Professional Documents
Culture Documents
Aldin Kametovic Seminarski Rad Stres Menadzment
Aldin Kametovic Seminarski Rad Stres Menadzment
SEMINARSKI RAD
Predmet: Stres menadžment
TEMA: STRES U NOGOMETU
STUDENT: MENTOR:
Aldin Kametovic Prof.dr. Ifet Mahmutović
1.0. UVOD
2.0 . STRES U NOGOMETU
3.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TRENAZNOM PROCESU
3.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA U PRIPREMNOM PERIODU
4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME
4.1. DISANJE KAO SREDSTVO REGULACIJE
4.2. VERBALNI TRENING
4.3. RELAKSACIJA
5.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TAKMICARSKOM PERIODU
5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME
UTAKMICE
6.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME U PRIPREMNOM I TAKMICARSKOM
PERIODU
7.0. SITUACIONI TRENING
8.0. METODE GRUPNOG RADA
8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA
9.0. MENTALNI TRENING
10.0. ZAGRIJAVANJE
11.0. KOMUNIKACIJA PRIJE UTAKMICE
11.1. KOMUNIKACIJA ZA VRJEME UTAKMICE
11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE
11.3. KOMUNIKACIJA POSLIJE PORAZA
12.0. ZAKLJUCAK
1.0. UVOD
I u nogometu su poznati tzv. svjetski majstori, koji svremena na vrijeme
zakažu pod psihičkim pritiskom takmičenja.
Ne gledajući na ove slućajeve izuzetka, i rutinirani igrači imaju problema sa
predstartnim stanjem kod važnih utakmica.
Često ih hvataju teško opisivi imaginarni strahovi, ponekad i od konkretnih
briga npr. od jednog poznatog grubog protivničkog igrača ili obnavljanjem svježe
zarasle povrede itd.
Nerijetko nogometaši su opterećeni očekivanim uspjehom od strane javnosti koji
se bude uz pomoć medija.
Sve to dovodi jednog nogometaša i cijelu ekipu u stresnu situaciju.
1
2.0. STRES U NOGOMETU
Ovo stanje može biti postignuto samo u mirnoj opuštenoj i odlučnoj atmosferi.
2
Za većinu aktivnih nogometaša mentalni trening nije povoljna metoda.
To nije samo zbog velike gužve u svlačionicama.
I okplnosti nepoznate sredine kao npr. jedan totalno nepoznat stadion, fanatični
gledaoci, ekstremni vremenski uslovi i dr. U stanju su da ojačaju subjektivno osećanje
stresa kod nogometaša.
Ovaj hormon je u odreĎenoj mjeri potreban za visoki tjelesni uspjeh, ali ako
ga tijelo previše producira onda to djeluje sputavajuće na sposobnost za postizanje
sportskog uspjeha.
4
- Psihološka priprema, dugotrajan proces rada sa sportistima koji podrazumijeva
stvaranje uslova, podsticanje i usmjeravanje razvoja potencijala sa ciljem postizanja
odgovarajuće psihološke pripremljenosti za odreĎenu vrstu zadatka.
Psihološku pripremu koju trener i psiholog sprovode u svom radu sa ekipom možemo
klasifikovati u sljedeća dva parametra: vrijeme i način pripreme.
Razmatrajući faktor vremena imamo:
- Psihološke pripreme u pripremnom periodu.
- Psihološke pripreme u takmičarskom periodu.
5
Trener vrši saznajno – selektivni proces upoznavanja kluba, klupskih materijalnih
potencijala, istorije kluba, klupskih trajnih i prolaznih vrijednosti.
Upoznaje se sa socijalnim i ekonomskim karakteristikama regije i entropološkim
karakteristikama stanovnika, čime stiče uvid u opštu klimu u kojoj klub egzistira.
6
Pored ovih činilaca usko vezanih za klub, postoje i faktori iz sfere medija ( radio,
televizija, novine ), privredne i političke organizacije koje imaju posredni i neposredni
uticaj i veze sa klubom i rezultatima kluba.
7
4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME
Predtakmičarski period je veoma značajan jer se tada vrši cjelokupna i opšta priprema
za predstojeća takmičenja.
Priprema obuhvata dijagnostikovanje psiholoških i fizioloških karakteristika sportista da
bi se stekao uvid u psihofizičko stanje svakog igrača i da bi se na osnovu toga
pripremio individualni plan rada za svakog igrača ponaosob.
Dublje udisanje, duže zadržavanje vazduha, dvostruko duže vrijeme za izdisaj nego za
udisanje.
8
4.2. VERBALNI TRENING
Verbalna sugestija mora biti jasna, odmjerena, data na kontrolisan i prihvatljiv nacin
za pojedinca ( bez agresivnih i preterano autoritarnih tendencija )
9
4.3. RELAKSACIJA
10
5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME
UTAKMICE
Psihološka priprema pred samu utakmicu je nastavak opšte psihološke pripreme, stom
razlikom što se akcenat stavlja na konkretne zadatke.
Posebnu pažnju treba posvetiti igračima dan, dva pred utakmicu, da kulminirajuća
tenzija nebi prečla kritičnu tačku optimalnog aktiviranja, ili bila ispod nje.
Pred utakmicu se može zapaziti različito ponašanje sportista. Pojedinci se pretjerano
uzbuĎuju, postaju nervozni, napeti, drugi opet apatični, povlače se u sebe sa
smanjenom potrebom za komuniciranjem ili bilo kakvim kontaktom koji bi im
pomogao da prevziĎu predtakmičarski stres.
Za razliku od njih odreĎeni broj igrača reaguje u skladu sa očekivanjima, adekvatno
razvijajuži želju za pobjedom, bodreći sebe i druge, a ponekad intezivirajući svoj motiv
do granice pobjede.
Primjenjujući ovu metodu rada, trener kroz trenažni proces simulira uslove koji se
mogu odigrati prilikom takmičenja.
Organizuje se situacija adekvatna onoj koja se očekuje i pod datim uslovima sprovodi
se zamišljen plan igre.
Situacije koje se mogu pripremiti se uglavnom odnose na neadekvatno suĎenje, način
igre protivnika, razna neugodna ponašanja, provokacije i dr.
11
8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA
10.0. ZAGRIJAVANJE
12
11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE
13
12.0. ZAKLJUCAK
Poanavanje osobina ličnosti sportista spada u ključne zadatke, kako trenera tako i
psihologa koji rade sa igračima.
Na osnovu poznavanja svojstva ličnosti uspješnije se može organizovati trenažni
proces i mogu se postići veći efekti u radu.
Ono gdje većina trenera griješi u pogledu učestvovanja psihologije u trenažnom
procesu je stav da trener bolje poznaje sport i igrače i samim tim može lako da
prepozna problem ako ga ima.
MeĎutim ne treba zaboraviti da je to, ipak samo polovina posla, jer se
dijagnostikovanjem problem ne rješava.
Neophodan je stručni tretman koji će problem riješiti.
Kontinuirani rad u klubu uz upoznavanje svih relevantnih činjenica, predstavlja osnovni
uslov uspješnog rada.
14