroénim planovima nasih roditelja Ja ostajem na prici ionako mije Ove veé detvrta stvar koju trebamp za sliedeci broj. Vise nents adam, | odmaly Kenta: mogao istesalil Kad se u slapow u prigu’ o2iG, SjeCanja navira i, Inalll Se jedna s drugim, cu, aria, pene. i toaas Kod svakog je, valjda, tako niekako, Nekako mi se najjate usjeklo sje€anje kako, uzbuden od slatkog {Seekivanja s roditeljima idem u 2upai ured, kupiti bozicne cestithe rede, cizme Skripe pols snijegu, pa mi se Cini da, ia kuéa udaljena svega stotinjak nikad neéemo sustici tu ogekivaml dobro poznatu toplinu Zupne kuce. demo tako... Hm, neée to biti bas najbolja tema! Prvo, moja 2upa i nema veze s ovim podrugjem, sa Sutjeskom, sve je drugacije... A drugo: éuj, idemo kupiti bo?icne gestitke! Ovi mladi tesko Ge shvatiti da netko moze biti uzbuden jeride kupitigestithe! Danas su tu mobiteli, telefoni, mailovi kazes koju rijet ili, ako ti uopée nijedo price, napises koje slovo na zaslontr | ~ to je Cestitha. Tko bi danas Eestithe, pa lijepio: manki mislio hoee ti 10 ma zakasniti, madfi@e i sam neki daft je neka Gest sedan Stic ili sfici! Bas tao kako jena prije trideset Ovih dana stigla na pu je upucena, Pomrli, kaze su, i oni Koji su je postani i oni Je postana! nista od toga, ovo definitivno nese biti 1a moja priea. Moram nesto drugo, Isto bi bilo i kad bih opisivao pucanje topovima» koje su majstori katoliet pravili u kovatijama kad preostane malo vremena do kraja radnog dana ili kad se Bozi¢ vee priblizi. a djeci obecan «top», Fino, ali, danas toga vise nema, petarde su... Hm, nista, nista, moram traziti nesto drugo! } Kako smo braca | m7 danom, skidali Piene elke. ausiajni papi adicke letvi koje smo 122s) Hers, da djeluju bas kao boiyhoni® Him. ito ce slabo proci — tké jos daias iti jelku bombonama!?.Lapije divi proilo, Slignoje4 sa onimi8@ekivanjem Zupmika da dod DlagoSlONiN Ku Je dijelio,bomigane dies kaa st 2nala vjeronauk Alig Sea gi@ side vrecica iStagf@ nijedno dijete ne uvrijedila bi se kad bi He dzepa izvadio par bombona, aa kakve bile... Ne ide ni to u prigu, moram naéi neéto bolje. Da pigem kako sam brata gadao gumenom —lopticom, pa razbio zvonce na jeligu? Uzalud smo zvonce saugesni¢ki okrenuli zidu, da mama ne vidi; primijetila je i... Zna se Sta onda slieduje. Ali i to nije neka tema, valida je svako dijete nesto sliéno napravilo prije ili kasnije. Isto vrijedi i za one zaboravijene obitaje da se u kkucu unese slame, pa se u nju nabaca raha, suhih krusaka i jo’ Kojesta Stariji su to ionako dozivijavali kao 1 ja, pa bi se pitali: Sta nam ovaj prita priéu 0 obiénim stvarima, zar ni8ta bolie nije imao? A mladi bi se smijali i ne bi povjerovali da je netko bio u stanju unijeti slamu w kuéu, na tepib! E jesu ovi nasi stari bill blesavit Tako bi glasio najéeséi komentar mladarije Dakle —ne valja!i ono kad se djed malo ponapio iGemakon Bozica, pa je, da ne pali pe powatke iz kavane pokuSao eprimijecen, ali je padi za jelié seers ex Citava kta se razbuilla, 2 ‘sabe vrsssula da nije djed, budiboksnama, sete acti uradio! Sta li je to moglo Se Se ssa mogao ni naslutit; ja sax cso ds je djed samo popio koju ssnijao i smijao... Dok Bhi... Djed ve kasnije 8 we Skoljku. Ne bismo to ni ispostavilo da je tom Sees = malo zanimljivija tema, ali sekako nevescla za Boti¢; nije Sto mediji to nije priéa, i bilo bolje od prite. Ali, B nadu neky babu koja po stoti i, doduse, nazvati koje. 4 da im nitko ne moze ete atolicke eAisimna Njima iko \i pikado Marku er: worn Sareu, eae Sno Hieto u ALY ae Be aS Td ee MOTORNIH PILA, TRAKTORA BY LomBARBINI eR Ce TC Lu al ee ee Pil stanju olfko zaobiéi bit, ni ne oSeSavii se od nju iz Bite i nepatvorene Ijudske gluposti, iz spremmosti_ na ‘povrsna sjeSenja, iz dobro Odajegovane iugojene zavisti, a danas joi ta politika... Ma, svi ti prilezi toliko je to lote da bi svetenici mogli odrediti gledanje takvih priloga kao pokoru za grijehe. Da, ipak ni8ta ni od toga! Mogao bih pisati o osjeéaju blazenstva kad sam kao srednjokolac i840 na zornice: iako ih je slu2io stari fra Stjepan, iako ga nitko nije ni mogao, ni pokudavao razumjeti, svi koje sam th jutara susretao, godinama kasnije znali su reti kako su im zomnice bile najljepée ‘a8 tog Bova. Ali, kako to prenijeti na papir? Ili onaj osjecaj iskrenog slavija Isusova rodenja dok se pjeva Kirie eleison ili U sve vrijeme godi8éa! Hm, to bi, makar io tome svi znaju sve, vrijedilo prenijeti na papir, samo, pitam se, kako? Svakome je to, bez sumnje, dozivijaj koji je, ako mnogo puta prije dozivljen, tuvijek nestvamo nov, svakomuna njegov natin... Samo kako? Eto, dakle, nagao sam nedto &to je doista posebno lijepo, ali, to ne znam opisati, kao 8to bih lako opisao ono &to je svima ionako poznato, pa opet nema korist. Kako sam krenuo, mogao bih ostati bez pameti. A Urednica bez pride. Sto {pak - nema smisla! Moram se naprosto zakopati u maglovitu podsvijest sjeanja i iskopati ne8to Sto moze posluziti, jer, kkakav bi bio bo2iéni broj nakeg lista bez bodine pride! Ali, ito? Kako god, ovo danas, s petardama, lumpovanjem, kiéenjem koje se esto pretvori u kigenje... Svi zaboravili da se iu naie kuée nekad unosio hrastovi badnjak, a da je kiéenje jelki doilo s Austro-Ugarskom! Mi, Hirvati, katolici, ma nigta nam dra%e nego prihvatiti nedto &to je tude i Sto s nama nema nikakve veze, a ono svoje zabaciti, zaboraviti kao da ga nikad ni bilo nije. O, ‘od tog mi je tekmuka! Ijo8, nema to vise veze s Bofiéem, u tome isto, naopako, radimo u svemu, a ne samo u onom 30 je vezano za Bovié. ‘Sta da se radi!? Moida je najolje da bozi¢na pritu uuopée ne piSem; neka Urednica ostavi ovaj list prazan, samo negdje u vii, u okvitiéu stavi: Ovdje je trebala biti tiskana boziéna priéa naSeg suradnika M., ali nam prita nije dostavijena do zakljutenja ovog broja. Isprigavamo se tateljima i obeGavamo da se ovakvo 8t0 rege ponoviti! - Fto, i nemojte kasniti — zavréavala je Urednica sastamak, usput gase¢i laptop. — Moramo se potruditi da boziéni broj bude mato bolji od ostalh, ipak je Bo2ié neito posebna, 0 tome sigumo svatko ima dovoljno inspiracije. Piite, Saljte, pa, eto, iako Gemo se jo8 vidjeti - svima ‘vam Zelim sretan i blagoslovljen Bozié!ese Fotografijom u proslo stoljeée Nastavak iz proslog broja NIZ SOKAK 1. Obitelj Ante Duspera Antelje 2. Obiteliska kuéa Duspera 3. Anto Dusper 1846.-1925. 4. Posjeta Tita 165. drvno-industrijskom kombinatu w Durdenoveu u kojem je generalni direktor bio Ivo Dusper Obitelj Dusper Jedan od sinova Ante Duspera Antelj, Jozo je u ranoj mladosti bio zaljublienik w motociKle i putni¢ka motoma vozila i medu prvima u nasem kraju je imag putnicko motorno vozilo marke OLIMPIJA. Po zanimanju je bio tu Radio je u svojoj kuci u Kraljevoj Sutjesei u trgovini vlasnistvo TP Rudar gdje je i mirovinu zaradio. Kei Tereza se udala za Branka Pti¢ara u Sarajevo gdje je i umrla a pokopana je u Kraljevo} Sutjesci. Poslije smrti suprus godine, Anto Dusper Antelja se ozemio Andelkom Kristic iz KreSeva te suu Pige: Mi braku imali dvoje djece: Iéi Blazenku je zavrSila medicinu te radi kao lijetnic. febu u bolnici Dubrave i kei K: koja je zavrSila ekonomski fakultet u Splitu, U predveterje 28. lipnja 1943. godin: je krenuo sa svojim motociklom iz uw Kraljevu Sutjesku da bi na puru asjeduneke vojne formacije koja oruzja nasilno prekin poduzetnika. Po odini 2ivota. Pokopan je vi8ce u Kraljevoj Sutjesci[isis ie sm vee ctitcaulpanins anyon Perse Wn plese teva >) dim mogao izaéi iz prostorije Pored kue se_nalazio drvent kos umbar ~ kaji je sluzio za skladistenje kukuruza u klipu nakon jesenjeg branja Ivan Pavlié Sain bio je po zanimanju kao jedan od prvih rudara Rudntka Kakan), zaposen jos 7a vrijeme Austrougarske monarhije, a i penziyu je saradio u Stato} jami, Na posao je 1830 Sige svaki dan prelazeéi brda od Kraljeve Sutjeske preko Grmata, Ritice do Puhovea 1 natrag. Drusivo su-mu sbigno pravili njegovi kolege iz rudnika ca Dusper, Joz0 Azdajié Kacin, ozo Pavlic Sain, braga Hija i Ivan Stoke, Stiepan Mijatovie i drugi U to vrijeme u mudniku se radilo po ssam sati, nakon Gega bi Ivan odmah Sap na rad na svoju zemlju koju je jovno obradivao, a uzgajao je i stoku bro) zemljisnih wu okolici Kraljeve Sutjeske, a va od njih, zvana Vinine, bila je iznad daKrstisluzala jezauzeo) raznog voca. pod brda zvanog Vuja jama nalazila parcela Njive, na kojo Je stajala Stala .d kamena i drveta, pokrivena Sindrom. ulvanovu su vlasnistvu bile i eleVodice. Stojanice. Kreevineiznad. Calukove bare t Desetke u Haljinicima roel Zapor na Kruskama. jeu to vrijeme bio jedan od rijetkih koji su imali svoju Vlastitu makinju adu Ata. Na guynu se radila vrsidba se suib okolnih par se dito obradivalo u makingt koja je od Posiedovao je vet! Kraljeva Sutjesku iz 20. stoljeca Uz Prijeko pSenicu i jetam istila od plieve. Zito se zahvacalo poscbnom drvenom posudom koja se zvala pola: bila je okruglog oblika, izradena od tanke, kubane daske Za obavljanje ovil poslova osim pol uupotrebljavane su i manje posude: Cerjek i varigak. Ivan je dr2ao i krupnu stoku, par voloval 7a oranje, Krave 1 konja 7a. prijenos tereta te sitnu stoku, Nj bila Mara Mari¢ iz. sela Cememo. poy Semu su je svi zvali Cemerka. S njom je imao sedmero djece, od kojih je troig tumtlo u ranom djetinjstvu, a Ihija, Ljubi Jozo i Jelka jes. Cemerkina djeca ko} su ostala Ziv Sinovima Ilji i Jozi je woti I, syjetskon rata 1940, godine napravio nov kucu tik uz roditelisku. Majstori braéa Nikica i Jozep Azdajié te Mia Radié Taljan. Prizemlje je bilo od kamena, kat od erpica, a krov pokriven Namjera je bila otvoriti Kavanu u prizemli, ali to se mikada nije dogodilo. Ivan Pavlié Sain umro je Kraljevo) a supr povivjela je nakon njega jo8 2 te umrla 1964 1942, u Mara eodine Sutiesci, Njthoy sin Hija bio je ozenjen mjeStankom Anom Rodiézvanom Bela, sestrom Joze Rodiéa Baje. Po azivanju stanjih mjeStana, Bela je po syojoj saz i spretnost bila poznata kao jedna od najboljth Zetelica,Imali su ¢ak jedanaestero djece, Petero ih je umtlo u ranom djetinjstvu, a Sestero ih je estalo Zivih: Frano zvani Cane, Janja vo 2an) Bilan, Blazenka, Tinka i Marija. I Hija koji je Kao ote bi po animanju rudar, radio je w rudmiku Kakanj, a penzioniran u_rudarskom pogonu ut Haljinicima Kei Ljuba nije se udavala, radila je na Termoelektrani u Caticima kao cistatiea Sin Joz0 oZenio se Mandom Lukie 1 sela Bastas Ostali su samo Tiho, Marijan, Branko 1 Nada. I Jozo je bio rudar "a 1S njom imao devetero djece Jetka se ala va * poduzetnika Nikolu Dudaka iz Prnjavora kojim je rodila sina Jozu i brinula se za pastorku Cvijetu Danas ne posic) stara ku ina: sruSenaje prije 35 kuéa, koju je sagradio sinovima, i danas je tu, a saéuvala je svo) izvomi oblik i izgled. Danasnji je vlasnik kuce Ivanov unuk Branko, a drugu su poloview prodali braénom paru Kati i [vi Rodicu iz Kraljeve Suijeske. Na Ivanovej parceli Zapor jos su ostalt njegovi simboli: Sala, dive jelica koyu je Ivan zasadio za svoje mladosti, te stara kruska ispod koje su Zeteoci odmaral, molili Boga i objedovali, Danas se na tom mjestu nalazi Sest kuea jednu je sebi napravio njegov_unuk Frano zvani Cane, a poslije je napravio sinovima Zoranu i Peri. U nepostedno} ve nalaze se kuée Ivanovih, Ivana Pavli¢a ;odina, Novija blizini me unuka Tihomira, Marijana i BrankaFELJTON Pitanje BH identiteta “U potrazi za IDENTITETOM (in ‘akon Slo. su pokorili Bosnu, Otomani su uskoro uveli i svoju drzavnuorganizaciju. Kako je 10 veé bio obitaj i kako bi izbjegli probleme na religioznom planu, Otomani su podijelili zajedniew na. konfesije ili “nacije’, poznatu joS kao i Millete. Ovi su wivali svojevrsnu religijsku autonomiju i pripadnict jednog Milleta su_dréani po strani od pripadnika drugog Milleta Vjerske vode, biskupi i rabini bijabu izravno odgoverni otomanskoj_vlasti za lojalnost svojih podanika. Cilj je bio zamrznuti sve odnose izmedu Milleta kako bi se mogli vi8e eksploatirati, i onemogueiti moguée intelektualne razmjene. Isto se dogodilo iu Boshi gdje su judi bili ‘odredeni prema svojoj vier, s rezultatom da su veé stoljecima religija i nacionalni, fodnosno politigki identitet bili u évrsto} 24 vezi, te su se prema ovom Millet sistemu, : 16, wwwkraljeva-sutjes tri vjerske skupine identificirale kao ti razligite nacije. Malaksanje otomanskog, carstva i vojni porazi donose i malaksanje prosperiteta i kulturne vitalnosti Bosne i Hercegovine. Poradi Millet sistema, zbog kojeg su religiozne zajednice Fivjele odvojenim kulturnim Zivotom i ekonomskekrize, po prviput sepojav juju duboke etnitke razlike u osjecajima bosanskilt muslimana i to na dva nagina Prvi, muslimanska elita je dosla u sukob $ otomanskom centralnom vlaséu, te su skupa nezaposlenim janjiéarima, koji suse nakon Sto je Turska izgubila teritorij Madarske i Hrvatske, povukli inastanili u a bosanskim gradovima, trazili autonomiju od sultana. Oni tako postadose oponenti bilo kakvoj inovaciji iz Istanbula, sto je znacilo da su mustimani uw Bosni i Hlercegovini izgubili svoj intimni kulturni odnos s muslimanskim svijetom, koji su do tada uzivali preko Istanbul Drugi, posjedovanje zemlje uglavnom od ‘muslimanskih feudalnih veleposjednika i njihovo izrabljivanje kmetova uzrokovala Je Konstantne pobune krScana, U takvom ozragju 1878, Austrougarska ulazi_u_ovu provineiju otomanskog carstva, Za Zitelje Bosne i Hercegovine to je znatilo potetak novog povijesnog petioda. No, —umjesto —izgradnje demokratske zajednice, w kojo} bi svi trebali biti jednaki, neprijatelistvo izmedu tri Konfestje je sve vise raslo kao rezultat costavStine, i do danas nije iznaden sistem Koji bi zadovoliio istovremeno sve arupe Pokreti i ideje koje su se razvile u Hrvatskoj, alt i u Srbiji, uzeli su maha i medu stanovnistvem BiH. U Srbiji, put nacionalne emaneipacije je bio relativno Jak buduéi da su Zivjeli u Otomanskom earstvu kojem je opadala mog te im Je postal jasno da slobodu mogu zadobiti jedino vojnom pobjedom. Dok Je Cma Gora uzivala svoju neovisnost veé od 1718,, uglavnom zahvaljujudé nepristupaénom terenu, srpska revolucija Je natjerala sultana da prizna autonomiju Stbije 1830. Srbija je u to vrijeme bila mala semi ~ neovisna draava, koja je platilapoliticku i ekonomsku izolaeiju jer le Herdegoun a Je imala nezgo Kako bi poboljSali svoju politigari su stvorili plan *Velike' Srbii® ha prostoru drugih juznih Slavena i istovremeno program — stbijanizacije Srpski intelektualac Dosite| Obradovic Je Smatrao da su svi stanovniei, ne samo HH, nego i Ce Gore i Hrvatske, Srbi koji ispovjedaju raztigitu vjeru. Kasnije pod utjecajem ovih ideja, Vuk Stefanovic Karadie objavljuje élanak Srbisviisvuda, koji se vrlo brz0 odrazio na programu Ilije GaraSanina Nagertanje iz 184 po kojem teritorij BiH treba pripojiti buduéoj “Velikoj Srbiji”. Ovaj program je putem Stpske Pravoslavne Crkve dat pravoslavnom ivlju u Bosni, te je potaknuta ideja da biti pravostavac znaéi isto Sto i biti Srbin po nacionalnosti, S druge strane nacionalne ideje Hrvata koji su bili pod austrougarskom monarhijom —razvijaju se unutar Ilirskog pokreta. Ova) pokret hrvatskih intelektualac, kasnije postaje baza ideji panslavenizma, odnosno dréave judnih Slavena od Slovenije do Bugarske Pod utjecajem ovog pokreta katolicki sveéeniei su prenijeli katoligkom 2ivlju fovu ideju, Koji prihvatige pripadnost hrvatskom —nacionalnom —korpusu. Nasuprot stpskom inzistiranju direktnog phpgjanja BiH Srbiji i Cmoj Gori, katolict su protestirali: ne_prihvaéajusi nikakvo politicko rjeSenje koje bi, po nijima, vodilo u novo podredivanje, a ne zajednicu ravnopravnih.