Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Sutješki vjesnik - broj 30 - travanj 2009.

    Uploaded by

    Kraljeva Sutjeska
    3 views32 pages
    Sutješki vjesnik, elektroničko-tiskani list sutjeških Hrvata, je bosanskohercegovački časopis na hrvatskom jeziku. Izlazi od kolovoza 2004. do kolvoza 2009. kao dvomjesečnik, uz povremene prekide. Tiskana naklada je 400 primjeraka. Osnivač je Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska.

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Sutješki vjesnik, elektroničko-tiskani list sutjeških Hrvata, je bosanskohercegovački časopis na hrvatskom jeziku. Izlazi od kolovoza 2004. do kolvoza 2009. kao dvomjesečnik, uz povremene prekide. Tiskana naklada je 400 primjeraka. Osnivač je Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Flag for inappropriate content
    3 views32 pages

    Sutješki vjesnik - broj 30 - travanj 2009.

    Uploaded by

    Kraljeva Sutjeska
    Sutješki vjesnik, elektroničko-tiskani list sutjeških Hrvata, je bosanskohercegovački časopis na hrvatskom jeziku. Izlazi od kolovoza 2004. do kolvoza 2009. kao dvomjesečnik, uz povremene prekide. Tiskana naklada je 400 primjeraka. Osnivač je Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Flag for inappropriate content
    of 32
    OZUIAK - TRAVANJ, 2009, “ BROJ 30 - GODINA VL ISSN 1840-0736 CUENA 2KM/ 10 kn /2.80 Euro / 4,30 CHF NDER INDUSTRIEBAHN 12-16 Resse STEKEFON 1: +49 303673 9676 Perch co Pee EE OEE ee ee RO meee ae ee ES ee * Posjetite Franjevacki samostan utemeljen 1340. godine, te diamiju iz 15. stliéa * Razgledajte muzej crkvene umjetnosti_ 5 rijetkim predmetima iz ranog srednjeg vijeka * Upoznaite se s knjiznicom Franjevatkog samostana koja éuva tisuée rijetkih knjiga od velike kulturne vainosti + Razgledajte zidine stednjovjekovnog dvora Kotromani¢a u Kraljevoj Sutjesci : + Razgledajte srednjoviekovi Bobovac na kojem se éuvala kruna bosanskih kraljeva i gdje se nalailanjihova mavzolejna crkva posvegena Sv. Mihovilu. * Pohodite historijsku "Bosansku kuéu" C Sdbgerteelie 3 * Pika pritedt + Ribolo na ie! Bukovi | Ion + Moguénostorganinranog pores! Kraljeva Sutjeska ostala bez policije! Dragicitateyjit Unatoé gospodarskaj krizi i sveprisutnoj recesiji 0 ‘Kojoj smo se u zadnje vrijeme dosta nastusali, u rukama vai je joi jedan braj Sutjeskog vjesnika - 30. poredu. Sutjeski vjesnik, kao jedino glasilo na hrvatskom Jeciku u opéini Kakanj, navréava tako veé sestu godinu ‘svoga izlaienja, Sto predstavlja velik uspjeh nas koji ga pravimo pod okriljem sutjeske Zaklade Curia Bani ‘mora se to reti- za_uspjeh ove novine, najzasluin vi, nasi &itatelji, koji novinu éitate i nestrpljivo je iséeku- dete, bilo na vasim kuénim adresama kao pretplatnici bilo u slobodnoj prodaji u nasem kraju. Ponosni smo na vas, Lijepo je kad jedni drugima dajete ovu novinu na Gitanje, no jos nam je draie kad je kupite-u trgovinama, nakioscima, u redakeiji ili kroz pretplatu. Sutjeski vjesnik po svojim korisnim informacijama Koje vam nudi kao i po temama 0 nasim obiajima, tradicijii kulturi koje motete proéitate jedino ovdjei vise nigdje, zasluzuje da vam bude statno priruci. Stoga vam predlazemo da ga kupite i zadriite te éuvate, kao dobro- doiti podsjetnik na dogadanja iz ovog vremena ali i kao priruénu ricnicu nase kulturne baitine u kaju éete se uvijek moti navraéati, onako kao sto s vremenom zavi- rite u album s obiteljskim slikama. Hvala Sto ste kupili ovaj primjerak Sutjeskog vjesnika i Sto na taj naéin Pripomaiete da izide i nas sljedeti broj. Utivajte u Gitanju novine koju smo pisali zhog vas, nasth &itateljai -ne zaboravite ga sacuvati za sebe te preporuciti onima koji vam ga trate, Nakteanin: FONDACHA CURIA BANE KRALIEVA SUTIESKA + Za maktadni Manns Sanna» Glan odgovorniuredaik: Fura VTonic = Uredniho sie FZ Ans Dogo. Tomi Donde Dre Fiovis Milo Jie ho Maori I & amie vehostna Tome aktra: pot Wan N= Tee: 436792392100" Wed E tedanje I epoita: nov train cisco petit nih Nooo Adres ured: Fonds Cra ham. Sash vj, Kee & katanne br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, Bosna i Hercegovina + Tisaks 1S UNIONIWVESTPLASTIEA Semon BANKOVM RACUNIZA PRETPLATU Bid 20.00): UNI CREDIT ZAGREBACKA BANKA di, postosniea Kaksn) KM S3NSD20ZI08156s maak 2a Petplats SVICARSKA (35 CHF) REIFEISENBANK LAGERN-BAREGG $130 WETTINGEN SCHWEIZ Koato-Nr.- 2672801, 80740 Kontoinhaber. Krot. Kath Kolirserein Bronnlistrasse 53 S135 Niedethasli CH UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA, rei Bunk dl Kardinal Stepinea hb 88 KN) Mostar Hercegovina SWIFT CODE UNCRBA22 Beneficiary: Fondacija .Nasestolno mjeio-Curia bani” Kak Personal acount no: 23011770101 Personal IBAN: BA 39338S04800072810 (Ns upline poerebno naznati: pretplata za Sues ves pers ma promet ka poate Kuh, can Ts atom, drika i 2 5 0 a aktualnosti FOTOREPORTAZA Nezaboravni Uskrs u Kraljevoj Sutjesci 2009. otografije fotoreportera Marija Sariga i Nikole G, Sariéa sve kazuju. Kraljeva Sutjeska je u nedjelju 12. travnja bila ispunjena ra- doséu. Najprije molitva u erkvi svetog ve, potom cestitke zbog Isusovog us- krsnuéa od mrtvih, pa stisak ruke, za- = gtljaji, poljupci, susreti, pjesma, na- z Kolo posiie mise na Uskrs zéravljanja... Trebalo je doc i biti dio svega toga. Za ovu prelijepu fologra- fiju mladih fotoreportera Marija i Ni- kole najvise su zasluzne Sarmantne spode u narodnim nosnjama Kraljeve Sutjeske i okolnih sela: Marija Grmaca s KruSaka, Janja Vuletié s Bijelog Po- Ija, Nevenka Vazgee iz Bjelaviéa, Eva Mijié s Trkne, Ruza Lukenda s Trkne i Jagoda Duvnjak sAljiniéa. ‘NaSa 2upna erkva svetog Ive Krsti- telja najljepSa je gradevina nadaleko istinski dozivljaj biti u njoj éak i kada je prazna. A kada je na puckoj misi ispune vjernici koji suw njoj krSteni kao sto je to bilo na Uskrs 12. travnja a) Druzenje na Pijesku je potrajalo do kasnog popodneva Na puéko] misi na Uskrs krSteni su Tin Jurievie, sin Renata i Vedrane Jurjevié te i lvane Trgovéevié Viado Trgovéevié, sin Cestitanja, razgovor | pozdraviianja posije mise 2009, onda je to prava svetanost za duSu koja nikoga ne ostavija ravno- dusnim, Po obigaju uskrsno slavlje iz erkve se nastavilo narodnim veseljem na Pijesku, stediSnjem sutjeSkom trgu, na kojem se Zupljani ove drevne Zupe stoljecima susreéu, upoznaju, pjevaju i igraju kolo. Vrijeme ovdje stane dok raz~ mijenjujete éestitke, pozdravljate se sa znaneima, rodacima i prijateljima koje niste godinama steli. Kad ste tu na blagdanski dan poslije svete Mise, ne- mate vie nikakvih Zelja nego, ispunje- ni emocijama i sjetom, jedino Zelite da to traje. O ovako sveéanom danu pje- sme i radosti na Pijesku u Kraljevoj Sutjesci, u iseljenistvu ste mastali sva- ki dan. U zaviéaju ste gdje ste oduvijek pripadali i Zeljeli biti. www.kraljeva sutjeska.com jy KRALJEVA SUTJESKA, Uspjela akeija prikupljanja pomoéi a Danijelu Lolfié ‘akciji prikupljanja novéane pomoéi za lijevenje Dani- jele Ljoljié, koju su na Uskrs w Kraljevoj Sutjesci organi- zirale Udruga gradana i Turisti¢ka agencija Katarina, prikupljeno je viSe od tisuéu maraka, potvrdio je SutjeSkom yjesniku u ime organiza- tora ove humane akcije Josip Brda- novi ~Akeija je u potpunosti uspjela i zadovoljni smo odzivom pa bih Zelio zahvaliti svima Koji su dali svoje dobrovoljae priloge, kojima Zclimo pomoti lijecenje ove dje- Priznanje i pokojnom fon Branku Karliéu akanjsko apcinsko vijece je na sjednici odrzano} 30. ozujka llucilo v povodu Dana Opé ne 1S, travnja jedno od javnih priznanja —Zahvalnicu, posthurnno dodijeliti ne- kkadasnjem vukanjskom Zupniku don Branku Karliéu za njegov veliki do- prinos u javnom i drustvenom zivotu Opéine, kao iza vetiki angazman inese- bignu pomoé stanovnistvu, a narotito povratnicima. Pokojni don Branko up- ravljao je 2upom sv. Ante u Vukanovi- ima do 2004, kada je preuzco shuzbu Zupnikau Rostovukod Travnika, Ondje ‘ga je smrt zatekla u sijeénju 2007. Naj- Zzashuznili je Sto Vakanoviei 1993. nisu dozivjeli sudbinu desetina drugih hrvat- skih sela opéine Kakanj koja su u napa- du Armije BiH i povlagenju HVO-a preko noci opustjela, a potom opljaéka- ‘nai popaljena Zahvalnicu jew ime don Branka pri- mila je njegova sestra Ivanka Karlig, vojke porijeklom iz naSeg kraja, kazao je Brdanovie. Prikupljeni novac Danijeli je veé predan kada je, nakon povratka s li- jetniékih pregleda u Zagrebu, pos- jetila rodne BiStrane. Svoje su prilo- ge darovatelji ostavijali na posebno pripremljenom mjestu pred ulazom u erkveno dvoriste. Zdenka Pavlo- vié iMonika Sain (na slici) znagajno su doprinijele uspjehu akeije, a ne- sebitno se istaknuo i vremesni, ali vitalni SutjeS¢ak Mijo Sain Kerle. www.kraljeva-sutjeska.com jy Opéinsku zahvalnicu 15. traynja, na ‘Dan Opeine Kakanj i Armije BiH primi li su i Slobodan Bojovié, umirovljeni nastavnik tjelesnog odgoja iz Kraljeve Sutjeske, te Muhamed Kadrié, potom LOT turski bataljun, DZemal Beéirho- Fie iGTU Decla do.0. Kakanj. dok su plakete s diplomom urugene NK Mla- dost iz Doboja i Abidu Ci ine dodijelien je Viadi Zenicko-doboj- skog kantona i ef, Sulejmanu Celiko- vicu. www.kraljeva-sutjeska.com jg aktualnosti li aktualnosti ei Snr Cee Cae ES redateljskom palicom veé retnici Koji su se toga dana nasli w sutjeskome Hrvatskom domu pam. tit Ge ovogodisnju Cvjetnicu i po iznimnom umjetnickom dogadaju — veo- ma dojmljivo} kazalignoj predstavi Pon- cije Pilar na Isusovom grobu, koja je do- takla najtananije dusevne strune mnogih nazoénih. Bilo je ovo amatersko kazaliste Cea USKRSNA AKADEMIJA, Kraljeva Sutjeska ovako neSto nije dozivjela usvom najboljem izdanju, Siguran i Citak rodateljski rukopis mladahnoga fra Ivice i polet mladih glumaca Zeljnih uéenja i igre, tako svojstvene djeci i mladima, presudno su doprinijeli sjajnom uspjehu ove pred- stave suvremenoga hrvatskog pisca Mire Gavrana, na cemu Sutjesci mogu pozavi- djeti i mnogo veée sredine. Odligna a jed- ostavna scenografija Nade Durevske. autentigni kostimi iz. fundusa Narodnog kazali8ta u Sarajevu, kao i anga2man pro- vjerenih znalaca ovog posla poput Smin- kera Tomice Markunoy glazba, rasyjeta i ozvutenje omoguéil do sada nedoZivijen teatarski ugodaj u Kraljevoj Sutjesci a ua Eur Scorers Soe Dee — $ predstavom smo uspjeli jer vidio sam suze na licima prisutnih, a Nada Du- revska nam je uvijek govorila: ,AKo uspi- jete izazvati suze, predstava je sto posto uspjela, Danas se po eijeloj Sutjesci ko- mentiralo, ud prepritavaju, govore kako ‘odavno nisu nestoljepSe u ivotu dodivjeli, kazao je fra Ivica nakon predstave za Su- sjeski yjesnik Glavne uloge odigrali su: Mario Sar uwuloziIsusa, Nikola Golea Sarié —Ponci- jePilat, Jelena Lukenda— Poncijeva Zena i Zenina sestra, Milorad Margetié — car August i fra Iviea Radié ~ Kajfa i rimski satnik. U ostalim ulogama nastupli su Marina Addajié, Ivan Brdanovié, Bran- ko Brdanovié, Mijo Brdanovié, Mario Brdanovié, Iva Delig, Mia Katigi Zdenka Pavlovié, Jelena Rodié, Ivan Sain, Josip Sain, Monika Sain, Mario Sain, Dario Sipiéi Dragan Zeljkié. U glazbenom dijelu akademije Jelena Lukenda oipjevala je pjesmu Milost, a Marina Kovaé i Melisa Zerdo odsvirale su Ave Maria, Na koncu veteri Zbor Zena Kraljice Katavine wz pratnju tamburaskog orkestra otpjevao je Kraljice neba. ‘www.kraljeva-sutjeska.com KAKANJ Otriana sjednica Opéinskoy vijeéa - radit €e se benzinska u Bjelaviéima Eetvrtek 30. travnjau Kak- nju je s dnevnim redom od Eak 36 tocaka odr2an prvi dio 7. sjednice Opéinskog vijeca Prvi dio 7. sjednice Opéinskog vijeca Kaknja, kojom je predsjeda- vao Ivica Petrovié (HDZ Bil), od1- Fan je u Cetvrtak 30. travnja, uoti prvosvibanjskih praznika, a kako nije odradena ni polovica od predvi denih 36 togaka, sjednica je nastav- Ijenau svibnju. Medu odlukama koje je OV us- vojilo vrijedi izdvojiti onu 0 dava- nju suglasnosti za raspisivanje jav- nog natje¢aja za dodjelu zemljista u Bjelavicima na kojemu ée se graditi benzinska crpka. Radi se o zemljistu ispred sada’nje stambene zgrade, twy. samatke, 2a koje opCinski kata- starski ured tvrdi da je u drzaynom vlasni8tvu 1/1 ida ga se moze pro- dati kako bi se na njemu sagradila benzinska erpka, Izglasavanju ove codluke jedini se usprotivio Tomi- slay Dondras (SDP) tvrdnjom da se radio zemfji8t koje je privatno vlasnistvo Bjelaviéana pa ga se ne moze prodavati. Odluka o javnom natjecaju za ovo zemiljiste bit ée uskoro objavijena u javnim glasi- Jima i na njega se mogu prijaviti svi zainteresirani kupci. Uvjetje da Zele nna tome mjestu benzinsku crpku. Vijece je na sjednici od éetvrtka 30. travnja odlugilo i da novi clan Nadizornog odbora javnog poduzeéa Vodokont postane Fahrudin Buza, koji na to mjesto dolazi umjesto Edine Lukié, sto upucuje, misljenja su neki od vijeénika, da ée smjena prema stranagkim Zeljama u Vodo Komuc iti jo Na vijecu je takoder usvojen i nacrt regulacijskog plana poduzet- nike zone Vrtliste, koji se Salje w javnu raspravu, a odbijen je plan kapitalnih ulaganja za period 2009- 2013, dok je prijediog kriterija ras- podjele sredstava za sport iz opéin- skoga proraéuna odgoden 2a nasta. vaksjednice. www. kraljeva-sutjeska.com Pee aktualnosti li 3 a a £ & 3 JAVNI RED | SIGURNOST U NASEM KRAJU: OD POLI CIUSKE POSTAJE | POLICIISKOG ODJELA DO POLICIJSKOG NICEGA Kraljeva Sutjeska ostala bez policije! Nazoénost policije u Kraljevoj Sutjesci najprijeje prijenekoliko godina spu8tena s razine policijske postaje na razinu policijskog odjela. Nedavno je dokinut i odjel pa je Kraljeva Sutjeske ostala bez ikakve policijske prisutnosti Pise: Ive Majstorovié Sto vise policija ne éuva u Ki aljevoj Sutjesci? © Sela. slivu rijeke Trstionice, od Nad- bilja do Catiga, s gotovo desettisuéa stanovnika, ukljuéivo brojne povrat- nike © Crkvu i samostan sv. Ive Kistitelja te mjesnu d2amiju u Kraljevoj Suljesci koji se ubrajaju medu najstarijevjerske objekte u BiH, proglasene nacionalnim © Vodoerpilite na rijeci Bukovici kapa- citeta 265 fitara vode u sekundi, koje pitkom vodom napaja sva nase sli- vw Tistionice, Dobuje i gradsku zon Kaknja, kao i RMU Kaksnj ~ Pogon Aljinii, koji Termoelektrani u Catii- ‘ma godisnje isporucuje oko 400 tisuéa tona uglja, auposljava oko 850 rudara Stalna nazognost nad spomenutim je nuzna, ali kako ~ pitaju se brojni gradani — kada je u Kraljevoj Sutjesci dokinuta poli cijska postaja (PS), kako se ranije zvala, ‘odnosno policijski odjel (PO) do nedavno, Formirana poslije I. svjetskog rata, policija je u Kraljevoj Sutjesci posto} uz mange prekide ~ do velja¢e 2008. Tada je odlukom Vlade i MUP-a ZE-DO kan. ona policijski odjel dokinut uz obraz~ lozenje da su se .stvorili uyjeti za restruk: tuiranje MUP-a na ekonomskim osno- vama'". Ne mozemo se ne upitati zar je u na’em kantonu dvojbena ckonomska pozicija Kaknja? Move se s pravom tvrditi danije, Opéina Kakanj imenovala me da prisustvujem sjednicama Foruma gradana- povratnika ZDK. Kada su nam na jednom takvom forumu duznosnici MUP-a obja- vili da ée zbog ekonomskih razloga poli- cijski odjel u Kraljevoj Sutjesci biti doki- nut, rekao sam da je (0 netaktitna, neu- temeljena i besmislena odluka. Gospo- darsko-finacijska mo€ Kaknja razlog su viSe da se u nase stolno mjesto vrati barem policijski odjel. To bi stanovnistvu vratilo sigurnost, a objekti bi bili pod stalnom i blizom prismotrom. Svi nasi Zupljani s kojima sam Kontaktirao ovim povodom iarazili su negodovanje zbog dokidanja policije u Sutjesci i zahtijevaju da se ona, radi njihove sigumosti, vrati u Kraljevu Sutjesku. Vratite nam policiju Potetkom veljage ove godine na inter- netskim stranicama Sutjeskog Vjesnika, u rubrici Forum, postavijeno je pitanje: Treba li vratiti policijsku postaju w KraljevuSutjesku? Svi sudionici rasprave dali su potvrdan ‘odgovor. Jedan od forumasa izmedu osta- log je napisao: Time je po prvi puta ovo jesto ostalo bez stalne policije. Povreme ne policijske ophodnje iz Kaknja otico nisu dovoljne pa ée, Zeli li se povecati siguenost mjestana i nove imovine, éim prije trebati_ vratiti policijsku postaju u Sutjesku.” Zapovjednik PS Kakanj kaze da je i misija Europske policije (EUPM) trazila da se PO u Kraljevoj Sutjesci dokine, alii da sve funkcionira i bez toga jer je obveza policijske ophodnje iz Kaknja, podrugje Kraljeve Sutjeske obiéi najmanje jednom dnevno, a po potrebi i vise puta te da broj slucajeva nije veéi nego u vrijeme PO u Kraljevoj Sutjesci Ivo Bojié, predsjednik HDZ1990 Kakanj: "Odluka nadleznih institucija da dokinu. PO w Kraljevoj Susjesci u svakom sluéaju Salje loge poruke i ne doprinosi sigurnosti stanovnika njiho- ‘ve imovine i masovnijeg povratka Hr- vata u Kakanj, Nadam se Ge nadle?ne institueije u Sto kracem vremenu vratiti okinuto PO u Kraljevu Sutjeskuna dovoljstvo svih stanovnika tog kraja, KAKANJ Predstavnici Viade RH hosjetili op¢inu Kakanj Nagelnik opéine Kakanj MensurJaSar- spahi¢ i predsjednik Opcinskog vijeca Ivica Petrovié razgovarali su s pred- stavnicima Vlade RH 0 pomoéi hrvat- ‘skim povratnicima Prijam u uredu opéinskog natelnika u Kakniu peinski naéelnik Mensur Ja- Sarspahié i predsjedavajuci Opéinskog vijeéa Ivica Pe- trovié, razgovarali su u petak 8, svib- nja.u Kaknju s Borisom Belaniéem, zamjentkom veleposlanika RH u BiH i Mariom Zekom, strucnim suradni- kom iz Uprave za podrutje posebne dréavne skrbi Ministarstva rezional- ‘og razvoja, Sumarstva i vodnog gos- podarstva RH, 0 programa pomoci Viade RH povratnicima u opéin Ka- anj koji se planira provesti ove i slje~ dese godine na podrugju ove opéine. —Nasastanku snaéelnikom opéine Kakanj, predsjednikom OV-a i surad- nicima dogovorena je suradnja izme- du Opéine Kakanj te Ministarstva re- zionalnog razvoja, Sumarstvai vodno- 8a gospodarsiva RH prema kojoj ée Opéina izdvojiti 100 tisuéa KM po- ‘moti povratnicima koji su od Viade RH dobili ili Ge dobiti gradevinski materijal za obnovu kuéa. Sad je samo potrebno obaviti tehni¢ke pripreme kako bi se mogao potpisati protokol 0 suradnji izmedu Opéine Kakanj i spo- ‘menutog ministarstva. Sam protokol s hrvatske potpisat ée ministar Coban- Kovi¢ ili netko koga on ovlasti. Viada RH nastavit Ce pomagati povratak i, Sto je jo8 vaznije, opstanak Hrvata u BiH, a pogotovo tu mislim na mlade jude - kazao je 2a Sutjeski vjesnik MarioZeko. ‘www.kraljeva-sutjeska.com fi i a g 2 3 g z @ KAKANJ ~ KRALJEVA SUTJESKA, 32 nove hrvatske kuée u Kaknju i Kraljevoj Sutjesci Zahvaljujuéi donacijama Republike Hrvatske, ove i sljedede godine gradit Ge se najmanje 32 nove kuce za hrvatske povratnike na podrugju KaknjaiKraljeve Sutjeske ako se moglo saznati od predstav- a Ministarstva regionalnog -voja, Sumarstva i vodnog gos- podarstva RH koji su uGetvrtak 30. travnja u Fojnici potpisivali ugovore s povratnici- ‘mau tu opéinu, slijeci sligno takvo potpisi- vanje ugovora s Korisnicima s podrugja opéine Kakanj To znaéi da bi u 9voj godini svoju do- naciju gradevinskog materijala iz Hrvat ske trebalo dobiti 14 hrvatskih obitelji op- Gine Kakanj, a u 2019. jo$ 18, ukupno naj- ‘manje 32 obitelji. Popis Korisnika donacija Republike Hrvatske u ovoj i sledeéoj godini na po- drugju opéine Kakan} Isporuke u 2009, Anto Boji¢, Catiéi Petar Bileti¢, Catiéi Marijan Crepulja, Ratanj Anto Delié, Haljni¢i Tomo Hrgota, Kakanj Davor Knezevic, Catici Ljupko Koso, Haljini¢i Anto Lukié, Haljinigi Pero Markovic, Seoce 10. Stjepan Medjedovi¢, Haljinigi LL. Evica Pavlovié, Kraljeva Sutjeska 12. Janja Radié, Kraljeva Sutjeska 1. Mirko Siivig, Catici 14, Ivo Tunjié, Vukanoviei Isporuke u 2009-2010. L.- Marica Cecarovié, Kraljeva Sutjeska 2. Branko Dusper, Haljinici 3. _Bva Filipovié, Kakanj 4, Ivica Hrgota, Gornji Banjevac 5, Augustin Jakovic, Vukanovici 6. 7 8. 9 Marko Jakovié, Vukanovigi Tihomir Jakovié, Vukanovigi Mijo Jurié, Bukovlje Ilija Komso, Bijelo Polje 10. Zoran KomSo, Bijelo Polje 11, Luka Luki¢, Haljinéi 12. Lidija Marijanovié, Vukanovigi 13. Marko Marijanovié, Vukanoviei 14. Mijo Marijanovié, Vukanoviei 15. Ilija Pezer, Hajinii 16. Jozo Topalovie, Crkvenjak 17. Darko Vidié, Kakanj 18. Blasko Zubonja, Poljani www-kraljeva-sutjeska.com jg deponija ugljena i zaStita okoliga Deponija ugliena u Caticima BOC OR Ren Co nee ,Zalijevajte borice da prije narastu!“ ada se na IV. tematskoj sjednici Opéinskog vijeéa Kaknjarasprav- Halo o pitanju okolisa i zastite do- ‘vjekove stedine, raspravljalo se i o sanira~ ‘ju deponije ugljena u Caticima. Ponadali ssmo se da ée se napokon krenutiu sustavno rieSavanje ovoga goruéeg problema. lako jestanje katastrofalno, o problemu zagade- nosti zraka i tla u Catigima na tojistoj te- ‘matskoj sjednici od strane predstavnika Elektroprivrede BiH, koji sui glavni krivei ovakve situacije, nije se culo nista ohra brujuce stobi bilo vrijedno spomena ‘Na izravno pitanje vijeénika iz kluba HDZ BIH kako i kada planiraju rijesiti problem deponije, kao svoj jedini i najagi argument elektroenergetskog giganta, culo se neuvjerljivo objasnjenje o sadnji borova koncem prosle godine. MjeStani s takvim rjeSenjem nikako nisu zadovoljni, kao ni predstavnici OV Kakanj (prije svega HDZ —— Pie: Drazen Filipovié BiH) 0 Gemu ste mogliéitatiwranijim élan- cima na ovu temu, Sadnja borova prije sve~ za se moze uzeti kao simboligna ekoloska esta da razbije postojece sivilo i donekle popravi ionako narusenu sliku prirode wu Catiéima, a ne kao rjesenje problema koji pojedini predstavnici viasti ne Zele realno promatrati Svakako se ne moze zaobiei dinjenica da Elektroprivreda ima impresivne plano- ve u dalinjojizgradnii elekiro-energetskog sektora, kao ito da posjeduje novee da rije i spomenute probleme. Ostaje otvoreno pitanje kada ée se zapoteti strajnim sanira- nijem deponije? Nanedavnom sastankuna- Gelnika opéine Kakanj Mensura JaSarspa- higa s predstavnicima lokalne Termoelek- trane, obeéana je obostrana suradnja w tje- Senju goruéih problema iz oblasti eko- Stite i Jokalne infrastrukture. Medutim, prema informacijama Kojima raspolaze SutjeSki viesnik, u naredne dvije godine bit ée ulozeno vise od 2.000.000 KM u trenut- no vainije i ekoloski opravdanije prosire- nje daljinskog grijanja na Sirem prostoru opéine, ane usaniranje deponije. Navodno ée se sa sanacijom deponije krenuti kada kKrene izgradnja naredne faze Termocl trane, a kada ée se to dogoditinitko pouz- dano ne za odgovor. Ostaje nam nada da Opéina nije zaboravila na ove jude w Ca: Sono tigima tese nee zadovolitsadnjom boro- va kao cjelokupnim rjesenjem ovog Zivor- nog problema koji se vee desetljecima aura pod tepih te da 6e nadzor stanica za mierenje kvalitete zraka pokazati u kak- ‘vom okruzenju zivemiestani Catia Ako se ovako nastavi i ne poduzme ni- sta konkretno, Catiéanima ostaje da gutaju praSinu,zalijevaju borige i budu yzahvalni na velikom ekoloskom pout” koji su im pristli celnici Elektroprivrede. No ukoliko na vrieme ne plate ragune a elek- trigmu energiju neka éekaju elektrigare s IcijeStama, dok ese drugislikat i pozirai priikom puStanja a rad novosagrademh sistema daljinskog grijanja, Naravno Elek- troprivreda ée za sve to vrijeme redovito dabivati kamate na orogena sredstva kod ddomatih banska, koji se dre one narodne nneka para, zu ne tebalo!, a i mi smo svakakonavikli na prasinu 5 Cu ec) Rood Seer OS Se td See PRA ee AS Eu Se aS EES ani jezika. Bio je era Te ea Oe eu Seo) ey Dy ukovnih udruzenja itd Mr Re cs povlasticu da upoznam i da nogim poznatian ljudima iz i Zivota, Kroz svoju praksu sam Sto ne treba raditi, Gle- ati one narodne: Kad god sam na nos. U najkracemu: siti i vodu nositi franjevei su jedini eni da prezive rkog ugljau Kaknjuu ne- olozaju — Sto zbog zastar- to zbog niskih plaéa i uop- komorata. Zasto je to prostorima rudarima nikada .zarazliku od mnogih drZa- povlasteni, dobro plageni i Zaito je to tako, odgovor je an: viadajuce strukture ni- umjele— ili zbog nesposob- Ako seidalje nastavi s privremenim rjeSe- njima i samovoljom, ova vazna grana gos- podarsiva bit e za duze vrijeme izgub- Ijenai teSko dostizna, Hrvatima u Kaknju bi moglo biti bolje SV: Sto je raziog da ste ostali ovdje iako ste sigurno imali niz dobrih ponuda da dete? LR: Nisam imao razloge koje bi me pota- li da odem, ili ih nisam imao dovoljno. Preturio dva rata i ne mislim da je to do- voljan razlog da odem. Uostalomn, ovo je ‘moja domovina kao i ostalih, ovdje imam svoj dio Bosne i 2a taj dio, kakav god bio. vrijedi ostati. Ako bi ratovi bili razlozi 2a odlaske, ne znam gdje bi se danas zemljo- pisno nalazila npr. Njema¢ka, Na kraju, to _Je osobni izborisvatko ima pravo da ode ili ostane. Nisam bio bez Sans da se smjestim. nasiguno—dapace, ali jaostajem. SV: Kako biste ocijeni uopéini Kakanj? LR: Nikome nije lako wcijelo) BiH pa niu Kaknju. Moramo gledati kontekst, kako je ‘muslimanima u Stocu, Srbima u Sarajevu, Hrvatima u Banjoj Luci. Nama bosanskim Hirvatima ne moze bitinigdje dobro dok ne bude dobro svima na cijelom prostora BiH. U Kaknjubi moglo biti boljeitreba to stanje popravljati, ali od koga cemo to traZiti? Svatko se brine samo Za svoje, 10 nije dobar put SV: Kakvu buduénost prifeljkujete Hr- vvatima u opéini Kakanj, a kakyu Hrva- tima sutjedkoga kraja? LR: Mi koji smo ovdje borit 6emo se kroz legalne institucije ina legalan nagin, za se- pologaj Hrvata Dr.se. Luka Radoé: Nikad nije dobro da bude sretan samo jedan narod be i ostale, Nema izgleda da uspije borba samo za sebe i svoje. Nikad nije dobro da bbude sretan samo jedan narod. Ako se budemo vraéali, bit ée svima bolje, posebno se to odnosi na sutjeSki kraj adj su kultne svetinje, gdje smo krSteni, ‘adje je stolni grad, srce Bosne, staro tisucu ¢godina, Ne znam da je u povijesti netko na- pustiosvoj stolni grad i danema voljudase vrati, Pitam se to je sveto u Zivotu, SV: Hoge li nasa opustjela sela opet ofivjeti? LR: Sada nisam optimist, ali nada zadnja tumire, Ima mnogo pozitivnih. primjera povratka. Nismo mi valjda najgori pada ne Zelimo svoj kraj, nego da Zivimo i umire- mov tudini. Codi me da nate iseljenike ne vuku naga groblja, njive, da se (0 sredi barem u katastru SV: Sto mislite 0 projektima obnove kuéa Hrvatimau Kaknju? LR: Na svakoj pomoéi treba biti zahvalan, ali moram reéi da tu nesto fali, Moramo se pitati za8to je ta vrsta pomosi i trebala. Ima i drugih nagina. 1z osobnog iskustva mis- lim da hrvatska politika prema BiH treba biti jasna, dosljedna, korekina, da ne daje prednost velikim Hrvatima i Hercegovei- ma, Mora nam pomoci da shvatimo da je Bosna nasa domovina ~ tu smo rodeni —i danam pomazu na tom put. SV: Jesu li stranke na planu povratka mogle vise uéiniti? LR: Stranke nisu ni radile u kontekstu po- vyratka nego odlaska. Kad se budu pridréa- vale vlasttih programa, ne¢e biti potreban nitko drugidase ljudi vate Ako ne mozemo s ostalima, nine zasluzZujemo da se zovemo narod ‘SV: Kako bi politi i teritorijaino tre- balo urediti BiH na zadovoljstvosvih? LR: Vratiti sve na staro, nitko nikome ne smije smetati, a za smetanje uvesti stroge kazne. U stedistu svega treba biti Govjek, slobodan da voli i postuje svoje svetinje. ‘Tu varijantu smo obatalili i ona je sada tlapnja, TeSko da se mozemo i oko Gega dogovoriti, a ako se i dogovorimo, ne zna- moto postivati. zgledna je i moguénost da se rjeSenje nametne izvana, a pozeljna bi bila regionalizacija s razmjernim odnosi- masvih triju naroda, SV: Treba li BiH dobiti hrvatsku fede- ralnu jedinicu? LR: Onaj tko BiH misli dobro, vidi da sui ove federalne jedinice suviSne. Prosirivati ih po nacionalnom kljuéu vodilo k stvara- ju triju dr¥ava sa Zeljom da budu samo- stalne kad povijesne okolnosti to dopuste, ato jena kraju opet rat. Ne vjerujem u sreéu samo $vom naro- du, AKone mozemo s ostalima, nine zaslu- ‘ujemo da se zoverno narod. Svjedoim da sam bio na ameri¢kom univerzitetu Stan- ford, gdje se u jednoj prostorji obavljaju vyjerski obredi najmanje 50 religija. Ne rnudim to, ali se Cudim da u jednoj maloj, hhistorijski potvrdenoj drZavi ne mogu ziv jeti tri naroda ravnopravno, Jaga je Bosna ‘od nas skorojeviéa. BHDZ bi mi bio prihvatljiv SV: Unasem kraju uZivate veliko posto- -vanjeu svakom pogledu. Namjeravate li se prikljuditi nekoj od stranaka s hrvat- skim predznakom? LR: Hvala na postovanju, ali mi nije jasno kako nisam imao takvih ponuda, a posto- van sam, kako kazete. Nisu predznaci ni nazivi stranaka problem. Sve su one de- mokratske, snjima smo usli urat, wveli de- mokraciju, izaSli iz rata i evo nas po svi Jet, Kad ozbiljno razmiStjam, bila bi mi prihvatljiva stranka s predznakom B, kao BHDZ, s pro-BiH programom i ozbiljnim namjerama. SV: Kakvo je svjetlo na kraju bh, tu- nla? LR: Taj tunel je duZi od Koridora SC. ali mora biti iskopan i na kraju mora zasjati sunee. Ako ga budu kopali rudari i franjev- «i, bit ée probijen brzo i bitée syjetla. Tada eu Bosni biti fino Zivjeti . \ A rn! Dejan | Mateo Bojié marljvo rade u svom vriu u Gatiéima PROLJECE NAS ka Subatié se u svom vrtu u Ca- ticima dala na Stihanje. Kad se radi polako, bez Zur se posla napra- Vi, a umor je manji. Luk, salata, krumpir, paradajz iz viastitog veta velik je dobitak zasvako domacinstvo, Nekoliko sunéanih dana utinili su daje trava brzo potjerala pa dvorisne kosilice mije na sve strane. Uredno kosenje dvorista kao i prostora izvan ograde uz cestu u Catiéima je postalo praksom ine kuéanstava. Cini se da to sve vige postaje obiaj ipo ostalim selima. Anto Ravlija s Papratna premasio je veé odavno 70, no—Bogu dragom hvala ~i dalje uspijeva obradivati vit oko svoj Kuce, u ovom brdskom selu sutjeSke Zupe. Namirovinu ni ne pomislja, (ie oma Kad u pomoé priskoéi brat Simo Ravlija iz. Svicarske, koji je ovaj Uskts bio kod kuée, posao ide jo§ Slade. Odmor od napornog rada ~ a motika i lopata su sam za Gestite i radine — potinje na poziv Ajmo, buraz, jednu zapatit! To je i naslov ove fotografie, snimljene na Papratnu, ae Jutro ispred kuée Sime Ravlije na Pa prainu proljtos je nenjetko potinjalo ka- vom sasusjedima, rodacima i priateljima, Prizori zajedniftva poput ovoga na Paprat. nu su vrlo esti, napose let. Rave, inace jedini stanovnici ovog sela, poznati su po ‘medusobnam prijatejstvw i gostoljubivo stikojom dogeka Ree Lc Obale Trstionice su se zatravile, a kori- to djeluje isto, posebno usporedi li se s kkoritima drugih bh. rijeka, premda je — valja priznati - jo8 uvijek daleko 0 iunarodnih ekoloskih standarda zastite ioguvanja vodotoka komentar Iii Neer eocen eke Ce csc rut) DS a Poze ced POSE eee it eae aC y cy PTE EES) utoj, nego iu susjednim Pree eh PeeS ca csa cn Pree Pore un Puen pokuSao, po ve Orne misijenju, relativizirati Pen R LC eg ur) Prrsmcuete sound earch on Coc) Cee esi¢ je, potpuno neopravdano, povezao spominjanje partizan skih zlogina s krajem svoga mandata, kazavéi kako je njegov odlazak nekima ,povod da se obragunaju s antifa- Sizmom i da kompromitiraju Zrtve antifa- Sizma," Porutio je da ,im to — neée prod yjerojatno vidjevsi sebe kao onomad druga Tita kad je kazao: .Prozor mora pasti! Mesic je usput u svom govoru Josipa Bro- za Tita oznaéio ,velikim drZaynikom", ka- zav8i kako pokret koji je Tito vodio,za raz likuod ustaskoga, .nije bio zloginacki" Prigati o nedijim zloginima uvijek je rizigno, pogotovo u balkanskim zemljama ~ a Hrvatska to ofito jest, ma koliko se mnogi od Tudmana do danasnjih dana tru- ili to negirati! - gdje se na zloéin redovito ‘odgovara jo§ ZeSéim zloginom; onaj tko priga, uvijek mora biti syjestan rizika da ée biti napadan sa svih strana i da ée malo tko biti zadovoljan onim sto je rekao. Sve one, a takvih je mnogo, koji su za vladanja velikog dréavnika Tita ostali bez eva ili sinova, Kojima su bez ikakvog smislenog obrazlozenja oduzimana sva Igre bez granica Pike: Milo Jukié prava i kompletna imovina, posebno su uvtijedile Mesigeve rijesi kako se on boji euforije koja moze nastatiprlikomiskapa- aja partizanskih Zrtava te kako smatra .da bi bilo Katastrofalno da se sad ispituju svi jo Zivuei partizani koji su formacijski pri- padalitim postrojbama!™ Pobjednici uvijek pi8u povijest, pa su to uradili i partizani, Kojima je pripadao i Stjepan Mesié. Tako nije Eudno Sto su se partizanski zlogini prikrivalitijekom goto- vo pet desetljeca vladavine zastupnike par- tizanske opeije. Dakako da su oni koji su bili posredne drtve partizana znali za njih, ali - morali su Sujet! Shvatljivo je ito Sto se Mesié i dandanas pravi toliko mudi da smatra da zlogina nije ni bilo, no biti toliko mudar da sebi dozvoli kazati kako sada malne treba zaboraviti partizanske logine teSko se moze smatrati dréavnit kom mudro8éu; prije se to moze okarak- terizirati strahom da éitava jedna politika ne bude oznagena zlodinaékom, as tom politikom njezini aktivni sudionici ~medu nijima i sam Stjepan Mesié, koji je iw Ja- senoveu dometnuo kako Europa ne Zeli imati vezes faizmom i kako oni Kofi 2 stupaju tu opeiju nemaju mjestau Buropi. S10 se tie spominjanja Europe, Me je potpuno u pravu i sigumo nitko norma- Tan danas ne moze spit dae, primjerice, Jasenovac bio ogor u kojem su podinjeni strani lini pa su oni koji negiajy ii relaiviraju zlogine u Jasenoveu, a ima i takin, bez imalo sumnje posvadani 5 Europom. No, stati judi katy: svako uzbr- do ima svoje nizbrdo! Mesié je, naime, a dabogda da je to od staracke demencije, potpuno zaboravio da je Europski pala- tment prvatio Rezolucju o europskoj si esti i totltarizmu, Kojom europarla- mentarci odaju po&ast 2tvama inacizma i Komunizma te trae ustanovlenje 23. ko- Jovoza kao Dana sjeéanja na Zrtve total tami j autortatinihcezima ~ fasizma i zatteo na Europu, gledajui samo jednu, a zanemaryjuci drug strana onoga Sto ima zajednitko ime —zlotin! Zlofin, uvijek su nas vil, kad ne zastarijeva. Netko je poubijao tisuée koji leZe u grobnicama za koje se desetljecima 2na i Suti, kao iu onima koje se ovih dana otkrivaju po Sloveniji i Hrvatskoj. U njima Je, dokumentiraju to ty-snimke, najvise eivila, Gesto golobradih mladiéa koji za pusku nisu bili sposobni. Ili emo pristati da su ti mladi¢i sami uzeli krampove i Jopate. iskopali kilometrima duge rovove i ~ izvrili kolektivno samoubojstvo! Pa se {Jo potom zatrpati zemljom! Netko je na- pravio i Goli otok, netko je tisuéama judi uzeo sadaénjost i buduénost, netko je ¢i- tave porodice i narastaje zavio u emo, to je Ginjenica. Tko? Ponekad je teSko shvatiti da se u Haagu ‘odgovara po zapovjednoj odgovornosti i dda su neki osudenici robijaju upravo zbog toga. No, mnogo teze je shvatiti da isto to pravo jist ti zakoni ne vrijede za zlodine iz Drugog svjetskog rata i decenija nakon toga, kada su nevini Ijudi ubijani kaostoka. Ti su Ijudi koji su sprovodeni bezbrojnim rignim pucevima doista bili stoka, a oni ubijeni u posliednjem ratu ~ nevini Ijudi, artve? Pa ako su Artukovig, Saki i ostali aloginci hvatani.i sudeni, za8to se to ne uradi i s onima koji su zlogine Gini na

    You might also like