SRPANJ - KOLOVOZ 2007. BROJ: 20 - GODINA: IV.

ISSN: 1840 - 0736

Sutješki
CIJENA: 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF

vjesnikKraljeva Sutjeska online

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

 POSEBNA PONUDA DO
KRAJA KOLOVOZA

NARUČITE
SVOJ PAR FOTO
PROGRESIVNIH
LEĆA ZA CIJENU
OBIČNIH

OPTIKA BJELOPOLJAK
BJELOPOLJAK AHMED optičar
ZGOŠĆANSKA S-3, KAKANJ, BiH
FAX: +387 32 555 045
GSM: 061 717 811
GSM: 061 717 804
E-mail: info@optika-bjelopoljak.com
Web: www.optika-bjelopoljak.com

NOVO U PONUDI!
OD SADA MOŽETE NOSITI SUNČANE (DIOPTRIJSKE)
NAOČALE BEZ OBZIRA NA VAŠU DIOPTRIJU

MODNA KUĆA

LEATHER
FIRMA S TRADICIJOM I KVALITETOM

BOGAT IZBOR KOŽNIH JAKNI

KAO I DRUGIH ODJEVNIH

PREDMETA
2
( SUKNJE, HLAČE, PRSLUKE...)
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

DIZAJNIRANIH I IZRAĐENIH

PO NAJNOVIJIM MODNIM

STANDARDIMA.

computer shop

PRODAJA
NOVIH I RABLJENIH RAČUNALA
SERVIS I ODRŽAVANJE
RAČUNALA I RAČUNALSKIH MREŽA
A. Izetbegovića BESKAMATNI KREDITI DO 12 MJESECI
MO 64 A. Izetbegovića 10, Soliter 3
032 559 004 INFO: 062 192 365
www.cosicleather.com info@cosic.ba
 KOMENTAR BROJA
Hrvate prodati RIJEČ UREDNICE
privatnicima Dragi čitatelji!

Evo, stigli smo i do malog jubileja - našeg 20. broja Sutješkog

vjesnika!
U uvodniku ovog puta neću ništa posebno izdvajati. Među ovim


RAZGOVOR S SLAVENOM KATIČIĆEM
Unatoč svim problemima,
stvari idu nabolje...
stranicama se nalazi sve ono što smo, vodeći se prethodnim
iskustvima, procjenili vrijednim da bude zabilježeno.
Ljeto u Kraljevoj Sutjesci je prilično mirno. Nekome je to savršeno
za godišnji odmor, a nekima još jedna stanica prema moru.
Protekla dva mjeseca ovdje se i živjelo u nekom ljetnom ritmu:
proslave, hodočašća te različiti susreti jest ono što je obilježilo
ljeto u sutješkom kraju. Posebno su pažnje vrijedni susreti naših
iseljenika sa zavičajem. Ivandan, Sutješko ljeto u srpnju, sv. Ana
na Teševu, hodočašće na Bobovac, Susret Sutješčana u kolovozu,
povod su i za bar kratki povratak zavičaju...
A tako je i dobro, svima nam treba vrijeme za odmor. Uskoro će
se sve vratiti na svoje uobičajeno mjesto. Završavaju se godišnji


odmori, svi se vraćaju svojim obvezama. Ovdje ili negdje drugdje.
No, mi ćemo i dalje biti ovdje i prenositi vam sve što se zbiva.
Do idućeg jesenskog izdanja novina bit će već novih tema,
događanja, novih i starih problema. Zašto novine služe nego da
REPORTAŽA govore o tome?!
Gladna Bosna ulazi u EU Do tada, dragi čitatelji nadam se da ćete se dobro odmoriti, a ovo
20. izdanje neka vam u tome barem malo pomogne.

Hvala na povjerenju i ostanite i dalje uz nas.

Iva Tomić

 SUTJEŠKO LJETO 2007. Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika:
Impresum

Susret Marijana Šapina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomić; Uredničko vijeće: Iva Tomić,


Vjekoslava Tomić,Tomislav Đondraš, Milo Jukić, Ana Dojčinov, fra Vjeko Tomić, 3
dijaspore i rodnog kraja Dražen Filipović; Lektura: prof. Ivan Nujić; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

i e-pošta: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com;
Grafičko oblikovanje: Dražen Filipović Adresa uredništva: Fondacija Curia bani,
Sutješki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH


Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA Semizovac


BANKOVNI RAČUNI ZA PRETPLATU:

BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd, poslovnica Kakanj

KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu
ŠVICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LÄGERN-BAREGG 5430
PRIČA WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.

Čuvarevo pismo Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CH

UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd
MOSTAR, Kardinala Stepinca b.b. Mostar, BiH SWIFT CODE ZABABA 22
(Potrebno je upisati korespodentnu za određenu zemlju - više o tome na
www.kraljeva-sutjeska.com


Odlukom županijskog ministarstva znanosti kulture i športa od 12. srpnja 2004. godine
časopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Mišljenjem federalnog
ministarstva za znanosti, kulture i športa časopis je oslobođen poreza na promet kao proizvod
kulturnog karaktera članom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.
 I DALJE SE GRADI
Građevinski materijal iz
Hrvatske stigao i na
područje općine Kakanj
RAZGOVOR
D
ugoočekivani građevinski
materijal za obnovu i gradnju
kuća Vlade Republike Hrvatske
namjenjen Hrvatima u BiH, stigao je i u
naš kraj koncem mjeseca lipnja. Tegljači
poduzeća Marić B.A.U. iz Vinkovaca od
tih su dana započeli razvoziti materijal
za gradnju i obnovu kuća tridesetak
korisnika s područja općine Kakanj koji
su s hrvatskim Ministarstvom mora,
prometa, turizma i razvitka za ovu godinu
potpisali ugovore o ugradnji darovanog
materijala.
Gradnja i obnova može početi za one koji
su zahtjeve za donaciju građevinskog
materijala uputili ranije, no također
za one koji to namjeravaju učiniti još
uvijek ima vremena. Kako smo doznali
u nedavnom razgovoru s gosp. Jakovom
Vidovićem, direktorom slavonsko-
OBNOVA KAPELA
U Poljanima posvećena
novoobnovljena kapela
4 održavanje tijesne veze sa zavičajem.
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
Novoobnovljena kapela
U
nedjelju 29. srpnja u ljudi koji žive većinom u inozemstvu
Poljanima je svetom Misom u
novobnovljenoj kapeli obilježen
završetak radova temeljite obnove ovog
vjerskog obekta. Svečanu svetu misu
je predvodio fra Danimir Pezer uz
suslavljenje sutješkog gvardijana fra
Ilije Božića. Misi je nazočilo više stotina
vjernika Papratna i Poljana od kojih su
mnogi za ovu prigodu pristigli iz drugih
krajeva domovine te iz inozemstva.
Fra Danimir je u svojoj propovjedi
posebno naglasio sudbonosnu vezu
brodskog poduzeća Brod Projekt koje
priprema projekte za kuće korisnika,
ovakvi projekti se nastavljaju i dalje u
cijeloj BiH pa time i na općini Kakanj.
Tim više jer interes korisnika za donacije
građevinskog materijala iz Hrvatske ne
jenjava a Vlade RH ga jednako uspješno
nastavlja dalje provoditi. SV online
Istovar građevinskog
materijala za korisnike pomoći
naših ljudi sa svojim rodnim krajem.
Napominjući da Gospodin nije
zaboravio Poljane i ostala naša stradala
sela što svakako potiče nadu u povratak i
Poslije svečane svete mise ispred kapele
je priređen domjenak za sve prisutne uz
pjesmu sutjeških žena mahom rodom iz
Poljana.
Kapela u Poljanima dovršena je
poticajem, trudom i zalaganjem naših
koji su još prije nekoliko godina odlučili
organizirano pristupiti ovom vrijednom
djelu. Nakon elektrifikacije zvona
radilo se i na unutarnjem te vanjskom
uređenju kapele a uređen je i prilazni
put te popravljena ograd. Primjer kapele
u Poljanima svakako može biti i poticaj
ostalim našim selima gdje su stradale ili
zubom vremeno teško oštećena kapele i
groblja koje tek čekaju svoje „Švicarce“.
Poput onih naprimjer u Miljačićima ili
Grmačama SV online
Julia i Marco
DOLAZE NAM TURISTI
Na biciklima iz
Italije do Kraljeve
Sutjeske!
K
ako je Kraljeva Sutjeska postala sve
prepoznatljivije turističko mjesto
primamljivo za turiste iz raznih
krajeva kako BiH tako i iz inozemstva,
potvrđuju ovih dana sve brojniji posjeti - i
to većinom stranaca.
Julia i Marco su mladi Talijani željni
pustolovina i otkrivanja novih krajeva,
kultura i običaja drugih naroda. Pošto su čuli
za brojne prirodne ljepote i bogatu povijest
ove zemlje, Bosna i Hercegovina je bila
zemlja koju su odabrali za svoj ovogodišnji
dvotjedni odmor. Na put su krenuli ni manje
ni više nego na biciklima.
Za Kraljevu Sutjesku su čuli i zahvaljujući
našem portalu te su zainteresirani onim
što su vidjeli i pročitali krenuli u svoju
biciklističku pustolovinu. Kako su nam
rekli, iz Italije su do Splita došli trajektom,
a potom su iz Splita na dobro opremljenim
biciklima krenuli preko Ploča, Mostara,
Sarajeva, Visokog i ravno - do Kraljeve
Sutjeske.
U našem stolnom mjestu su se zadržali
dva dana. Nakon obilaska sve onoga što
ovo mjesto ima te pješačenja do Bobovca,
obnovili su se energijom koja će im biti
potrebna za povratak prema njihovoj zemlji
Italiji. Kako zajednički rekoše, ostalo im
je još dovoljno vremena i snage da posjete
tvrđave na Vranduku, u Travniku te Jajcu.
Ovim mladim ljudima uistinu treba čestitati
na volji, snazi i hrabrosti. Imajući u vidu
(ne)kulturu naših vozača i lošeg stanja
ovdašnjih cesta, ovaj poduhvat mladih
Talijana svakako je vrijedan divljenja.
Sutješki vjesnik im je poželio sretan ostatak
puta i povratak u Italiju. Arrivederci!
 JOŠ UVIJEK BEZ RJEŠENJA
Slučaj Gvardijanove luke i dalje
na staklenim nogama
N
aime XXVII. sjednica Općinskog
vijeća za svoju prvu točku
dnevnog reda je imala trenutno
stanje u vezi s aktualnim sporom nazvanim
„Gvardijanova luka“.
Prijedlog da se ovaj gorući problem u
našem kraju uvrsti u dnevni red došao je
od stane vijećnika Tomislava Đondraša.
Općinsko vijeće se tako 28. lipnja 2007.
trebalo očitovati o svojim prijašnjim
odlukama vezano za ovaj spor te osobito
o odluci iz 1994. kada je nepravovaljanom
odlukom samostanski posjed Vlahovići
dodijeljen na korištenje novom vlasniku
da bi u studenom 2000. zajedno s
Gvardijanovom lukom u općinskim
knjigama bio upisan kao vlasništvo
poduzeća Agrotrendu d.d. Kakanj koje
je s takvim nezakonitim papirima tada
krenulo u privatizaciju.
Rasprava je dosegla svoj vrhunac kada je
predsjedavajući Općinskog vijeća Ivica
Petrović iznio na glasovanje Odluku o
poništenju dvaju rješenja iz 1994. koje
je donijelo Općinsko vijeće. Iako Vijeće
nikada nije glasovalo o tome, u izvještaju
sa spornog sastanka Vijeća iz 1994. šturo
stoji da je Odluka usvojena no bez točnog
određivanja o kojem je zemljišnom
posjedu riječ niti tko je glasovao za tu
Odluku.
Nažalost, prijedlog poništenja dviju
spornih Odluka odbijen je i to s 19
suzdržanih glasova te 3 za i 3 glasa
protiv.
Usvojen je jedino prijedlog načelnika
općine Mensura Jašarspahića po kojem
će nadležne vlasti u što kraćem vremenu
prikupiti nove informacije i pomoći u
iznalaženju rješenja prihvatljivog za sve
tri strane (osim Franjevačkog samostana
i Agrotrenda i Općina Kakanj je dobila
svoju ulogu) te sazvati izvanrednu
sjednicu Vijeća s jednom jedinom točkom
a to je slučaj Gvardijanove luke.
-Općina Kakanj sebi ne može dati takav
luksuz i otplaćivati nastalu štetu izazvanu
krivim i pogrešnim odlukama a na štetu
građana istaknuo je Jašarspahić.
Ono što je bilo primjetno jest da je
Općinsko vijeće tj. većina ili gotovo
svi vijećnici svjesno nepravde koju ju
Vijeće napravilo 1994. te nespretnosti
kantonalne Agencije za privatizaciju da
stane u kraj muutnim privatizacijama
kakva je Agrotrendova sa samostanskom
zemljom u Vlahovićima i Gvardijanovoj
luci.
Drugim riječima loptica je prebačena na
Agenciju za privatizaciju čija se odluka
nestrpljivo očekuje jer ako Agencija
prizna pogrešku dužna je oštećenoj
strani a ovog puta je riječ o Agrotrendu
nadoknaditi nastalu štetu. U ovom slučaju
riječ je o milijunskoj svoti. Zato i ovakva
kukavička odluka Općinskog vijeća. U
korist krivaca i jačega te ponovno na štetu
najslabije karike: samostana i Hrvata
općine Kakanj. Aferim, vijećnici!
SV online
Vijećnici OV Kakanj
ŠTO SU VIJEĆNICI VIJEĆALI?
Dio općinskog kolača
i Vukanovićima,
Bjelavićima, Seocu i
Poljicu
S
redinom srpnja održana je 28.
sjednica Općinskog vijeća Kakanj
u kojoj su vijećnici raspravljali
o devet točaka dnevnoga reda koje su
prethodno usuglašene na sjednici Kolegija
vijeća.
Konačno je Kakanj dobio Odluku o
javnom redu i miru kojom su propisane
sankcije za učinjene prekršaje a koji nisu
obuhvaćeni Zakonom o javnom redu i
miru.
Vodeći burnu raspravu o programima
utroška novčanih sredstava od koncesija,
cestovnih naknada i aerozaštite
vijećnicima je bilo potrebno gotovo
tri sata kako bi konačno shvatili da su
programi predlagača ipak najrealniji.
Ovogodišnjim programom utroška
sredstava nešto je ipak dodijeljeno
naseljenim mjestima gdje žive Hrvati.
Vukanovićima je tako proračunom za
2007. godinu odobreno 100.000 KM
za nastavak asfaltiranja ceste do ovog
mjesta. Mještani Brkića u MZ Tršće
dobili su 5.000 KM. Za sanaciju puta
u Gornjoj Lipnici i Poljicu je također
dodijeljeno po 5.000 KM, s tim što je
Termoelektrana najavila da će trajno
riješiti put za Poljice.
Ove godine će zasjati javna rasvjeta u 5
ostatku MZ Bjelavići dok će se rebalansom
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
proračuna ovoj MZ dodijeliti dugo
obećavana sredstva za dovršetak puta
kroz Bjelaviće. Iz programa koncesija
MZ Seoce je odobreno 23.000 KM za
obnovu mjesnog vodovoda.
Ipak najviše pozornosti je izazvalo
rješenje kojim je firmi “K&B” d.o.o.
iz Busovače dodijeljeno građevinsko
zemljište “Partizan” u svrhu izgradnje
trgovačko-sportskog centra.Ostaje da se
vidi hoće li spomenuto poduzeće narednih
četrnaest mjeseci zaista izgraditi obećane
sadržaje ili će to biti još jedna kakanjska
graditeljska avantura.
U nastavku zasjedanja usvojena je i
Odluka o privremenom određivanju
radnog vremena u vrijeme održavanja
“Kakanjskih dana trgovine i kulture”.
Tomislav Đondraš
komentar broja
Hrvate prodati
adnji dani mjeseca srpnja
Z
2007. godine, kad pišem ovaj
tekst, ostat će zapamćen kao
vrijeme velikih požara kod
privatnicima sa svojom karijerom i slobodom. I g.
nas ali i u susjednoj Hrvatskoj. Požari
nisu zahvatili Sarajevo i Mostar ali u
sabornicama i u razgovorima s novim
visokim predstavnikom Miroslavom
Lajčakom i te kako ima vatre. Na jednoj
je strani Lajčak i bošnjački dužnosnici a
na drugoj hrvatski predstavnici koji traže
TV kanal na hrvatskom jeziku. Srbi su
bezbrižno podijeljeni i nezainteresirani za
tu temu koja je kod njih davno riješena
6 uz blagoslov međunarodne zajednice.
Oni imaju svoju „srpsku“ i državu i
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
televiziju.
Očekivalo se da će gospodin Lajčak,
kako je i najavljivao, razumjeti interese
najmanjeg konstitutivnog bh naroda.
Međutim, nije ni zagrijao svoju fotelju,
Hrvatima je najavio da se ne igraju: on će
biti na valnoj dužini svojih prethodnika.
Doduše, neće tenkovima rušiti hrvatske
banke kao g. Petritsch, da bi na njihovo
mjesto doveo austrijske banke, vjerojatno
neće mahati salvetom kao g. Ashdown
koji je Tuđmana proglasio zločincem što
je htio podijeliti Bosnu, a prešućuje imena
onih koji su Bosnu podijelili i de facto i de
iure (stvarno i pravno). Tko bi Petritschu i
Ashdownu spomenuo hrvatski TV kanal,
mogao bi se pozdraviti
Piše: Fra Drago Perković
Upitan o hrvatskom TV kanalu u BiH
predstavnik međunarodne zajednice
Miroslav Lajčak bez okolišanja je
Hrvatima poručio: imate Federalnu
televiziju a ako želite imati televiziju na
hrvatskom jeziku, to vam mogu odraditi
privatnici!
TV KANAL NA HRVATSKOM JEZIKU
Istina, ima nešto malo Hrvata na
Lajčak ne podnosi to pitanje. Vidjelo se to Federalnoj televiziji, u informativnim
neki dan u Mostaru. Upitan o hrvatskom emisijama ali ih nema u obrazovnim,
tv kanalu bez okolišanja je Hrvatima zabavnim i sportskim ili se pod imenima
poručio: - imate federalnu televiziju a „braco“ i „zlatko“ na, za Hrvate
ako želite imati televiziju na hrvatskom određenim stolicama, nalaze urednici iz
jeziku, to vam mogu odraditi privatnici! drugih naroda.
Nuditi rješenje jednog takvoga važnog Očekivati da Hrvati plaćaju TV pretplatu
nacionalnog interesa privatnicima, a za uzvrat gledaju TV bućkuriš na
nečuveno je i od najvećih protivnika bošnjačkom i nešto malo na hrvatskom
života i opstanka Hrvata u BiH, hrvatskog jeziku, stara je priča koja je donedavno
jezika i kulture. harala na ovim prostorima i pokazala se
promašenom.
Ozbiljni ljudi u BiH stalno ponavljaju
kako i Hrvati trebaju imati svoju televiziju Nevjerojatno je da na početku 2l. st. netko
na cijelom prostoru BiH, preko koje će brani jednom narodu imati televiziju na
čuvati, njegovati i razvijati nacionalne, svom jeziku, kad svatko može, ako želi,
vjerske i domovinske osjećaje, nasuprot u svojoj kući gledati programe cijeloga
pohlepnim i egoističnim interesima svijeta. Recepti stare Jugoslavije su davno
privatnika, koji su nam već uništili propali i ovdje će biti suživota samo ako
nedjelje i blagdane vođeni zaradom po svatko bude njegovao svoj jezik, vjeru i
svaku cijenu. Zanimljivo, što g. Lajčak kulturu i to poštuje kod drugoga.
to mudro rješenje ne nudi Srbima i
Bošnjacima koji na svojim jezicima imaju Zašto braniti nekome da bude ono što
desetke televizija? jest. Suživot je stvar slobode i izbora, a
ako je nametnut, bit će kao prisilni brak
U ostalom, neka međunarodni faktori koji mora propasti i u kojemu se rađaju
zatraže strukturu zaposlenih na svim nesretna djeca i debili.
tim televizijama pa će vidjeti gdje su tu
Hrvati.

Korak naprijed do obnove Bobovca (?)
U
prvoj polovici srpnja u Kaknju
je održan još jedan u nizu tzv.
radnih sastanaka (kao da postoje
i oni neradni) „tima za revitalizaciju i
valorizaciju kraljevskog grada Bobovca i
Kraljeve Sutjeske“.
Sastanku su nazočili predstavnici općine
Kakanj, razvojnih agencija: SERDA i REZ,
predstavnici županijskih ministarstava
te institucija i nevladinih organizacija
među kojima i iz našeg stolnog mjesta
Franjevački samostan te Fondacija Curia
bani .
Zaključci sastanka odnose se na prve
konkretne korake u cilju provođenja javnih
nabavki za izradu Studije o razvoju turizma
i očuvanje kulturno-povijesnih spomenika
općina Kakanj i Vareš te natječaja koji se
tiču sanacije putova i druge infrastrukture
prema kraljevskom gradu Bobovcu
koje će obaviti novoformirane komisije
sastavljene od pet članova.
Komisije čine članovi REZ agencije, općina
Kakanj i Vareš te županijskog ministarstva
prostornog uređenja i ministarstva okoliša
Otvaranje Susreta Sutješčana
Nije manjkalo ničega
NOVI PROJEKT
i turizma. Sudionici su donijeli zaključak
Sastanak potpisnika Protokola za
da rad članova komisija bude volonterski
obnovu i revitalizaciju Bobovca
što je veliki doprinos institucija iz kojih
članovi dolaze.
Financiranje samog projekta ovisit će o
ispunjenju obećanja koja su članovi tima
dali potpisivanjem Protokola na Bobovcu
u svibnju ove godine. Napomenimo
da su na Bobovcu protokol potpisali
predstavnici dvadesetak institucija.
-Prva konkretna sredstva koja se očekuju
za ovaj projekt iznose oko 30.000 KM što
će pomoći pri samoj izradi Studije, istakla
je Amela Maličbegović, direktorica
agencije REZ iz Zenice. Riječ je o
sredstvima općina Kakanj i Vareš koje će Kraljevski grad Bobovac
o projekt uložiti po 10.000 KM te drugih
donatora.
Svakako se očekuje veće sudjelovanje
same države kroz odobrenje projekata
usmjerenih ka obnovi kulturnog nasljeđa
i razvoju turističkih kapaciteta Kraljeve
Sutjeske i Bobovca, istakli su sudionici
sastanka.
Hoće li sve i završiti na ovim prvim
koracima, znat ćemo uskoro. SV online
UZ PJESMU I DOBRO RASPOLOŽENJE
Susret Sutješčana 2007.
V
eć tradicionalni Susret Sutješčana i ove su godine organizirali
Mjesna zajednica Kraljeva Sutjeska i Turistička agencija 7
Katarina. Već prvoga dana sportski i zabavni sadržaji na ulice
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
našeg stolnog mjesta izmamili su sve Sutješčane, one koji ovdje žive
kao i one koji su, nadamo se samo privremeno, negdje u inozemstvu.
Poslije popodnevne biciklijade, petak navečer na Trgu Pape Ivana
Pavla II odnosno Pijesku kako ga Sutješčani od milja od starine
nazivaju, bio je rezerviran za pučku zabavu za sve uzraste. Posjetitelje
željne zajedničkog druženja zabavljao je glazbeni sastav iz Vareša.
Započelo je s Thompsonovim hitovima a nastavljeno s neizostavnim
kolima i drugim hitovima domaće popularne glazbe.
Pjevački zbor “Kraljica Katarina” publici se i ovaj put publici
predstavio upečatljivim nastupom otpjevavši himnu “Sutjeska, gruda
djedovska” te nekoliko drugih prigodnih popjevki ovoga kraja.
Tradicionalne lokalne nošnje u koje su članice zbora bile odjevene
mamile su poglede.
Posjetiteljima zabavne večeri na raspolaganju su bila je bio stalno
spremni gril te točeno pivo. Miro i Kristijan trudili su se udovoljiti
svim gostima. Mnogi su naravno na trgu sami sebi organizirali i stol i
gastronomski užitak po sistemu “sam svoj majstor” odnosno u Bosni
popularnom zvanom “ceker sijelu” SV online
 Slaven Katičić poznat po svom angažmanu i
sudjelovanju u svim projektima od općeg značaja, bilo
da je riječ o pokretanju javnog glasila na
hrvatskom jeziku, obnovi kuća, izgradnji
RAZGOVOR

infrastrukturalnih projekata, organiziranju kulturnih

manifestacija poput Dana Kraljice Katarine, obljetnica
iz Domovinskog rata, postavljanja spomen obilježja te
svih drugih javnih događanja.
Razgovarao: Srećko Bratić

Unatoč svim problemima,

SV: Što još treba dodati o Slavenu
stvari idu nabolje bilo projekata u kojim nisam sudjelovao. izborima kada je spominjano moje ime. E
Katičiću? Što je izostavljeno od Vašeg Možda da ste neke spomenuli mogao bih sad što mog imena nema u tražilici meni
angažmana? odgovoriti da ili ne. osobno nije problem. Ja nisam osjećao
Nema se tu nešto posebno dodati, vi ste me Pitate otkuda entuzijazam, odgovor je potrebu da se medijski promoviram a ovo
tako predstavili mislim da je dovoljno. vrlo jednostavan. Svatko od nas ima u čemu ja sudjelujem stvar je procjene
Kada pitate za aktivnosti u kojima sam ovozemaljski vijek trajanja života i rada. novinara je li im to atraktivno za objaviti
sudjelovao a nisu spomenute, naravno da Mislim da treba raditi dok se nešto može ili nije.
ih ima ali o njima malo kasnije. Također uraditi, ako se to propusti i prođe vrijeme Meni osobno je drago da Sutješki vjesnik
ima i onih koje su malo prenaglašene, kajanje ništa neće popraviti. redovito izlazi. Bitno mi je da kvalitetno
primjerice kada je u pitanju moj angažman i objektivno informira čitatelje, ostalo
na cesti Čatići – Kr. Sutjeska. Ja sam kao je manje bitno. S većinom članova
pojedinac ne značim ništa posebno ako Sve ovo u čemu ja uređivačkog kolegija sam u stalnom
8 nisam dio tima koji nešto radi. sudjelujem je nešto što treba kontaktu i mogu kazati da u posljednje
Znajući da je to tako aktivno sudjelujem vrijeme dobro surađujemo, ne samo na
nama svima, ali prije svega
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

u jednom timu ljudi koji je okupljen projektu medija.

u stranci HDZ BiH i koji nastoji da i meni i mojoj obitelji. S
zajednički djeluje i radi na dobrobit svog druge strane, svaki uspješno
naroda i svoje lokalne sredine. To govorim SV: Pokušajmo skinuti i veo tajne sa
iz razloga što želim da čitatelji to u tom okončan projekt jednostavno svih ovih gotovo možemo reći povijesnih
pravcu i promatraju jer se to odnosi na vas motivira i „goni“ dalje, radova. Kako do njih dolazi jer znamo
ovo gore što ste pobrojali ipak su povod da je riječ o velikim novcima barem kad
razgovora projekti u kojima sudjelujem a jer ovo u čemu ja sudjelujem je u pitanju cesta.
ne ja kao pojedinac. da ne vrijedi, sigurno bih Nema tu nekih posebnih tajni. Zahvaljujući
Ali kako sam prethodno ranije rekao odustao i to ne bi radio. Niki Lozančiću koji je kroz poziciju
da sam dio tima, logično da zajednički predsjednika Federacije bio u izvršnoj
uspjeh bude i moj uspjeh. SV: Ipak Vas nema na našem portalu. vlasti ovi su projekti realizirani. Bilo je
Tražilica ostaje praznih ruku. O čemu je pomoći i sa drugih strana, od općine do
riječ? privatnika pa i pomoći na prijateljskim
SV: Otkuda entuzijazam u svim tim Koliko se sjećam prije skoro tri godine osnovama. Znači nije uvijek kapital u
“izvan nastavnim aktivnostima”? imao sam jedan razgovor za Sutješki novcima kapital je i u ljudima.
Ipak se na ovim prostorima u posljednjih vjesnik, sjećam se da je bilo komentara o
godina puno toga događa i logično da je
 Položaj Hrvata
u općini Kakanj
SV: Tko se uopće brine da do Hrvata
stigne nešto od općinskog i županijskog
kolača kad znamo da Hrvata u tijelima
vlasti na spomenutima razinama gotovo
ni nema?
Kada je u pitanju to koliko Hrvata ima u
vlasti, ima ih onoliko koliko sami Hrvati
im daju potporu na izborima, da nas je
moglo biti više zasigurno jest.
SV: Tko se dakle brine o Hrvatima ovog
kraja, o njihovim ciljevima i interesima,
o ostvarivanju njihovih prava u općini
Kakanj, njihovom boljitku?
Na pitanje tko se brine o Hrvatima ovog
kraja je teško odgovoriti a da se netko ne
osjeti uvrijeđen. Svaka politička opcija
u kojoj ima Hrvata će kazati da se oni
o njima brinu pa to će kazati neki koji
su ove godine prvi put dolazili na ove
prostore i pričali da brinu o Hrvatima u
Kraljevoj Sutjesci i Kaknju. I tu postoji
velika razlika ima nekih koji samo pričaju
i ništa ne rade a ima i onih koji rade.
Ako je sve ovo što se radi u
našem interesu to se može
smatrati dijelom brige za
interese Hrvata ali i drugih
naroda, ako nije to onda je
šuplja priča bolja briga.
SV: Prije skoro tri godine bili ste kandidat
HDZ-a na izborima za općinskog
načelnika. Što bi u Kaknju danas bilo
drugačije i bolje da ste izabrani a što
bi Vaš izbor donio Hrvatima Kraljeve
Sutjeske?
I da sam izabran ne bih bio načelnik samo
Hrvatima u Kraljevoj Sutjesci nego bih
bio načelnik svih građana općine Kakanj.
Sadašnji načelnik je demokratski izabran
i ja ga prihvaćam kao svog načelnika.
Ja znam a i vi znate da ima Hrvata iz iste
političke opcije iz koje je izabran načelnik
koji kažu da su „odlučili u ime Hrvata
da umjesto za Katičića glasuju za gosp.
Jašarspahića, i da su i Hrvati doprinijeli
da tako bude“. Uostalom i vaše novine su
pisale kako ja nemam izgleda.
Sada se iz vašeg pitanja nazire
nezadovoljstvo sadašnjim stanjem.
Mislim da bi bilo zanimljivo da ti isti
ponude svoje viđenje vođenja takve
politike koji su ga tada podržavali a sada
ga osporavaju. Rad gosp. Jašarspahića ne
želim komentirati i ocjenjivati pogotovu a
da mi ne može replicirati. Neka cijene oni
koji su ga izabrali i neka progovore javno.
Ja time nisam bio niti sam sada opterećen
i na tu temu sam već davno rekao što
mislim.
Ja mogu govoriti o onom što ja radim.
Unatoč tome što nisam izabran ipak sam
sudjelovao u projektima na dobrobit svih
nas prvenstveno Hrvata ali i građana
druge nacionalnosti.
Spomenut ću izgradnju sportskog poligona
u Aljnićima, njegovu elektrifikaciju,
rasvjetu Sutjeska, Bjelavići, Čatići,
spomen obilježja Kr. Sutjeska, Grmače,
Slapnica, Čatići, sudjelovanje u
kulturnim manifestacijama, konkretnu
pomoć Župnim uredima Kr. Sutjeska,
Vukanovići i Kakanj, zatim samostanu
časnih sestara u Kaknju, te Pravoslavnoj
crkvi u Kaknju, pomoć u organizaciji
likovnih kolonija u Kraljevoj Sutjesci,
kao i drugih kulturnih manifestacija. U
koordinaciji sa Ministarstvom izbjeglica
u dodjeli plastenika i poljoprivrednih
mašina, osiguranju jednokratnih pomoći
i stipendija za studente, pojedinačnim
pomoćima povratnicima u građevinskom
materijalu, socijalno ugroženim osobama,
te sportskim aktivnostima škola skijanja i
plivanja. Bilo mi je posebno zadovoljstvo
kada sam mogao pomoći pojedincu i
svojoj župnoj zajednici.
Kao načelnik vjerojatno bih određene
stvari radio drugačije i vjerojatno bi popis
onoga u čemu sam sudjelovao bio duži ali
to je priča što bi bilo kad bi bilo.
SV: Kako ocjenjujete sadašnji položaj
Hrvata na općini Kakanj uključujući
jednakopravnost, njihovu zastupljenost
u tijelima vlasti, čelnim položajima,
mogućnosti zapošljavanja i sl.?
Položaj Hrvata u Kaknju je sličan položaju
i problemima i drugih Hrvata u BiH s tim
što su ti problemi negdje izraženiji više,
dok su negdje manje izraženi u odnosu na
probleme Hrvata u Kaknju. Napominjem
da osim Hrvata, veliki dio zajedničkih
problema imaju i Srbi i Bošnjaci. To
moramo s uvažavanjem prihvatiti jer ne
živimo samo mi ovdje. Jednom prigodom
sam našim mladim studentima a i
čitateljima ponudio da zajedno obiđemo
prostor općine i pojedina sela pa da se
uvjere kako je živjeti i u nekim drugim
selima. Ako je infrastruktura loša onda
je loša svima, ako ne valja voda ne
valja svima. Znači problema ima od
ekonomskih, socijalnih, nacionalnih i
tako dalje da ih ne nabrajamo.
Mene veseli da se unatoč svemu stanje
ipak svake godine popravlja, možda ne
brzinom koju smo očekivali i kojom bi
trebalo ići naprijed, ali ipak ide.
Ekonomski oporavak
SV: Gdje pak vidite priliku za ekonomski
oporavak kraja? Bi li to zaustavilo
odlazak mladih i nezaposlenih i požurilo
povratak naših iz dijaspore. Često naši
u inozemstvu znaju reći „kad bih imao
posao sutra bih se vratio“.
Pitanja ekonomskog oporavka i
zapošljavanja je nešto čega smo se ranije
9
malo dotakli i logičan je odgovor da
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
zapošljavanje zaustavlja odlaske. Temelji
je problem što mi ovdje a i oni u dijaspori
nismo prihvatili da su se određene
promjene dogodile. Iluzorno je očekivati
da općina pravi firme i zapošljava
radnike, kad se u istoj toj državi provodi
privatizacija kao i svugdje u svijetu. To što
mi to prihvaćamo u Švicarskoj, Njemačkoj
a ne u BiH je nešto što pojedinac ne može
promijeniti. U BiH dolaze stranci među
njima i Kinezi koji trguju, rade nešto ulažu
a naši ljudi ne. Dijaspora je ta koja može
najviše doprinijeti ovom kraju jer ona
ima kapital. Projekt malog poduzetništva
i samozapošljavanja nudi kakvu takvu
perspektivu, ali bez kapitalnih ulaganja
koje će to objediniti je samo dio priče.
 HUMANOST NA DJELU

Pomoć za dvije obitelji s ukupno 21 (!?)

dijete
K
ad država makar i susjedna, poput
Hrvatske, iscrpi svoje službene
kanale za pružanje materijalne
RAZGOVOR

pomoći Hrvatima u BiH, tada nitko ne

kaže da se ne smije priskočiti humanitarno,
onako od srca srcu. Njega naravno smiju i
mogu kao i svi ostali ljudi imati i državni
službenici.
Upravo se to dogodilo nedavno u općini
Prozor - Rama gdje je pomoć za dvije
siromašne višečlane obitelji stigla
zahvaljujući dobrom ljudskom srcu, i
u našem kraju poznatog Marija Zeke,
djelatnika hrvatskog Ministarstva mora,
prometa, turizma i razvitka kao i humanom Obiteljima Ćurdo i Baraban ova
odazivu Zekinih prijatelja i kolega koji će pomoć zasigurno dobro doći
priskočili onda kad već nije moglo
drugačije.
VLADA RH ODLUČILA O RASPODJELI POMOĆI HRVATIMA U BIH
Pomoć u hrani, odjeći, novcu, kućnim
potrepštinama i školskom materijalu primila Za općinu Kakanj
je tako u Proslapu obitelj Ivana i Kate
Baraban koja ima 13 djece. U Gračanici je
izdvojeno ukupno 165 tisuća kuna

V
pomoć stigla za obitelj Marka i Anice Ćurdo lada Republike Hrvatske
koja odgaja osmero djece. Obitelj Ćurdo nastavlja financijski potpomagati
bi osim toga prema obećanju Federalnog programe i projekte Hrvata u
ministarstva izbjegilh mogla uskoro dobiti Bosni i Hercegovini. Tako je iz državnog
i vlastiti krov nad glavom budući da sada proračuna za ovu godinu izdvojeno 15
žive u prostorijama stare dotrajale seoske milijuna kuna za programe i projekte iz
ambulante, bez kupaonice i tekuće vode. područja kulture, za područje obrazovanja
- Prilikom obilaska terena u općini Prozor/ i znanosti 10,8 milijuna te 1,5 milijuna
Rama za hrvatske donacije u BiH, upoznao kuna za područje zdravstva.
sam u Gračanici obitelj Marka i Anice Ćurde
10 s osmero djece u Gračanici i Ivana i Katu Za općinu Kakanj izvojeno je ukupno 165
Baraban sa trinaestoro djece. “Slomio” sam tisuća kuna. Gradska biblioteka Kakanj
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
kuna, HKD Napredak Kakanj 20 tisuća
kuna te Franjevački samostan Kraljeva
Sutjeska ukupno 130 tisuća kuna.
Od toga novca jedan manji dio izdvojen
je i za medije na hrvatskome jeziku.
Nažalost, Sutješki vjesnik, tiskano -
elektroničko glasilo, premda jedini
medij na općini Kakanj na hrvatskom
jeziku, od hrvatske Vlade ovaj put nije
dobio ni kunu financijske potpore. Valjda
će slijedeće godine takva nepravda biti

se kad sam vidio u kakvim ljudi uvjetima na ovom natječaju dobila je 15 tisuća popravljena. SV online
borave, ali i ostao zadivljen s kolikom
vjerom u život i optimizmom žive svaki
dan, koji im nije nimalo lagan, kazao je za
Sutješki vjesnik Mario Zeko, inicijator ove
humanitarne akcije.

Kad se vratio u Zagreb, Zeko je među

poznanicima, prijateljima i kolegama
pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za te
obitelji. Odaziv je bio više nego odličan,
prisnažio je Zeko. Humanost su na djelu
pokazali tako: Poduzeće Protekt prom,
Zagreb, MPV Kupres, Ramska zajednica
Zagreb, Pero Matić, Zagreb, Željko Benger,
Stubičke Toplice, Federalno ministarstvo
za izbjeglice BiH, pomoćnik ministra .
Zdravko Beljo, Općina Kiseljak i drugi.
 Piše:Vjekoslava Tomić

Pripadam
generacijama
koje ljeta svoga
djetinjstva na
pamte po odlasku
na more. Mi smo
se ljetu radovali
zbog mnogo drugih
stvari.
ČATIĆI U prvoj polovici veljače na čatićkom sportsko-rekreacijskom centru
Čimen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljšanja elektrifikacije

Opet idemo na zavjet

sportskih terena za nogomet, košarku i odbojku postavljeno je osam novih
rasvjetnih tijela koje je osigurao OO HDZ-a Kakanj, a pozdravili su je najviše
stalni korisnici terena – sportski rekreativci. SV online

N
ama su tada bile dovoljne i
naše rijeke, lijepe, bistre i
nezagađene. Ono čega se s
posebnom radošću sjećam
bilo je odlaženje na zavjet, kako smo tada
zvali današnja hodočašća. Već u proljeće,
zavisi kako bi koje godine bili Duhovi,
nadala sam se da će me netko od mojih
ukućana povesti sa sobom na zavjet.
Obično bi to učinila moja baba. Ljeto je
počinjalo odlaskom u Fojnicu za Duhove,
onda u Busovaču za Svetog Antu.
Odlazak na Ivandan u Kraljevu Sutjesku
i Petrovdan u Kakanj podrazumijevao
se. Za Veliku Gospu išlo se u Sarajevo
ili Olovo, za Ilinu u Kiseljak, za Malu
Uvijek se tada javi sjećanje na plastične
broševe koje smo kupovali na Ivandan u
Sutjesci a koji su sličili tim cvjetovima.
U tadašnjim prometnim uvjetima sva
su ova mjesta bila daleko. Na putovanje
se kretalo u ranu zoru, a kući se vraćalo
s prvim mrakom. Sjećam se jednog
odlaska s babom na Gospino vrilo kod
Travnika. Baba je imala česte glavobolje
i zavjetovala se Gospi moleći za zdravlje.
Tako je govorila. Sad kad su mi se unučad
i djeca rasula po svijet, sve više sumnjam
da je baba molila samo za zdravlje.
Išli smo vlakom do Lašve, a onda dalje
uskotračnom prugom. Tada mi se to
putovanje činilo dugo, dugo. Hranu smo
ponijeli od kuće, a ondje smo kupili neko
Na Svetog Antu 1993. gorjela su sela
oko Sutjeske kao da su zapaljene velike
ivanjske vatre. Na Ivandan smo otišli u
Sutjesku prolazeći mnoge barikade i u
polupraznoj crkvi spoznali svu strahotu
pustoši koja je ostala poslije egzodusa
našeg svijeta u Vareš. Ali i tada nismo
bili sami. Nekoliko svećenika iz Visokog,
Busovače, Fojnice uspjelo je doći. Među
njima je bio i pokojni fra Nikica Miličević.
Iz duše i srca molili smo sv. Ivu da nam
pomogne u našoj velikoj nevolji.
I te tužne godine minuše. Ponovno idemo
na zavjet u Fojnicu, Busovaču, Kiseljak,
11
Olovo, Vareš, Guču Goru. Sve je više onih
koji onamo dolaze da se vide i susretnu

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

Gospu u Travnik, za Miholjdan u Vareš i
na kraju u Guču Goru o Svetom Franji.
Svatko je od nas imao svoje razloge
odlaska u ta svetišta. Stariji su išli moliti
za zdravlje, sreću ili, kako su govorili,
za Božje proviđenje. Sjećam se da se
za pomalo nemirnu djevojku znalo
reći: Treba je poslati u Olovo Gospi po
pamet.
Mladi su išli i da se susretnu i provesele,
a djeca su se radovala raznim sitnicama
koje su mogla kupiti ili koje su im stariji
donosili. Ponekad smo dobivali šarene
loptice ispunjene pilotinom, drvene
leptirove na štapu, licitarska srca i bebe.
Ja se i sad svake godine obradujem kad
vidim prve cvjetove divlje ruže, šipka.
voće. Nikad više nisam vidjela to mjesto
i sigurno je sada drugačije nego u slikama
iz moga djetinjstva.
Kasnije su došle godine kad se i ovdje
počelo brže i drugačije živjeti. Ljeta smo
provodili odlazeći s djecom na more.
Gradilo se, kupovalo, žurilo. A onda je
došao posljednji rat i pokazao nam kako
je bilo vrlo lako ostati bez svega što smo
godinama stvarali i vjerovali da nam je
vrlo važno u životu. Eto, i mnogo godina
poslije tih godina sjećam se samo s tugom
i željom da se nikada ne ponove. I takve
teške i tužne stvari vezane su za naše
blagdane.
poslije godina izbivanja. Ma gdje bili,
mnogi sanjaju o tom danu kad se skupe
u starom kraju i barem za trenutak vrate
u neka sretnija vremena, a onda sutra
ponovno u svijet s nadom da će jednom
doći i ostati.
Što se mene tiče, već nekoliko godina idem
u Fojnicu za Duhove i tako pokušavam
ostvariti svoj dnevni dječji san o odlasku
u ova naša svetišta. Još mi nije uspjelo
da u jednoj godini obiđem sva. Nadam
se da ću uspjeti dosanjati jedan od svojih
dječjih snova. I ne pokušavam govoriti
da je to radi zdravlja. Nitko mi ne bi
vjerovao.
 Piše: F. B.

JUB BOJE
MIJENJAJU
DOM (2)
Ma...svašta je bilo, moj daidža. Jednom smo radili kod jednog
našeg čovjeka, tu u Kaštelima, Šimo mu ime a zovu ga Šicko.
Čovjek u Americi, nema ni kučeta ni mačeta, a napravio ovdje
kuću – ma kakvu kuću, kućetinu ! – i dao nama da mu radimo
vanjsku i nutarnju fasadu..

Z
avršili mi to – doduše, jesmo ti mi slučajno pored tog istog restorana Fićeka – Filip mu bilo ime – i kažem:
se i naradili! – Šicko sretan, kad čujemo, gore na terasi grmi pivač: idi do prodavnice, donesi nam paradajza,
zadovoljan, vodi nas na večeru, Samo za Šicka i društvo iz Merike! paprika, tri štruce i po triest deka salame
tu u neki restoran. Ljeto, Gospa te blažena spasila!!! za svakoga. I dvije kile meda.
orkestar, terasa, lagani stezavac, znaš Koji Šicko, koji bakrači, nit’ Šicka nit’
već tu atmosferu. Mi onako našminkani, društva u restoranu! Opaaaaaaa, veli Fićek, a da nećeš, možda
premazani svim mogućim i nemogućim Kolko li je tih najava Šicko platio i malo oraha? Kriza, šefe, a? Ma, da,
bojama, obavijeni oblakom terpentina unaprijed, ko će ti znat! I – šta mu je to razumin te, klimatske promjene, šta
umjesto mošusa – moram priznat, što trebalo!? ćemo, događa se, ljudi smo...
jest-jest: umili smo se mi i ruke oprali, Čudni su ljudi, moj daidža, nikad ne Ne bibiči, Fićo, već uradi kako sam ti
čak i kosu malo mineralnom zagladili, znaš...Evo, rećemo, taj Rocky, kojeg su reko!
kad već nismo imali gela! – sjurimo se potajno zvali i Jajara, a kojeg je jedan
na terasu, u jedan malo udaljeniji ćošak. novajlija na gradilištu, nekom zgodom, Ode Fićo – a kad se vratio, zovnem ga ja
Računamo, nema smisla da se ljudi češu o polupavši lončiće, oslovio sa «Kvočka», nastranu i kažem: evo ti ključ od kombija,
nas i da sad zbog nas restoranu mijenjaju pa mu je Rocky promijenio fizički izgled uzmi kanister s vodom i zaključaj ga u
12 ime u Spektar. toliko da je moro mijenjat legitimaciju kombi. Al, da niko ne vidi!
A Šicka krenulo! Otkačio se, malo i ( poslije se novajlija vadio kao, znao sam
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

popio pa počeo i pjesme naručivat. Te
ovu, te onu...vaku, naku...plaća Šicko
sve u šesn’est, a pivač malo-malo pa u
mikrofon:
Samo za Šicka i društvo iz Merike !
Nije društvo iz Merike, budalo, samo je
Šicko iz Merike! ispravlja ga naš kolega
Rocky kojeg smo tako zvali jer je pio
puno sirovih jaja naćesrce.
I tako...proslavimo dobro, do u sitne
sate. Odnesemo Šicka u krevet, on
prekosutra, kad se otrijeznio, na avion pa
za Ameriku.
Prošlo odtada i petnaest dana, prolazimo
da je nešto povezano s peradarstvom,
na vrhu jezika mi je bilo da mu kažem
«Pilence» ali...)...kažem, eto, taj Rocky
došo meni jednom prilikom i kaže:
Šefe, ajmo se kladit da mogu pojest dvije
tegle meda!
Kolike tegle, pitam ja.
Od kilu.
Znači, dvije kile odjednom?
Jest.
De, ba, Rocky, pamet beri, kažem mu ja,
‘oćeš crknit!?
Oš se ti kladit il neš?
A radili mi fasadu na nekoj kući daleko
izvan naselja, do prvog susjeda imaš
pola sata dobrog hoda. Zovnem ti ja
Uradio Fićo i to, skupili se mi na marendu,
pojeli- i onda ti ja one dvije tegle meda
pa pred Rockyja. Evo, ljudi, velim pred
svima, Rocky se kladio sa mnom da će
pojest dvije kile meda odjednom.
A šta daješ ako pojedem? pita Rocky.
Od mene ti je...evo ovako...sedam dana
plaćenog godišnjeg. Može?
Može, veli Rocky, daj ruku.
Pružim mu ruku, on prihvati, protrese
dva tri puta a onda Morska Neman- za
prijatelje kratko: Neman - presiječe (
kažu da je puno čito neke romane i da mu
je omiljena poštapalica bila «trista mu
E, moj daidža, da ti je to bilo vidjet!
Do polovice prve tegle nekako je i išlo a onda poče Rocky
mijenjati boje. Zapravo, zacrvenio se ko paprika, izbili POSTANITE NAŠ
grašci znoja po čelu, vidim: gubi na ritmu.
PRETPLATNIK
Ima l’ malo vode, veli, samo da splaknem usta?
Rocky, ti kako hoćeš, velim mu ja dobronamjerno, al’ nije ti
MA GDJE GOD
zdravo pit vodu kad jedeš med.
Ma, samo malo...
BILI
Fićo, namignem mu, dajder donesi onaj kanister s vodom!

Ode Fićo, a Rocky nastavi dalje, kaže, da ne izgubi puno na

vremenu. No međutim, vidim ja, sve sporije i sporije. Gubi
na tempu, pritisak skoro na nuli, jedino mu se temperatura
REKLAMIRAJTE
bliži točki ključanja, Poče pomalo i podrigivat. SE KOD NAS
Ma, di je taj Fićo? veli gotovo nečujnim glasom.
Fićo, majka mu stara, šta je s tim kanisterom? proderem se
ja.
Tražim šefe, tražim, al’ negdje smo ga izgleda zaturili. Ko
je zadnji pio?
Ja nisam, urliknu Morska Neman, kao da ga netko optužuje
da je baš on bio taj.

A onda se dogodilo to što se, vjerojatno, moralo dogoditi.

Kad je načeo i drugu teglu, u Rockyjevim očima pojaviše
se suze. Ne, ne plače on, ne jeca, ma kakvi, samo suze ko
mačije glave teku niz njegovo lijepo lice.

Suze liju plave oči, prošapta iza mene onaj mali Pešordin,
a ja opet:
Fićo, sunce ti žarko, ima l’ te vode?
Tražim, šefe, tražim...
Slušaj, Fićo, ako nema, dolazi vamo, evo ti ključ, pali kombi
i dovezi vodu kako znaš!

Fićo ode a Rocky prokuva, ko kiler u starom autu. Ustade

od stola i zaputi se prema koritu u kojem je, na njegovu
Sutješki 13

vjesnik
sreću, il’ nesreću!, još bilo vode, doduše prljave, jer smo u

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

njoj prali alat po završetku radnog dana. Pa onako, prsnim
stilom, koliko je dug i širok, poklopi se po koritu, ko Murat
po kobili... Kraljeva Sutjeska online

Je l’ pio il’ nije,,,? i koliko je...? vjerojatno jest. Znam samo

da je Fićo odmah, čim se vratio, ponovno okreno kombi i
žurno raspalio prema Splitu. Na Firule. S Rockyjem na
zadnjem sjedištu. Dao sam im i onog malog Pešordinog
– sad sam se sjetio, zovu ga Stjenica! – da im se nadje pri
ruci ako zatreba.

Od tog dana Rockyja zovu Slatki.

Ispumpavali mu želudac na Firulama, dobio sedam dana
POSJETITE
bolovanja...Eto ti! A da je samo malo bolje zapeo, mogo WWW.KRALJEVA-SUTJESKA.COM
je dobit plaćeni godišnji, čitav tjedan. Da je....da je....Al’
nije!!! NAŠ NEWS PORTAL
 Piše:Srećko Bratić

Po prelasku u Mađarsku
glavna nam je teškoća
kako s Mađarima i
Mađaricama pronaći
zajednički jezik i kako
pronaći oznaku puta
za Zalaegerszeg što
je naše odredište. Ne
uspijevamo rascariniti
robu te se vrtimo u
krug po granici tražeći
nadležni ured.

S TEČOM U MAĐARSKU

Gladna Bosna ulazi u EU III DIO

Jớ napot, Magyarorszag prilagodi EU zahtjevima? Kako sada stvari stoje, daj Bože. Što
li će tek biti kad na red dođe naša BiH? Hoće li i nju ugurati u

I
EU na lijepe oči kao Bugarsku i Rumunjsku? Ili će nas ostaviti
znenađeni smo potom uskim mađarskim cestama na kojima
u da se kuhamo u balkanskom sosu?
se kamioni ne mogu komotno mimoići pa oba moraju
silaziti s ceste vanjskim kotačem. Otuda s obje strane ceste
po rubu i jedan dodatni kolotrag koji prave kotači kamiona.
Nisam shvaćao zašto država ne naredi da se ceste prošire za tih Učimo mađarski: Zalaegerszeg,
pola metra pa da bude mirna Bosna. Ostalo mi je nejasno i kako
je to Mađarska primljena u EU a nije uskladila širinu svojih
Szenterzsebetthegy
14 cesta s europskim standardima. Progledalo joj kroz prste valjda. U Mađarskoj primjećujemo osim toga da su njive sve uzorane
Samo tu ili i drugdje? Kroz koliko su prsta morali tek progledati i da nema neobrađena zemljišta dočim mađarska sela kroz
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

jednoj Bugarskoj i Rumunjskoj kad je njih primalo prvog dana
ove godine? Zato je tu Hrvatska koja mora sve uskladiti sa
EU zahtjevima. Hoće li je išta jadne nebile ostati dok se sva
koja prolazimo djeluju poprilično skromno i još nekako
socijalistički sivo. Ima grada u koji idemo Zalaegerszeg
vježbali smo putem i ponavljajući nekako naučili no cijelo
vrijeme muku mučimo sa čitanjem naziva mađarskih sela i
mjesta poput Szenterzsebetthegy, Csonkahegyuhat, Pejsszeg,
Kerkabarabas, Zalasczentrgyorgyi i slično. Lomimo jezik i
ovako bez napisanih naglasaka na riječima. Ništa čudno stoga
da odemo u krivom pravcu jer ne stižemo u vožnji pročitati sva
imena. Druge natpise ne pokušavamo ni čitati, raspozanjemo
tek da se pošta piše kao i kod nas posta kao i da se centar može
napisati centrum. Nema onih domaćih naziva trgovina i kafića
kao kod nas: Moby Dick, Aquarius, Pacific, Dallas, Borsalino,
Napoleon, Mozart, Galeria, Maccao, Royal, Atrium, Calypso,
Lou Lou… Trgovkinja kod koje uzimamo sitne forinte kako
bismo kupili kavu iz aparata obratila nam se ipak s dvije
talijanske riječi, uno za jednu kavu i due za drugu kavu. Sve
ostalo je gola pantomima ko u najbolje dane kviskoteke. Znate
ono, prva riječ, muški rod, druga…

Jednom stigavši u Zalaegerszeg, grad
koji na prvi dojam sliči pomalo na naše
Vinkovce ili Slavonski Brod, preostaje
i teži dio posla, kako naći ulicu Baross
Gabora kamo treba iskrcati kakanjsku
robu. Tečo se oslanja na svoje poznavanje
njemačkog i engleskog no s građanima
EU u Mađarskoj malo zapinje. Kažu mu
da broji semafore pa da skrenemo na
šestom. A mi na izlazu iz grada već, nigdje
semafora ne nalazimo. Nadam se da će i
ono drugo biti stvar pobrkanih jezika
jer je Teči rečeno da u Zalaegerszegu
nema carinskog terminala. To bi moglo
zakomplicirati sve jer bi se morali vratiti
tko zna kud. Što li im je onda ta carinska
unija ako roba putuje ovako brzinom
Zalaegerszeg: Dođi u Vinkovce
papira?
Nakon podosta peripetija i propitivanja
kod ljubaznih mještana pronalazimo
napokon ulicu Barossa Gabora. Ulice
u Zalaegerszegu jednostavno nemaju
ispisana svoja imena pa to znatno otežava
otkrivanje imena ulice kojom se vozite.
Pokazuje se točnom Tečina pretpostavka
od ranije jer carinska službenica kojoj
predajemo pošiljku u tvornici kranova kao
problem ističe to što nemamo mađarskog
carinskog pečata s mađarske granice. To
smo znali i tamo ali nismo mogli ukrasti
taj pečat na granici kad nam već nitko
od graničnih carinika nije htio ili nije
znao da treba ovjeriti papire na ulazu
u zemlju. Sad se preostaje nadati da će
ljubazna naša carinska službenica Marta
uspjeti ući iz Zalaegerszega u carinske
kompjutorske sustave i prijaviti prolazak
robe od granice do njihova grada. Iako
spada u relativno mlađi svijet, ni ona
ne govori ni engleski ni njemački pa se
sporazumijevamo pomoću prevoditelja,
našeg tek prvog Mađara kojeg smo
našli da govori engleski. Zove se Gabor.
Drugi je bio poslovođa čije ime nismo
saznali. Mađaricu Martu pitamo kako se
na mađarskom kaže dobar dan a Gabor
nam to i zapisuje jo napot. Šegamo se s
Gaborom kako nam neće valjda trebati i
dobro jutro na mađarskom jer bi tada već
trebali piti svoju prvu jutarnju kavu ali u
Bosni.

Gabor koji nas s Martom spašava 15

od dobrog jutra na mađarskom

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

Dobro jutro na mađarskom nije nam trebalo jer je carinska djelatnica Marta uredila za
nas svu potrebnu papirologiju, a to nam je Gabor pokazao uzdignutim palcem prema
gore idući nam ususret. Čim je vozač viljuškara iskrcao teret okrenuli smo natrag k
Bosni.
U povratku ponovno uz nekoliko zabasanja, nalazimo put prema deželi a onda i prema
lijepoj našoj. Sada sve ide puno brže. Carinici nas sad već neki prepoznaju i čestitaju
na obavljenom poslu. Onaj ljubazni hrvatski iz Murskog Središća pita i što će reporter
staviti u putopis. Ni ovaj puta mu ne otkrivamo koliko nas je za srce ujela njegova
kolegica. Vraćajući se hrvatskim autocestama i zaustavljajući se povremeno, nikako se
nismo mogli oteti dojmu kako od sve četiri zemlje u kojima smo bili uključivo i našu
BiH, Hrvatska djeluje najnaprednije. Više nikakvih problema nismo imali nigdje. U
sitne sate trećeg dana, gotovo pred zoru, poslije 43 sata vraćamo se obavljena posla u
Kakanj odnosno Čatiće. Umorni ali zadovoljni, puni dojmova o Hrvatskoj i EU. Vozački
je posao uzbudljiv ali i dosta zahtjevan. Treba biti dovitljiv i spreman na nenadane
teškoće i brzo ih rješavati kako znaš i umiješ. Zato je pravih vozača jako malo. Jedan
od njih je sigurno i Marko Batinić Tečo, vozač kakanjskog Rudstroja. Nešto ipak ni on
nije znao...kako se nazivaju stanovnici Zalaegerszega...?
reportaža

Otvaranje
U srijedu 25. srpnja počeo je
susret dijaspore i rodnog kraja u
Kraljevoj Sutjesci. Uz prigodan
kulturno-zabavni program i ove
godine vladala je ugodna atmosfera
i dobro raspoloženje.

U organizaciji Fondacije Curia bani

iz Kraljeve Sutjeske te u suradnji
s mjesnim zajednicama Kraljeva
Sutjeska, Haljinići i Čatići ali i uz
uz podršku sudionika manifestacije
i drugu godinu zaredom održao se
Susret dijaspore i rodnog kraja
- Sutješko ljeto. Smisao ovakvog
događanja je, kao i što sam naziv
govori, organizirano uvezati naše
brojne iseljenike i ljude u domovini
kroz kulturni, vjerski, sportski i
Proslava Sv. Ane na Teševu
naravno zabavni program.
16 SV online Sv. Ana majka Blažene Djevice Marije i zaštitnica majki i
žena, tradicionalno je proslavljena hodočašćem na Teševo i
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

slavljenjem svete mise 26. srpnja.

Na Teševu se okupilo blizu četiri stotine hodočasnika pristiglih

iz cijele sutješke župe i inozemstva. Unatoč porušenom i pustom
selu, Teševljaci za svoje rodno selo svake godine kao i ove
organiziraju sve kako bi na dostojan i svečan način proslavili
zaštitnicu teševskog groblja i kapele.

Sveto misno slavlje predvodio je vikar sutješkog samostana fra

Zoran Jaković koji je u svojoj propovjedi istaknuo važnost sv.
Ane koja je postala dio Božjeg spasiteljskog plana prema svim
ljudima. Naglasio je Aninu vjeru u Božju milost i čudo jer kao
nerotkinja Ana je rodila Mariju i time cijelom svijetu otvorila
put k spasenju. SV online
 Natjecanje u malom nogometu
održano u Haljinićima
U Haljinićima je 27. srpnja završeno
natjecanje u malom nogometu koje
je bilo dio programa Sutješkog ljeta.
Drugu godinu zaredom, pobjedu
na turniru zasluženo je odnijela
domaćinska ekipa Haljinića.
Polufinalnim i finalnim
utakmicama malonogometnog
turnira u Haljinićima završena je
manifestacija Susret dijaspore i
rodnog kraja - Sutješko ljeto 2007.
Kako se ovdje očigledno igra dobar
nogomet, pokazao je rezultat turnira
na kojem su prva dva mjesta pripala
ekipama upravo iz Haljinića.
Prvu pobjedničku ekipu sačinjavali
su nešto zreliji igrači dok je drugo
mjesto pripalo darovitom mladom
sastavu iz ovog sela sutješke župe.
Odlično treće mjesto pripalo je
mladoj postavi iz Čatića koja je u
polufinalu pobjedila momčad iz
Bjelavića. Od devet malonogometnih
timova koji su nastupili u
dvodnevnom natjecanju možemo
zaključiti da su Haljinići dvostruki
pobjednici koji su se ujedno pokazali
odličnim domaćinima.
Susret dijaspore i rodnog kraja
završen je svečanom dodjelom
plaketa i prigodnih nagrada
pobjedničkim ekipama te ugodnim
koncertom banda Koktel iz
Kiseljaka koji su zabavljali publiku
do kasno u noć.
Organizatori Susreta dijaspore i
rodnog kraja-Sutješko ljeto 2007.
zahvaljuje mjesnim zajednicama
Kraljeva Sutjeska, Haljinići i Čatići,
osobito njenim predsjednicima na
ukazanoj pomoći pri realizaciji ovog
projekta. Također zahvaljujemo
svim sudionicima te sponzorima
turnira: Caffeu “Piki”, Caffeu 17
“Kala”, Caffeu “Dita”, Trgovini
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
“Čatići”, Trgovini “Jurić”, Trgovini
rabljene robe “Miki” te Općinskom
odboru Hrvatske demokratske
zajednice Kakanj.
Nadamo se da će se ovakve
manifestacije nastaviti i u idućim
godinama sa sve bogatijim i
kvalitetnijim sadržajima te da će
Susret dijapore i rodnog kraja
postati tradicionalni ljetni događaj u
sutješkom kraju.
SV online
 Piše: Fra Vjeko Tomić
“PAPA UVODI MISU NA
LATINSKOM JEZIKU!?”
N
ije se naravno dogodilo ništa
spektakularno pa čak ni ništa
bitno novo te su mogli ostati
razočarani svi koji vole nagle
promjene.
Papa je zapravo objavio jedno svoje
apostolsko pismo koje se tiče Misala
pape Ivana XXIII iz 1962. godine,
knjige po kojoj se govorila „stara Misa“,
na latinskom jeziku sve do Drugog
vatikanskog sabora (1962-1965) te ga
je popratio pismom biskupima otvorivši
time vrata za šire korištenja Misala iz
1962. .
U godinama koje su uslijedile poslije
ovoga općeg Sabora došlo je, naime, do
korjenite liturgijske obnove, odnosno
značajne promjene načina na koji se
slavi sveta Misa, drugi sakramenti i
blagoslovi.
18 pojednostavljivanja
Izmjene su se ticale uglavnom
obreda kojim se
zapravo, sukladno odredbama Sabora,
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
željelo postići puno, svjesno i aktivno
sudjelovanje vjernika.
Tako je 1970. papa Pavao VI. odobrio
obnovljene liturgijske knjige za Katoličku
crkvu. One su u sljedećima godinama
prevedene na narodne jezike pa tako
i na hrvatski. Najuočljivija promjena
je svakako bila „nova Misa“ koja se
započela slaviti na narodnom jeziku iz
novog Misala i u ponešto promjenjenom
pa i skraćenom obliku te sa svećenikom
koji je započeo misu slaviti okrenut
„prema narodu“ a ne kao do tada, skupa
s narodom, licem prema visokom oltaru
koji se nalazio u vrhu crkve.
NOVOSTI IZ VATIKANA
Početkom srpnja u
domaćem smo tisku mogli
pročitati vijesti iz Vatikana
kako papa Benedikt
XVI. „uvodi staru Misu
na latinskom jeziku“.
Danima pa i tjednima
prije, mediji kod nas i u
svijetu najavljivali su ovaj
papin potez priželjkujući
senzacionalne obrate
u liturgijskoj praksi
Katoličke crkve.
Koji su razlozi da
papa ponovno uvodi
latinski jezik?
Stariji naš svijet sjeća se i dan danas kako
su ih svećenici po crkvama učili odgovarati
i pjevati dijelove mise na hrvatskom
jeziku. Isto tako u sjećanju mnogih ostao
je i poneki, odgovor na dijelove mise na
latinskom jeziku koja je, golemoj većini
prosječnog svijeta, zbog nepoznavanja
latinskog jezika, bila jednim dijelom
nerazumljiva pa su nepoučeni vjernici
„nerazumljivo“ vrijeme Mise „kratili“,
privatnim molitvama, najčešće Gospine
krunice i slično.
„Stara Misa“ na latinskom jeziku nije
naravno nikada „dokinuta“ već se
ona mogla govoriti i prema novom
Misalu iz 1970. Najčešće se takva
Misa na latinskom jeziku slavila kod
međunarodnih okupljanja većih skupova
katoličkih vjernika iz različitih zemalja,
poput naprimjer skupova mladih, ili Misa
u jako posjećenim svetištima, kada se
zbog mnoštva različitih naroda sabranih
na jednu Misu, sva Misa ili neki njeni
dijelovi govore ili pjevaju na latinskom
jeziku.
U novije vrijeme kod nas, takve su
mise najšešče slavljene u Međugorju.
Pažljivi slušatelji Mise na radio postaji
Mir-Međugorje mogli su uočiti čitanja
evanđelja na različitim jezicima i
pjevanja Kyrie eleison, Sanctus, Agnus
Dei umjesto Gospodine, smiluj se, Svet i
Jaganjče Božji. Jednako tako i to da se
središnji dio Mise, riječi posvetne molitve
nad kruhom i vinom također izgovaraju
na latinskom jeziku. Za starije vjernike to
su nezaboravne riječi: hoc est enim corpus
meum (č. hok est enim korpus meum) i
hic est enim calix sanguinis mei (č. hik est
enim kaliks sangvinis mei) – ovo je tijelo
moje i ovo je kalež krvi moje.
Pri tome je Misal iz 1962. iako nije nikada
stavljen izvan snage, ipak stavljen izvan
šire upotrebe ostavši tek izvanredni oblik
slavljena svete Mise.
Otpor promjenama načina slavljenja Mise
i uvođenja narodnog jezika u bogoštovlju
najžešće se opro francuski biskup Marcel
Lefebvre koji ni do svoje smrti nije nikada
prihvatio liturgijske promjene nastale s
Drugim vatikanskim saborom, a papa
Ivan Pavao II proglasio ga je izopćenim
onda kada je bez njegova dopuštenja,
nezakonito zaredio nove biskupe 1988.
godine.
To je koštalo vjerskog raskola s
Katoličkom crkvom kako Lefebvrea
i nove biskupe tako i tisuće katoličkih
vjernika u Francuskoj koji su ostali vjerni
njihovom duhovnom vodstvu.
No zanimljivo je ipak, a to priznaje i
papa Bendikt u svom pismu biskupima
da su „ranijim liturgijskim oblicima
ostali s ljubavlju privrženi i mnogi stariji
vjernici“ te što je neobično, pokazalo se
da su stari oblik slavljena Mise „otkrili
kao privlačiv“ i koristan za duhovni rast, i
mnogi mladi vjernici stasali u Crkvi puno
poslije Drugog vatikanskog sabora.
Da bi s jedne strane omogućio
Lefebvreovim pristalicama, okupljenima
u Društvo Sv. Pija X. da „obnove puno
jedinstvo s Petrovim nasljednikom“ a
da bi izišao u susret „ustrajnim molbama
vjernika“ te nakon što je „duboko
promislio o svim vidovima ovog pitanja,
zazvao Duha Svetoga“, Benedikt XVI je
svojim apostolskim pismom objavljenim
početkom srpnja u Vatikanu, dopustio
slavljene Misne žrtve prema Rimskom
misalu koji je 1962. godine objavio bl.
Papa Ivan XXIII.
Koje promjene
papa uvodi?
Svakom svećeniku latinskog obreda, dakle
i našim svećenicima, kada slave misu bez
naroda sada će biti dopušteno da uvijek,
osim u vrijeme Vazmenog trodnevlja, bez
traženja ikakvog posebnog dopuštenja,
ako to žele slave i Misu po starom Misalu
iz 1962.
U župama pak u kojima postoje stalne
skupine vjernika koji i dalje prianjaju uz
ranije oblike slavljenja Mise, župnik bi
im, određuje papa, trebao izići u susret i
slaviti Misu na latinskom jeziku, kako u
dane kroz tjedan tako i nedjeljom. Župnik
bi slavlja prema starom obredu, trebao
dopustiti i za posebne okolnosti kakve
su sprovodi i vjenčanja čak. Čitanja
i propovijedi u takvim slučajevima
mogu ostati na narodnim jezicima dok
se poznavanje starog obreda i latinskog
jezika podrazumijeva samo po sebi
kako od stane svećenika tako i od strane
vjernika.
Ako bi dobro duša to zahtijevalo, određuje
papa u svom dokumentu, župnici mogu
pošto sagledaju sve vidove, dati dopuštenje
da se raniji obrednik na latinskom jeziku,
iz vremena prije Drugog vatikanskog
sabora, koristi i kod krštenja, vjenčanja,
ispovijedi te bolesničkog pomazanja.
Apostolsko pismo „Summorum
Pontificum“ dato u obliku papinog „motu
propria“ stupa na snagu 14. rujna ove
godine a biskupi kojima se povjerava
da bdiju nad provedbom papinog pisma,
dužni su poslije tri godine papu izvjestiti
o iskustvima u svojim biskupijama.
Štoviše, njima će se vjernici čak moći
obratiti ne bude li im u župama gdje
postoji interes omogućeno slavlje Mise
SAMOSTALNA
ČATIĆI
na stari način. No, kako je papa kazao u
popratnom pismu biskupima, mogućnost
TRGOVINSKA
RADNJA
šire upotrebe Misala iz 1962. neće voditi
do podjela unutar župskih zajednica jer
sadašnji Misal i dalje ostaje redoviti oblik
slavljena Mise. Ne samo zbog pravnih
odredbi koje su na snazi, pojašnjava
Benedikt XVI nego i zbog sadašnjeg
stanja naših vjernika obzirom na
poznavanje latinskog jezika kao i starog
Telefon: 19
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
načina liturgijskih slavlja. 032 775 301
Tako će kako sada stvari stoje misa na
latinskom jeziku a po starom Misalu
i kod nas ostati uglavnom mogućnost
koju će rijetko koristiti, vjerojatno tek
poneki stariji svećenici i rijetke skupine
vjernika u inozemstvu, nostalgične prema
davno prohujalim vremenima kad su
oni bili mladi. No, ovo bi papino pismo
moglo ipak otvoriti vrata većoj upotrebi
latinskog jezika u liturgiji Crkve kao
i gregorijanskog pjevanja koji su se
gotovo preko noći izgubili u posaborskim
tumbanjima koja su zadesila Tajnu
Presvete Euharistije a mimo izričite želje
Drugog vatikanskog sabora.

umjetničko pero
ČUVAREVO PISMO
Dragi moj gardijane pišem ti s
Bobovca đe gdje mi već danima
vrijedno radimo. Majstori i irgeti
svaku večer odoše kući a meni
se ne isplati a i lijepo mi je ovde.
Napravio sam sebi kućicu od
dasaka ispod one stijene znaš
kad se gore od ceste dolazi kod
kapele nabacao granja na krov
lišće mi miriše svake noći dok
zaspem i svake noći sanjam
lijepe i zanimljive snove.
T
u i alat držimo al nije mi tijesno.
A još mi gazda plaća dnevnicu
što radim a doda i koju paru što
ovo čuvam po noći. Tako ja ispadam
odgovoran za sve ovo što se ovdje nalazi i
radi a gazda i poslovođa su mirniji. Može
kaže neko nešto odnijeti. Mislim nije da
je iko išta primijetio nije da je neko nešto
reko ali neka kaže on za svaki slučaj a nije
meni teško.
Odoše oni malo ranije večeras pa dok se
20 vidi da ja tebe nešto pitam. Jest da sam
ja duplo stariji al si ti stoput učeniji. Jer
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
nije baš da je ovde sve u redu. Radimo ovi
majstori a i irgeti stvarno su vrijedni. Ono
malo što odspavamo poslije ručka nije
ništa nadoknadimo to jer ne odmaramo
gotovo nikako ko stariji ljudi. Al ima
problem. Malo mi nezgodno i napisat
al’ moram pitat a ti si učen čojek. Čiji je
stvarno ovaj Bobovac?
Zidamo mi jučer onaj zidić ispred ulaza
u kapelu kad se iz šume neko dreknu.
Eeeej to je naše nije vaše. Bješte otale
j…. vam…
Ma ne mogu sad sovat moj gardijane al
svašta nam taj iz šume izreče. Ustvari nije
taj nije jedan nego i je bilo dvojica možda
i više. I još doletje kamen mada neću dušu
griješit podaleko od nas.
Ne bi mi baš jasno al nam Stjepan objasni.
To muslimanima kaže nešto nije drago
što se obnavlja Bobovac. Čuo je on to
u Varešu bune se neki. Nije ni Stjepanu
baš jasno nije to bilo ni na dnevniku ni
u novinama svi su kažu za obnovu al ne
znam jesul stvarno il nako pričaju. A šta
ti ga ja znam ko đoja ima neki kojim nije
pravo.
E zato sam ja tjeo pitat ti to sigurno
znaš imate dole u samostanu tolke
knjige i u njima to sigurno piše a ti si
još sigurnije čito. Ma čito sam malo i ja.
Bili oni stručnjaci iz Zenice i Sarajva što
nadgledaju ove radove pa su nosali i neke
knjige i papire pa im jedna ostala. Sva je o
Bobovcu i Sutjeski. Ima u njoj puno slika
a ja opet što bi rekli ne razumim tu puno
stvari u toj knjigi al opet ima ponešto i što
sam razumio od prve.
Ja al ne dovrši ja do kraja. Jedne noći neko
se šuljao ovda ja se pripo da ko nije došo
šta ukrast al nije nego ozgor iznad moje
barake počeše gađat kamenicama i razbiše
prozor na kapeli. I sve to bi nabrzinu dok
sam ja konto da li da vidim ko je ili da
viknem a kad sam zazvao ko je nestadoše
u mraku. A i da sam znao đe odoše šta
Piše: Milo Jukić
bi nesmjem ništa ko zna ko je nego sam
ujtru prijavio poslovođi pa nek on radi šta
zna s tim. Ja čuvam kolko mogu.
I da se vratim na knjigu. Čito sam tamo
da su ovde bili kraljevi i to dugo i vidio
sam im imena kako se zovu sve naša
nema nijedan da se zove ko recimo u nas
u selu što ima Salko Dževdo il Šemso. U
ovi imena Stjepan pa Tvrtko pa ovaj pa
onaj nisam baš zapamtio al znam da su
sva naša.
Mislim nemoj ti sad mislit da ja tu nešto
ti si učen i pismen a kažu nije parok samo
da misu govori uvijek ste vi pratri svašta
znali. Znači opet ti reci jer ja možda i
grješim al moram i to reć tamo u toj knjigi
što su ovi iz Zenice il iz Sarajva ne znam
zaboravili piše da su ti Stjepan Tvrtko
i ostali gradili ovaj Bobovac a da su ga
Turci napadali i tukli topovima i to sultan
lično i na kraju srušili i zapalili. Ujagmim
ja to malo vako uvečer pročitat dok ne
padne mrak a onda zaspem ko top. I po
tom svemu ja kontam da Bobovac nikako
nije njiov osim što su ga silom osvojili
oteli od naši a valjda se to ne bi trebalo
brojat. Znači da je njiov i bio mi bi ga
mislim naši nekad napadali pa ga osvojili
da nije to. A mi ga gradili kako to sad?
Nemoj ti mene moj gardijane krivo
razumit nisam ja nekakav nacijonalist
poštujem ja svakog i svačije i ljude i
vjeru ne branim ja ajmo reć šta god je čije
bilo nek i ostane njegovo. Ne bi ja nedala
mi Gospe draga nečije tuđe uzeo ma ni
minute a kamol skroz. Tako i ovo. Al
kako ovo more bit njiovo kad ja u knjigi
čitam da su ovde bile crkve i kapele a ti
što su kopali to ovi što su napisali knjigu
nalazili velka crkvena zvona nalazili
križeve i šta ti ja znam drugog svačeg?
Niđe nema da piše da je ovdi džamija bila
il tako nešto samo crkve križevi i to.
Čito sam u knjigi i da ovdi gori u
Mijakovićima ima potomaka od ovi
ljudi što su služili i dvorili kraljeve na
Bobovcu samo su vjeru promjenili. Neka
ne branim ja ako oni misle da je ta vjera
bolja. Ja poštujem njiovu vjeru al meni
je moja najbolja na svijetu. Isto sam čito
i to najbolje razumio kako su kraljevi u
Bukovici razapinjali kože i tušili vodom
one što i napadnu. Najbolje sam to
razumio jer je mi je to baba Lucka pričala
još kad sam dijete bio pa eto vidiš znam
ja ponešto što i u knjigama piše džaba što
sam sam četr razreda osnovne završio. A
ovo za Radaka kako su ga bacili sa stijene
isto sam znao al nisam znao da se i takve
stvari ajmo reć meću u knjigu.
Konto sam nešto i mozgo da ovim što se
deru iz šume i gađaju kamenjem po kapeli
napišemo gore na cesti na jedan karton
il lim vako nešto. Dobri ljudi ovo je i
vaše i naše i biće tako samo nas pustite
da radimo. Pa nećemo mi ovo odnijet
kući ostaće ovdi ko god dođe da vidi pa
šta god bio Bobovac naš ili njiov. I reko
sam to poslovođi al se on samo nasmija i
odmanu rukom. Dobro nije moje da se ja
u to uplićem al nako sam mislio da bi to
bilo dobro.
Jer đe je ono otprije kad su ovdi u kapelu
ovce i koze spraćali i zidovi bili išarani
imenima a konji da izvineš nešto radili u
kapeli. Pa i da nisu kraljevi tu pokopani
ljudi su nekakvi kakvi su god. Đe ćeš
konja pustit al viđo sam i i ja kad sam
dolazio ovde. Saće ovo bit puno ljepše
kad sredimo i završimo mislim ja samo
radim što mi kažu i po noći čuvam al
lijepo su zamislili kolko sam ja shvatio
biće stvarno puno ljepše.
Eto saće i mrak a imo bi te ja puno toga
pitat. Svedno sutra ću ti ovo poslat po
našem poslovođi on je reko da će ponjet
u samostan tebi pa mi ti napiši jer ja neću
silazit dole još bar sedmicu dana možda i
jače a nako mi nešto stalo znat čiji je ovaj
Bobovac stvarno.
Nego te ja ne upita ni za zdravlje ko da
je ovo preče od tog. Izvini moj poštovani
ujko gardijane valjda čojek podivlja ovde
svake noći pa mu ovo izgleda ko da je
ovdi sav svijet a to dole kad se spustiš niz
Dragoviće i dalje ko da je neki ostatak
svijeta kojeg ko i ima ko i nema. Nadam
se ja da si ti dobro a i ostali a i svi vi u
samostanu i okolo. Ovi ljudi što rade su
sa strane oni i ne znaju baš svijet dole kod
nas pa ja dobro ne znam ni šta se dešava.
Ostaj ti meni zdravo pa ću ja kad siđem
navratiti na misu al bi volio da mi napišeš
koju riječ. Mislim mogo bi ja čekat i da
se vidimo al ti meni ako imaš kad ipak
napiši čiji je ovaj Bobovac.
VAŠAR NAŠE TAŠTINE
Dani trgovine i
kulture (?!)
Glavna gradska ulica za vrijeme
Kakanjskih dana trgovine i kulture
U
Kaknju je i ove godine održana
ljetna manifestacija pod nazivom
„Kakanjski dani trgovine i
kulture 2007.“ koji su trajali od 06. do 11.
kolovoza.
Mnogi su ipak mišljenja kako su ovi Dani
trgovine i kulture u našem gradu u biti obični
vašar ili “teferič” kako se to starinski kaže.
Postavlja se pitanje je li drugi dio naziva
manifestacije uopće potreban budući da
se u ovih nekoliko dana koliko traje ovaj
metež po gradu slabo primjećuje kultura.
Ipak bi u Kaknju, sa svim njegovim manama,
kultura trebala biti nešto više od prodajnih 21
stolova poredanih duž glavne ulice. Trebala
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
bi biti i više od dima i miris pečenih ćevapa
i janjetine koji se razliježu cijelim gradom,
turbo folka koji “razvaljuje” 24 sata itd.
Istu sudbinu dijele i većina drugih gradova
okolo Kaknja. Bilo kako bilo grad je
pun šetača, kupaca i potrošača masovne
kulture. U to se lako uvjerite ako ste
posjećivali Kakanj tih dana. Nama ostalim
ipak preostaje jedino da svake godine
na početku kolovoza progovorimo o tim
Danima trgovine i kulture i izrazimo
nezadovoljstvo barem i ovako. Iskrasti se iz
grada put Jadrana još bi bilo i najpametnije.
Dok iz našeg grada Kaknja ne odsele dani
kakanjske trgovine i kulture?
SV online
niz sokak
S tržnica u
Pijeska se dolazilo na
tržnicu preko puta kuće Ilije
Trgovčevića zvanog Malan
gdje se nalazio drveni most
zvani Milanova ćuprija preko koje je
iz sutješke četvrti Varoš put vodio selu
Ratanj
Tržnica je bila je ograđena drvenom
ogradom grubo tesanim letvama. Unutra
su bili uređeni drveni torovi za sitnu
stoku, ovce, janjad, svinje, koze dok
se krupna stoka vezala za željezničke
tračnice koje su bile ukopane u dva reda
u zemlju.
Hladovinu je pravilo pet stabala oraha
koje je po odobrenju sutješke općine
1917. godine zasadio Juro Knezović.
Neka od tih stabala postoje i danas.
Strogo se vodilo računa o zdravstvenom
stanju sitne i krupne stoke zašto je bio
odgovoran općinski bilježnik Mijo
Rodić koji je imao položen veterinarski
ispit u Visokom.
Ovdje se za prodaju stoke izdavao
takozvani „pasoš“. Ta svojevrsna putna
isprava za sitnu stoku je koštala dva
22
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
Šternberg Samuel Žika-funkcioner
Općine Kakanj drži govor
Piše: Mijo Šain
Stočna
dinara, a za krupnu četiri.
Kraljevoj
Sutjesci
Po usmenoj predaji stočna
tržnica se nekada nalazila
na desnoj strani Trstionice
u neposrednoj blizini
kuća braće Ive i Ante
Dugonjića.
Poslije velike poplave
Trstionice 1915. godine
na zahtjev sutješke
općine premještena je na
lijevu stranu rijeke preko
puta Pijeska u podnožju
crkvenog zemljišta Do.
Spomen partizansko groblje u
Kraljevoj Sutjesci
U njoj je bilo uredno upisano stanje
stoke, svaki biljeg, boja, ime vlasnika
i kome se prodaje. Na taj način kupac
je bio siguran da je stoka koju kupuje
zdrava i da je od pravog vlasnika.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u
ovom kraju bio je najveći stočni sajam
i žitna tržnica koja se nalazila na
lokalitetu Pijesak. Održavao svakog
četvrtka sve do godine 1955.
Stari ljudi prisjećaju se i danas kako
se oralo i obrađivalo zemlju čim bi se
s proljeća snijeg podigao. Stoku bi se
poslije tih poslova slalo na ispašu. Iz
Kraljeve Sutjeske nekada je išlo i po
šezdeset pari volova na ispašu na planinu
Butkovci iznad sela Duboštica kod
Vareša. Mještani sela Seoce i Bjelavići
su svoju stoku pak gonili prema Fojnici
na planinu Kolo.
Poslije II. Svjetskog rata na mjestu
nekadašnje stočne tržnice smješteno je
partizansko groblje.
 Spomen
partizansko
groblje u
Kraljevoj
Sutjesci
P
oslije zatvaranje tržnice stokom
u Kraljevoj Sutjesci, cijeli
prostor je preuređen u spomen
partizansko groblje ograđeno
drvenim letvama. Svečano otvorenje
groblja je bilo 1956. godine.
U to groblje su preneseni posmrtni
ostaci 22 partizanska borca NOR-a koji
su poginuli u zadnjim godinama rata
1944. i 1945. godine po okolnim brdima
iznad Kraljeve Sutjeske (Poljani, Lučići,
Bištrani i Slapnica).
Od svih partizana pokopanih u ovom
groblju samo se jednom znalo za ime.
Grob mu se nalazio u prvom redu s desne
strane, a na metalnoj ploči pisalo je Šain
Ivo iz Ričica-Lika. On je bio zamjenik
komandanta bataljuna neke nepoznate
partizanske postrojbe. Zna se da su mu po
otvorenju groblja na grob nekoliko puta
dolazili roditelji.
Sve grobnice su na početku bile betonske
a na uzglavljima su se nalazile metalne
ploče sa zvijezdom petokrakom. Na
pločama 21 partizana pisalo je NN
(nomen nescio-nepoznato ime) što znači
da se o njima nije znalo ništa, ni tko su ni
odakle su niti gdje su poginuli.
Sve grobnice su bile ograđene betonskim
stupićima a ovi su bili povezani lancima
izrađenim u obliku kosog četverokuta.
Zanimljivo je da iz ovog groblja ničiji
posmrtni ostaci nikada nisu bili naknadno
ekshumirani.
Pored groblja se nalazio spomenik od
grubo klesanog kamena na kojem je
pisalo: servis
„Ovo partizansko groblje podigao je
opštinski odbor Saveza boraca NOR-a u
znak zahvalnosti i priznanja svojim palim
drugovima koji položiše svoje mlade
živote u borbama protiv okupatora i
RADIONICA
VISOKO - MUHAŠINOVIĆI
TEL: 032 740 201
domaćih izdajnika. Kakanj, 27. jula 1956.
god.„
OPRAVKA SITNE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, MOTORNIH PILA, TRAKTORA
Na vrhu ovog spomenika je bila odlivena
u bronci manja figura partizanskog borca s
puškom na ramenu. Figura je predstavljala
stražara na vječnoj straži.
U unutrašnjosti groblja nalazili su se
orasi koji su pravili hladovinu i spomen
parku davali lijep izgled. Oni su se
tijekom vremena posušili te su sva stabla
posječena. Ostala su samo još dva koja su
i danas ondje. Ispod njih se nalaze klupe
za sjedenje.
Na ulazu u groblje nekada se nalazila i
spomen česma koja više nije u uporabi.
Groblje je pretrpilo i neke izmjene1984.
godine. Betonski stupići s metalnom
ogradom su porušeni. Sve je uokvireno
betonom od bijelog cementa. Na jedinom
grobu koji nije bio NN, stavljena je
tada mramorna ploča no i ona je u
Domovinskom ratu netragom nestala. 23
Umjeto stražara na vječnoj straži nalazi se
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
spomenik od bijelog cementa sa istaknutim
petokrakama na kojem su isklesani stihovi
pjesme Branka Ćopića:
Doći će nova mladost
Donijeti nove dane
I nastaviće naše pjesme
Nedopjevane
U živoj vatri iskovane.
U groblju se nalazi rasvjeta koja osvjetljava
cijelo spomen groblje, a nekadašnja drvena
ograda zamijenjena je metalnom. O ovom
groblju se nekada brinula Termoelektrana
Kakanj, a sada SUBNOAR Kakanj.
feljton

Piše: Fra Bernardin Matić

Kuga
Velike epidemije 18. i 19. stoljeća

Epidemija 1789. Epidemija

Ova epidemija je znatno manjih 1814. -1815.
razmjera od prijašnje, Prvi pokojnik je Ova je epidemija bila pogubnija od
ubilježen na datum 19. srpnja,5 a zadnji prijašnjih. Lako je to razumijeti: Narod,
30. listopada 1798. godine - svega 33 ionako siromašan i neuhranjen, još
pokojnika. Epidemija je bila ograničena je zapao u veću bijedu. Mnogi za rad
na selo Vukanoviće, koje je od Sutjeske sposobni pomrli su. Neki su pobjegli iz
udaljeno oko 18 km prijekog puta; a naselja zbog straha od ponovne kuge,
sada, skupa s Lipnicom i Slagošćićima, te su se potucali kojekuda. U takvu
sačinjava zasebnu župu, Vukanovići. je situaciju nadošla pošast i harala
Svećenik fra Tadija Gašić je zabilježio nemilice.
i ovo: “Najosjetljivije je stradala obitelj
30-godišnjeg Mije Pavlovića. Najprije Aljnići
je umro on, zatim 12-godišnji sin, pa 25. 07. 1814 - 02. 02. 1815.
žena, pa još troje djece... Žena je imala
toliko požrtvovanosti da je sve u kući BAN Franjo 70
pospremala, sama se oprala i obukla, i Mato
Anto, sin Mate
49
13
stavila si mrtvački pokrov. Takvu su je Ivka, kći Mate 14
Ivan, sin Mate 3
zatekli komšije - već mrtvu.” Mijo 25
Marija, žena Mije 25
Ana, kći Mije 5
19. 07. PAVLOVIĆ Mijo 30 Jakov, sin Mije 5
21. 07. Ivan, sin Mije 12 Ivan, sin Mije 3
29. 07. Lucija, žena Mije 28 Josip 20
03. 08. JAKOVLJEVIĆ Andrija 40 Marko 19
Lucija, žena Ivana 23
24 03. 08. PAVLOVIĆ Franjo 16
BRKIĆ Mato 50
06. 08. PAVLOVIĆ Nikola, sin Mije 4
08. 08. BRKIĆ Ivan 64 Marija, žena Mate 30
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

11. 08. Marija 30 Ivan, sin Andrije 6

11. 08. MALBAŠIĆ 4 ČEŠLJIĆ Marta, žena Franje 55
Jelena
12. 08. PAVLOVIĆ Juro, Mije 3 Anto, sin Franje 20
12. 08. Ilija, Mije 1 Mato, sin Franje 30
13. 08. TADIĆ Lucija 2 Lucija, žena Mate 23
15. 08. BRKIĆ Ivka 2 mj Manda, kći Mate 5
28. 08. Vito 40 Jelena, kći Mate 2
29. 08. 40 DEŽIĆ Anto 40
Jozo
03. 09. IGIĆ Ivka, kći Nikole 20 Lucija, žena Ante 35
03. 09. Ana, žena Jure 23 Andrija, sin Ante 8
03. 09. BRKIĆ Stjepan 12 Manda, kći Ante 6
03. 09. 3 DRDAREVIĆ Mijo 36
Manda
04. 09. MALBAŠIĆ Juro 26 Marija, žena Mije 25
23. 09. BRKIĆ 40 FRANKOVIĆ Marko 66
Mato
29. 09. Ruža, žena Mate 30 Marija, kći Pave 2
30. 09. 33 JONJIĆ Ivan 50
Jelena
04. 10. Lovro 6 Josip, sin Ivana 20
06. 10. Domin, sin Josipa 3 Manda, kći Ivana 25
06. 10. 6 JURIĆ Stjepan, sin Mije 25
Marija
06. 10. Kata 38 Ana, žena Stjepana 25
09. 10. Manda 2 Anđa, kći Ivana 23
09. 10. KORDIĆ 38 KONŠIĆ Mijo, sin Franje 5
Kata
22. 10. DADIĆ Klara, žena Luke 30 Jelena, kći Jure 14
22. 10. 30 LAKUPIĆ Anto 30
Luka
30. 10. TADIĆ Luka 30 Ana ,žena Ante 35
30. 10. Juro, sin Tadije 23 Marija, kći Ante 2
MARIĆEVIĆ Anto 55
MARIĆEVIĆ Josip, sin Ante
Kata, kći Ante
13
8 Bijelo Polje Borovica
Stjepan 80 25. 06. - 06. 10. 1815 25. 06 - 06. 10. 1815
Anto, sin Stjepana 43
Mijo, sin Stjepana 30 Mato
Kata, žena Josipa BRKIĆ Mijo, sin Mate 20 BOJIĆ 25
55 Kata, žena Mate 25
Ivan, sin Josipa 30 ČOROVIĆ Kata, kći Mije 20
DUSPARIĆ Mato 60 Pavo 20
Marija, žena Mate 30 Ana, žena Stjepana
Janja, kći Mate Franjka, žena Mate 59 60
8 ĆURETOVIĆ Ruža, žena Marka 40
Josip, sin Mate 5 Anto, sin Mate 18
Jakov, sin Mate 12 Vita, žena Pave 60
Manda, žena Ivana 23 Nikola
Ruža, kći Ivana Petar, sin Mate 7 ĐOJIĆ 40
9 JURIĆ Mijo 65
Lucija, kći Josipa 20 Ruža, kći Mate 6
GAVRANOVIĆ Petar 50 KOSTIĆ Ilija, sin Mije 1
MEČIĆ Franjo, sin Šime 23 Mato
Mijo 40 MARIĆ 50
MEDJEDOVIĆ Kata, žena Pave 30 PARIĆ Ivan, sin Marka 17
Josip, sin Pave 2 JURIĆ Mijo 25
Anđa, kći Mate 10 Marko 35
Marija, kći Pave 25
MIJAČ Bosa, kći Ante 19 MARKAN Petar 36
Šima, žena Petra 28
Čatići
STIJEPIĆ Mato, sin Franje 4
Filip, sin Mate 5 Jakoba,kći Petra 10
Josip, sin Franje 28 Matija, kći Petra 6
Franjo, sin Ivana 4 MARTINOVIĆ Mijo 50 25. 06 - 06. 10. 1815
ŠLJIVIĆ Nikola, sin Franje 5 Anđa, žena Mije 45
Ivan, sin Mije 15 BENIĆ Marta, žena Stjepana 33
Kata, žena Franje 60 Franjo, sin Stjepana
Stjepan, sin Franje Petar, sin Mije 10 12
22 Ilija, sin Ivana 27
Ana, kći Stjepana 6 PAVLOVIĆ Kata, žena Mate 28
Juro 40 Ana, žena Ilije 27
Anto, sin Stjepana 2 Janja, kći Mate
Mijo Kata, žena Jure 30 5
60 Anđa, kći Mate 3
Ilija, sin Mije 37 Pavo, sin Jure 6
SLIJEPČEVIĆ Josip, sin Luke 20 Toma, sin Tome 7
Pavo 35 Ana, kći Ivana
Marija, kći Pave BOŽIĆ 2 mj
6 ĆURIĆ Mato 28
Anđa, kći Pave 4 Kata, žena Mate
Mijo 28
TERZIĆ 5
Stjepan, sin Mije
Ana, kći Mije
35
28
Bjelavići Ana, kći Mate
Marija, kći Mate
Ivan, sin Mate
5
4
3
Mato, sin Mije 20 25. 06 - 06. 10. 1815 Lucija, žena Ante 65
Manda, kći Mije 12 Mijo, sin Ivana
Ivan KLARIĆ 25
50 Marija, žena Ivana 34
Ana, žena Ivana 35 MAJSTOROVIĆ Ana 30
Manda, žena Ivana 30 Lucija, žena Franje 24
Jelena, kći Ivana 14 Ivan, sin Franje
Josip, sin Ivana Kata, kći Ivana 7 3
13 Lucija, kći Franje 24 dana
Ruža, kći Ivana 4 Stjepan, sin Ivana 6
Josip, sin Ivana 1 NIKOLIĆ Josip, sin Stjepana 27
Franjo, sin Ivana 3 mj Marija, žena Josipa
Marko ĆURETOVIĆ Ivan, sin Šime 15 27
34 Marta, kći Josipa 6
Mijo, sin Marka 8 MAJSTOROVIĆ Ana, žena Ivana 35
Manda, kći Ivana 6 Lucija, kći Stjepana 25
Kata, kći Marka 5 Bartol
Mato, sin Marka Kata, kći Ivana 3 TOMIĆ 46
5 Ana, žena Bartola 45
Manda, kći Marka 4 MILOŠ Ana, žena Mate 50
Ivan, sin Mate 20 Stjepan, sin Bartola 5
Ivan, sin Marka 2 Marija, kći Bartola
Šimo Lucija, kći Mate 15 2
25 Manda, kći Bartola 1
Anđa, kći Šime 5 Manda, sestra Mate 50
Marija, kći Ante 5 Franjo, sin Ivana 12
Marija, kći Andrije 20
Ana, kći Andrije STOJČIĆ Anto, sin Šime 23
Kopjari
9
TOMIĆ Šimo 50 Stjepan, sin Ante 35
Ivan, sin Šime 18 Ruža, kći Marjana 11
Anđa, kći Šime 18 Ivan, sin Marjana 5 25. 06 - 06. 10. 1815.
Anđa, žena Mije 20 ŠOKČEVIĆ Jelena, kći Ivana 13
TOKMAKČIĆ Anđa 15 ANDRELIĆ Kata, žena Grge 40
VAREŠAK Lucija, žena Ivana 25 Marija, kći Grge
Jelena, kći Ivana Klara, kći Mije 18 15 25
6 Josip, sin Grge 8
Ivan, sin Bartola 6 VAZGEČ Ruža, kći Stjepana 26
Marko, sin Grge 5

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

Anđa, kći Bartola 3 Augustin 50

Banjevac Gora
Marija, žena
Augustinova
Janja, kći Augustinova
30
3
35
25. 07. 1814 - 02. 02. 18157. II - IV mjeseca 1815 Franjo 25
GRGIĆ Mato 38 Klara, žena Franje 6
Mijo, sin Mate 7 ANDRIJIĆ Ivka, žena Pave 33 Petar, sin Franje 45
Marija, kći Mate 6 Ivan, sin Pave 12 Ruža, žena Josipa 18
Juro 55 Andrija, sin Pave 4 CEREKOVIĆ Kata, kći Josipa 12
Manda, žena Jure 43 Mato, sin Pave 3 ČADONJIĆ Križan 35
Stjepan, sin Jure 28 Juro, sin Pave 2 Josip 12
Dominika, kći Jure 20 Mato, sin Mije 6 Marija, kći Josipa 5
Andrija, sin Jure 9 Anđa, kći Mije 7 Ana, kći Josipa 40
Mato, sin Jure 8 BABIĆ Ivan 40 Ana, žena Franje 15
Anča, kći Jure 7 Anđa, žena Ivana 30 Mijo, sin Franje 8
Jelena, kći Jure 6 Mijo, sin Ivana 13 FRANIĆ Marija, kći Franje 12
Marija, kći Jure 4 Kata, kći Ivana 6 MARKOVIĆ Franjo, sin Marka 45
Jakov, sin Jure 1 Anđa, kći Ivana 3 Klara, žena Petra 12
KUNIĆ Marko 30 Mato, sin Stjepana 4 Franjo, sin Petra 8
Manda, kći Marka 2 Manda, kći Stjepana 1/2 SALATIĆ Ana, kći Petra 60
Ruža, kći Mije 2 mj KLIČIĆ Ana, žena Mije 45 Toma 35
NUJIĆ Anđa, kći Vite 10 Kata, kći Mije 9 Ivan, sin Tome 33
MIJATOVIĆ Stjepan, sin Ivana 24 Lucija, kći Mije 6 Ana, žena Ivana 29
Juro, sin Ivana 19 ZEČEVIĆ Anto 30 Marijan, sin Tome 26
Ivan, sin Ivana 7 Marija, žena Ante 30 SALATIĆ Lucija, žena Marjana 5
Marija, kći Ivana 4 Ivka, kći Ante 4 Paula, kći Marjana 4
Ruža, žena Ivana 50 Anto, sin Ante 2 Luka, sin Marjana 2
zdravlje Piše: prim. dr. Željko Martinović kirurg
Melanom je zloćudni tumor
koji nastaje zloćudnom
preobrazbom melanocita,
pigmentnih stanica koje
sintetiziraju pigment
melanin. Ove stanice
se normalno nalaze u
temeljnom sloju epidermisa,
površinskog sloja kože.
P MELANOM
igment melanin ima važnu ulogu
u zaštiti organizma od štetnog
djelovanja ultraljubičastog zračenja
koje je sastavni dio zračenja Sunca.
Osim melanocita, ovaj pigment sintetiziraju
i stanice madeža (nevusa), koje se normalno
nalaze u koži većine ljudi u većem ili manjem
broju.
Melanom se javlja u 4 % svih oblika raka kože,
ali se smatra odgovornim za 80 % smrtnih
slučajeva. U posljednje vrijeme u svijetu se
bilježi stalan porast pojavnosti ovog tumora. I
u našoj se zemlji broj oboljelih i umrlih od
melanoma stalno povećava. Uzrok za to još
uvijek nije do kraja utvrđen, ali se svi slažu da
je produženo izlaganje Suncu i ultraljubičastom
zračenju iz Sunčeva svjetla, najvažniji uzročni
čimbenik. U zadnje vrijeme sve veći se značaj
pridaje tzv. «rekreacijskom sunčanju« koje
podrazumijeva prekomjerno izlaganje sučevim
zracima krajem tjedna i u vrijeme godišnjih
odmora. Ova pojava najčešča je u zemljama
u blizini ekvatora, gdje je i učestalost ovog
oboljenja najveća u svijetu.
26
Uzroci nastanka melanoma
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
Dvije skupine uzročnih čimbenika, važnih
za nastanak melanoma, čine: nasljedna
sklonost (obiteljski melanom), tip i brojnost
madeža (nevusa) i tip kože i pigmentacije. Sve
epidemiološke studije upozoravaju na madeže
(nevuse), kao rizične čimbenike za nastanak
melanoma. Opće je prihvaćena činjenica
da veći broj madeža nosi veći rizik nastanka
melanoma. Od ranije je poznata i činjenica
da osobe svijetle puti, svijetle boje očiju ili
vrlo izraženih pjega nose dva puta veći rizik
obolijevanja od melanoma.
Što su madeži (nevusi)?
Madeži ili nevusi su pigmentne promjene
na koži koje mogu biti prirođene i stečene.
Dijelom su građene od pigmentnih stanica
melanocita.
RANO OTKRIVANJE I PREVENCIJA
Izgledom variraju po veličini, boji i lokalizaciji.
Razlikuju se dvije skupine madeža: normalni
(dobroćudni) i atipični (displastični) madeži.
Atipični madeži predstavljaju prethodnicu
melanoma. Njihova pojava predstavlja povišen
rizik za razvoj melanoma.
Prevencija melanoma
U prevenciji nastanka melanoma vrlo važnu
ulogu ima edukacija i samopregledi madeža
u cilju ranog otkrivanja melanoma. Rano
otkrivanje melanoma je ključ uspješnog
liječenja.
Samopregled madeža je jedan od ključnih
postupaka u ranom otkrivanju melanoma.
Ovim postupkom upoznajemo svoje madeže
i redovitim samopregledom otkrivamo
«sumnjive» madeže na svom tijelu. Rano
otkriveni melanom u 95 % slučajeva rezultira
95 % preživljavanjem kroz pet godina.
U samootkrivanju «sumnjivih« madeža
koristimo se ABCDE pravilima ( promjene
već postojećoh madeža na koje treba obratiti
pozornost ):
A (asimetrija): postaje li madež asimetričan
(nepravilnog oblika)?
B (pravilnost rubova): je li madež pravilan ili
su rubovi nareckani ?
C (boja): je li boja madeža jednolična ili postoje
više od dvije boje u madežu ?
D (promjer): povećava li se madež ?
E (elevacija): uzdizanje madeža ?
U slučaju pojave promjena u već postojećem
madežu ili pojave novih pigmentiranih promjena
potreban je prtegled dermatologa. «Sumnjive«
promjene zahtijevaju dermatoskopiju (ELM).
Dermatoskopija ili
epiluminiscentna mikroskopija
Dermatoskopija je neinvazivna metoda pregleda
koja uz povećanje do 40 puta omogućava
razdvajanje sumnjivih od dobroćudnih madeža.
Na dalje, sumnjive promjene putem sustava
bodovanja razvrstava u one koje treba i dalje
pratiti i one koje je potrebno kirurškim putem
ukloniti. Ova je metoda danas najpouzdanija u
ranoj dijagnostici i prevenciji melanoma.
Danas je opće prihvaćeno stajalište o
preventivnom uklanjanju madeža koji
zadovoljavaju kliničke kriterije za preventivno
operativno uklanjanje. Na žalost, u našim
sredinama još uvijek preovladava mišljenje
među ljudima «bolje je madež ne dirati
jer će izaći na zlo...», što je potpuno krivo i
neopravdano stajalište.
Prevencija melanoma
U cilju prevencije melanoma preporučuje se
izubjegavanje izlaganja Suncu i ultraljubičastom
zračenju. Kako se zaštititi :
- smanjiti izlaganje Suncu na minimum,
posebice između 10 i 16 sati,
- nositi naočale za sunce i zaštitnu odjeću
(šeširi, košulje dugih rukava ),
- koristiti zaštitne kreme s UVA i UVB faktorom,
najmanje faktorom 15 svakodnevno,
- biti oprezan za boravka na pijesku, snijegu ,
vodi ili velikim visinama,
- izbjegavati aparate i lampe za brzo tamnjenje
kože.
Ovi naputci posebice su aktulni u sadašnjem
vremenu i sve izraženijim klimatskim
promjenama.
 Piše: fra Bono Tomić
Brak je sličan veslanju
čamca na rijeci. Da
bismo se našli i održali u
kvalitetnijem i čistijem
dijelu rijeke, bliže izvoru,
moramo često i naporno
veslati protiv riječne
struje. Ako nas je u čamcu
dvoje, to veslanje mora biti
usklađeno. Da bismo se
našli u onom lošijem i manje
kvalitetnom dijelu rijeke,
dovoljno je da prestanemo
veslati ili da nismo u stanju
uskladiti svoje veslanje
prema izvoru.
N
ikada se nećemo uputiti na
put sreće dok ne shvatimo
kako glavnu prepreku
predstavljamo mi sami
– naše sebične brige, problemi i
računice. Jedna od najvećih suvremenih
pogrešaka jest smatrati kako se sreća
postiže proračunatošću. Mislimo kako
naša sreća ovisi o tome da sve mudro i
točno izračunamo. Ne ide tako. Vlastita
sreća, jednako kao i sreća u braku, ovise
ponajviše o velikodušnosti i žrtvi. Oni koji
su svjesni da je brak nešto blagoslovljeno
i važno znat će za to i trpjeti.
Bog je na brak stavio blagoslov i terete.
Blagoslov je obećanje potomstva. Bog
daje ljudima udjela na stalnom stvaranju;
no uvijek upravo Bog blagoslivlja ženidbu
s djecom. ‘’Djeca su dar Gospodnji’’ (Ps
127, 3), i tako ih moramo gledati. Oni koji
ulaze u brak moraju shvatiti kako je svako
dijete posve jedinstven i neprocjenjiv dar
zajedničkom životu i ljubavi supružnika.
Brojni na brak gledaju kao na ‘dvojac’ –
sreću u dvoje – pri čemu djeca mogu biti
jednako poticaj kao i prepreka osobnom
ispunjenju. Djeca – najviše jedno ili
dvoje – promatraju se kao ‘slobodne
opcije’ bračnoga para, a ne kao prirodno
ispunjenje njihovih bračnih težnji. Smatra
se kako posao, status, društveni život,
okruživanje najrazličitijim predmetima,
praznici, lagodnost i udobnost donose
VJENČANJE I BRAK
Brak je sličan veslanju
čamca na rijeci
ČATIĆI U prvoj polovici veljače na čatićkom sportsko-rekreacijskom centru
Čimen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljšanja elektrifikacije
sportskih terena za nogomet, košarku i odbojku postavljeno je osam novih
više sreće odtijela
rasvjetnih djece. Pa jeipak,
koje sudećiOO
osigurao poHDZ-a
Bračni zajednički
Kakanj, život uključuje
a pozdravili potrebu
su je najviše
porastu
stalnibroja razvoda,
korisnici čini
terena se kako rekreativci.
– sportski manji uzajamnog praštanja, bez SVobzira online na
broj nije doveo do veće bračne stabilnosti, uvrede i poteškoće prekršaja. Ako nema
ispunjenja, ili pak sreće praštanja, nema ni pomirenja; ako nema
pomirenja, nema ni zajedničkog bračnog
Znati zauzeto saslušati života. Nemojte se pravdati međusobno,
nemojte suditi ni osuđivati jedno drugo,
životnog druga nemojte se izdizati jedno iznad drugoga,
Roditelji ne bi smjeli misliti samo na ne predbacujte krivnju jedno drugome,
gospodarski i novčani faktor. Postoji i nego se prihvatite takvi kakvi jeste i
Božja providnost koja svima upravlja opraštajte jedno drugome svaki dan od
i ravna. Više valja računati na Božju srca. Izričaj je velike ljubavi ako bračni
pomoć, negoli na društvene okolnosti i drugovi u ime Božjeg milosrđa i svoje
računice. Božja pomoć je trajna, vječna i supružničke naklonosti mogu oprostiti
prati nas od dana začeća pa sve do smrti. jedno drugome uvrede, grijehe.
U trenucima naše nemoći, kad nam nitko
od ljudi ne može više pomoći i kad nas Dragi mladenci, a i svi vi koji ste ušli u
svi napuste, Bog ostaje uz nas. bračne vode, nemojte nikada zaboraviti
Bračna zajednica ne osniva se samo radi da se vjenčanjem upisujete u prvi razred
rađanja djece. Značaj nerazješivog saveza osnovne škole bračnoga života. Vjenčati
27
među supruzima iziskuje da i uzajamna se nije prolazan čin, nego trajan i stalan. To
ljubav pronađe svoj put do zrelosti i znači da se iz dan u dan treba ‘vjenčavati’,
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com
punine. To znači da bračni drugovi u obnavljati obećanja koja ste dali
svojoj odgovornosti uzajamno pomažu prigodom sklapanja sakramenta ženidbe
jedno drugome. Jedno drugome izlaze u crkvi. Ženidba nije sakrament kojem
u susret strpljivošću, razumijevanjem, često ‘pristupamo’, kao što je to slučaj
zajedničkom molitvom i prihvaćanjem sa Svetom Pričešću; ona je sakrament što
drugoga onakvim kakav jest. Od prvog se prima samo jednom. No, za vjernost
dana braka do zadnjega moralo bi vrijediti je potrebno trajno zazivati milost toga
načelo: prihvatite jedno drugo… na slavu sakramenta. Zanemarivanje sakramenta
Božju. Za zajednički život u braku veoma može zapriječiti tu sreću, jer sakrament
je važno znati zauzeto saslušati životnog sa sobom nosi sakramentalnu milost
druga. Po naravi muškarac je često – posebnu Božju pomoć zahvaljujući
šutljiviji, ali to ne znači da se on protivi kojoj supružnici mogu ispunjavati obveze
stavu i mišljenju svoje žene. što ih bračna ljubav podrazumijeva – za
ustrajavanje u međusobnoj ljubavi, kao
i u vjerskom odgoju djece koju im Bog
Vjenčanjem se upisujete u podari.
prvi razred osnovne škole
sutješki kuhar
Pripremila:
Marijana Šapina
Savitci od piletine Priprema

sa špinatom 1. Špinat operite, narežite, kratko blanširajte i

dobro ocijedite.
Sastojci za 4 osobe Savitci osvajaju bankete i domjenke, ali i našu kulinarsku 2. Na otopljenom margarinu popecite nasjeckani
600 g pilećih fileta svakodnevicu. Stoga predlažemo da kušate savitke od luk, dodajte špinat i pirjajte dok špinat ne
500 g špinata piletine u kojima pileći fileti, špinat i sir tvore neobičan omekša (oko 10 minuta). Špinat ohladite i zatim
100 g bijelog sira sklad. Poslužite ih uz prilog od riže i salate u ohlađeni špinat umiješajte naribani sir i papar.
80 g luka 3. Pileće filete narežite na tanje odreske,
20 g margarina potucite ih pa pospite Vegetom s obiju strana.
papar Pripremljeni špinat rasporedite na odreske i
zamotajte ih u obliku roladica.
1 žlicaVegete
4. Roladice umočite u razmućena jaja, a zatim
ulje za prženje uvaljajte u krušne mrvice. Pržite ih na ulju sa
svake strane oko 5 minuta.
Za paniranje:
2 jaja Posluživanje
3-4 žlice krušnih Uz tople savitke poslužite prilog od riže i salatu
mrvica Podravka po želji.

Savjet
Za pripremu ovog jela možete upotrijebiti
zamrznuti špinat, koji nije potrebno prethodno
blanširati.

Priprema

Ljetna poslastica 1.U tepsiju (20×30 cm) posložite 100 g keksa.

2. Jabuke i banane naribajte (na sitniji ribež),
dodajte orahe, 150 g mljevenih keksa, rum i
Sastojci Ljetna poslastica mlađa je sestra keks torte, a krase je orasi, šećer. Promiješajte i rasporedite preko posloženih
250 g keksa Petit Beurre jabuke, banane i puding. Za sve one koji zaziru od pripreme keksa.
3 kisele jabuke (700 g) biskvita, petit beurre keksi ne podbacuju, a klasičnu domaću 3. Prašak za puding pomiješajte sa 2 žlice šećera,
3 banane (500 g) kremu sjajno će zamijeniti puding. dodajte 6 žlica mlijeka i promiješajte. Ostatak
mlijeka zakuhajte, dodajte razmućeni prašak za
150 g mljevenih oraha
puding te miješajući kuhajte 1-2 minute.
1 žlica ruma
4. U vrući puding umiješajte maslac i prelijte
100 g šećera preko smjese od voća i keksa. Pustite da se
ohladi.
Za puding kremu: 5. U visoku posudu ulijte potrebnu količinu
1 Puding vanilin Dolcela vode, dodajte sadržaj vrećice šlag hita i miješajte
28
2 žlice šećera električnom miješalicom (najvećom brzinom) do
500 ml mlijeka željene čvrstoće. Šlag premažite preko hladnog
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

20 g maslaca pudinga i pospite strugotinama čokolade.

Posluživanje
Za šlag:
Dobro ohlađen kolač poslužite narezan na kocke.
125 ml vode
1 Šlag hit Dolcela Savjet
Podloga od keksa omekšat će od nadjeva. Ako
želite ubrzati postupak, kekse možete namočiti u
mlijeku.
M
nogo toga možeš uraditi
sa stvarima koje si
prikupio na plaži. Možeš
ih položiti na ravnu površinu i
tako izložiti ili možeš napraviti
privlačne pritiskače za papir ili
okvire za slike.

Blago s plaže
1. Ispuni kutiju izgužvanim
novinama. Zatvori je i
poklopce sastavi ljepljivom
trakom kojom ćeš zalijepiti
kutove kutije.
2. Gornji dio kutije i njene
4. Ukloni predmete s
kutije. Tankim nožićem
pozorno usijeci križić
preko svake točke, onako
kako slika prikazuje. Izloži svoje blago 29
5. U svaku rupicu uvuci

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

rubove oblijepi obojenim
papirom.
3. Svoju zbirku složi na
kutiju. Oko rubiva svakog
predmeta kemijskom
olovkom obilježi nekoliko
točaka.
šibicu tako da izgorjeli vrh
Bit će ti potrebno:
bude okrenut naniže. Jedan
- plitka velika kutija
centimetar svake šibice
- novine
treba ostati vidljiv.
- tanki nožić
6. Sada vrati svoje
- bijeli tanki karton
predmete na mjesto.
- upotrijebljene šibice
Zahvaljujući šibicama neće
- papir u boji
se pomicati. Na kartonima
- kemijska olovka
ispiši natpis za svaki od
- ljepljiva traka
predmeta.
proslave

Misno slavlje je predvodio fra Ivandansko kolo ispred Mnogi su sv. misu pratili i u
Zdravko Anđić samostana dvorištu samostana

KRALJEVA SUTJESKA

Proslavljen blagdan
Sv. Ivana Krstitelja

I
ove godine proslavi Ivandana je prisustvovao veliki
broj naših župljana koji su za ovu prigodu odlučili
doći svome zavičaju te proslaviti patrona svoje
župe zajedno s ostalim hodočasnicima, domaćim
i onim pristiglim iz susjednih župa. U crkvi ispunjenoj
do posljednjeg mjesta, svetu misu u 11 sati je predvodio
gvardijan samostana u Tuzli fra Zdravko Anđić uz
sudjelovanje još dvanaest svećenika. U prigodnoj
propovjedi, fra Zdravko je naglasio kako smo svi pozvani
da budemo svjedoci svoje vjere i da svojim životima
svjedočimo o postojanju Isusa Krista. SV online Crkva sv. Ive Krstitelja je bila
ispunjena do posljednjeg mjesta

KAKANJ

Proslavljen „Petrovdan“

S
veto misno slavlje dvaju mučenika predvodio
je svećenik karmelićanskog reda otac Zvonko
Martić a s njime su slavili misu i brojni svećenici
iz naših susjednih župa. O. Martić je u svojoj
propovjedi naglasio važnost prepoznavanja pravih
30
vrednota u životu osobito kada je riječ o našim životnim
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

zadaćama.
Na početku i na kraju misnog slavlja nazočnim vjernicima
se obratio kakanjski župnik vlč. Marijan Marijanović
posebno ističući zahvalu svima koji su došli i svima
U prelijepo uređenoj koji su se pobrinuli da ovaj dan bude i ostane u lijepom
kakanjskoj crkvi , misu je predvodio sjećanju svima nama. SV online
don Zvonko Martić
Slijedilo je i neizostavno Petrovdan je i ovaj put okupio
slavlje uz pjesmu i igru svoje brojne župljane rasute po
cijelom svijetu

Crkva sv. Petra i Pavla u Kaknju

 NJEMAČKI PROFIL petokomorni, šestokomorni
SIGURNOSNI OKOV ključanje sa svih strana
IZO STAKLO sa ili bez argona
VIŠEGODIŠNJE ISKUSTVO stručnog kadra i radnika
NAJPOVOLJNIJE CIJENE uvjerite se

PODUZEĆE ZA
PROIZVODNJU PVC
STOLARIJE

IDEAL
ZGOŠĆANSKA B.B.
d.o.o. Kakanj TEL/FAX 00387 32 556 927 CENTRALA
GSM 00387 61 262 069
GSM 00387 61 361 797
GSM 00387 63 899 288

MERMER
vl. Zvonko Crepulja
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377 SAMOSTALNA KAMENOREZAČKA RADNJA

HALJINIĆI
MERMER
vl. Zvonko Crepulja
IZRADA SPOMENIKA ,
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377
POPRAVKA I ODRŽAVANJE

IZRADA STEPENIŠTA HALJINIĆI

IZRADA SPOMENIKA,
POPRAVKA I ODRŽAVANJE
IZRADA STEPENIŠTA
31

Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

POPUST NA LJETNE GUME DO 20%

UL. 311 L. BRIGADE 17. TEL: 032 554 161 i 553 382
Sutješki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com

32