SVIBANJ - LIPANJ 2007. BROJ: 19 - GODINA: IV.

ISSN: 1840 - 0736

Sutješki
CIJENA: 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF

vjesnikKraljeva Sutjeska online

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

KRALJEVA SUTJESKA - BOBOVAC 2007.

Kroz oči
umjetnika
 U samo 30 sekundi izložene suncu
Transitions naočalne leće postižu tamnu boju

OPTIKA BJELOPOLJAK
BJELOPOLJAK AHMED optičar
ZGOŠĆANSKA S-3, KAKANJ, BiH
FAX: +387 32 555 045
GSM: 061 717 811
GSM: 061 717 804
E-mail: info@optika-bjelopoljak.com
Web: www.optika-bjelopoljak.com

Zaštitite svoje oči od sunca

Zaštita očiju od UV zraka je važna za dugotrajan i zdrav vid. Transitions naočalne leće nude Vam 100% UV
zaštitu, postižu stupanj zatamnjenja ovisno o količini svjetlosti te nude punu odobnost tijekom nošenja.

MODNA KUĆA

LEATHER
FIRMA S TRADICIJOM I KVALITETOM

BOGAT IZBOR KOŽNIH JAKNI

2 KAO I DRUGIH ODJEVNIH
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

PREDMETA

( SUKNJE, HLAČE, PRSLUKE...)

DIZAJNIRANIH I IZRAĐENIH

PO NAJNOVIJIM MODNIM

STANDARDIMA.

computer shop

PRODAJA
NOVIH I RABLJENIH RAČUNALA
SERVIS I ODRŽAVANJE
RAČUNALA I RAČUNALSKIH MREŽA
BESKAMATNI KREDITI DO 12 MJESECI A. Izetbegovića
A. Izetbegovića 10, Soliter 3 MO 64
INFO: 062 192 365 032 559 004
info@cosic.ba www.cosicleather.com
RIJEČ UREDNICE Dragi čitatelju!
Da se ne zaboRavi

U Pismo iz “93
protekla dva mjeseca koja su prošla od izlaska prošlog broja naših
novina, u našem okruženju događalo se mnoštvo toga, lijepoga i
lošeg. No, sve je vrijedilo zabilježiti. Krenut ćemo redom.
Opet je (nažalost) aktualno pitanje samostanskog zemljišta Gvardijanova
luka, odnosno nelegalno uknjiženo zemljište ratne ‘94. u korist privatnika
sada se pokušava dovesti do kraja. „Nitko nije kriv“ no papiri govore
drukčije. Pokušava se osporiti fratrima odnosno sutješkom samostanu pravo
polaganja na nešto što je oduvijek bilo njihovo, sutješko i samostansko.
Suviše značajna tema o kojoj vrijedi prozboriti, nepravda koja treba ostati
upisana za one koji dolaze poslije. O ishodu u ovom broju nećemo govoriti,
jednostavno jer još uvijek nije na pomolu.
Likovna kolonija „Kraljeva Sutjeska-Bobovac 2007.“ već drugu godinu

6
održava se u našem stolnom mjestu. Brojni slikari iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine podarili su ovom mjestu značajan broj umjetničkih slika, nastalih
tijekom njihovog boravka kod nas te za vrijeme posjeta našim susjednim

14
župama Borovici i Vukanovićima. Uistinu možemo biti sretni i zadovoljni
zbog te vrste događanja u našem kraju. Kao što je jedan ugledni umjetnik
i sudionik kolonije naglasio pri otvaranju izložbe: “Utrošak u umjetnost i RazgovoR s DRagom ĆoRiĆem
kulturu nikada nije trošak to je pravo investiranje, jer zemlja i narodi bez
kulture nisu ništa”. Vjerovati i nadati je se da će se tradicija održavanja ovog
Kakanj je siguran grad
događaja nastaviti i u narednim godinama.
Bilo je i slavlja, tugovanja i sjećanja. Lipanj, mjesec u kojem se sjećamo

8
tragičnih događaja ‘93., stradanja i progona hrvatskog puka općine Kakanj.
Četrnaestu godinu palimo svijeće i polažemo vijence onima koji su izgubili

8
svoje živote, koje je progutalo ludo vrijeme bezglavlja i ljudske gluposti.
Njihovi životi su ugašeni, uništene su sudbine tisuća drugih koji su tog 13.
lipnja na blagdan svetog Ante napustili svoja stoljetna ognjišta. Njihova srca
su i dalje ovdje no život je ipak negdje drugdje. Oprostiti, sjećati se i ne
zaboraviti.
U ovom broju razgovarali smo sa dozapovjednikom policijske uprave Kakanj, RePoRtaža
Dragom Ćorićem. Kako radi naša policija i je li stupanj kriminaliteta
u porastu na općini Kakanj, neke su od tema o kojima smo razgovarali s
Gladna Bosna ulazi u EU
Ćorićem. O tome i o još mnogočemu zanimljivome, saznajte na stranicama
koje slijede.

Hvala na povjerenju i ostanite i dalje uz nas.

14
Iva Tomić

Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika:

Impresum

Marijana Šapina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomić; Uredničko vijeće: Iva Tomić,

14
Vjekoslava Tomić,Tomislav Đondraš, Milo Jukić, Ana Dojčinov, fra Vjeko Tomić, Likovna koLonija 3
Dražen Filipović; Lektura: prof. Ivan Nujić; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje
Sutjeska - Bobovac 2007.

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

i e-pošta: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com;
Grafičko oblikovanje: Dražen Filipović Adresa uredništva: Fondacija Curia bani,
Sutješki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH

14
Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA Semizovac

BANKOVNI RAČUNI ZA PRETPLATU:

BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd, poslovnica Kakanj

KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu
ŠVICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LÄGERN-BAREGG 5430
WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.
16
PRiča
Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CH
UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd Smrtovnica
MOSTAR, Kardinala Stepinca b.b. Mostar, BiH SWIFT CODE ZABABA 22
(Potrebno je upisati korespodentnu za određenu zemlju - više o tome na
www.kraljeva-sutjeska.com

20
Odlukom županijskog ministarstva znanosti kulture i športa od 12. srpnja 2004. godine
časopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Mišljenjem federalnog
ministarstva za znanosti, kulture i športa časopis je oslobođen poreza na promet kao proizvod
kulturnog karaktera članom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.
 Nova cesta kroz Bijelo
Polje i Lukovo Brdo
Početkom svibnja sela Bijelo Polje i Lukovo
Brdo dobili su dugopriželjkivani komad
nove ceste. Riječ je 600 metara novog asfalta
kroz Bijelo Polje te isto toliko kroz Lukovo
Brdo. Cesta je napravljena zahvaljujući
predviđenim sredstvima proračuna Općine
Kakanj iz 2006. godine koja su planirano
uložena u prvoj polovici ove godine.
Ovo će zasigurno barem malo olakšati život
malobrojnih stanovnika ova dva mala sela
sutješke župe. SV online

14 GODINA POSLIJE Dovršena nova cesta

Obilježena obljetnica stradanja
i progona Hrvata općine Kakanj
M
isom zadušnicom za poginule
hrvatske branitelje i ostale
žrtve te polaganjem vijenaca
na spomen obilježja palim braniteljima u
Kraljevoj Sutjesci, Grmačama, Čatićima
te Slapnici, obilježena je četrnaesta
godina od stradanja i progona Hrvata
s područja župa Kraljeva Sutjeska,
Kakanj i Vukanovići. Misu zadušnicu
u crkvi sv. Ivana Krstitelja Kraljevoj
Sutjesci za poginule branitelje i ostale
žrtve iz 1993. služio je vikar sutješkog
samostana fra Zoran Jaković.
Potom su predstavnici Udruge poginulih
branitelja i obitelji općine Kakanj,
4 te HDZ-a Kakanj položili vijence na
spomen obilježja palih branitelja u
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
Istina je i to da svi svjedoci tih vremena
današnji dan proživljavaju na sebi
svojstven način i vjerojatno malo tko
može a da se ne sjeti što se događalo tih
dana. Svatko od nas ima svoja sjećanja i
nesreću, veću ili manju.
Poslije svega, postavlja se pitanje,
zaboravljamo li olako svoje žrtve i
cijenimo li dovoljno žrtve njihovih
života?
Možemo li im se odužiti i na kakav
trajniji način osim ovim prigodnim
godišnjim sjećanjem? Jesu li molitve,
svijeće i vijenci na grobovima jedini
način? Nije li napokon vrijeme da krivci
od Čatića do
Kraljeve Sutjeske
Polaganjem novog asfaltnog sloja kroz
Kraljevu Sutjesku, u travnju su završeni
radovi na obnovi ceste od Čatića do
Kraljeve Sutjeske. Tako je dugogodišnjoj
lošoj prometnoj povezanosti našeg kraja
napokon došao kraj. Cesta od Čatića
do Kraljeve Sutjeske dio je regionalnog
putnog pravca Kakanj - Zavidovići i u
njenu obnovu je uloženo blizu milijun KM.
Radove su financirale Vlada Federacije
BiH te Vlada Zeničko - dobojske županije.
SV online
Cesta do Kraljeve Sutjeske

Kraljevoj Sutjesci, Grmačama, Čatićima za ove žrtve i progon Hrvata općine

te Slapnici. Kakanj budu privedeni licu pravde?
Grmače,
Ne bi li također bilo prikladno u znak
13. lipnja, 2007. poštovanja prema ovim žrtvama, po
njima imenovati neki od naših trgova ili
glavnih ulica? Put Žrtava domovinskog
rata? Zašto da ne?

I na kraju, žrtve nisu samo oni kojima

polažemo cvijeće na grobove i palimo
svijeće na današnji dan. Zar žrtve nisu
svih 16 tisuća onih koji su tog dana
napustili svoje domove u koje se nikada
više nisu vratili, a malo je vjerovati da
će ikada. Život se toga dana ugasio u
tada najvećem dijelu prostrane sutješke
i kakanjske župe.
SV online
 URUČENA SVEČANA PRIZNANJA POVODOM DANA OPćINE KAKANJ
Među nagrađenima bivši gvardijan Tomić
i dozapovjednik policije ćorić
P
ovodom Dana općine Kakanj
15. travnja, u Kaknju je tih
dana održana svečana sjednica
Općinskog vijeća na kojoj su uručena
najveća priznanja Općine. Također
upriličen je i prigodan program kojem
su prisustvovali predstavnici javnog i
kulturnog života.
Na svečanoj sjednici povodom dana
Općine Kakanj, predsjedavajući
Općinskog vijeća Kakanj, Ivica Petrović
uručio je i svečana priznanja istaknutim
građanima koji su dali svoj doprinos u
različitim oblastima.
Najveća priznanja Općine, Grb grada
Kaknja uručena su Harisu Neimarliji,
generalnom direktoru Rudnika mrkog
uglja Kakanj, kao i Ejubu Spahiću
nekadašnjem predsjedniku Općine i
sadašnjem općinskom vijećniku. Plaketa
s diplomom dodijeljena je asocijaciji
Fatma te posthumno Senadu Zaimoviću.
Zahvalnicu od općine Kakanj primio je
i bivši gvardijan franjevačkog samostana
Kraljeva Sutjeska fra Vjeko Tomić kao
i Drago Ćorić, dozapovjednik MUP
Kakanj
BORJANA JURJEVIć:PROGLAšENA ZA UČENIcU GENERAcIJE STš U KAKNJU
Odlikašica iz Kraljeve Sutjeske
Z ahvaljujući odličnom uspjehu kojeg je postigla za vrijeme svog školovanja u
Srednjoj tehničkoj školi u Kaknju, 19-godišnja Borjana Jurjević iz Kraljeve
Sutjeske proglašena je učenicom generacije te na taj način postala i primjer svojim
vršnjacima. Na Borjanu ne treba biti ponosna samo njena obitelj nego svi mi, a osobito
oni koji imaju mogućnost osigurati joj stipendiju koja će joj olakšati dalje školovanje.
Nadamo se da će to netko prepoznati.
KAKANJ
Stare gume kao
alternativno gorivo?!
O
no što je projetos prilično
uznemirilo građane Kaknja bila je
najava iz Tvornice cementa Kakanj
o spaljivanju automobilskih guma kao
alternativnog goriva. U ionako zagađenoj
okolini u kojoj živimo, ta vijest je većinom
dočekana uz negodovanje lokalne zajednice.
Stoga je uprava kakanjske Cementare
organizirala u travnju posjet Heidelberg
Zementu u Njemačkoj jednoj od najvećih
cementnih kompanija u svijetu - Heidelberg
Zementu AG u Njemačkoj.
Kakanjska delegacija koju su sačinjavali
predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti
Dobitnici priznanja Općine Kakanj općine Kakanj, predstavnici MZ Dobuj
te lokalni mediji, prvo je posjetila samo
- Shvaćam ovo priznanje kao znak
sjedište Heidelberg Zement grupacije te
poštivanja prema Franjevačkom
dvije njemačke tvrtke koje koriste i gume
samostanu u Kraljevoj Sutjesci u
kao alternativno gorivo. Nakon toga je
kojemu sam živio i radio zadnjih
slijedila posjeta Karlstadtu i Leimenu gdje
nekoliko godina. Drago mi je da je ono
su ih ažurni domaćini iscrpno informirali
posebno poslanje koje samostan ima u
o korištenju različitih vrsta alternativnih
ovoj sredini koje prelazi granice župe
goriva koja se koriste u cementnoj
pa i općine, prepoznato i vrednovano
industriji.
i na ovakav način. Nadam se da će
Iako su se nakon ove posjete moglo čuti
Općina Kakanj to znati dokazati i kroz
različita mišljenja treba li ili ne i u kakanjskoj
ispravljanje nepravdi koje se samostanu
cementari koristiti gume kao alternativno
još uvijek čine. Mislim prije svega
gorivo, vrijeme će pokazati što je značio
na najnoviji slučaj pokušaja otimanja
posjet Njemačkoj. Vrijeme će pokazati i što
Gvardijanove luke čemu se Općina
će učiniti kakanjska zakonodavna i izvršna
mora žustro suprotstaviti i napokon to
vlast glede ovog pitanja.
zemljište uknjižiti na stvarnog vlasnika,
Vjerujemo kako je ipak svima jednak cilj,
naš samostan u Sutjesci, - izjavio je
a to je napokon čišći zrak na području
Sutješkom vjesniku bivši gvardijan fra
kakanjske općine. SV online 5
Tomić.
Među ostalim dobitnicima zahvalnica
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
su: Borjana Jurjević
Odbojkaški klub invalida Kakanj ‘92,
Senka Imamović-Balorda, Elvedin Mijoč,
Irfan Mešić, Nisad Tursum, Mirsad
Kovač, posthumno Haris Ljubović,
Adžul Salihbegović, Marija Imamović te
firma MetalBZ Kakanj. SV online
SV online
 Piše:Vjekoslava Tomić
Draga moja Danelo,

Mislim da se još dugo nećemo vidjeti, a tko zna kada ćemo se

i čuti, pa evo hoću da ti napišem pismo. Ne znam kako ću ga
poslati ali nadam se da ću naći način da dođe do tebe.

DA SE NE zABORAVI…

Pismo iz ‘93.
Z
nam da te zanima šta se
ovdje desilo pa ću ti napisati
kako je sve bilo, kako sam ja
ustvari sve vidjela i doživjela
što nam se dogodilo. Počet
ću od 7. lipnja. Znaš da se nekada igrao
Memorijalni odbojkaški turnir. Ove
godine to je simbolično obilježeno
jednom utakmicom OK »Kakanj« i
ekipe oružanih snaga sastavljene od
tri člana Armije BiH i tri člana HVO-
a (Tokić, Vidović i Antić). Antonela je
bila na utakmici i pričala mi kako su u
svečanoj loži bili čelnici obaju naroda.
U utorak 8. lipnja prekinuta je nastava
u srednjoj školi iako se trebalo raditi do
kraja tjedna. U srijedu 9. lipnja počeo je
napad Armije BiH na nas. Tko zna što će
se napisati kasnije, tko je počeo i zašto!
Ja znam da je bilo tako. Sve su ceste
6 bile blokirane, a mi smo se mogli kretati
od raskrižja na željezničkoj stanici do
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
je gađana kuća bio ispod hrasta na njivi
djeda Mije. Ništa se nije kretalo osim
kola hitne pomoći i samo smo strepili i
pitali se tko je ranjen i tko li je sljedeći.
Nismo znali što se iznad sela događa. U
nedjelju 13. lipnja – na Sv. Antu – čuli
smo da je sve osim Čatića palo i da se
sav naš svijet povukao prema Varešu. Mi
nismo imali ni stazice da se izvučemo.
Jednu noć smo pokušali preko trake za
ugalj doći do baze UNPROFOR-a na
Elektrani, ali nam nije uspjelo. Nas dvije
smo u kući, u mraku, trpale u torbe ono
što smo mislile da nam je najvažnije.
Kad dođeš dotle, vidiš da je svejedno što
ćeš ponijeti jer to je ništa prema onome
što ostavljaš. Meni ničega nije bilo žao:
htjela sam samo otići nadajući se da ću
uspjeti doći do vas. Antonela je plakala,
a ja sam je tješila i uvjeravala da dom ne
čine samo zidovi i da ništa ne žali.
Na um mi je pao i tvoj Lacković, ali
ga nisam mogla ponijeti. Možeš misliti
kakve gluposti čovjek radi u takvim
trenucima. Ja sam ponijela sve moguće
ključeve: od kuće, auta, šupe… kao
da nisam znala da će to poslije sve biti
razvaljeno. Ipak nismo uspjeli otići
– vratili smo se u selo.
Da ti nastavim o tom 13. lipnja. U sumrak
toga dana naši su doznali da ogromne
snage kreću prema Čatićima. Morali su
se predati da bi spasili selo. Uz pomoć
UNPROFOR-a se pregovaralo, vojska je
predala oružje, svi su zatvoreni u školu, a
UN-ovi transporteri su patrolirali selom.
Tako ti je naša škola u početku bila
vojarna, a kasnije postala zatvor. Zvono
je bio zatvoren u školu. Nosili smo im
kavu, hranu, zajedno sjedili s njima.

raskrižja u Vehabima. Kasnije ni toliko.

Gdje se tko zadesio, morao je i ostati, a
propuštalo se samo kola hitne pomoći.
Mi smo se sklonili u Ivin podrum i tu
bili sve do 13. lipnja. Najteže je bilo
pretrčavati preko ceste jer su snajperi
tukli s Vrane, Prljače i iz Vina. Budući da
znaš ovaj teren, jasno ti je da smo cijelo
vrijeme bili na nišanu. Baba Poljanka
bila je bolesna i morala je ostati u kući,
a tako i dedo Mijo jer se teško kretao i
nije mogao preko ceste. Mi smo čekali
da se smrkne i tada im nosili hranu ili
smo trčali danju krijući se iza živice.
Snajperski metak nam je razbio prozor
i pogodio iznad ulaznih vrata. Jasno ti
je da je gađan ulaz u kuću. Meni je to
bilo još teže jer je položaj s kojeg nam Teševo, 2004.
Te prve dane smo bili stvarno jedini
Hrvati, osim onih u Kaknju i nešto u
Sutjesci, u cijeloj ovoj dolini. Bilo nam
je neshvatljivo da za tako kratko vrijeme
bude napušteno cijelo ovo područje. Ne
samo dolina Trstionice, nego i sva sela
iznad Kaknja bila su napuštena.
Te nedjelje vidjeli smo kako gore kuće
na Teševu i bilo je stravično. Još i danas
gore kuće po okolnim selima. Poslije
smo čuli za velika stradanja ljudi i da
se još ne zna konačan broj poginulih.
Tako je trinaestoga prestala pucnjava, a
onda nastupila pljačka koja traje i danas.
Nema šta se ne provlači, nosi, vuče. Sva
sela su totalno opljačkana, mnoga su i
popaljena.
Prvu zapaljenu kuću sam vidjela desetak
dana poslije na Crkvenjaku. S Dragicom
sam otišla vidjeti šta je s Jelkinom i
Draganovom kućom. Pred kućom smo
pronašli samo nekoliko razbacanih
fotografija, sve ostalo je izgorjelo. Bilo
je još zapaljenih kuća , a po ostalima su
tumarali pljačkaši i iznosili sve redom. Taj
tjedan smo nekako preturili, a u subotu
umrije nam baba Poljanka. Tada je u selu
ponovno zazvonilo zvono. Sutradan je
bio sprovod i misa. Poslije deset dana
umro je i dedo Mijo. Našli smo ga kako
leži onako kako je uvijek spavao – ruka
pod glavom. Stalno nam je govorio: »Vi
idite, ja odavdje neću!« I eto, tako je i
bilo. Nemojte biti tužni zbog toga. Baba
i dedo su se naživjeli, umrli su u svojoj
kući, sahranjeni u svome groblju, a u
ovom vremenu to se može zvati srećom.
Apsurdno – ali je tako.
Nas ovdje nitko konkretno ne maltretira.
Imamo nešto hrane, u bašti imamo sve
povrće, ali teško je. Ne mogu objasniti
šta je to, ne može se ispričati, to samo
doživiš. Teško je pušačima, a čaša rakije
se traži ko lijek. Nas dvije puno čitamo,
radimo u bašti, nikud ne idemo i čekamo
put.
Poslije svega ja ne osjećam mržnju ni
prema kome. Možda nisam doživjela
osobni gubitak kao neki drugi, ili je
možda točno što nam je jedan profesor
psihologije govorio da se rađamo s tim
da volimo ili ne volimo ljude. Ja mislim
da imam taj dar da volim ljude i ne mrzim
nikoga. Teško je živjeti s mržnjom.
Iskreno ti kažem: gledajući ovu pljačku
bila sam sretna što nije bilo obrnuto,
pa da gledam naš narod kako ovo radi.
Mislim da se i sada pravi, pošteni ljudi se
stide. Ne usuđujem se razmišljati o vama.
Moramo živjeti i preživjeti sve ovo i
opet se skupiti svi zajedno. Sve ostalo je
nevažno.
Često ne spavam i onda mi se naša obitelj
čini kao kamenčići u jednoj igri koju
smo igrali kao djeca. Birali smo lijepe
kamenčiće, oblutke u rijeci, i igrali se
piljaka. Tada nije bilo klikera. Skupiš
kamenčiće u šaku i onda prospeš po travi.
Tako mi se mi sada činimo. Zahvaljujem
Bogu što nitko nije bio sam u ovom
rasipanju: ja sam imala Antonelu, tata
Macu, a ti i Boris jedno drugo.
Mislim da sam ti dovoljno napisala.
Ovo pismo ću ti pokušati poslati preko
UNPROFOR-a, nadam se da ćeš ga
dobiti. Za nas ne brini. Kontaktirajte vi
tamo i čuvajte jedni druge, a mi se ne
damo. Puno te pozdravljam i volim.
Tvoja mama
7

Vidiš, moja Danelo, što se sve strpalo u Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
nekoliko dana. Ali,eto, čovjek valjda ne
zna šta sve može izdržati. I više nego
što misli. Još je tu bilo svega – pretresa,
hapšenja i odvođenja. Mi moramo čekati
ili rješenje ovog pakla, ili put, samo stazu
pa da idemo. Ja se nadam da će nešto od
toga biti. Nismo se ni raspakirale: prva
šansa da se ukaže, i eto nas tamo. Sad znam
kako izgleda i okupacija i kapitulacija,
iako je za neke ovo oslobođenje.

U svemu tome najviše boli kada te

razočaraju neki ljudi, ali šta se može! Spomen obilježje žrtvama rata u Čatićima

RAZGOVOR
K
ao dozapovjednik Policijske
uprave Kakanj, recite nam
kakvo je stanje sigurnosti
na općini Kakanj? Možete
li reći da ste zadovoljni? U kakvom
smo položaju u odnosu na neke druge
gradove u našoj okolini?
Mišljenja sam da je sigurnosna situacija
na čitavom području ove općine povoljna
i da se zvanično ista cijeni dobrom.
U prilog toj konstataciji mogu izjaviti
da u posljednjem periodu nije bilo
prijavljenih sigurnosnih događaja koji
bi po svom karakteru mogli ugroziti ovu
8 ocjenu (teži oblici krivični djela kao što
su terorizam, ucjena, otmica, razbojničke
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
krađe, silovanja i dr ) .
Uspoređujući sigurnosnu situaciju u
općini Kakanj u odnosu na druge općine
u susjedstvu, procjenjujem da je situacija
u općini Kakanj nešto stabilnija u odnosu
na te općine.
SV: Koji su to kriminalna djela koja se
najviše događaju? Ima li mnogo težih
krivičnih djela?
Najzastupljenija je oblast imovinskih
delikata (krađe, teške krađe, oštećenja
tuđe stvari i sl.), što potvrđuju niže
navedeni statistički podaci ove policijske
stanice .
Kakanj je
siguran grad
U periodu od 1. siječnja do 15. lipnja
ove godine, na području PS Kakanj
registrirano je ukupno 101 krivično
djelo od čega 84 imovinska delikta, šest
zloupotreba droga i 11 ostalih. Kao što se
vidi iz navedenog, u proteklom periodu
ova PS nije imala težih oblika krivičnih
djela.
SV: Je li istina da se povećava broj
maloljetnih prekršitelja? Kakvo je
stanje u našem gradu? Što se uopće
čini u suzbijanju maloljetničke
delinkventnosti?
Od ukupnog broja prijavljenih osoba
za učinjena krivična djela, 25 posto je
maloljetnika. Ova policijska stanica
provodi zakonom propisane mjere
i radnje i izvještaje o učinjenim
krivičnim djelima dostavlja mjerodavnom
tužilaštvu te nastoji u suradnji s Centrom
za socijalni rad i ovlaštenim sudovima
da se takve osobe prikladno zbrinu u
odgovarajuće ustanove ili da se nad
njihovim ponašanjem pojačaju mjere
odgoja i nadzora.
Kada je u pitanju povećanje broja
maloljetničkih prekršitelja, može se
reći da je njihov udio u dosadašnjem
broju slučajeva približan i da se ne osjeti
znatan rast.
SV: Što policija čini u suzbijanju sve
veće prisutnosti lakih ili teških droga u
Kaknju?
Razgovarala: Iva Tomić
DOzAPOVJEDNIK
POLIcIJSKE UPRAVE
KAKANJ
DRAgO ĆORIĆ
Oblast zloupotrebe droga je jedinstvena
oblast i prema našem zakonodavstvu
nema podjela na lake i teške droge.
U periodu od siječnja do lipnja ove godine
službenici PS Kakanj su sačinili i dostavili
ukupno šest izvještajaTužiteljstvu protiv
identificiranih osoba za zloupotrebu
droge.
Važno je naglasiti da su naši službenici
u 2006. otkrili dvije male plantaže na
kojima se uzgajala indijska konoplja te da
su dostavili trideset izvještaja zloupotrebe
droga kantonalnom Tužiteljstvu.
Ovaj podatak potvrđuje činjenicu da je
upotreba droga na području ove općine u
blagom porastu.
U sklopu programa Sprečavanja i
otkrivanja zloupotreba droga, policijska
stanica Kakanj je tijekom prošle i
ove godine, kako bi ukazala na štetne
posljedice droga, organizirala više
sastanaka i javnih tribina kojima
su prisustvovali članovi nevladinih
organizacija, Centra za socijalni rad,
Doma Zdravlja i drugih subjekata
koji mogu pomoći u rješavanju ove
problematike. Isto tako službenici ove PS
su i ove godine nastavili s predavanjima
na temu „Zloupotrebe droga’’ u svim
osnovnim i srednjim školama na području
općine Kakanj.
SV: Prigovaraju li građani na rad
policije? Koji su najčešće pritužbe
građana upućene radu policije?
U proteklom periodu nije bila izražena
pojava predstavki. To znači da službenici
policije obavljaju svoje dužnosti zakonito
i propisno. Naime u 2006. PS Kakanj je
zaprimila ukupno šest predstavki građana
a u ovoj godini jedan slučaj. Najčešće se
radilo o neosnovanim predstavkama.
Smatramo važnim naglasiti da u okviru
MUP-a ZE-DO kantona postoji Odjel
za unutranju kontrolu i Ured za pritužbe
javnosti koji je formirala Vlada kantona
i djeluje neovisno od MUP-a te da svaki
prijavljeni slučaj predstavke spomenuti
ured proprati ili kontrolira.
SV: Kako Vi ocjenjujete spremnost i rad
naše policije? Je li moguće da niske plaće
mogu utjecati na ponekad nesavjestan
rad pojedinih policajaca?
Je li prisutna korupcija u policiji?
Mislljenja sam da su svi uposlenici
dobro osposobljeni za ove poslove i
zadatke i da poslove iz nadležnosti
policije obavljaju uspješno a što
potvrđuje ukupna ocjena o sigurnosti na
području općine Kakanj. Kada je u pitanju
stručnost, PS Kakanj neprestano radi na
obrazovanju i osposobljavanju svojih
službenika u skladu s Programom MUP-
a ZE-DO kantona. Određene poteškoće
pri izvršavanju poslova i zadataka
predstavljaju materijalno tehnička
sredstva tj. nedostatak informatičke
opreme, nedostatak goriva za vozila i
broj, je li potrebno to stanje popravljati?
Uspostavom multietničke policije 12.
travnja 1999. a prema popisu stanovništva
iz 1991. kada je na području općine
Kakanj bilo oko 30 posto Hrvata, prema
tom postotku je izvršena i popunjenost
policije. Taj je postotak do danas održan
i smatram da je dovoljan broj Hrvata
koji je zastupljen u policiji. Taj je broj
uposlenih Hrvata sukladan i važećem
Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji
MUP-a ZE-DO Kantona.
SV: U prošloj te tijekom ove godine
dogodilo se nekoliko napada na ljude,
otuđivanja ili uništavanja njihove
imovine itd. Među žrtvama nasilja bilo je
i nekoliko Hrvata povratnika. Ti događaji
unijeli su zasigurno dijelom i osjećaj
nesigurnosti među tu populaciju. Kakva
je statistika rješavanja tih slučajeva? Je li
se Hrvati uistinu jednako mogu pouzdati
u zaštitu policije kao i pripadnici drugog
naroda?
Stanje sigurnosti, imovine i života
pripadnika hrvatskog naroda i
povratnika, je zadovoljavajuće što se
može potkrijepiti činjenicom da u
proteklom periodu ova PS nije imala
prijavljenih slučajeva ugrožavanja
sigurnosti Hrvata osim u dva slučaja
tijekom protekle godine i to razbojničke
krađe nad Stjepanom Ljoljićem na
Bištranima i fizičkog napada na Božu
Bradarića u Čelikovini. Službenici ove
PS oba slučaja su uspjeli rasvjetliti
te su podnijeli izvještaj kantonalnom
Tužiteljstvu protivpočinitelja ovih
interesirajući se za njihove sigurnosne i
druge probleme.
Isto tako MUP ZE-DO kantona formirao
je i Forum građana povratnika za
praćenje njihove sigurnosti. I općina
Kakanj ima svog predstavnika u
spomenutom forumu - gosp. Ivu
Majstorovića iz Podbjelavića koji prati
rad policije i daje svoje sugestije i
mišljenja u pogledu realizacije ovog
projekta.
SV: Nedavni ste dobitnik jednog od
priznanja Općine Kakanj. Zašto ste
nagrađeni i što Vama to znači?
Istina je da sam od Općinskog vjeća
Kakanj povodom Dana općine
Kakanj nagrađen Zahvalnicom zbog
dosadašnjeg rada i odnosa prema poslu
koji trenutno obavljam i za doprinos u
procesu pomirenja i povratka na prostor
općine Kakanj jer sam i jedan od prvih
povratnika na općinu Kakanj. Oni koji
su me predložili za navedenu nagradu
ocjenili su da sam svojim radom i
ponašanjem doprinio poboljšanju uvjeta
življenja i međunacionalnog pomirenja
na prostoru općine Kakanj a posebno u
mjesnoj zajednici Bjelavići.
9

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

dr.
Poznato je da u Federaciji službenici
policije nemaju ujednačenu plaću a s
bzirom da je novac glavni motiv svakog
radnika moguće je da u određenim
slučajevima novac bude povod za
nesavjestan rad pojedinih policajaca.
Međutim ova PS nije imala predstavki
niti žalbi građana zbog korupcije.
U cilju sprečavanja i eventualnog
otkrivanja pojava korupcije u sastavu
PS Kakanj rukovodni službenici
svakodnevno vrše kontrolu rada
službenika policije a posebno prometnih
patrola i time utječemo na savjestan i
profesionalan rad policije.
SV: Kakvo je stanje zaposlenosti Hrvata
u policiji? Mislite li da je to dovoljan
kaznenih djela. Istina, registrirano je
još nekoliko slučajeva napada na
imovinu osoba hrvatske nacionalnosti a
najčešče se radilo o krađama iz garaža i
drugih pratećih objekata. I ovaj podatak
upućuje na zaključak da kriminalci ne
biraju žrtve po nacionalnosti već po
lakšem pribavljanju imovinske koristi. U
postotcima je mnogo veći broj napada na
imovinu Bošnjaka i ostalih na području
općine Kakanj.
U cilju stvaranja što povoljnijih
sigurnosnih uvjeta za siguran povratak i
ostanak, MUP ZE-DO kantona sačinio
je projekat ‘’Povratnici ‘’ u sklopu kojeg
službenici PS Kakanj imaju zadatak
često ostvarivati kontakt s povratnicima
 MLADI U KOMUŠINI

VELIČANSTVENI SUSRET
N
ajmanje sedam tisuća mladih katolika iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine nazočilo 26.
svibnja Susretu Hrvatske katoličke mladeži u
Svetištu Majke Božje u Komušini-Kondžilu,
u općini Teslić. Organizatori susreta su bili Biskupske
konferencije Hrvatske i BiH.
Mladima kojih je bilo gotovo iz svih katoličkih župa
naše domovine, najprije je bilo omogućeno da pristupe
pojedinačnoj svetoj ispovjedi. Na raspolaganju su im
bile desetine svećenika te biskupi i kardinal. Nakon toga
slijedila je procesija od župne crkve u Komušini prema brdu
Kondžilu kamo se prema tradiciji nosi čudotvorna Gospina
slika. Tisuće mladih prevođenih kardinalom, biskupima i
svećenicima u molitvenom je duhu koračalo za slikom.
Čudotvornu sliku Komušanske Gospe kako je naziva
pobožni puk, nosili su Komušanci te mladi katolici iz BiH
odjeveni u narodne nošnje. U velikosrpskoj agresiji 1992.
župa Komušina je posve uništena. Stanoništvo je otada u
izbjeglištvu. U Komušini i susjednoj Bežlji danas živi tek
nekoliko stotina pretežito starijih ljudi od 12 tisuća koliko
ih je bilo prije rata.
Svetu Misu je predvodio sarajevski nadbiskup kardinal
Vinko Puljić. On je ovo sveto brdo nazvao evanđeoskim
brdom Mlade je pozvao da po ljubavi budu u današnjem
svijetu prepoznatljivi kao učenici Isusa Krista koji vjeruju
da ljubav daje smisao kako patnji tako i cjelokupnom
našem životu.

Po završetku mise slijedio je rekreativni program okolo

župne crkve u Komušini. Na pozornici su se smjenjivali
mladići i djevojke koji su pjesmom i plesom dočarali
10 radost današnjeg dana. Kardinal Puljić mlade je još jednom
pozvao da ljubav i radost današnjeg hodočašća ponesu
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

svojim kućama.
Iz Komušine su zasigurno svi otišli umorni ali i zadovoljni.
Osim Komušanaca kojima ostaje i dalje porušena
Komušina. I čudotvorna slika Majke Božje. Može li ona
učiniti još jedno čudo? Za Komušinu. SV online
 BOBOVAc I KRALJEVA SUTJESKA
Novi zamah
turizma i gospodarskog razvoja
Potpisivanje Protokola na Bobovcu:
Općine Vareš, Kakanj, razvojne
agencije SERDA i REZ
U
utorak 24. travnja na Bobovcu
je svečano potpisan protokol o
međusobnoj suradnji na projektu
Revitalizacije i valorizacije Kraljevskog
grada Bobovca i Kraljeve Sutjeske. Pod
vodstvom razvojnih agencija SERDA iz
Sarajeva i REZ iz Zenice a na inicijativu
općina Kakanja i Vareš, svečano je usred
srednjovjekovnog kraljevskog grada
potpisan protokol koji bi trebao označiti
značajno poboljšanje turističke ponude
Bobovca i Kraljeve Sutjeske, odnosno
razvoja općina Kakanj i Vareš.
Protokol su potpisali predstavnici
ukupno devetnaest institucija počevši
od općinskih, regionalnih, županijskih
do federalnih i državnih te nevladinih
organizacija koje imaju bilo kakve
nadležnosti u ovim mjestima.
Fondacija Curia bani, Franjevački samostan
i Udruga Kraljevski grad Bobovac
Koncert Nedamo te pismo naša -
Dalmacija u srcu
SARAJEVO
Hrvatski dani kulture
ČATIćI U prvoj polovici veljače na čatićkom sportsko-rekreacijskom centru
u BiH
U
Čimen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljšanja elektrifikacije
sportskih terena za nogomet, košarku i odbojku sarajevskoj
postavljeno
Skenderiji
je osam
je u novih
petak
rasvjetnih tijela koje je osigurao OO HDZ-a Kakanj,
1. lipnja
a pozdravili
održan suveličanstven
je najviše
stalni korisnici terena – sportski rekreativci. koncert dalmatinskih klapa čime
SV online
Svi su suglasni da se iz prikupljenih su svečano otvoreni Dani hrvatske kulture
sredstava prvo financira izrada Studije u BiH. Na koncertu je nastupilo devet
razvoja turizma i očuvanje kulturno- poznatih dalmatinskih klapa te folklorni
povijesnih spomenika na području općina ansambl Filip Dević i nezaobilazni trogirski
Kakanj i Vareš s posebnim osvrtom tenor Vinko Coce koji je svojim nastupom
na kraljevski grad Bobovac i Kraljevu osobito oduševio publiku u Skenderiji.
Sutjesku a u svjetlu turističke ponude. Na samom početku koncerta, prisutne je u
Ova Studija treba ponuditi dobru analizu ime organizatora pozdravio predsjednik
stanja turizma na području spomenutih HKD Napredak dr. Franjo Topić te
općina te odrediti pravce i mjere za veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni
dugoročan gospodarski razvoj. i Hercegovini dr. Josip Vrbošić koji je
- Danas potvrđujemo da smo spremni dati ujedno i proglasio početak manifestacije
sredstva i svoje znanstvene mogućnosti Dani hrvatske kulture BiH. Događaju
kako bi u narednim godinama ova mjesta su također nazočili i visoki politički
bila uistinu prepoznatljiva prvenstveno predstavnici u BiH te predstavnici stranih
kao turistička odredišta. Predvidjeli smo organizacija i vjerskih zajednica u BiH.
formiranje tima koji će voditi ovu akciju Ljubitelji dalmatinskih pjesama uživali su
a koordinatori će biti razvojne agencije u dvosatnom spektakularnom izvođenju 11
SERDA i REZ. Mi ćemo dati svoj dopronos najljepših pjesama Dalmacije koje su
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
u oživljavanju Bobovca i Kraljeve im priredili klape Sinj, Šufit, Nevera,
Sutjeske kroz rješavanje infrastrukturnih Elektrodalmacija, Solin, Filip Dević,
problema čime će se poboljšavati razvoj pjevač Vinko Coce i mnogi drugi.
ovih dvaju općina Kakanj i Vareš - izjavio SV online
je direktor sarajevske razvojne agencije
Šefkija Okerić.
- Naš cilj je da postanemo ponosni na
naša povijesna mjesta koja su godinama
zanemarivana. Mi se projektima
pokušavamo baviti našim povijesnim
potencijalima i njihovim razvojem. Nadam
se da ćemo za koju godinu imati prave
rezultate koji će biti mjerljivi turističkim
posjetima ili novim zaposlenjima. Mislim
da smo spremni za to - kazala je jedna od
potpisnica protokola Amela Malićbegović,
direktorica zeničke razvojne agencije
REZ. SV online
 A
šta sam drugo mogao? govori mi vlasnik trenutno
najpoznatije građevinske firme u Hrvatskoj.
Hodaj, traži po čitav dan, kumi, moli, preklinji, daj
primite me, pružite mi šansu, samo da nešto radim. Ma,
kakvi, čovječe! Prešao sam od Solina do Splita i obašao
čitav Split barem devet puta pješice u ta tri mjeseca. Ništa! Petera usta
trebalo je nahranit a ja nemam lipe u džepu – kune i druge glodare
neću ni spominjat. Vratim se kući , žena ispekla ražljevu, jedem ja nju,
jede ona mene – a djeca gledaju. Pa kažu, ćaća, daj i nama komadić
ražljeve, a ja gledam u njih...pa u onu ražljevu...pa...sve oću da im
kažem ja moram jesti da biste vi živjeli...pa... na kraju im dadnem,
šta ću... Jooooooooooooooj, kad se samo tog vremena sjetim, koža mi
se naježi, žmarci me grizu ko Mineu. Ajde, dobro što ja nemam al’
nema ni brajo ( brat mu, op. daidže ), sunce ti kalajisano, a i kod njega
troje gladnih tića...Sve zajedno, trebali smo napuniti deset pijata, makar
DOM
JUB BOJE MIJENJAJU

jednom dnevno. A odakle?

I?
Pa...eto...tako...Kupimo – nekako smo skuckali, pozajmili, ne znam
više ni sam ! – bijela odijela, znaš, one molerske radne kombinezone,
pospemo se malo prašinom, uzmemo od djece one vodene bojice pa
kistom pređemo na par mjesta, tek toliko da ljudi dobiju dojam kako se
radi na veliko; još malo pepeo od cigare razmažemo po nogavicama
– i krenemo u predgrađe, na periferiju.

Zašto u predgrađe?
Kako zašto, pa na periferiji su ti privatne kuće. Tamo gdje se ne zna
ni tko pije ni tko plaća; slaba infrastruktura, bez urbanističkog plana,
divlja gradnja...A kuće – svakakve! Ožbukane, neožbukane, fasadirane,
nefasadirane...

I?
I tako, idemo ti mi ulicom – ma, šta ulicom!, kozja staza između kuća,
čovječe! – zagledamo i lijevo i desno a onda se zaustavimo, ajmo reć,
pred nekom kućom. Ruke na bokove, al’ ono, znaš, malo agresivnije,
palac i kažiprst na bubrezima, dlanovi okrenuti prema dolje; izbacimo
po jednu nogu malo naprijed, brajo lijevu a ja desnu, isprsimo se – a ima
12 nas, fala Bogu, pogotovo braje, i onda je sto i kusur vago – zatvorimo,
dakle, tijelima kut od nekih sedamdeset stupnjeva i, povremeno rukama
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

dotičući kačkete, također bijele i također djelimice ofarbane, počnemo

k’o fol diskutirat:

Je l’ vidiš ti ovo!? pitam ja braju i derem se koliko me grlo nosi.

Ha...čuj...odgovara brajo glasno, tek toliko da nešto kaže. Kao, sad će
on razmislit pa će reć nešto pametno.
Je l’ vidiš ti ovo, čovječe, nastavljam ja, mlataram rukama i pokazujem
sad na jednu sad na drugu stranu kuće. Je l’ vidiš ti ovo! pitam dalje,
kao da mi brajo već nije ponudio svoj najjači odgovor.
Ne mogu vjerovati vlastitim očima, čovječe, ovo nema nikakvog
smisla...! Pogledaj gore kod oluka!
Ha...šta možeš..., utrčava mi brajo u monolog.
Piše: F. B.

Ovo je katastrofa, ka-ta-stro-fa! objašnjavam dalje, iako iz iskustva

vrlo dobro znam da je brajo već ispuco svoje džoker-odgovore i da ću
dalje morati sam.
Pa...?
Pa, što ne udarite fasadu, čoviče, što ne uredite kuću i izvana i iznutra
pa da u njoj živite ka čovik a ne ka...
Ovo je za ne povjerovati! Pa gdje su
im estetski kriteriji, gdje je smisao za
ljepotu...? Jesu li ti ljudi ikad vidjeli lijepu
kuću, lijepu zgradu, uređen vrt, novu
fasadu, umjetničko djelo, sklad boja....?
Misle li oni izać iz sivila, misle li se ikad
oslobodit ovog jada i čemera i krenuti ka
ljepoti i estetski osmišljenom prostoru!?
Derem se ja tako, povremeno smanjim
jačinu za par decibela, pa opet...Drobim,
Bog te pomogo, drvlje i kamenje bacam
na ružnoću Lijepe naše, nek vide i čuju
ljudi da ima netko kome nije svejedno,
tko neće samo odmahnuti rukom. Sijevaju
munje iz očiju, puši se iz ušiju...
...e..., u tom trenutku pojavljuju se statisti,
u kadar ulijeće glavom i bradom domaćin.
Izmili odnekle, iz podruma, s kata, iza
kuće...Čuo dreku pa izašo da vidi tko je,
šta je...
Jeste šta tribali? pita..
Jeste Vi vlasnik ove kuće? pitam ja njega,
još uvijek zapjenjen i crven u licu.
Jesam.
Pa, kako Vas nije stid, čoviče, živit u
vakoj kući?
A što...šta joj fali?
Kako, šta joj fali, čoviče? Izgleda kao
da je od stoljeća sedmog ! Cigla Vam se
runi po rubovima, žbuka ispada iz zida,
nemate ni toplotne ni zvučne izolacije...
Pogledajte gore ispod vjenčanice!
Pa...?
Pa, što ne udarite fasadu, čoviče, što ne
uredite kuću i izvana i iznutra pa da u njoj
živite ka čovik a ne ka...
A mogli biste i garažu, dodaje brajo, inače
će iz godine u godinu biti sve gore i gore.
Cijene Vam stalno skaču..., neće nikad bit
jeftinije. Kad već imate dobar auto, šteta
je da...
Tako je, diko, mislim se u sebi i
zahvaljujem Josipu i Mariji, svim
svecima Franjevačkog reda i opće Crkve,
što imam brata s kojim se ponositi mogu.
Nek barem zaradi za marendu.
Ma, kad...? Kad...? Nemam vrimena, judi
moji, kad ću? jada se vidno uzbuđeni
domaćin.
Od Vas se i ne očekuje da imate vrimena!
Zato smo mi tu! umirujemo gazdu; on nas
prvo gleda sumnjičavo pa onda, lomeći se
još uvijek u sebi, nesigurno poziva pod
smokvu u dvorištu.
Mi mu izlažemo plan, brajo odmah
vadi metar, mjeri zidove, izračunavamo
kvadraturu, jeftinije neće naći sigurno,
možemo i prozore i vrata opiturat...bismo
ili i kod sina?...gdje...?...tu u blizini...
napravio novu kuću...a šta mu treba:
obrada špaletnih ploha il’ će možda,
dekorativnu žbuku......hoće li toplinsku
izolaciju fasade...a kakvu žbuku: silikatnu,
akrilnu, silikonsku....ma, nema problema
ako je u pitanju strojno žbukanje, stiropor-
fasada, gletovanje...ide sve...hoće l’
sam postavljati skelu ili da se mi i za to
pobrinemo...mi ćemo i skelu...može...
A...je l’ gospoda za po jednu bevandu ?
Ni govora, hvala Vam najljepša, za
vrijeme posla ne konzumiramo alkohol
. Samo smo tu nakratko, u prolazu,
slučajno svratili na putu između dva
gradilišta. Čuj, obraćam se braji, ti ovu
prvu grupu radnika pošalji sutra u Omiš
a drugu u Marušiće. I to u Marušićima da
se završi do navečer. Definitivno! A nas
dvojica ćemo sutra osobno doći ovdje kod
gospodina.
Ali...veli mi brajo, imamo još deset dana
do isteka roka u Marušićima.
Ljudi moji...ej! kad sam ga čuo tako
mudro zboriti, došlo mi je da ga poljubim
u onu njegovu tintaru, da kleknem pred
njega i zamolim oproštenje za sve uvrede
koje sam mu nanio tijekom dosadašnjeg
života.
Moj brajo!
Moj ponos i dika moja!
Tako smo ti , eto, moj daidža, počinjali.
Nekad uspiješ a nekad ne uspiješ. Nazovu
te tovarom, kažu, šta ova dvojica revu gore
na putu. Dođu ponekad do nas, okupe se,
gledaju u nas, slušaju, čak počnu kimati
glavama i gledati u onom prvcu u kojem
i
mi gledamo. Kao, vide i oni da bi dotičnu
kuću zaista trebalo urediti i to od temelja
do krova.
A, znalo se, opet , dogoditi da nas slušaju,
slušaju – pa se počnu smijati! Smiju se,
sunce ti kalajisano, ko budale na bijelo
brašno; samo što im se pupak ne odveže!
A ne kuže, zapravo, pojma oni nemaju da
se mi u tom trenutku borimo za koricu
kruha i za napunit deset pijata.
A jednom smo se zatekli izvan grada, na
dalekoj periferiji. Neka čistina bila, mi
ofarbani kakvi već jesmo – a kiša složila
iz neba iz zemlje. A nemaš ni kišobrana
ni zaklona!
Razlile se, brate, one dječje vodene bojice
po nama – izgledali smo ma ka dvi duge
na nebeskom svodu.
I znaš sta ću ti još reć, moj daidža? Sve
ovo što sad imamo, sve smo mi to debelo
platili. Sve! Evo, na primjer, vidiš li ti
ove moje prste? Zgrčeni, je l’ de? A dašta
će neg zgrčeni biti! Oni ti se bez duple 13
loze ne ispravljaju. Nećeš mi vjerovati, ja
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
ti se ujutro umivam nadlanicama. Moreš
mislit kako to izgleda. Al’, šta ću!? Prsti
zgrčeni od fangle i mistrije, na kraju dana
zaborave odakle su krenuli pa se ne znaju
vratiti na start. I tako ostanu čitavu noć
u...kako se ono kaže...embrionalnom
položaju. Sve do jutra. Pravo da ti rečem,
al to nek ostane među nama, i zbog žene
mi ponekad bude neugodno. Srećom...
I džabe ti sve, tu ne pomažu ni tablete,
ni šprice, ni masaže. Al’, jesam li popio
duplu loziku, odmah ti oni živnu i isprave
se – ko kad u crtanom filmu biljke rastu
iz zemlje. Znaš kako to izgleda, gledo si
vjerojatno?
Nastavlja se...
 Piše:Srećko Bratić
Gladna Bosna
ulazi u EU II
Oprost za Bosanski Brod
U
Bosanskom Brodu i jedna
smiješna stvar. Dok čekamo na
prijelaz granice, pristupa nam
komunalni redar i naplaćuje pet maraka
„komunalne naknade utvrđene po
odluci SO Bosanski Brod (Sl. glasnik
broj 3/2000)“ . Malo se snebivamo i
negodujemo jer nismo uspjeli doznati
što bi ta naknada trebala značiti i
čemu služi osim da je tako odlučila
Općina Bosanski Brod. Nismo čuli
niti se mogli prijetiti da se drugdje na
graničnim prijelazima naplaćuju takve
komunalne naknade za kamione koji
prelaze granicu pa nije bilo druge nego
zaključiti da je ovo dosjetka općine
Bosanski Brod kako oglobiti kamione
kad već nema prilike naplatiti cestarinu
i mostarinu za prolaz kroz grad i preko
Save. Međutim, Brodu koji se opet
zove Bosanski mi to opraštamo u ime
nade za povratkom onih njegovih
predratnih stanovnika koji su mu i dali
ime Bosanski.
14
Na granici jednoj pa drugoj ponovno
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
sređujući papire provodimo ipak sat
i pol vremena i tek potom poslije tog
raskuživanja poput onog u drevnim
franjevačkim ljetopisima prelazimo u
Slavoniju uz posljednje zrake sunca
koje zalazi ipak tamo negdje nad
našom Bosnom. Samo da joj ponovne
ne smrkne, molim se dok dotičemo
hrvatsku obalu Save.
Slavonski Brod i Hrvatska ipak djeluju
uvijek na isti način. Prije nas je iz strme
Bosne dočekivalo sa Slavonijom sve
više i više ravnice dok se ona posve
ne bi razlila. Danas kad se pređe Sava
dočeka nas po svemu daleko naprednija
zemlja od BiH. Vidljivo je to već kad
se pređe Sava. Hrvatska daje dojam
sve uglađenije europske zemlje.
Mnoštvo je novih zgrada i kuća s
lijepim fasadama, novih cesta, velikih
trgovačkih kuća, poslovnih zgrada
posijanih na sve strane. Sve nekako
upućuje da Hrvatska kroči sigurnim
putem korak po korak prema zemlji s
europskim standardima. Za očekivati
je da će biti sve privlačnija napose uđe
li u EU u narednim godinama kako
se pretpostavlja. Što li će biti s nama Vozačka solidarnost
bosancima i hercegovcima kad nas već
na Savi iza Bosanskog Broda bude za Gledam kako Tečo putem pozdravlja
koju godinu bude dočekivao shengenski kolege vozače velikih kamiona, one
režim? Hoćemo li to dočekati i to koji ga zaobilaze kao i one koji
preživjeti? Taj režim. mu dolaze ususret ako ih uspijeva
prepoznati. Primjećujem da među
Kavotočje u Čakovcu njima postoji solidarnost. Pomažu
jedni drugima u vožnji iako se ne
kod Žepčaka Zovke
znaju. Između njih ima samo njim
a poznati način komuniciranja.
Spavat ćemo u Čakovcu kako smo
odlučili jer je to na kraju Hrvatske i Naprimjer, kada brže vozilo
odatle nam je blizu za Mađarsku.A i zaobilazi sporije onda ovaj koji
Teči teku posljednje minute od njih 540 je sporiji, ako želi pomoći bržem
(9sati) koliko mu zakon dopušta voziti kamionu, svjetlosnim signalima
u jednom danu. Sad mu zakon dariva pokaže kada ga je prošao cijelom
11 sati itekako potrebnog odmora. dužinom vozila te se može sigurno
Dugo vremena Mađarska je zaista bila
vratiti u desnu traku. Onaj koji je
preblizu Hrvatske pa je ona gospodarila
tako pomognut, u znak zahvalnosti
Hrvatskom a Hrvati su morali uložiti
naizmjenično jednom dvaput
dosta truda da se izbore za svoja
uključi žmigavce i put se nastavlja.
prava u svojoj zemlji. Sada nastoje
da im EU bude još bliže, da stanuje
kod njih. Vidjet ćemo brzo hoće li taj
brak Zagreba i Bruxellesa jednako biti
na hrvatsku štetu kao onaj s Bečom i
Peštom, ili nedajBože narodna tragedija
kao onaj s Beogradom.
Bilo kako bilo za i protiv hrvatskog
članstva u EU, ostaje pomalo i proturječno
da Hrvatska koja tako odlučno otimala
70 godina dugom jugo zagrljaju krvareći
za svoju samostalnost i suverenost, sada
poslije tek koje godine samostalnosti,
punim jedrima žuri u zagrljaj stranim
gospodarima, sama se pod krinkom
integracija odričući svog suvereniteta.
Motel na ulazu u Čakovec u kojem ćemo
noćiti je vlasništvo poduzeća Zovko iz
Žepča. Odmah nam je drag i od toga se
od početka osjećamo jako ugodno. Motel
je nov s tri zvjezdice. U prizemlju su
naravno benzinska crpka te fino opremljene
suvremena kavana (kavotočje, kako bi rekli
prije 100 godina u) te trgovina. To naše
zadovoljstvo ne remeti ni činjenica što više
u kavotočju ne toče kavu jer je već kasno
kao ni to što vašem reporteru pospani
mladi službujući na benzinskoj-kavotočuj/
motelu- trgovini u prvi mah daje sobu 105
koja nije pospremljena od prethodnog
gosta. Uljudno se ispričava mangupski
umanjujući propust. Posljednjim atomima
snage odlazimo po uputi ovog supermena
univerzalca na kavu i pivo u Sv. Križ,
susjednu selo uz autocestu. Svoj mercedes
parkiramo pred kafićem As. Unutra je tek
nekoliko gostiju a osim s konobaricom
još nekoliko riječi razmjenjujemo i sa
susjedom za šankom koji je, slučajnosti,
naš Bosanac s Usore koji tu živi. Uredno
solidno osvjetljenje selo, spava mirnim
snom a mi mu se pridružujemo.
Gladna Bosna na
vratima EU
Tu smo na pragu EU doživjeli i
najveću uvredu na cijelom putu. Naše
zapadnobalkansko dostojanstvo dobro
se uzdrmalo. Dok se jedan carinik
iz sve snage trudio da nam čim brže
omogući uredne papire što je u pola
sata i uspio, njegova neraspoložena
kolegica je imala samo jedan komentar:
„Gladna Bosna!“. Nije vidjela da joj
Tečo stoji iza leđa. A možda joj je to
bilo i svejedno. „Moj Tečo, mi njima
sipamo pohvale a oni nama uvrede“,
odlučujem reći Teči čim se pojavi dok
u prenosivi redakcijski kompjutor sve
marljivo zapisujem i kratim vrijeme na
granici.
Prema EU
K
ao pravi šofer u danu kada ćemo ući u EU, Tečo poranio kamionu
obići ga i pripremiti za svečani događaj. Dok pijemo čaj i kavu u
ugodnom prostoru kafea u prizemlju, Tečo tek tada primjećuje
da je zapalio cigaretu u dijelu gdje je pušenje zabranjeno. „Izvinjava“ se
ljubaznoj konobarici srednjih godina a ona ga ne prekorava. Univerzalnog
supermena od sinoć nema. Dok se vozimo k Murskom Središću uživamo u
pogledu na Čakovec. Za oko nam zapinju njihove nove poslovne zgrade, nove
prometnice sa stazama za pješake i bicikliste kao i uredna dvorišta udobnih
obiteljskih kuća. Krećemo se po Varaždinskoj županiji koja ima uz Zagreb
najveći životni standard u lijepoj našoj. Uočavamo na svim raskršćima
postavljena raspela. Stajemo kod jednog od njih i fotografiramo ga.
Da ne bude sve idilično na našem približavanju EU, opet su se pobrinuli
papiri. Na graničnom prijelazu u Murskom Središću dok preko mosta
vidimo ploču sa slovenskim i grbom EU, razočarani Tečo obavještava da
smo na pogrešnom mjestu. Kako? Djelatnik špedicije croatiašped je jučer
u Slavonskom Brodu u papire upisao pogrešno ime prijelaza na kojemu
ćemo izići iz Hrvatske. Umjesto Mursko Središće kako mu je Tečo rekao,
ovaj je u papirima napisao Lupinjak te nam naplatio za tu uslugu 200 kuna.
Tako smo se našli u neobranom grožđu. Ni hrvatski carinik a ni Tečo pojma
nemaju gdje bi se taj prijelaz trebao nalaziti. „Negdje u Zagorju“, ogorčen
je moj šofer i odmah odlučuje dobaviti nove papire od špeditera u Brodu ni
ne pomišljajući tražiti pogrešno upisani prijelaz. Počinje tako nova runda
pregovora oko našeg ulaska EU. Želimo ući ali još nismo spremni. Sad se
počinjem pitati hoće li nam dati uopće da iziđemo iz EU kad je ovako teško
ući. Ući jest teško ali kako je iz nje izaći? Hoće li nam dati onda kad nam
bude dosta i njihovog bratskog zagrljaja?
Naprijed marš u EU
15
Ove papiroška natezanja na granici podsjetila su me na prijelaze granica u istočnoj
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
Europi. Unatoč njihovom novopečenom članstvu u EU disciplina je na nekim
granicama još uvijek sovjetska. U to sam se uvjerio 2005. putujući s hrvatskim
hodočasnicima kroz Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku. Na prijelazu Češke i
Poljske vođa puta g. Franjo nas je unaprijed upozorio da na granici trebaju prestaju
sve šale, osmjehivanje, bilo kakve upadice i svi komentari pa i svaki razgovor.
Carinici znaju satima držati autobus na granici ako im se to prohtije.
I mi smo se ovdje znali načekati iha ha, tumačio je dalje i
preporučivao nazočnim svećenicima da se daju u molitvu
potpore slučaju. Autobus je naravno, zamuknuo isto časa a u
njega je zbilja ušao neljubazni carinik koji je nijemo prošao
kroz kroz autobus, pokupio putovnice hodočasnicima i
onda vrativši se u svoju kućicu stao temeljito zagledati
svaku od njih ono baš natenane kako mi u Bosni kažemo. Mi
u autobusu nervozni od duge vožnje, napeto smo iščekivali
carinski bijeli dim smilovanja hoće li biti Naprijed marššš! ili
Vod stoooj! Nije bio problem što je on to to radio temeljito,
nego što je to to radi natprosječno dugo i nepotrebno i za
jedne natenane. Nastavlja se...
REPORTAŽA

Jedno od nastalih umjetničkih djela na

likovnoj koloniji

Akademski slikar Frano Primorac
Borovica
U
Kraljevoj Sutjesci od 5. do 9. lipnja i ove
godine je uspješno održana likovna kolonija
“Kraljeva Sutjeska - Bobovac 2007.” u
organizaciji Franjevačkog samostana te
Fondacije curia bani iz Kraljeve Sutjeske
uz svesrdnu pomoć Nike Lozančića jednog od inicijatora
ovog događaja te brojnih drugih ljudi dokazanih prijatelja
Kraljeve Sutjeske.
U radu kolonije je sudjelovalo trinaest likovnih umjetnika
iz BiH i Hrvatske. U samo tri radna dana, umjetnici su
ostvarili preko trideset umjetničkih slika na kojima su
oslikali svoje doživljaje i prenijeli svoje inspiracije iz
Kraljeve Sutjeske, Borovice, Vukanovića gdje su domaćini
bili župnici don Perica Majić, don Viktor šošić te don
Marijan Marijanović iz Kaknja.

Uz prigodan kulturni program, u subotu 9. lipnja u

galeriji Franjevačkog samostana svečano je otvorena
LIKOVNA KOLONIJA izložba djela nastalih u likovnoj koloniji “Kraljeva
Sutjeska-Bobovac 2007.” Gostima se na početku programa
prigodno obratio gvardijan fra Ilija Božić koji je govorio

Kraljeva
o tradiciji održavanja likovnih kolonija u Kraljevoj
Sutjesci. Također je zahvalio svima koji su omogućili da
se ovo dogodi a zahvalio je gostima na dolasku, osobito
veleposlaniku Republike Hrvatske u BiH Josipu Vrbošiću
i njegovoj zamjenici Dunji Jevak.

Sutjeska
16
Prigodno se obratio i Anto Kajinić kojemu je tu noć
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

pripala čast da izložbu proglasi otvorenom.

“Ova kolonija nije uobičajeni simpozij umjetnika. Ja sam
ovu koloniju shvatio kao simpozij svjedočenja postojanog
postojanja. Svjedočenje da se u zemlji Bosni i Hercegovini
treba i mora ustrajati i doživio sam to kao jedan vid

- Bobovac
vraćanja duga domovini. Svaki dolazak u Kraljevu
Sutjesku, nekadašnji bitak te države, treba svakako
čovjeka nadahnuti, motivirati za nova dostignuća i nove
kvalitete življenja. Svi učesnici kolonije na neki način su
imali u vidu potvrđivanje domovine Bosne i Hercegovine
što je nužno i nikada nije dovoljno koja je po svemu

2007.
kompozitna i traži velike senzibilitete i osjetljivost, veliku
pamet kroz razne sekvence, a u prvom planu kroz kulturu
i umjetnost kako bi se njeno tkivo osnažilo a to je moguće.
 Akademski slikar Mladen Ivešić
Borovica

Radna atmosfera likovne kolonije,

Kraljeva Sutjeska

Ja i kolege smo pokušali slikama i umjetnošću uz svu nevjericu

mijenjati svijet što je moguće samo treba dobre volje koju su umjetnici
imali, a te tragove možete vidjeti večeras.” - rekao je Kajinić dekan
Akademije likovnih umjetnosti u širokom Brijegu. Akademski slikar Željko Majstorović

Anto Kajinić se na kraju u ime umjetnika zahvalio organizatorima te

im ujedno uputio apel da idući put kolonija u Kraljevoj Sutjesci traje
duže. “Utrošak u umjetnost i kulturu nikada nije trošak to je pravo
investiranje, jer zemlja i narodi bez kulture nisu ništa”, istakao je.

Umjetnicima, gostima, donatorima te ostalim zaslužnim za dobru

organizaciju ove likovne kolonije, upriličena je i svečana večera
na kojoj su se prisutnim obratili fra Ilija Božić, Niko Lozančić,
veleposlanik Josip Vrbošić te Marijana šapina. Govornici su se
prvenstveno zahvaljivali umjetnicima na njihovom dolasku i uloženom
radu te izrazili nadu da će se ova tradicija održavanja likovnih kolonija
u Kraljevoj Sutjesci nastaviti.
Posjetitelji su mogli razgledati preko
Marijana šapina, u ime organizatora umjetnicima je uručila i prigodne 30 umjetničkih djela
zahvalnice. SV online

17

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

Svečano otvaranje likovne izložbe

Zvanice na svečanom otvaranju
likovne izložbe
 Piše: Karlo M.
KOMENTAR BROJA
OTIMANJE SAMOSTANSKE zEMLJE

Neuspjeli pokušaji
Umjesto uživanja u radosti
blagdana Uskrsa, vjernike u
Kraljevoj Sutjesci je na kraju
pučke mise na sam Uskrs
dočekalo neugodno iznenađenje
jer ih je gvardijan fra Ilija Božić
pozvao da narednih dana tijelima
spriječe zauzimanje Gvardijanove
luke koje su najavili vlasnici
poduzeća Agrotrend iz Kaknja
Najavljena prijetnja nije se ostvarila ali
su se duhovi u Kraljevoj Sutjesci i cijeloj
župi poprilično uskomešali. Samostanu
koji je o slučaju obavjestio sve nadležne
institucije od općinskih do međunarodnih
uključivo i Ured visokog predstavnika
poslavši pri tome i priopćenje medijima,
očito nije preostalo ništa drugo nego da
se odluči na posljednji korak pozivajući
vjernike da spriječe zauzimanje
samostanske zemlje. U tjednu poslije
Uskrsa koji je trebao zabilježiti valjda
ulazak Agrotrendovih traktora, u
Gvardijanovoj luci se nije dogodilo ništa
posebnoga osim što su se uznemireni
mještani okolnih hrvatskih sela,
počeli okupljati u manjim skupinama
18
što je slučaj pokazao?
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
raspitujući se kako mogu braniti luku.
Slučaj je dakako odjeknuo i medijski pa
se o svemu moglo pročitati u novinama,
slušati na radiju, pratiti na internetskim
portalima, forumima i TV postajama.
TV prilog o pokušaju zauzimanju
Gvardijanove luke od strane poduzeća
Agrotrend našao se čak i u Brisanom
prostoru, veoma gledanoj emisiji Gorana
Milića, četvrtkom na HRT1 u 21 sat.
Ni sada, dva mjeseca poslije, nema
naznaka da će se ostvariti najavljene
prijetnje. S pravom stoga treba posumnjati
i u ozbiljnost same najave. Teško da je
itko pametan u Kaknju mogao očekivati
da će franjevci u samostanu na čelu s
gvardijanom, vjernici pa i šira javnost,
sjediti skrštenih ruku i gledati kako
Gvardijanova luka na ovako jeftin način,
mimo volje samostana, mijenja vlasnika
i fizički prelazi u tuđe ruke, u ovom
slučaju Agrotrendove. Narod bi kazao
i grabežljive jer polažu pravo na tuđu
zemlju! Kako drugačije nazvati pokušaj
zaposjedanja zemlje koju samostan koristi
od 1991. čekajući da se donese Zakon o
restituciji koji bi omogućio povrat ove
i druge imovine nacionalizirane poslije
Drugog svjetskog rata?
Kadija te tuži,
kadija ti sudi
Očekujući zakon i pravnu državu, naivni
su franjevci, nažalost, dočekali još veće
bezakonje. Nije dakle bilo zakona da se
pravim vlasnicima vrati zemlja oduzeta
1946. i nema ga ni dan danas ali jest
bilo zakona da se jednom već oteta
zemlja otme i drugi put i dade pravnom
nasljedniku onoga vlasnika koji je tako
nacionaliziranom samostanskom zemljom
bez dinara naknade besplatno raspologao
kroz 45 komunističkih totalitarnih godina
mraka i jednoumlja!? Posve nalik na
staru narodnu poslovicu potvrđenu
našom višestoljetnom praksom: Kadija te
tuži kadija ti sudi. Da je drugačije, sada
bi se postavljalo pitanje odgovornosti
Općine odnosno njene službe koja je
2000. godine uz potpis Nurče Kurtovića
te uz aktivni blagoslov općinskih otaca,
sasvim bespravno i samostanu iza leđa,
dodjelila Agrotrendu pravo raspolaganja
i korištenja ne samo za samostanski
posjed Gvardijanovu luku nego i za sličan
takav u Vlahovićima.
Umjesto da se kao znak dobre volje i
ispravljanja polustoljetnih nepravdi,
Franjevačkom samostanu u Kraljevoj

Sutjesci vrati još poslije Drugog

Želi se ovim pokazati da Hrvate ne misle ostaviti na miru ni u buduće. Njih kao da u
svjetskog rata oduzeta imovina, barem
pokret stavi prva dobra stvar koja se prema sutješkom kraju ili Hrvatima dogodi pa
ova u neposrednoj blizini samostana
onda po sistemu da se dobra stvar čuje daleko a loša još dalje, učine sve da zagorčaju
od kojih neku kao luku samostan već i
svako pa i najmanje zadovoljstvo uživanja u postignutom. Posljednje takvo koje je
koristi, ona se naprotiv pokušava dalje
moglo dati povoda, jest povijesno proširivanje ceste od Čatića do Kraljeve Sutjeske
krčmiti. Pitamo se nije li stoga i ovo bio
koje je upravo proljetos dovršeno. Prvi put otkako postoji, ova je cesta poprimila izgled
samo probni balon i pokušaj svojevrsnog
moderne prometnice koja tek sada cijelom kraju daje sasvim novi izgled otvarajući i
„utvrđivanja gradiva“ da se Hrvate u
nove perspektive. Da ne bi tko pomislio da sada može biti bolje, da se ne bi počelo
Kaknju i Kraljevoj Sutjesci podsjeti još
razmišljati o gospodarskim ulaganjima, kakvom nedaj Bože turizmu ili povratku ili
jednom kako njihova konstitutitvnost pa
ne-znam-ti-ga-ni-ja-šta, evo nam jedne iz naftalina izvučene besmislene afere koja će
ni ravnopravnost niti stanuju niti će kad
poništiti i stvarne i psihološke učinke kakve bi mogla imati jedna takva dobra stvar
više stanovati u Kaknju.
kakva je nova prometnica.
Slika stvarnog položaja Hrvata u Kaknju
Je li ovaj slučaj dao sliku stvarnog položaja Hrvata u općini Kakanj. Bez obzira
na puna usta samostana kad treba pred bjelosvjetskim posjetiteljima govoriti o
„našem samostanu“ i unatoč javnog priznanja bivšem gvardijanu fra Vjeki Tomiću
dodjeljenom mu za ovogodišnji dan Općine, i bez obzira na onih nekoliko Hrvata u
općinskim strukturama. Još uvijek kod vladajuće kakanjske klike nema toliko dobre
volje da se samostanu učini neko istinsko dobro koje bi vratilo povjerenje Hrvata u
općini Kakanj ili potaklo njihov opstanak i zapošljavanje ovdje.

DOMOLJUBLJE PROZVALI FAšIZAM

PJevaJ tHomPsone!
Povodom otkazanog koncerat Marka Perkovića
Thompsona u Sarajevu 10. svibnja 2007.
Piše: Fra Drago Perković
Pjesme koje je Thompson trebao pjevati Hrvata iz BiH (kao župa Uskoplje)
u Sarajevu, već je otpjevao u Frankfurtu samo u protekloj godini u odnosu na
pred 14.000 oduševljenih slušatelja. 2005. kako stoji u najnovijem izvješću
Zanimljivo, i u Frankfurtu je jaki srpski iz Vrhbosanske nadbiskupije? Možda će
lobi pokušao onemogućiti koncert, ali je biti dobro da Thompson održi koncerte
mudra njemačka policija prije koncerta diljem BeHa te kod Hrvata oživi
zatražila tekstove pjesama te za koji samopoštovanje i domoljublje. Do tada
dan, uz obrazloženje da su to „divne će po običaju na površinu isplivavati
domoljubne pjesme kakve bi trebale sukobi dviju suprotstavljenih struja:
i Njemačkoj“ , dala dozvolu. Slično je jedne koja je htjela dovesti Marka u
bilo i u Beču. Koncerti pod nazivom Sarajevo i druge kojoj je on već pjevao
„Bilo jednom u Hrvatskoj“ stalno se u svibnju u Zagrebu, u Lisinskom. Jadne

Č
udna je ta zemlja Bosna,
uvijek bila i bit će. Kraj brda
problema koji zagorčavaju
živote milijunima ljudi,
održavaju po Europi i Hrvatskoj bez naše hrvatske podjele.
ikakvih problema. Jedino je Sarajevo
crna rupa u kojoj se čak ni za svoje
novce ne može slušati što želiš jer se 19
Hrvati moraju naučiti prihvaćati samo

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

„dežurni mudraci“, umjesto da rješavaju
životne probleme, uhvatili se svih
mogućih oružja pa navalili na hrvatskoga
branitelja i jednog od najpopularnijih
pjevača na ovim prostorima Marka
Perkovića Thompsona. Kršni mladić iz
Dalmatinske zagore živ je pokopan u
Sarajevu. Televizijske emisije, novine,
izjave, prosvjedi, pa sve do opasnih
prijetnji odjekivali su Sarajevom i BiH u
travnju i svibnju. Zanimljivo je pogledati
tko je sve ustao protiv Thompsonova
koncerta u Zetri: mostarski muftija,
bošnjačke boračke organizacije, neke
„multi-kulti“ nevladine udruge, židovska
zajednica, pa čak i nekoliko fratara s
Bistrika u Sarajevu…U „multi-kulti“
Sarajevu koncert je potom otkazan.
ono što im drugi odrede. Očito, nekima
u Sarajevu smetaju riječi pjesama sa
spomenutog albuma kao: „Istok, Zapad,
svatko brani svoje, a ja ne smijem ono
što je moje oduvijek. Jadni moj svijet.
I samo zato, za njih sam fašista, a nikad
nisam htio tuđe ništa, samo nju, zemlju
slobodnu… Napadaju ta sluganska pera,
k’o da oni branili su sela. Miševi, iz rupa
izašli.“
Ljudima u BiH koji se u proteklom ratu
nisu sunčali po Jadranu ili zarađivali
na patriotizmu, Thompson sigurno ne
smeta i pravo je pitanje tko se sve petlja
u živote Hrvata i nameće im diktaturu.
Što se ti „multi-kulti dušobrižnici“ ne
upitaju gdje i zašto je nestalo 4.817
UMJETNIČKO PERO
SMRTOVNIcA
K radi samo o imitaciji
ako su me propustile, tako mi
ostavljaju i mali prolaz da se vratim
nazad. Zahvaljujem. Nekako se,
mada nemam ništa sa Srebrenicom, svake
godine na komemoraciji osjećam nekako
sve više domaći. Već znam tog svijeta, i
jednih i drugih i, mada mi svi pričaju neku
svoju istinu, ipak sam…
- Ej, novinar, pa, đe si, bolan, i ti doš’o!
Ja mislio, svi tako kažu, pa i’ nema nikad.
‘Ajd, kahva, sok – pruža mi ruku Mešan.
Lani me vodio da snimim obnovu njegove
kuće: srušila je avionska granata. Velika
20 je to kuća bila, u centru, pokazao mi je i
slike, sačuvala djeca od kćerke udane u
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
Bašigovce kod Živinica… Ja ga počeo
uvjeravati da je to loša tema, to rade svi,
a on ne može dočekati da dovršim: nije to
obnova, to je budalašćina!
- Ma, čoječe, prave mi duplo manju kuću,
al’ i to bi’ ja, već mi prave naopako: kujna
i WC jedno do drugog! Pa, novinar, đe to
ima, jesi l’ ti to iđe vidio, eto, reci!? Ma,
ja i’ molio da ne rade tako, jok, oni kažu
mora se po projektu! Eto! I sad ja čekam
da oni završe, pa da rušim! Pa, đe će WC
do kujne…
Zatrpao me riječima, a i ovo nekoliko
rečenica bilo je dovoljno. Džaba, ja mu
nisam mogao pomoći, osim da snimim.
A kod Mešana sam upoznao i Mušku:
dva joj sina poginula, a ja sam je blijedo
gledao, jer nikad dotad nisam čuo da se
žensko zove Muška. Kaže mi Mešan,
a ostali potvrđuju, kako niko nije znao
otpjevati ono «Aj, došla Drina od brijega
do brijega» kao Muška. I to je, umjesto
«zvorničkijeh cura», pjevala «srebreničkih
cura». Podaleko je Drina od Gubera i
ostalih srebreničkih voda, ali… Slagalo
se, kažu, a ni Drina nije toliko daleko. A
sad – ne pjeva već dvanaest godina.
- Ma, da je meni umrijet, to bi mi bilo
najdraže – čujem Muškin uzdah. – Sejdo
je bio fin, k’o mlada dunja, k’o da ga sad,
evo, gledam. Al’, poništiše ga, prokleti
bili!
Ne spominje Muška četnike. Četnici su
«oni». Ubiše ga, kaže!
Piše: Milo Jukić
«Skloni se, bona, nek’
momak uzme abdest»,
gurka jedna starija
nana drugu, pokazujući
kažiprstom na mene.
Nešto mi se olabavio
nosač mikrofona na
kameri, pa me sve strah
da će se sve to, kad
se sagnem, raspasti.
Prilazim dugoj cijevi,
zakačenoj na cisternu, iz
cijevi se grana desetak
česmi, «obavljam
abdest» - gdje ću nane
razočarati! A to što se
onoga što sam maločas
snimao - valjda će mi
bez puno razmišljanja
oprostiti i Allah i moj
Bog!
- A, Salko! Ma, da si ti njega vidio! Al’,
ode u proboj, mi u Kladnju čekali, te doće,
te vidili ga, jeda ga… A, jok, nikad on
meni ne dođe, muko moja – plače Muška
i vraća se na početak priče:
- Ja, da je umrijet! Al’, ne da dragi Allah,
pa šte ćeš!
- A koji si ti, otkle? – pita me Muškin muž
Murat, koji je tek došao, pa upitno gleda u
Mešana. Predstavljam se, a on se pravda:
dosadili im novinari, na njima samo «beru
pare». Malo kasnije se opraštam, a Muška
kroz suze pozdravlja:
- Eto, Allah imanet, pa, dođi ti nama opet!
Vidi ga, isti moj Sejdo, kad ga ‘vako
gledam!
- Ma, šta pričaš čojeku, bona, kako ga
pozdravljaš! – ljuti se Murat na Mušku.
–Dobar je čojek, ne kažem, al’, nije on
naš!
- Nek’ njega Allah čuva, pa čiji je god!
– briše Muška suze lijevom, a mene
pozdravlja desnom.
Ispred nekadašnje robne kuće sforovci s komemoraciju sam snimio, priča uvijek snimanje jedne ruševine.
dugim cijevima na transporteru. Smiju ista, pa pametnijeg posla i nemam. A Jednom sam u Tuzli, u čekaonici zubarske
se, a jedan snima kamerom: psi se pare na nešto mi se i ne ide iz Srebrenice, neka ordinacije, upoznao ženu: boli je nešto
trotoaru, za sforovce je to, asli, zanimljiva me! Momčilo mi nešto priča, ali i ne skroz, kaže, držeći ruku preko usta.
stvar. Okrenem kameru da u kadar stavim slušam ga baš! Dovoljno mi je ovo u - Pa, valjda je zub! – kažem ja, trudeći se
i onaj natpis SFOR na transporteru, i pse, mojoj glavi što je zapisano u pretincu s duhovitošću skrenuti njenu pažnju s boli
nasmijane vojnike i onog s kamerom, a imenom Srebrenica, ni to nisam stigao bar na trenutak.
oni se odmah uozbiljuju. Da, za medije, srediti, a kamo li…
oni moraju biti ozbiljni! Da li su, Bože,
bili u Srebrenici i onda!? Možda je baš
neko od njih, povlačeći se ispred paljbe
četnika, gazio u Potočarima živu masu
izbjeglih ljudi, koji su mislili da će tu naći
spas!? Pričao mi je to kolega Emir, on je
ovdje proveo rat, ispočetka mu nisam
vjerovao, ali, kasnije mi i drugi pričaju…
- Oooo, novinar, pa, đesi, jebem mu, ti
dođeš samo nji’ snimat kad je to nji’ovo i
nikad više – doziva me Momčilo iz bašte
kafića. Momčila sam upoznao snimajući
priloge o nevladinim organizacijama u
Srebrenici: pun ih je Dom kulture, bar
po natpisima na vratima, moglo bi pola
Srebrenice stati, ali sam tog jutra jedino
njega zatekao u uredu. Ostali… Da sam
se najavio, svi bi bili tu, do mene je.
Momčilo mi je tada ispričao finu priču
o tome kako je suživot u Srebrenici ipak
moguć, kako on i njegova organizacija
«ulažu napore», a onda mi je doveo i
Avdu, da mi i on ispriča isto ili gotovo
isto. Kasnije sam saznao da je Avdo jedini
član te organizacije koji je «druge vjere»,
ali je zato organizacija na listi onih koje
nisu jednonacionalne. Od onih nevinih srebreničkih priča: o - Ma, jok, nemam ti ja, momak, zubi! Bila
- Pa, moj novinar, šta ima, jesi l’ se ljekovitim vodama u šumi okruženoj ti ja u banjama u Srebrenici še’set devete
oženio? – pita me Momčilo, iako sam mu, minskim poljem i Bijeloj džamiji i popila tamo neku vodu, dali mi, i svi mi
još onda, kazao da sam oženjen. koja je nekad bila katolička crkva zubi začas poispadali. Kašnje čujem da
- Ma, samo ti reci, ako ‘oćeš još jednu! svete Marije, pa joj tek sad, kad su je se ta voda pije kroz slamku, odoše zubi 21
– šapće mi povjerljivo i sa širokim obnovili, stavili minaret «na mjesto», od nje. Al’, kasno mi rekli… - sad se već

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

osmijehom. – Napripremali smo ti mi
ovde udovica za čitav korpus, pa ti biraj!
Momčilo me onda čak i vodio u
Babuljice: njegova organizacija ponekad
dijeli i nekakvu pomoć, pa da ja to vidim
i snimim… A ja odlazak u to seoce i ne
pamtim baš po svojoj pameti: slabo sam
je imao!
- Dobar dan, nano, zar nema kogod jači
da to radi, a ne ti!? – pozdravljam stariju
ženu koja u kolicima vozi šut od srušene
kuće. A ona sjede i rasplaka se!
- Ej, moj sinko, slabo ti je ovdi muška
ostalo! – objašnjava mi. A ja postiđen, al’
– koja fajda!
Sad sjedim s Momčilom u bašti:
preko Izetovog izlaganja u današnjoj
katoličkoj crkvici – on je ključar, on se
besplatno brine, sređuje, čisti pokazuje,
pa kamara drva ispred «Domavije»,
zapuštenog partizanskog spomenika i
činjenice da sam jednom, nakon što su
se baterije mog foto-aparata istrošile, po
nove morao trknuti u Bratunac, jer ih u
Srebrenici nema kupiti, pa sve do scene
u kojoj čovjek koji se biciklom vozi kroz
Potočare, pa, gledajući u tek postavljeni
natpis na ulazu u Memorijalni centar,
slijeće s ceste i udara u ogradu, do onih
bezbrojnih dženaza, slatkaste priče
političara koji čekaju da se i to svrši, pa
da svrate na srnetinu ispod sača… Sve do
lubanje za koju zapinjem na međi livadice
u Žedanjskom, tražeći dobro mjesto za
bezubo smije žena.
Lubanja u Žedanjskom imala je sve zube,
bar mi je tako izgledalo. Tu vodu, od koje
«odoše zubi», čovjek koji je, s ostatkom
tijela, nekad bila, očito nije pio. Ali – ni
osmijeha, ni očiju, ni imena. Ni mezara,
zasad.
Odlazim iz Srebrenice. Na tabli s koje
me gleda ćirilično ispisano ime gradića,
zalijepljena smrtovnica. Stanem da
snimim.
- Dobar dan, novinar! A, šta misliš! Moglo
bi i obrnuto: stavit smrtovnicu ‘mjesto
table, pa na njoj napisat Srebrenica! Ha,
ha, ha!
NIZ SOKAK
Piše: Mijo Šain

P
o zanimanju
Ilija je bio
zidar i tesar.
U vrijeme između
dva svjetska rata po
svome zanatskom
umijeću bio je poznat Anto Radić Talijanović- Tica

u Kraljevoj Sutjesci
KRALJEVA SUTJESKA KROZ 20. STOLJEćE
i njenoj okolici. Po

Kuće lijepih
narudžbi ljudi zidao
je kuće od temelja
pa do krova, te je

uspomena
dolazio kući samo
subotom.

N
a desnoj strani, ispod kuće
Franje Šain–Pavlića , nalazila
se kuća polukatnica, vlasništvo
Ilije Radića – Talijanovića. Kuća je imala
ukopani podrum koji je bio sagrađen od
kamena. Pod podruma bio je popločan
riječnim oblucima. Iznad podruma su
22 se nalazile prostorije za stanovanje čiji
su zidovi bili od šepera, a kuća je bila
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
Ilije Aždajića zvanog Ilkan. U braku su
imali devetoro djece: Ljubicu, Franju
Stjepana, Pericu, Antu i Anu (blizanci),
Ivu, Dragicu i Slavicu.
- Ljubica je posvojila tetka Marija Čović
zvana Marica i tetak Jozo zvani Jozelja.
Ljubica se udala za Karla Požara iz
Sarajeva. U braku su imali dvoje djece:
Šteficu i Zvonku.
Rašo iz Gromiljaka kod Kiseljaka. U
tom braku nisu imali djece.
- Anto zvani Tica je kao hrvatski vojnik
nestao na križnom putu kod Bleiburga
polovicom svibnja 1945. godine.
- Ana se udala za Nijemca Rudija koji je
bio njemački vojnik za vrijeme Drugog
svjetskog rata, zarobljen u okolici
Kaknja. Živjeli su u Istočnoj Njemačkoj.

pokrivena drvenim krovom zvanim
šindra.
Po zanimanju Ilija je bio zidar i tesar.
U vrijeme između dva svjetska rata po
svome zanatskom umijeću bio je poznat
u Kraljevoj Sutjesci i njenoj okolici. Po
narudžbi ljudi zidao je kuće od temelja
pa do krova, te je dolazio kući samo
subotom.
Prilikom reguliranja korita rijeke
Trstionice u mjestu Kraljeva Sutjeska,
bio je zaposlen na izgradnji potpornih
zidova 1917. godine, te pravljenju
riječnih kaskada od betona i kamena u
riječnom koritu, od kojih su neke još
vidljive kod Osnovne škole.
Oženio se mještankom Katom Aždajić,
sestrom poznatog sutješkog trgovca
- Franjo je po zanimanju bio rudar,
zaposlen u Rudniku uglja Kakanj.
Oženio se Lucijom iz Vareša. U braku
su imali troje djece: Stjepana, Mariju
i Luciju. Živio je u Kaknju a poginuo
je kao hrvatski vojnik u veljači 1945.
godine u Čatićima.
- Stjepan zvani Pepo, kao hrvatski vojnik
poginuo je 1942. godine na Kupresu.
Nije bio oženjen.
- Perica je poslije Drugog svjetskog rata
radio u Rudniku uglja Kakanj u pogonu
na Aljinićima gdje je i umirovljen. Bavio
se zidarskim i klesarskim poslovima.
Oženio se Maricom Petković iz sela
Potoci kod Vareša. U braku su imali
dvoje djece: Franju zvanog Safundžija
i Juliju. Drugi put se oženio Dragicom
U braku su imali dvoje djece: Wernera i
Minku.
- Ivo zvani Talijan je poslije rata radio
u Rudniku uglja Kakanj , u pogonu na
Aljinićima gdje je i umirovljen. Prva
mu je žena bila Ana Markanović iz sela
Kovača. U braku su imali dvoje djece:
Jasnu i Nadu. U drugom braku s Katom
Stijepić zvanom Kajica, iz Poljica, nije
imao djece.
- Dragica je bila udata na Pale. U braku
je imala jednu kćer, Kseniju koja živi u
Münchenu.
- Slavica je poslije Drugog svjetskog rata
radila u Pogonu Ričica, na telefonskoj
centrali. Udala se za Jozu Barešića iz
Fojnice te su u braku imali dvoje djece
- Zdravka i Zdenu.
 I
lijina obiteljska kuća
je kasnije obnovljena
da bi je u ožujku
2006. tu kuću lijepih
uspomena, zbog njene
dotrajalosti porušio Ilijin
i Katin unuk Franjo zvani
Safundžija. Na istom
mjestu on je sagradio
novu i bolju kuću.
Da bi prehranili višečlanu obitelj imali su
na lokalitetu Pijesak mali dućan koji je bio
sagrađen od ćerpiča i pokriven drvenim
daščicama. O dućanu se brinula Ilijina
žena Kata, prodavajući uglavnom sitnice,
ukrasne trake za narodnu nošnju, konce,
igle, staklene i plastične bobke te razni
jeftini nakit te bombone, čokolade, duhan
i šibice. Poslije Drugog svjetskog rata
dućan je radio još neko kratko vrijeme, do
50-ih godina.
Jozo Filipović, Mijo Radoš, Anto Šain, Anto Nanović - Antunovice
Posjedovali su zemljišne parcele ispod
Kraljeve Sutjeske, na lijevoj obali rijeke
Trstionice koje su se zvale: Brodovi,
Stojanice i Orazan. A na desnoj strani
servis
rijeke Trstionice zemljišnu parcelu zvani
Deseci, dio današnjeg naselja sela Aljinići.
Bavili su se obradom zemlje i držali su
krupnu i sitnu stoku (koze). Imali su dvije
štale: jednu kod kuće u Kraljevoj Sutjesci RADIONICA
VISOKO - MUHAŠINOVIĆI
a drugu na zemljišnoj parceli Orozan.
TEL: 032 740 201
Štale su bile sagrađene od klesanog
kamena dok je gornji dio bio od drveta
zvaniog nalog. Iz početka su bile
pokrivene drvenim daščicama a kasnije
OPRAVKA SITNE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, MOTORNIH PILA, TRAKTORA
crijepom.
Ilijina obiteljska kuća je kasnije
obnovljena da bi je u ožujku 2006.
tu kuću lijepih uspomena, zbog njene
dotrajalosti porušio Ilijin i Katin unuk
Franjo zvani Safundžija. Na istom mjestu
on je sagradio novu i bolju kuću.
Ilija i Kata Radić –Talijanović su umrli
u Kraljevoj Sutjesci. Kata 1958. a Ilija
tri godine poslije, 1961. Pokopani su u
Kraljevoj Sutjesci u groblju Trgovišće. Od
njihove djece živa je jedino kći Dragica.
23
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
FELJTON

Kuga
Velike epidemije 18. i 19. stoljeća
14. 09. JURIĆ Kata, kći Marka 8
Piše: Fra Bernardin Matić
Sutjeska (1783) 17. 09.
19. 09. JURJEVIĆ
Marko
Ivka, kći Franje
50
5
Nastavak iz 18. broja... 20. 09. JURIĆ Anđa, žena Franje 30
29. 06. JURIĆ Filip, sin Ivana 54 20. 09. Tomica, kći Franje 8
04. 07. Ivan 25 20. 09. PRIPUZOVIĆ Ilija, sin Franje 5
08. 07. JURJEVIĆ Lucija, žena Franje 41 20. 09. JURJEVIĆ Mijo, sin Marka 19
10. 07. JURIĆ Ana, žena Ivana 26 20. 09. TRGOVČEVIĆ Ilija, sin Marka 16
12. 07. Lucija, kći Ivana 1 21. 09. PRIPUZOVIĆ Franjo 28
Slapnica (1783) 14. 07.
18. 07.
PRIPUZOVIĆ
JURJEVIĆ
Anto
Franjo
20
40
21. 09.
22. 09.
TRGOVČEVIĆ Božo, sin Jakova
JURIĆ Jelka, žena Jakova
18
50
21. 07. TRGOVČEVIĆ Josip, sin Marka 15 22. 09. TRGOVČEVIĆ Franjo 19
21. 07. MARAČIĆ Ivan, sluga u samostanu 51 22. 07. PRIPUZOVIĆ Janja, kći Ive 24. 09. MAŽAR Anđa, kći Petra 18
9
01. 08. JOVAKOVIĆ Manda, žena Šime 40 23. 07. TRGOVČEVIĆ Anto 30 24. 09. Mijo, sin Ante 1/3
10. 08. Klara, žena Mije 20 23. 07. JURIĆ Petar, sin Ivana 24. 09. MATANČIĆ Marko, sin Martina 3
Marta, kći Šime 4
13. 08. 10 24. 07. TRGOVČEVIĆ Augustin 40 24. 09. GAŠIĆ Mijo, sin Ive 12
13. 08. Ana, kći Šime 4 24. 07. MAŽAR Tomica, kći Franje 24. 09. JURJEVIĆ Kata, kći Martina 16
Lucija, kći Mije 18
13. 08. 9 24. 07. Mato, sin Franje 14 24. 09. LUČIĆ Jozo, sin Marka 5
22. 08. ĆOROVIĆ Franjo, sin Ive 24 24. 07. MATANČIĆ Franjo, sin Ante 24. 09. TRGOVČEVIĆ Anto, sin Mate 3
Šimo 5
22. 08. 30 28. 07. GAŠIĆ Petar, sin Mije 20 25. 09. Mato 28
22. 08. Marija, žena Šime 30 02. 08. JURJEVIĆ Jakov 25. 09. JURIĆ Martin, sin Mate 1
Mato, sin Luke 50
22. 08. 5 03. 08. LUČIĆ Kata, žena Petra 40 25. 09. TRGOVČEVIĆ Pavo, sin Jakova 2
23. 08. JAKOVOVIĆ Kata, kći Šime 5 03. 08. TRGOVČEVIĆ Kata, žena Marka 60 25. 09. Kata, žena Martina 40
26. 08. Šimo 40 03. 08. Klara, žena Andrije 29. 09. Ivo 30
Luka 40
26. 08. ĆOROVIĆ 45 04. 08. JURIĆ Ana, kći Marjana 5 29. 09. RATANČIĆ Juro, sin Ive 3
29. 08. JAKOVOVIĆ Ilija, sin Ive 5 05. 08. TRGOVČEVIĆ Lucija, kći Mije 18 01. 10. Marko, sin Ive 1
29. 08. Franjo, sin Ive 6 05. 08. Toma, sin Mije 03. 10. JURJEVIĆ Anđa, žena Marjana 28
Uršula, žena Luke 9
30. 08. ĆOROVIĆ 30 05. 08. Janja, kći Augustina 12 03. 10. TRGOVČEVIĆ Ivan 35
30. 08. Ivo, sin Luke 12 05. 08. RATANČIĆ Marija, kći Pavla 03. 10. Manda, žena Nikole 24
Marija, kći Šime 18
30. 08. 6 06. 08. Marija, žena Ante 30 03. 10. Ruža, kći Martina 18
02. 09. JAKOVOVIĆ Ivan 50 06. 08. JURJEVIĆ Mijo 28 04. 10. RATANČIĆ Lucija, kći Martina 9
05. 09. Šimo, sin Ivana 14 08. 08. TRGOVČEVIĆ Petar 05. 10. MAŽAR Andrija 29
27
05. 09. VILAETOVIĆ Ruža, žena Ante 26 08. 08. Anđa, žena Petra 26 05. 10. TRGOVČEVIĆ Anđa, kći Andrije 7
05. 09. Mara, kći Ante 6 08. 08. Josip, sin Petra 05. 10. RATANČIĆ Ivo, sin Ante 4
Luca, kći Ante 1
12. 09. 8 11. 08. RATANČIĆ Stjepan, sin Pavla 14 06. 10. TRGOVČEVIĆ Ivo, sin Mate 7
27. 09. JAKOVOVIĆ Nikola 56 11. 08. MAŽAR Andrija, sin Franje 1 06. 10. JANJIĆ Petar, sin Augustina 2
27. 09. VILAETOVIĆ Jozo 54 13. 08. TRGOVČEVIĆ Anđa, žena Jure 32 07. 10. JURJEVIĆ Petar, sin Jure 17
27. 09. Domin 30 16. 08. RATANČIĆ Klara, žena Marka 08. 10. PRIPUZOVIĆ Franjo, sin Pave 9
Kata, žena Joze 43
08. 10. 40 22. 08. TRGOVČEVIĆ Kata, žena Mije 50 08. 10. TRGOVČEVIĆ Mato, sin Martina 10
08. 10. Tooma, žena Nikole 40 22. 08. JANJIĆ Jozo 08. 10. Pavo 45
Manda, kći Joze 59
12. 10. 13 23. 08. JURJEVIĆ Toma, žena Luke 60 09. 10. JURJEVIĆ Josip, sin Martina 15
12. 10. JAKOVOVIĆ Marta, kći Nikole 10 24. 08. PRIPUZOVIĆ Marta, kći Ive 21 10. 10. TRGOVČEVIĆ Jelka, kći Pave 12
12. 10. VILAETOVIĆ Kata, kći Ante 6 25. 08 TRGOVČEVIĆ Kata, kći Mate 9 10. 10. Martin 50
13. 10. JAKOVOVIĆ Franjo, sin Domina 6 26. 08. Luca, kći Mate 8 10. 10. BAČIĆ Filip, sin Martina
13. 10. Tomo, sin Nikole 4 31. 08. JURJEVIĆ Tomo, sin Jakova 11. 10. TRGOVČEVIĆ Ivo, sin Nikole
14
2420. 10 VILAETOVIĆ Jelka, kći Josipa 15 02. 09. TRGOVČEVIĆ Ivka, kći Marjana 2 mj. 11. 10. Lucija, žena Ive 15
06. 11. Ana, kći Nikole 13 03. 09. Mijo, sin Augustina 12. 10. BAČIĆ Marija, kći Mate 1
Martin, sin Nikole 4
06. 11. 20
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

03. 09. BAČIĆ Anđa, kći Marka 4 14. 10. TRGOVČEVIĆ Marija, žena Ivana 34
04. 09. TRGOVČEVIĆ Ivo, sin Augustina 5 14. 10. Anto, sin Marka 1
04. 09. Stjepan 64 17. 10. Marija, kći Ivana 6
06. 09. BAČIĆ Marija, žena Marka 50 20. 10. TRGOVČEVIĆ Juro 40
08. 09. TRGOVČEVIĆ Pavo 34 20. 10. RATANČIĆ Anđa, kći Pave 8

O
20. 10. TRGOVČEVIĆ Juro 43
dušobrižnicima je vrlo malo zabilježeno u maticama za 23. 10. JURIĆ-RADINIĆPavo 27
23. 10. JURIĆ Uršula,žena Martina 43
vrijeme epidemija kuge. Ali i to malo je značajno, a štošta 26. 10. Marijan 33
27. 10. TRGOVČEVIĆ Ivan 25
se da zaključiti ili barem naslutiti. 27. 10. Ana, kći Marka 18
29. 10. Marko, sin Mije 13
Prva epidemija je iznenadila, ali je pružila pouke za eventualne 29. 10. JURJEVIĆ Marta, žena Ante 45
01. 11. TRGOVČEVIĆ Franjo, sin Jure 6
slijedeće. Tako u uvodu popisa žrtava druge epidemije (god. 01. 11. JANJIĆ Marija, kći Mate 8
02. 11. Klara, kći Mate 6
1798) stoji: ja, fra Tadija Grašić, sadašnji kapelan, bijah 02. 11. Marta, žena Mate 34
03. 11. TRGOVČEVIĆ Mijo, sin Andrije 8
odijeljen od samostanske zajednice na službu zaraženih od 04. 11. JURJEVIĆ Luka 70
04. 11. 23
kuge u selu Vukanovići; i bio sam vani od 21. rujna do 24. 10. 11.
AŽDAJIĆ Marija
Josip 20
15. 11.
studenog 1798. U uvodu popisa treće epidemije (g. 1814) stoji, 23. 11.
TRGOVČEVIĆ Jelka, kći Jure
Manda, kći Jure
12
8
24. 11.
da su svi koji slijede opremljeni sakramentalnom ispovjeđu, 24. 11.
Marija, kći Pave
PERUZOVIĆ Andrija
8
43
27. 11.
osim onih koji nisu zvali. 27. 11.
JURJEVIĆ Janja, kći Ante
Ruža, kći Ante
19
10
 Zatečeni u Sutjesci Trnovci (1783) Lipnica(1783)
05. 08. MARKOVIĆ Petar, Ilije iz Sarajeva 14 26. 09. BUKVIĆ Manda, žena Lovre 30
09. 08. ČEPOVIĆ Marija, iz Slakovića 21. 07. IŽAKOV IĆ Anđa, kći Joze 18
19 26. 09. Marija, kći Lovre 1 23. 08.
19. 08. MILANOVIĆ Ivka, Ante iz Sarajeva ? STIJEPIĆ Pavo 45
03. 10. Kata, kći Josipa 10 23. 08. Jozo 30
19. 08. SMILJANIĆ Jakov, iz Sarajeva 40 03. 10. Josip, sin Josipa 6
20. 08. NEŠKOVIĆ Anđa, kći Ive iz Sarajeva 30. 08. Kata, žena Joze 30
20 03. 10. ALAVANTIĆ Manda, žena Mate 35 30. 08.
20. 08. MAŽAR Franjo, iz Sarajeva 40 Manda, kći Joze 9
03. 10. Ana, žena Josipa 18 05. 09. IŽAKOVIĆ Jelka, žena Martina 50
01. 09. Marko, Luke iz Žepča 25 03. 10. Manda, kći Josipa 1
26. 09. NEŠKOVIĆ Marta, Ivana iz Sarajeva 05. 09. MARTINOVIĆ Franjo, sin Tome 15
45 03. 10 LAMEŠIĆ Kata, žena Pere 40 08. 09.
05. 10. ALJINIĆ Ana, kći Josipa 8 Toma 35
03. 10. KRIŽIĆ Stjepan, sin Petra 17 08. 09. Kata, kći Tome 8
10. 10. SMILJANIĆ Ilija, Jakova iz Sarajeva 7 03. 10. Franjo, sin Petra 20
20. 10. Ana, žena Jure 12. 09. IŽAKOVIĆ Manda, kći Joze 4
50 06. 10. Petar, sin Ivana 8 12. 09.
24. 10. MILANOVIĆ Ivan, sin Ante 21 Marija, kći Joze 6
09. 10. Ilija, sin Ivana 1 12. 09. Juro, sin Luke 5
29. 10. Kata, žena Ante 45 09. 10. Manda, žena Petra 60
04. 11. Marija, kći Ante 12. 09. STIJEPIĆ Mijo, Franje 40
7 11. 10. Ana, žena Ivana 30 12. 09.
10. 11. Anto 50 Ivo, sin Mije 10
11. 10. Manda, žena Jure 25 12. 09. Klara, kći Mije 20
10. 11. SMILJANIĆ Ana, kći Jakova 1 11. 10. IVANOVIĆ Martin, sin Andrije 15
10. 11. GABELIĆ Jelka, kći Ivana 12. 09. Marija, žena Mije 25
1 11. 10. LAMEŠIĆ Kata, kći Petra 5 12. 09.
10. 11. Marija, kći Ante 8 Anto, sin Mije 18
11. 10. BUKVIĆ Marija, kći Josipa 15 12. 09. Franjo, sin Ive 25
04. 12. SMILJANIĆ Jelka, kći Jure 5 12. 10. Lovro 36 12. 09. Andrija 20
13. 10. TOPALOVIĆ Andrija,(Miljačići) 14 12. 09. Manda, kći Petra 20
16. 10. IVANOVIĆ Lucija, žena Andrije 66 12. 09. Kata, žena Petra 50
Stojčići i Stopići 16. 10.
16. 10.
KRIŽIĆ Ivan, sin Jure
NIKAČEVIĆ Nikola (Miljačići)
1
6
12. 09.
17. 09.
Manda, kći Pave
MARTINOVIĆ Mato
10
25
(1783)
16. 10. Petar, Andrije 60 23. 09. IŽAKOVIĆ Ana, žena Luke 25
16. 10. KRIŽIĆ Andrija, Ivana 35 23. 09. Anto, sin Joze 17
24. 10. ŠLJIVIĆ Ivan, sin Josipa 2 26. 09. MARTINOVIĆ Ivo, sin Tome 8
06. 07. GRMAČIĆ Ruža, kći Mate 9 24. 10. STJEPANOVIĆManda, kći Mije 2
18. 07. 26. 09. Kata, kći Tome 10
Marta, kći Mate 6 24. 10. LAMEŠIĆ Ruža, kći Petra 15 26. 09.
23. 07. Ana, kći Mate 4 Josipa, kći Ive 54
24. 10. Klara, kći Petra 7 28. 09. Lucija, žena Tadije 40
23. 07. Stjepan, sin Mate 15 24. 10. KRIŽIĆ Lucija, kći Josipa 18
28. 07. 18. 10. Marija, kći Tome 10
Jelka, žena Mate 37 24. 10. NIKAČEVIĆ Kata, kći Petra 10 25. 10.
02. 08. Manda, kći Mate 2 IŽAKOVIĆ Martin, sin Josipa 16
29. 10. KRIŽIĆ Marija, kći Josipa 11
30. 08. Pavo, sin Ive 1 30. 10. Manda, žena Josipa 50
30. 08. Ilija, sin Ive 4 30. 10. Ivan, sin Mije 12
12. 10. TADIĆ Jakov iz Vukanovića 20 01. 11. IVANOVIĆ Manda, kći Martina
Zgošća, Pope,Viduša
14
04. 11. KRIŽIĆ Marija, žena Andrije 35
04. 11. Petar, sin Ivana 5
Teševo (1783) 05. 11.
06. 11.
PRANJIĆ
IVANOVIĆ
Stjepan, Mije
Franjka, žena Ante
20
80
06. 08
19. 08.
SUŠILOVIĆ Marko
Marko
17
50
06. 11. MIŠIĆ Anto, sin Ivana ŠIMIĆ
14. 08. PILJIĆ Marija, kći Jure 6 10 19. 08. Anto, sin Marka 18
06. 11. Mijo, sin Ivana 8
15. 08. Kata, kći Jure 2 06. 11. 23. 08. ČADONJIĆ Pavo, sin Ante 14
15. 08. Ruža, kći Ivana 1
Juro 40 08. 11. ŠLJIVIĆ Josip 23. 08. ŠIMIĆ Klara, kći Marka 16
30. 08. Anđa, žena Jure 40 30 04. 09. ZOVKOVIĆ Bartol, sin Gašpara 4
11. 11. KRIŽIĆ Mato, sin Joze 30
30. 08. Jelka, kći Jure 4 12. 11. ŠLJIVIĆ 08. 09. ŠIMIĆ Lucija, žena Marka 40
05. 09. MIŠIĆ Mara, žena Josipa 30
Ivka, žena Mije 30 12. 11. MIŠIĆ Lucija, žena Ivana 08. 09. Kata, kći Marka 4
05. 09. Kata, kći Mije 6 36 12. 09. ZOVKOVIĆ ? , sin Gašpara 11
12. 11. PRANJIĆ Jozo, sin Mije 30
14. 09. Manda, žena Mije 40 12. 11. 02. 10. PAVLOVIĆ Marko, od Žepča 44
17. 09. KRIŽIĆ Juro 30
Kata, žena Pave 45 13. 11. IVANOVIĆ Juro, sin Franje 02. 10. ŽARKOVIĆ Ana, žena Petra 40
20. 09. VAREŠČIĆ Ivka, kći Mije 1/2 10 02. 10. Martin, sin Petra 5
13. 11. ŠLJIVIĆ Franjo 60
21. 09. MIŠIĆ Manda, kći Pave 16 21. 11. 03. 10. KNEZOVIĆ vka, kći Duje 13
23. 09. TURBIČIĆ Jelka, žena Franje 60
Kata, kći Mate 4 21. 11. Kata, kći Joze 05. 10. Dujo 50
24. 09. Ana, kći Mate 12 4 08. 10. PIRIĆ Kata, kći Josipa 20
24. 11. KRIŽIĆ Anto, sin Mije 18
24. 09. Manda, kći Mate 12 24. 11. ? 08. 10. Petar, sin Josipa 8
24. 09. kći Mije 15
Ilija, sin Mate 9 28. 11. Mijo 08. 10. Anto, sin Josipa 12
25
24. 09. Mijo, sin Mate 5 45 09. 10. Ana, žena Josipa 40
04. 11. Franjo, sin Andrije 12
24. 09. KREŠIĆ Jelka, žena Andrije 22 11. 12. 20. 10. Josip (Jozija) 60
Marija, žena Mije

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

27. 09. GAŠIĆ Lucija, žena Mate 30 28 22. 10. EČELOVIĆ Marija, žena Ive 30
18. 12. Petar, sin Andrije 1
05. 10. MIŠIĆ Toma, sin Franje 2 22. 10. Stjepan, sin Ive 6
05. 10. TURBIČIĆ Ivo, sin Mate 16 31. 10. TUSTONJIĆ Petar iz Bjelavića 60
10. 10. ŠLJIVOTRESIĆ Mijo, sin Franje 25 01. 11. ZELENTURA Ivan, sin Mate 7
12. 10. GAŠIĆ Kata, žena Franje 33 01. 11. Kata, kći Mate 13
12. 10. MIŠIĆ
22. 10.
Josip, sin Nikole
Kata, kći Ivana
16
1 Naknadno upisani 06. 11.
13. 11. ŽEPČANIN
Ivan, sin Petra
Toma, žena Marka
14
30
24. 10. PETRIĆ Franjo 40 13. 11. Ivana, kći Marka 5
24. 10. ŠLJIVIĆ Ivan, sin Pavla 10 10. 09.. TUSTONJIĆ Nikola 40
25. 10. Ivan, sin Franje 2 10. 09. Jakoba, žena Nikole 40
25. 10. Marko, sin Franje 1
Vukanovići i Zajezda
10. 09. Klara, kći Nikole 20
26. 10. MIŠIĆ Mato, sin Franje 4 10. 09. Kata, kći Nikole 12
26. 10. GAŠIĆ Pavo 67 10. 09. Ivan, sin Nikole 6
26. 10. ŠLJIVOTRESIĆ Manda, žena Mije 30 10. 09. Ilija, sin Nikole 10
31. 10. JOZANOVIĆ Franjo 60 13. 11. PAVLOVIĆ Ilija 40
10. 09. Ilinka, kći Nikole 3
31. 10. JURIĆ Ruža, kći Marka 12 10. 09 Agata, kći Nikole 2
04. 11. GAŠIĆ Marija, kći Stjepana 18 25. 06. PETROVIĆ Klara, kći Ive 14
04. 11. ĐELMIĆ Franjka, kći Mije 1 09. 07. Anđa, kći Ive 8
06. 09. ZELENTURA Pavo 25 10. 07. 35
13. 11. GAŠIĆ Ivan 68 06. 09. Jela, žena Ive
Ana, kći Luke 2 16. 07. Nikola 40
15. 11. Bartol, sin Mate 4 06. 09. Ruža, kći Jure 19
15. 11. Marija, kći Mate 16 31. 07. Ivo 43
06. 09. Ilija, sin Jure 12 22. 08. 14
21. 11. DAREZIĆ Jelka, kći Mije 4 06. 09. Mijo, sin Ive
Šima, žena Jure 50 22. 08. Ana, žena Nikole 15
24. 11. Petar 35 06. 09. Kata, kći Jure 13
24. 11. GAŠIĆ Marija, kći Petra 2 mj 12. 09. Petar, sin Jure 10
03. 01. Ljubica, kći Mije 15 12. 09. Đurđa, žena Jure 30
04. 01. Marta, kći Mije 11 .
08. 01. Andrija, sin Mije 8
ZDRAVLJE Piše: prim. dr. Željko Martinović kirurg
NAJVEĆI BROJ OBOLJELIH JE U DOBI IZNAD 50 GODINA,
BOLEST ČEŠĆE POGAĐA MUŠKARCE U DOBI IZNAD 50 GODINA,
RANO OTKRIVANJE JAMČI USPJEŠNIJE LIJEČENJE I DUŽI ŽIVOT,
RANO OTKRIVANJE RADI PREVENCIJE BOLESTI, POTREBNO JE INVESTIRATI U SVOJE ZDRAVLJE.
RAK DEBELOG CRIJEVA
D Riziko faktori
ebelo crijevo je dio probavne
cijevi koji se nastavlja na tanko
crijevo i završava analnim
otvorom. Njegova funkcija u organizmu
je resorpcija preostale vode i elektrolita
iz prihvaćenog sadržaja tankog crijeva
koji pretvara u feces. Debelo crijevo je
dugo 120-200 cm.
Što je rak debelog crijeva?
To je novotvorevina koja obično počinje
u sluznici debelog crijeva, najčešće u
području sigmoidnog dijela. To je najčešći
zloćudni tumor organa trbušne šupljine i
karakterističan je za visokorazvijene zemlje.
Ovakva raspodjela je posljedica načina
prehrane i uvjeta života. Uzrok nastanka
raka debelog crijeva je još uvijek nepoznat,
iako se način prehrane najčešće dovodi u
vezu s nastankom ove bolesti. Način širenja
ove bolesti je direktan: infiltracijom u okolna
tkiva i organe, a zatim putem limfnih i krvnih
žila. Rano otkrivanje ove bolesti, u fazi
bez simptoma, predstavlja jedini način za
smanjivanje smrtnosti.
Simptomi bolesti
26 Bolest počinje tiho, razvija se sporo i
dugotrajno do svoje simptomatske faze.
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
Tumor se različito prezentira u pojedinim
dijelovima debelog crijeva. Najčešći znaci
bolesti su krv u stolici, dugotrajna slabost
praćena malokrvnošću, promjene u karakteru
pražnjenja debelog crijeva, bolovi u trbuhu
i gubitak tjelesne težine. U bolesnika s
tumorom u desnom dijelu debelog crijeva
obično nema znakova poremećaja rada
crijeva, ali je zato česta malokrvnost s
posljedičnim umorom, vrtoglavicom i
bljedilom. Rak lijevog dijela debelog crijeva
često je praćen grčevitim bolovima u trbuhu
uz ranu pojavu poremećaja u radu crijeva
tipa zatvora i tzv. paradoksalnih proljeva uz
pojavu krvi i sluzi u stolici.
U nastanku bolesti, pored genetske
predispozicije, važnu ulogu imaju faktori
okoliša, životni stil i prehrambene navike
pojedinca. Sljedeći faktori izravno utječu na
učestalost raka debelog crijeva: dob iznad 50
godina, prehrana uz velike količine masnoća
i rafiniranog šećera, postojanje raka unutar
triju generacija, familijarna polipoza debelog
crijeva, polipi debelog crijeva (posebice većih
od 0,5 cm koji predstavljaju veliku opasnost
za prelazak u zloćudni oblik), upalne bolesti
debelog crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova
bolest), dijetalna prehrana siromašna
vlaknima, prehrana poglavito namirnicama
životinjskog porijekla, gojaznost i pušenje.
Obzirom na nepoznat uzrok bolesti, nije
moguće provoditi njenu prevenciju. Zbog
toga je pristup suvremenom liječenju
usmjeren na njeno rano otkrivanje. Bolest se
najčešće javlja u osoba starijih od 50 godina.
Pojava simptoma koji upućuju na mogućnost
obolijevanja od ove bolesti, u ovoj dobi
zahtijeva veliku pozornost. Ovi simptomi
nazivaju se znacima upozorenja (indikatori
suspektnosti).
Znaci upozorenja
Ovi simptomi, ukoliko su izraženi, zahtijevaju
obradu debelog crijeva:
- promjene i poteškoće u pražnjenju crijeva
kao što su zatvor, tzv. paradoksalni proljevi
ili sužavanje veličine stolice, koji traju više
od nekoliko dana,
- ponavljani grčeviti bolovi oko pupka i
donjem dijelu trbuha,
- krvarenje iz crijeva ili krv u stolici, gnojna i
sluzava sekrecija na anus,
- slabokrvnost bez vidljivog krvarenja u
osoba iznad 50 godina,
- iznenadni gubitak tjelesne težine.
Posebnu grupu čine osobe s visokim
rizikom:
- osobe starije od 40 godina s tzv. familijarnim
rakom,
- familijarna polipoza,
- bolesnici sa ulceroznim kolitisom koji traje
duže od 15 godina.
Pojava nekih od ovih simptoma ili pripadnost
skupini visokog rizika zahtijeva liječnički
-
pregled. Odlaganje pregleda pomiče
dijagnosticiranje bolesti u odmakloj fazi,
kad su mogućnosti uspješnog liječenja bitno
smanjene i imaju manju učinkovitost. Rano
otkrivanje bolesti može spasiti trojicu od
četvorice oboljelih od raka debelog crijeva.
Metode ranog otkrivanja raka debelog
crijeva
Rak debelog crijeva razvija se sporo i moguće
ga je otkriti znatno prije nego se pojave
prvi simptomi bolesti. Rano otkriven rak
smanjuje potrebu opsežnih kirurških zahvata,
a primijenjeno liječenje je učinkovitije. Na
vrijeme otkriveni i uklonjeni polipi debelog
crijeva uspješna su prevencija njihove
maligne alteracije. Rak debelog crijeva može
se otkriti:
- digitorektalnim pregledom (zadnje crijevo):
ručni pregled završnog dijela debelog crijeva
(zadnje crijevo),
- pregledom stolice na okultno (skriveno)
krvarenje: test za provjeravanje postojanja
tragova krvi u stolici,
- kolonoskopijom (sigmoidoskopijom,
rektoskopijom): pregled debelog crijeva
savitljivom optičkom cijevi,
- irigografijom: pregled debelog crijeva
rendgenskom kontrastnom metodom.
Preporuke i smjernice za rano
otkrivanje bolesti
1. već danas donijeti odluku o aktivnoj skrbi
za svoje zdravlje, naučiti ulagati u svoje
zdravlje jer je to naš najveći kapital,
2. u životnoj dobi iznad 50 godina, obvezno
testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici
svake godina ili barem svakih tri godine,
3. kod pozitivnog testa na nevidljivo
krvarenje u stolici, obvezno se podvrgnuti
kolonoskopiji radi utvrđivanja uzroka
nevidljivog krvarenja i eventualnom
otklanjanju nađenih polipa u debelom
crijevu,
4. u slučaju pripadnost grupi visokog rizika
od ove bolesti, navedene pretrage treba
započeti znatno ranije (u dobi od 15. do 20.
godine),
5. obvezno obraćanje liječniku u slučaju
krvarenja iz debelog crijeva, trajnih promjena
u radu crijeva, bolova u trbuhu tipa grčeva.
 OPćINSKO VIJEćE KAKANJ

Novi pravilnik ponašanja

za kakanjske čelnike
K
rajem svibnja održana je 31. Sjednica Općinskog vijeća Kakanj. POLJANI
Obzirom da je opsežan dnevni red već bio usuglašen na sjednici SV online
kolegija, zahtjev Franjevačkog samostana iz Kraljeve Sutjeske Postavljeno novo zvono

Z
kojim se traži brisanje nezakonite uknjižbe nekretnina samostana u
ahvaljujući vrlo uspješnom odazivu naših
korist poduzeća Agrotrend Kakanj, ostavljen je za narednu sjednicu
iseljenika akciji prikupljanja novčanih sredstava
Općinskog vijeća.
za obnovu kapele u Poljanima, završeni su radovi
Nacrt odluke o javnom redu i miru upućen je na javnu raspravu a
na elektrifikaciji zvona. Prvi korak je napravljen, sada
prihvaćen je etički kodeks za izabrane dužnosnike općine Kakanj.
slijedi obnova. Početkom prošle godine na inicijativu
Po drugi put vraćena je na doradu odluka o rasporedu sredstava
naših iseljenika u Švicarskoj pokrenuta je akcija
parlamentarnim grupama za 2007. Uz neznatne dopune usvojeni su i
prikupljanja novčanih sredstava za obnovu u proteklom
programi utroška novčanih sredstava za građevinsko zemljište i
ratu oštećene kapele u Poljanima. Zvono na mjesnoj
komunalne naknade za ovu godinu. Vijeće je također prihvatilo i
kapeli je blagoslovljeno u četvrtak 17. svibnja u sklopu
izvješća o radu kakanjskih javnih ustanova za 2006. godinu kao i
tradicionalnog blagoslova polja.
programe njihovog rada i djelovanja za ovu.
Kako doznajemo od jednog od inicijatora spomenute
U nastavku zasjedanja vijećnici su upoznati s procesom privatizacije na
akcije, do sada je prikupljena određena svota novca, no
području kakanjske općine te o informaciji JP Grijanje koja se odnosi
akcija se i dalje nastavlja.
na uvođenje grijanja u MZ Kakanj II.
- Zahvaljujemo svima koji ovu akciju podržavaju i svima
Iako je početkom godine usvojen proračun za 2007. vijećnicima još
koji su dali svoj doprinos. Također molimo one koji nisu
uvijek nije poznato što je s programom utroška sredstava od koncesija,
dali svoj novčani prilog da slijede ovaj primjer i da uplate
cestovnih naknada i aerozaštite. Stanovništvo s pravom očekuje ove
iznos od 200 CHF. Posebno molim one koji su manje
programe iz kojih će se detaljnije saznati koliko će koja mjesna zajednica
uplatili od potrebnog iznosa da trebaju nadoplatiti razliku.
dobiti i za koje projekte.
Nadamo se da će se ova akcija i dalje ovako uspješno
Ostaje da se vidi i hoće li zakonodavna vlast kakanjske općine htjeti
odvijati kako bi smo do ljetnih praznika ostvarili svoj
Franjevačkom samostanu vratiti nezakonito oduzete nekretnine. Svima
cilj, a to je obnova cijele kapele Poljani. Radovi se već
je poznato da na prostorima općine Kakanj Islamskoj vjerskoj zajednici
nastavljaju poslije blagoslova polja - izjavio je Kazimir
kao ni Pravoslavnoj crkvi nikada ništa nije nasilno oduzeto. Očekivati
Šušnja, jedan od isljenika u Švicarskoj i inicijatora
je da će kakanjska vlast konačno početi jednako tretirati i uvažavati sve
obnove kapele Poljani.
vjerske institucije.
Tomislav Đondraš SV online

VUKANOVIćI

Vukanjci su za jednak tretman

M
27
U fond za obnovu kapele u Poljanima dosad su dali:
ada je prije dvadesetak godina bus poveća cijene prijevoza na svim

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

otvorena redovita autobusna
linija Kakanj – Vukanovići,
čudno je što već mjesecima registrirani
prijevoznik Kakanj bus iz Kaknja
bez valjanog razloga ne prometuje na
spomenutoj relaciji do krajnjeg odredišta.
Potvrda o registraciji prijevoza broj 0-
05/11-297/03 i postojeći Red vožnje
obvezuju prijevoznika Kakanj bus da
prometuje do središta sela, točnije: do
crkve u Vukanovićima.
Registrirani prijevoznik zloupotrebljava
stalnu inertnost i nezainteresiranost
izvršne vlasti Općine Kakanj, želeći i
nastojeći iznuditi dodatnu izmjenu Reda
vožnje i cjenika. Zasigurno su Vukanjci
spremni prihvatiti i dodatno povećanje
cijene, ali samo pod uvjetom da Kakanj
svojim relacijama. Mještani Vukanovića
nipošto neće prihvatiti da Kakanj bus ili
bilo koji drugi prijevoznik prometuje
samo do podnožja sela jer su sigurni da
Lipničani nikada ne bi prihvatili da njihov
bus prometuje do Bastašića, kao što ni
mještani Tršća zasigurno ne bi prihvatili
da autobus na relaciji Kakanj – Tršće
prometuje samo do Ivnice.
Vukanjci s pravom očekuju da će
općinari, poštujući zakonitost, konačno
početi jednako tretirati sva naseljena
mjesta naše općine. Bude li tako, bus će
– bilo koji i bilo čiji – opet prometovati
do crkve u Vukanovićima na zadovoljstvo
stanovnika toga mjesta.
Tomislav Đondraš
 Pripremila: Marijana Šapina
SUTJEŠKI KUHAR
Tikvice
punjene
sa sirom
2 veće ili 4 manje tikvice tanko
oljuštiti i presjeći na pola po dužini.
Žličicom pažljivo izvaditi sredinu tako
da se naprave čamčići te na malo ulja
sa dodatkom malo vode poklopljeno
propržiti desetak minuta, pri tom paziti
da se ne raspadnu. Izvaditi ih i ostaviti
da se ohlade. Za to vrijeme u posudi
izdrobiti 250-300 gr kravljeg sira sa 1
Trostruki
užitak
28
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com
jajetom i 1 žlicom griza. Dodati malo
sjeckanog bijelog luka, sitno sjeckane
sredine tikvica i začine po želji.
Sa ovim puniti čamce i složiti ih u
podmazanu vatrostalnu činiju ili pleh.
Odozgo možete posuti sa parmezanom
ili ribanim kačkavaljem i zapeći u
rerni. Naravno sve posoliti po svom
ukusu.
Potrebno je:
6 jaja,
400g šećera,
2 žlice brašna,
2 žlice prezli,
150g mljevenih oraha,
oko 1 l mlijeka
100g čokolada za kuhanje,
2 puding vanilije,
1 margarin
1 Petit keks
Priprema:
U smjesu sira i jaja može se dodati
sitno sjeckana slanina ili šunka i
malo sjeckanog svježeg oljuštenog
paradajza.
Kora:
6 bjelanaca umutiti sa 200g šećera, 2 žlice
brašna, 2 žlice prezli (ili 4 žlice brašna)
i 150g mljevenih oraha. U podmazanom
plehu ispeći koru i preliti sa 200ml
hladnog mlijeka.
Fila:
600 ml mlijeka staviti da vri. Žumanca, 2
pudinga od vanilije i 200g šećera umutiti
sa malo mlijeka( oko 1 dl) kada mlijeko
provri, skuhati filu.
U skuhanu filu staviti margarin i pustiti da
se ohladi. Kada se krema ohladi podijeliti
je na dva dijela. U jedan dio staviti 100g
otopljene čokolade za kuhanje.
Preko kore sipati žutu filu. Preko žutog fila
slagati petit keks natopljen mlijekom
a preko keksa smeđu filu.
Preko sipati naribanu crnu ili bijelu
čokoladu ili umućenu šlag pjenu.
 P
resovanjem možeš cvjetove sačuvati i
upotrijebiti ih za slike i čestitke. Najlakše
se presuje cvijeće otvorenih latica kao
što je daninoć ili zvonoliko cvijeće.
CVJETOVI LJETA
Imaj na umu da ukoliko se odlučiš za presovanje
cvijeća to učiniš odmah nakon branja kako se
ne bi desilo da ti cvijetovi uvenu.

Presovanje cvijeća
Bit će ti potrebno:
- oljsko cvijeće kao što je jagorčevina, ljubičica
ili maćuhica
- teške knjige
- upijajući papir ili novine

Postupak
1. Uberi svježe, neoštećene
potpuno otvorene cvjetove.
Potrebno je da su suhi,
neovlaženi kišom ili
jutarnjom rosom.

SAMOSTALNA

ČATiĆi
2. Stavi papir na jednu TrGOViNSKA
stranu otvorene knjige. rADNJA
Položi cvjetove tako da
stoje ravno i ne dodiruju se
međusobno.

Telefon: 29

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

3. Postavi drugi list papira 032 775 301
preko cvjetova. Pažljivo
ga izravnaj i potom zatvori
knjigu.

4. Odozgo položi nekoliko

teških knjiga. Ostavi
cvjetove u knjizi četiri
tjedna kako bi se osušili i
ispravili.
 Pripremio: Milo Jukić
RAZONODA

KRALJEVA SUTJESKA

Primi pečat dara Duha

Svetoga
N
a nedjeljnjoj svetoj misi u 11 sati, 29.
travnja svečano je podjeljen sakrament
svete Potvrde za trideset dvoje naših
krizmanika.
Prigodno misno slavlje s podjelom sakramenta
Potvrde predvodio je vrhbosanski pomoćni biskup
Pero Sudar. U svojoj nadahnutoj propovjedi
istaknuo je veliku važnost roditelja i kumova
krizmanika u odgoju i odrastanju današnje mladeži.
SV online
30

U
nedjelju 20. svibnja u crkvi sv. Ivana
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

KRALJEVA SUTJESKA
Krstitelja u Franjevačkom samostanu u

Prva pričest u Kraljevoj Sutjesci Kraljevoj Sutjesci, održano je ovogodišnje

primanje sakramenta Prve pričesti. Svoju prvu
pričest primilo je sedamnaestero djece sutješke
župe. Za primanje ovog svetog sakramenta,
mališane je duhovno pripremao vikar samostana fra
Zoran Jaković.
Prvu pričest su primili: Lucija Andrić, Kazimir
Aždajić, Matea Batinić, Boris Blažun, Stjepan
Bojić, Mario Brđanović, Danijel Komšo Petar
Perešić, Mia Petrović, Natalija Pezer, Vinko Stjepić,
Iva Subašić, Dragan Šljivić, Marina Topalović, Ana
Marija Tomić, Jelena Tomić i Ivan Vukančić
Naši mališani su za ovu specijalnu prigodu svojim
roditeljima, prijateljima i ostalim vjernicima
župe, pripremili i prigodan program. Predvoditelj
misnog slavlja, gvardijan fra Ilija Božić je istaknuo
važnost sakramenta sv. Pričesti koji će zasigurno
ostati svima, a osobito prvopričesnicima u divnoj
uspomeni. SV online
 NJEMAČKI PROFIL petokomorni, šestokomorni
SIGURNOSNI OKOV ključanje sa svih strana
IZO STAKLO sa ili bez argona
VIŠEGODIŠNJE ISKUSTVO stručnog kadra i radnika
NAJPOVOLJNIJE CIJENE uvjerite se

PODUZEĆE ZA
PROIZVODNJU PVc
STOLARIJE

IDEAL
ZgOŠĆANSKA B.B.
d.o.o. Kakanj TEL/FAX 00387 32 556 927 CENTRALA
GSM 00387 61 262 069
GSM 00387 61 361 797
GSM 00387 63 899 288

MERMER
vl. Zvonko Crepulja
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377 SAMOSTALNA KAMENOREZAČKA RADNJA

HALJINIĆI
MERMER
vl. Zvonko Crepulja
izrada spomenika ,
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377
popravka i održavanje

izrada stepeništa HALJINIĆI

izrada spomenika,
popravka i održavanje
izrada stepeništa
31

Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

POPUST NA LJETNE GUME DO 20%

UL. 311 L. BRIGADE 17. TEL: 032 554 161 i 553 382
Sutješki vjesnik, broj 19. www.kraljeva-sutjeska.com

32