MANEVRIRANJE BRODOM

1. UTJECAJ POLOŽAJA TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE

Kad je brod na ravnoj kobilici u stanju mirovanja, pri mirnom vremenu i nikakve sile ne djeluju na
njega, ova točka se nalazi u blizini težišta sustava negdje u sredini broda.
Pri vožnji naprijed djeluju dvije sile: sila kretanja broda prema naprijed (sila vožnje) i sila uzdužnog
otpora na pramcu. Ove se dvije sile moraju naći u ravnoteži. Sila vožnje je jača (100:25) zbog čega se
točka okreta okreće prema naprijed te se nalazi na oko ¼ dužine broda od pramca.
Pri vožnji krmom je suprotna situacija, sila kretanja krmom mora se uravnotežiti s uzdužnim otporom
na krmu te se točka okretaja radi toga pomiče prema krmi na ¼.
Ostali čimbenici koji utječu na položaj točke okreta su i sve druge sile kao što su: sile na kormilu,
bočne sile vijka, potiskivači, djelovanje tegljača, utjecaj vjetra, struje, valova itd.
Djelovanje svih sila je veće što je krak na kojem te sile djeluju veći.

2. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE UZ POMOĆ

TEGLJAČA

Kada na brod djeluju dva tegljača (jedan po pramcu a drugi po krmi i to oba po bokovima) tada
uzrokuju zakretni moment te istodobno bočno pomicanje broda bez zakretnog momenta jer iste sile
djeluju na suprotnim stranama.
Pri vožnji naprijed točka okreta se nalazi na ¼ od pramca te će zbog toga krmeni tegljač djelovati
znatno većom snagom i uzrokovati skretanje broda udesno (ako tegljači rade s lijeve strane).
Pri vožnji krmom će učinak tegljača biti obrnut.

3. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE UZ POMOĆ

PRAMČANOG PORIVNIKA (POTISKIVAČA)

Zavisno od oblika trupa broda i polozaja tunela brod ce se okretati oko tocke koja se nalazi na
udaljenosti oko jedne sirine broda od krmene statve i to sve dok brod nema
kretanje naprijed.
Pramcani potiskivac vrlo je ucinkovit u odrzavanju smjera tijekom kretanja krmom
jer se pivot point nalazi blize krmi stvarajuci veliku polugu sile bow thrustera.
Pramčani potiskivač stvara brodu veliki zakretni moment, neutralizira izboj u vožnji krmom kod broda s
jednim vijkom, a ukoliko brod ima ugrađen i potiskivač krme brodu se omogućuje i bočno kretanje.

4. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA ZAKRETANJE BRODA

DJELOVANJEM KORMILA

Na brodu koji se krece okretanjem kormila za neki kut stvara se povecani otpor na tom dijelu broda i
time poprecna sila koja okrece cijeli brod.Toj sili se suprotstavlja bocni
otpor na prednjem dijelu broda.
Kada zavozimo strojem tromost broda se suprotstavlja ubrzanju dok podvodni otpor
zbog male brzine nema znacaj.Uzduzna propulzija savladava uzduznu i bocnu
tromost i dio te sile prenosi se na otklonjeno kormilo kao poprecna sila kormila.
Kod vožnje krmom kormilo slabije djeluje i manji je moment okreta. U samom početku tek kad brod
zaveze krmom, struja vijka djeluje negativno (zbog zapljuskivanja krme). Kako se povećava brzina,
počinje djelovati struja vožnje pa i kormilo bolje sluša.

5. FAZE KRUGA OKRETANJA BRODOM

Pod krugom okretanja podrazumijeva se krug koji brod učini pri konstantnoj brzini uz isti kut otklona
kormila.

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
I Faza – Čim se kormilo počne otklanjati udesno krma broda vrši izboj broda ulijevo zbog jake sile P
na samoj krmi. Ovaj izboj je sve jači jer pramac nastoji zadržati prvobitno kretanje radi tromosti mase
broda. U početku okreta se brod zanosi bočno na suprotnu stranu otklona kormila.
II Faza počinje okretanjem brodskog pramca u željenom smjeru a to je trenutak kad sila kormila
nadvlada moment tromosti mase broda. U ovoj fazi brzina okretanja postepeno raste te se smanjuje
krug okreta nakon čega se brod nastavlja ravnomjerno kretati.
III faza – Krug okreta je pravilan i brod se nastavlja okretati jednolično (ukoliko nema struje niti vjetra
kada prelazi u krivulju).

6. VIJAK I DJELOVANJE VIJKA, UTJECAJ NA MANEVRIRANJE

Razlikujemo:
- vijke s fiksnim krilima (najviše se upotrebljavaju, najmanje podložni kvarovima, najveći
stupanj iskoristivosti te su najjeftiniji)
- vijke s prekretnim krilima (ima prednost što se pomoću njega može jednostavnije upravljati
sa strojem izravno s mosta. Glavna mu je prednost u trenutnoj promjeni poriva s mogućnošću
kontinuiranog rada s minimalnim porivom)
- vijke s pokretljivim krilima (ima prednost što se krila mogu mijenjati, ali imaju manji stupanj
iskoristivosti).
Isto tako razlikujemo desnokretne i lijevokretne vijke. Desnokretni se u vožnji naprijed okreću
desno.
Razlikujemo također usisnu i tlačnu stranu vijka. Usisna strana je okrenuta prema pramcu te se na
njoj pri vožnji naprijed stvara potlak. Tlačna strana je okrenuta prema krmi i na njoj je područje
visokog tlaka.
Korak vijka je linearni pomak koji vijak prođe u jednom punom pomaku od 360°. Brodski vijak
nikad nema učinak punog koraka jer voda nije čvrsti medij. Taj gubitak u koraku zove se slip ili
skliz, te iznosi 10% i naviše.
Kavitacija je promjena strujnog toka vode uzrokovana padom tlaka do razine tlaka ispravanja
tekućine, te nastaju mjehurići vodene pare koji eksplodiraju na površini krila vijka.
Okretanje vijka u vodi a zbog blizine brodskog trupa i kormila te zbog činjenice da se vijak okreće
u slojevima različite gustoće tlaka, pojavljuje se osim korisne sile poriva još nekoliko sila:
- sila poriva
- sila zapljuskivanja plohe kormila
- sila otpora ili bočnog poriva
- sila zapljuskivanja krme pri vožnji krmom

7. VRSTE SILA KOJE DJELUJU TIJEKOM MANEVRIRANJA

Sila poriva – je jedina korisna sila koju stvara vijak. Ona je po snazi najjača i čini više od 95%
energije vijka. Djeluje u smjeru osi vijka i omogućuje vožnju broda. Dok se vijak okreće na prednjoj
(usisnoj) strani lista dolazi do snažnog pada tlaka, a na stražnjoj (tlačnoj) do povećanja tlaka. Pad
tlaka na usisnoj strani je veći od povećanja tlaka na tlačnoj strani radi čega veći dio poriva ostvaruje
usisna strana.
Sila zapljuskivanja plohe kormila – Svojim okretanjem vijak uzrokuje kružno gibanje čestica vode
koje udaraju na gornju i donju plohu kormila. Čestice vode koje udaraju u donju plohu djeluju jače jer
je na većoj dubini veći tlak. Posljedica je da kod desnokretnog vijka krma izbija ulijevo a pramac
udesno.
Sila otpora ili bočnog poriva – nastaje zbog toga što pojedina krila vijka rade istovremeno na
različitim dubinama pa se javljaju i različiti otpori. Donje krilo je najdublje uronjeno pa mora svladati
najveću silu otpora, pa zbog toga kod desnokretnog vijka, krma izbija desno, a pramac ulijevo.
Sila zapljuskivanja krme pri vožnji krmom – Pri vožnji krmom vijak usisava vodu s krmene strane i
potiskuje je prema pramcu. Desnokretni vijak se pri vožnji krmom okreće ulijevo te imamo vrlo jako
izbijanje krme u lijevu stranu.

8. ZAJEDNIČKO DJELOVANJE VIJKA I KORMILA, UTJECAJ NA MANEVRIRANJE

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
Ako se zaustavljenom brodu kormilo postavi na jednu stranu te naglo zaveze naprijed brod se počinje
okretati.Ovo okretanje nastaje zbog jake struje koju vijak baca na kormilo
i tromosti broda da krene naprijed. Ako brodu koji vozi naprijed kormilom otklonjenim sasvim na jednu
stranu zaustavimo stroj, on se počinje slabije okretati zato jer više nema djelovanja struje vijka što
znači da brod bolje sluša ako na kormilu djeluju i struja vožnje i struja vijka. Prema tome kad brod s
desnokretnim vijkom zaveze svom snagom krmom s kormilom položenim ulijevo, onda djeluju sve sile
u lijevu stranu. Zbog toga se brod s desnokretnim vijkom dosta lako okreće (na lijevu stranu). Međutim
okret brodom preko krme u desnu stranu je veoma teško izvesti.

9. MANEVRIRANJE BRODOM S DVA VIJKA

Vijci su postavljeni simetrično s obje strane broda (na desnoj desnokretni, na lijevoj lijevokretni). Pri
vožnji naprijed se vijci okreću prema vani i time se postize bolji
zakretni moment jer sve bocne sile na obe strane (sila zapljuskivanja krme i sila otpora)
pomazu okretanju. Kad jedan stroj vozi naprijed, a drugi krmom brod se okreće na mjestu bez
upotrebe kormila. Kad brod vozi naprijed ili krmom s jednakim brojem okretaja na oba stroja, konačni
su učinci na obe strane jednaki, ali iz suprotnog smjera pa se poništavaju i nema neželjenog izboja.
Moguce su 2 izvedbe postavljanja kormila:
-postavljanje 1 lista kormila u uzduznici broda
-postavljanje 2 lista kormila,svakog iza svog vijka(ovo je bolja varijanta jer na kormilo
jace djeluje struja vijka, pa je okretljivost bolja.
Prednosti 2 vijka:
-U voznji naprijed i krmom nema negativnog izboja
-Velicina kruga okreta je svedena na duzinu broda-lako se manevrira u uskom akvatoriju -zeljeni izboj
se postize razlicitim rezimom voznje na svakom od vijaka

10. ELEMENTI KRUGA OKRETANJA BRODA

Različiti brodovi imaju različit krug okreta. Osim što veličina kruga okreta ovisi o kutu otklona kormila,
brzini i gazu on je uvijek u funkciji dužine broda.
Točka oko koje se brod okreće u kružnici se zove točka okreta(Pivot Point).

11. UTJECAJ VJETRA NA BROD I NA MANEVRIRANJE

Sila kojom vjetar djeluje na brod upravo je razmjerna kvadratu brzine vjetra, površine na koju djeluje i
kutu pod kojim stoji izložena površina u odnosu na vjetar. Ako vjetar djeluje okomito učinak je najveći.
Na zaustavljeni brod vjetar djeluje tako da se najveći broj brodova postavlja više bočno na vjetar, tj.
postavljaju se koso s krmom nešto više uz vjetar. Zanošenje broda će biti veće što je veći nadvodni
dio i manji gaz. Ako brod plovi s vjetrom u pramac ili krmu nema zanošenje, ali mu se
smanjuje/povećava brzina i zaustavni put. Ako plovi s vjetrom u bok imamo zanošenje. Zbog jakog
učinka vjetra svaki se manevar mora vršiti sa snažnom vožnjom stroja i velikim otklonom kormila da bi
brod što kraće bio izložen utjecaju vjetra.

12. UTJECAJ VALOVA NA BROD I NA MANEVRIRANJE

Valovi su najnepovoljniji po boku, po nevremenu pa je potrebno brod okrenuti pramcem ili krmom na
valove, te smanjiti brzinu, ali samo toliko da brod dobro sluša kormilo.
Kad valovi dolaze po krmi u voznji naprijed tada brod nema stabilnost kursa medjutim
ovaj polozaj je povoljniji od situacije kada valovi dolaze u pramac jer se tada napreze
i konstrukcija broda i pogonski stroj.
Najpovoljniji polozaj broda je postavljanje pramca u valove uz smanjenu bzinu.

13. UTJECAJ STRUJE NA BROD I NA MANEVRIRANJE

Kad god je moguće treba pristati sa strujom u pramac jer je brzina približavanja mala, te takva brzina
zajedno s brzinom kroz vodu omogućava bolje djelovanje kormila i lakše zaustavljanje broda. Ako to

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
nije moguće prilazni kurs se određuje kao kurs preko dna odnosno kao rezultanta kursa kroz vodu i
smjera struje.
Ucinak struje, osim o jacini struje, ovisi i o poprecnom presjeku kanala u odnosu na poprecni presjek
broda.Otpor podvodnog dijela broda struji je razmjeran kvadratu brzine struje i presjeku podvodnog
oblika broda.Prema tome učinak struje na brod je veći u uskom kanalu i plitkoj vodi zbog toga sto ce
ispod i oko broda struja biti pojacana, a to se
dogadja zato sto ce ista kolicina vode sada morati proci u istom vremenu kroz manji poprecni
presjek kanala.

14. UTJECAJ PLITKE VODE (SHALLOW WATER EFFECT)

Ogranicena dubina plovnog puta bitno mijenja strujanje oko i ispod broda i znatno utjece na otpor
broda a time i na njegovu brzinu.Stupanj ogranicenosti dubine odredjuje se odnosom dubine mora i
gaza broda. Otpor trenja u plitkoj vodi se povećava za više od 20%. Najnepovoljniji trenutak za brod je
pri odredjenoj nepovoljnoj brzini i gazu broda kad brod djeluje kao da je upao u dolinu te ovakva
pojava moze izazvati privlacenje trupa broda prema morskom dnu uz opasnost udara broda u morsko
dno.Kod brzine broda od 24 cv. dubina od 25 m vec negativno utjece dok za brzine ispod 12 cv.
dubine mora od preko 15 m nemaju nikakvog utjecaja.U nekim slucajevima kod velike brzine broda u
plitkoj vodi nema negativnog utjecaja te plitka voda čak počinje djelovati pozitivno. Međutim treba
voditi računa o neprilagođenoj brzini zbog tzv. indirektnog sudara s obalnim objektima i vezanim
brodovima. Kod manevriranja u luci, iako su dubine male nema utjecaja plitke vode jer je vrlo mala
brzina broda.

15. UTJECAJ DUBINE NA DODATNI ZAGAŽLJAJ (SQUAT)

Kad brod plovi u plitkoj vodi on gura ispred sebe veliku količinu vodu te se nagomilavanjem vodenog
brijega ispred pramca stvara područje visokog tlaka. Voda koju brod gura mora proći natrag, bilo uz
bokove, bilo ispod kobilice. Zbog toga je strujanje ispod broda ubrzano te uzrokuje pad tlaka.
Posljedica pada tlaka uzrokuje vertikalni pad broda tj. dublje uronuće ili tzv. Ships squat (brodski
cucanj).
Pokazatelji da je brod usao u podrucje plitke vode:
- valovi koje brod stvara voznjom postepeno rastu
- kut koji valovi zatvaraju s uzduznicom broda postaje sve veci
- brod slabije manevrira i tromiji je, a kormilo slabije slusa
- RPM indikator pokazuje pad ( moguce do 20 %) a time ujedno i uzrokuje pad brzine.

16. UTJECAJ RUBA PLOVNOG PUTA (BANK EFFECT)

Ovisi o poprečnom presjeku kanala i njegovom odnosu prema poprečnom presjeku broda. Svaki
osjetni pad tlaka uzrokuje dublje uronuće broda. Osim što dolazi do pada tlaka ispod kobilice, taj pad
tlaka se javlja i po boku broda što još više uzrokuje pad nivoa vode, odnosno privlačenje broda k
obali.Ovaj efekt poznat je pod nazivom Sisanje ili Sis
pa o njemu ovisi utjecaj stijenka plovnog puta tzv. bank effect.

17. INTERAKCIJA, UTJECAJ IZMEĐU BRODOVA PRI PRETJECANJU

Kako se kod pretjecanja pramac bržeg broda približava krmi dostignutog, vodeni brijeg kojeg brži brod
gura ispred sebe dolazi postepeno do udubljenja pored krme sporijeg. Voda s brijega vala (područje
visokog tlaka) brzo počinje teći k udubljenju (područje niskog tlaka) povlačeći za sobom njegov
pramac prema krmi dostignutog broda.
Ako se i izbjegne ovakva pojava na samom pocetku pretjecanja, opasnost prijeti u
nastavku pretjecanja od pojave pada razine vode izmedju brodova.

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
18. INTERAKCIJA, UTJECAJ IZMEĐU BRODOVA PRI MIMOILAŽENJU

Kada se u uskom kanalu brodovi mimoilaze, pramčani valovi brodova se približe i konačno sudare i
odbiju te se na taj način stvori veći vodeni jastuk koji spriječava sudar. U daljnjoj fazi mimoilaženja,
strujanja uz bokove brodova se poništavaju i ne nastaje veća promjena u razini vode. Međutim, ako se
brodovi mimoilaze na manjim udaljenostima može doći do nekontroliranog i naglog skretanja broda k
brodu.
Do tako naglog skretanja moze doci zbog razlicitog rasporeda tlaka vode duz broda.

19. MANEVAR PRISTAJANJA BRODA U ČETVEROVEZ

Četverovez predstavlja vez broda s jednim ili dva oborena sidra na pramcu i krmom vezanom
konopima za obalu. Umjesto sidara pramac se može vezati i za plutaču.
Prednosti četveroveza su:
- brod zauzima vrlo malo prostora na obali
- manevar isplovljenja je jednostavan i brz
Brod s jednim vijkom vozi u kursu paralelno s obalom, prilazeći po mogućnosti s onom stranom koja je
povoljnija za izboj u vožnji krmom. Vozeći lagano prema naprijed najprije se obara vanjsko sidro.
Nakon toga se nastavlja laganom vožnjom prema naprijed do mjesta obaranja unutarnjeg sidra uz
stalno ispuštanje lanca već oborenog sidra. Neposredno prije obaranja unutarnjeg sidra se zakoči
istjecanje lanca toliko da se brod okrene i zauzme povoljniji položaj za vožnju krmom. Nakon toga se
obara drugo sidro i zaveze krmom.

20. MANEVAR SIDRENJA S DVA SIDRA

Manevar sidrenja pramcem na vjetar (kod sidrišta gdje nema dovoljno prostora)
Nakon što se obori lijevo sidro, lagano se zaveze krmom dok se ne spusti određena količina lanca, a
zatim se vozi prema točki obaranja desnog sidra uz potrebno ispuštanje već oborenog sidra. Kad se
obori desno sidro, vozi se krmom uz povremeno kočenje lijevog i stalno ispuštanje desnog sidra. Na
kraju ispušteni lanci moraju biti jednake duljine.
Manevar sidrenja bočno na vjetar (kad vjetar puše od obale, velika sidrišta)
Brod vozi naprijed paralelno s obalom i najprije obara sidro privjetrine. Zatim nastavlja vožnju naprijed
u istom kursu uz stalno ispuštanje lanca. Na mjestu obaranja drugog sidra zakoči se lanac prvog sidra
da se brod povoljnije okrene te se onda obara sidro zavjetrine. Vozeći krmom uz popuštanje lanca
zavjetrine brod se okreće pramcem na vjetar. Kad se lanci izjednače pritegnu se kočnice (uz potreban
ispust oba lanca).

21. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA BEZ TEGLJAČA – PO LIJEPOM VREMENU

a) Uplovljenje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu

Brod s desnokretnim vijkom lakše pristaje lijevim bokom tj. Na stranu izboja. Brod se približava obali
pod nešto većim kutem i smanjenom brzinom, na vrijeme se zaustavi stroj te nakon toga snažno
zaveze krmom. Kod ovog manevra vrijedi načelo: što je veća brzina približavanja mora biti i veći kut
prilaska.
Manevar pristajanja na stranu suprotnu izboju izvodi se najmanjom brzinom te se prilazi što paralelnije
s obalom. Neposredno prije nego će se zavesti krmom, kormilo se okrene od obale što će udaljiti
pramac. Manevar pomoću springa je potreban ako nema puno mjesta za privez. Nametne se spring i
lagano se vozi naprijed s kormilom okrenutim od obale.
b) Isplovljenje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu
Ako je brod privezan sa stranom suprotnom izboju (desna strana za desnokretni) manevar je
jednostavan. Brod zaveze krmom te će se krma zbog izboja ulijevo udaljavati od obale. Struganje
pramcem može se spriječiti ako se prethodno zaveze naprijed na springu te onda vozi krmom. Kad je
brod privezan sa stranom izboja potrebno je krmu broda zbog izboja ka obali dovoljno udaljiti vožnjom
naprijed na springu. Nakon što se krma dovoljno udalji, zaveze se krmom. Ovaj se manevar može
izvesti okretom na krmenom springu za 180 stupnjeva.

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
22. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA BEZ TEGLJAČA – KAD PUŠE VJETAR

Moguća su četiri slučaja po vjetru:

- vjetar puše uz obalu u pramac
- vjetar puše uz obalu u krmu
- vjetar puše ka obali
- vjetar puše od obale
Ako vjetar puše uz obalu manevar je isti kao po lijepom vremenu (treba paziti kada je vjetar u krmu
zbog kraćeg zaleta). Kod isplovljavanja se brod može okrenuti i na pramčanom i na krmenom springu
(kad puše vjetar u krmu, puste se krmeni konopi te se uvitlava provijera ''držeći'' pramčani spring te se
brod počinje okretati uz pomoć vjetra bez vožnje).
Kad vjetar puše ka obali treba doći laganom brzinom i to tako da se pri vožnji krmom radi
zaustavljanja brod postavi paralelno s obalom. Treba uvijek prvo pramac dotaknuti obalu. Ako je vjetar
suviše jak onda se koristi i sidro tako da brod priđe okomitije na obalu i obori 1-2 uze vanjskog sidra te
se daljnji manevar kontrolira kočnicom vitla. Kod isplovljenja se vozi naprijed na pramčanom springu i
kormilom prema obali. Kad se krma dovoljno izbaci, zaveze se snažno krmom.
Kad vjetar puše od obale a pristaje se stranom izboja treba se približiti većom brzinom jer će inače
vjetar djelovati na zaustavljanje, s malo većim kutem da vjetar ne izbaci pramac. Neposredno prije
približavanja zaveze se svom snagom krmom te odmah veže sve pramčane konope te se vožnjom
naprijed na springu dovede krma. Kad se vezujemo stranom suprotnom izboju ista je stvar samo treba
kormilo okrenuti od obale. Isplovljenje je lagano (samo se puste konopi).

23. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA UZ KORIŠTENJE TEGLJAČA

a) Manevar uplovljavanja pomoću jednog tegljača

Tegljač može biti privezan na tegalj po krmi ili bočno po krmi. Ako je mjesto priveza udaljeno tegljač se
veže na tegalj po krmi te mu je u tom slučaju zadatak da zaustavlja brod i okreće krmu. Nakon što
brod veže provijeru i pramčani spring, tada tegljač otpušta tegalj i postavlja se više po krmi u položaj
boksanja broda k obali.
b) Manevar isplovljavanja pomoću jednog tegljača
Tegljač se veže na tegalj po krmi te se otpuste krmeni konopi. Tegljač izvlači krmu od obale te kad se
krma dovoljno udalji otpušta se vez na pramcu te brod zaveze krmom i uz pomoć tegljača se okreće u
povoljan položaj prema izlazu iz luke.
c) Manevar uplovljenja pomoću dva i više tegljača
Kad su dva tegljača u pitanju veže ih se po pramcu i po krmi te se jači tegljač vezuje po krmi da
zaustavlja brod i okreće krmu po potrebi. Pri samom vezu postave se paralelno s obalom te otpuštaju
tegljeve i počinju boksati. Kad se koriste četiri tegljača obično ih se vezuje u tzv. Lepezu.
d) Manevar isplovljavanja pomoću dva i više tegljača
Ako su dva veže ih se na tegalj po pramcu i po krmi, a ako su četiri onda još dva bočno te kad se brod
izvuče onda prelaze u lepezu.

24. MANEVRIRANJE VELIKIM BRODOVIMA

Ovakvi brodovi manevriraju samo uz pomoć tegljača. Zbog velike mase i dugog zaleta te snažne
inercije brzina približavanja mora biti minimalna i kontrolirana. Kinetička energija u trenutku dodira
broda i obale je velika (E = mv2/2) radi čega je potreban veliki oprez. Da bi se brzina približavanja
točno znala, ovakvi brodovi opremljeni su uređajima (doppler, laser) za kontrolu pomicanja (brzina
preko dna) u svim smjerovima. Peljari uglavnom imaju prijenosne uređaje.

25. MANEVRIRANJE BRODOM PRI PRIVEZU NA JEDNU ILI VIŠE PLUTAČA

Najbolji nacin prilaza na plutacu je pramcem u vjetar ili struju ako je moguce.
Kod priveza na jednu plutaču brod s desnokretnim vijkom zbog izboja krme ulijevo ostavlja plutaču s
desne strane pramca te se na taj način, nakon što brod zaveze krmom desna strana pramca priljubi
uz plutaču. Za vez se najčešće koristi sidreni lanac (trolley metoda). Kad se koriste dvije plutače tada

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
se prvo veže pramac pa onda krma (ispuštanjem lanca na provi). Kod isplovljenja se prvo otpusti
krma. Za velike brodove pri vezu na plutaču neophodni su tegljači.

26. KORMILO I DJELOVANJE KORMILA

Prema položaju osovine kormila, razlikujemo nebalansna, polubalansna i balansna kormila (imaju od
10 – 30% površine plohe ispred osovine kormila što omogućava lakše okretanje kormila, tj. Upotrebu
manje sile za otklanjanje). Kad se brod giba te se list okrene za određeni kut javljaju se sile uslijed
strujanja, koje se sastoji od translacijskog i cirkulacijskog. Ova dva sustava strujanja izazivaju na
upadnoj strani porast tlaka, a na suprotnoj pad tlaka.
Prema Bernoullijevom zakonu, na prednjoj strani dolazi do porasta tlaka i pada brzine strujanja a na
suprotnoj strani obratno. Ta razlika tlakova stvara silu kormila i ona ovisi o kutu otklona, obliku kormila,
površini lista, brzini gibanja kroz vodu i o gustoći medija kroz koji se giba. Najveća učinkovitost kormila
se postiže pri otklonu od 30-35 stupnjeva, (pri vožnji krmom oko 20 stupnjeva).

27. MANEVAR SIDRENJA S JEDNIM SIDROM

Prvi nacin:
Potpuno zaustavimo brod vozeci krmom te jos pustimo da se brod pocne lagano kretati
krmom.U trenutku, kada je brod zaustavljen obaramo sidro i tijekom polaganog kretanja
broda krmom ispustamo lanac. Prije obaranja sidra, ako je veca dubina sidrenja ili da ne
bi ostetili bulb sidro izvucemo iz oka i ispustimo.(Na dubini vecoj od 30 m ispustimo
sidro na 10-15m iznad dna).Ako je moguce na tocku sidrenja prilazimo pramcem protiv
vjetra ili struje.
Drugi nacin:
Koristi se unutar luka i sidrista s ogranicenim prostorom i tocno odredjene tocke sidrenja.
Da bi sidro oborili na tocno odredjenoj poziciji, trebamo stalno imati kontrolu broda sve
do momenta obaranja. U slucaju da nemamo pomoc bow thrustera ili tegljaca, zbog
poprecne sile vijka u voznji krmom, utjecaja vjetra li struje, brod moze doci u nezeljenu
poziciju ili kurs te isto tako ne mozemo birati smjer prilaza. Da bismo odrzavali kontrolu
nad brodom trebamo imati neku brzinu pri kojoj mozemo kormilariti i pri kojoj se brod
moze brzo zustaviti nakon obaranja sidra.Za oboriti sidro na tocno odredjenu poziciju
smjer prilazenja je od sporednog znacaja jer ce brod nakon obaranja sidra ionako zauzeti
polozaj prema struji i vjetru nakon odredjenog vremena.

28. SIDRA I DJELOVANJE SIDRA

Nemamo li nikakvih ogranicenja , najcesce obaramo sidro na strani privjetrine, racunajuci na

mogucnost okretanja smjera vjetra. Na sjevernoj hemisferi vjetar okrece
udesno i preporucljivo je oboriti desno sidro dok je na juznoj lijevo uobicajeno.
Medjutim ako na sidristu ima podvodnih struja prilagodjavamo se njima.
Kod snaznog vjetra ili struje nategnutost lanca smanjujemo voznjom naprijed u smjeru
sidra. Ako je sidro oboreno na velikoj dubini i vitlo ga ne moze izvuci potrebno je
Dovesti brod do manje dubine i tada ga izvuci.
Sidro ima maksimalnu snagu kada mu struk lezi na dnu, a za to treba biti ispustena
dovoljna kolicina lanca.
Ako je snaga kojom sidro plus lanac drzi manja od sile koja utjece na brod,sidro ce orati.
Sidriste mora biti zasticeno od vjetrova, dubine povoljne za sidrenje te mora biti u
navigacijskom smislu sigurno.
Muljevito dno je najbolje kvalitete, pjeskovito i glinasto je dobre kvalitete dok je
sljunkasto i kamenito lose kvalitete.
Dubine prikladne za sidrenje dijele se na:
- male dubine, do 20 m ( ispusta se 4 puta vise lanca od dubine )
- srednje dubine, od 20 do 50 m ( ispusta se 3 puta vise lanca od dubine )
- velike dubine, preko 50 m ( ispusta se 2 do 2.5 puta vise lanca od dubine )
Usidreni brod se pod utjecajem vjetra i valova postavlja pramcem prema vjetru ili struji

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
odnosno prema rezultanti njihovog zajednickog djelovanja(struja je obicno jaca zbog gusceg
medija).Promjenom djelovanja struje i vjetra brod ce se kretati u prostoru kruga
povrsine koju nazivamo lazni prostor.Polumjer tog kruga je zbroj duzine ispusta lanca
i duzine broda.

29. KINETICKA ENERGIJA

Kineticka energija broda nastaje zbog dinamickog djelovanja vanjskih sila.

Kinetička energija u trenutku dodira broda i obale je velika (E = mv2/2) radi čega je potreban veliki
oprez.( kod velikih brodova )

30. UTJECAJ VRSTE PORIVA NA MANEVRIRANJE BRODOM

- Potiskivac pramca ili krme ( thruster )

- Aktivno kormilo
U plohi ovog kormila nalazi se elektromotor.Kormilo se moze okretati i do 90 stupnjeva
udesno ili ulijevo sto brodu omogucava okretanje na mjestu. Osim toga brod u voznji krmom moze
regulirati izboj i potpuno neutralizirati negativan ucinak zapljuskivanja krme i bocnog poriva. Snaga
ovog kormila moze iznositi i do 10 % snage glavnog stroja.
- Okretljiva sapnica
Tzv.Kortova sapnica je uvijek puna vode, pa vijak ima vecu potisnu snagu i do 25%.
- Pramcano kormilo
Ovakvim kormilom brodovi su u stanju efikasnije kormilariti pri voznji krmom.Pramcana
kormila se najcesce koriste na trajektima gdje mnogi trajekti mogu imati i pramcani vijak. Neki trajekti
imaju po 2 vijka i 2 kormila, na pramcu i na krmi.
- Woith-Schneiderov vijak
Sastoji se od rotirajuceg kola na ravnom dnu broda na kojem su pricvrscene vertikalne peraje. Svaka
peraja rotira oko svoje osi dok se sve zajedno rotiraju na kolu. Promjenom
ekscentriciteta pomocu poluga se mijenja i polozaj peraja a time i velicina i smjer poriva.
- Scilling-Vectwinovo kormilo
Sastoji se od 2 lista postavljena neposredno iza vijka koja se pri automatskom kormilarenju okrecu
zajedno, a pri manevriranju odvojeno ali koordinirano.
- Rotirajuci Potiskivaci

31. CIMBENICI KOJI UTJECU NA MANEVRIRANJE

- Kormilo broda
- Vijak
- Zaustavljanje i zalet broda
- Vrijeme prebacivanja stroja iz voznje naprijed u voznju krmom
- Djelovanje veznih konopa i ostalih sredstava za vez
- Koristenje i djelovanje sidara
- Utjecaj trima i nagiba na brzinu i okeretljivost
- Poznavanje i koristenje ostalih sredstava

32. VRSTE TEGLJACA

Tegljaci s 1 vijkom i 1 kormilom

Imaju snazan stroj, veliki vijak i kormilo (starija generacija tegljaca)
Tegljaci s 2 vijka
Za njih vrijedi isto sto i za brodove s 2 vijka
Tegljaci sa fiksnom mlaznicom
Kod ovih tegljaca vucna sila na bitvu se povecava s kanaliziranjem vode(do 30%)
koja dolazi od vijka kroz cilindar ili mlaznicu. Kormilarenje je takodjer poboljsano
jer se kormilo nalazi odmah iza mlaznice i sva voda sa vijka direktno udara u kormilo
Tegljaci sa okretljivom mlaznicom

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com
 Mlaznica se moze okretati i usmjeravati mlaz sa vijka do kuta od 40 do 50 stupnjeva.
Na ovaj nacin gubi se manje snage kod okreta nego kod konvencionalnih tegljaca.
Nedostatak je sto je kod voznje krmom vucna sila na bitvu 50 % manja od iste u
voznji naprijed.
Tegljaci Traktori – Idealan tegljac – Azipod propulzori
To su elektricni porivni uredjaji snage i do 20000 kw gdje je elektromotor smjesten
u kucistu vijka, dakle izvan brodskog trupa. Mogu se kretati u svim smjerovima
jednakom snagom zahvaljujuci svojoj kruznoj propulziji ili pomocu vijka koji se moze okretati 360
stupnjeva. Isto tako mogu se kretati bocno te okretati u krugu vlastite duzine.

33. TEGLJACI S PORIVOM NA PRAMCANOM DIJELU

To su tegljaci sa rotirajucim potiskivacima koji znatno poboljsavaju manevarske

sposobnosti te mogu svu snagu usmjeravati u zeljenom pravcu.Postoje i uvlaceci
rotirajuci potiskivaci koji se koriste samo kod manevriranja pri malim brzinama a
potom se uvlace na otvorenom moru.

home: Fra Bonina 9, 21000 Split; tel: 021 385 618; mob: 098 500 560;
e-mail: niksa.kondic@gmail.com