Professional Documents
Culture Documents
Timovi-i-timski-rad-1
Timovi-i-timski-rad-1
Timovi-i-timski-rad-1
Kandidati: Mentor:
1
SADRŽAJ
1. UVOD.......................................................................................................................................................3
2. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE TIMA.........................................................................................................4
2.1. karakteristike timova........................................................................................................................4
2.2. Prednosti timskog rada.....................................................................................................................5
3. FAKTORI KOJI UTIČU NA EFIKASNOST TIMSKOG RADA............................................................................6
4. VRSTE TIMOVA I PODJELA TIMSKIH ULOGA............................................................................................8
4.1. Formlani timovi................................................................................................................................8
4.1.1. Hijerarhijski timovi.....................................................................................................................8
4.1.2. Timovi zadataka i projektni timovi.............................................................................................9
4.2. Neformalni timovi...........................................................................................................................10
4.3. Podjela timskih uloga......................................................................................................................10
5. TIMOVI U ORAGNIZACIJAMA.................................................................................................................13
6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................14
7. LITERATURA...........................................................................................................................................15
2
1. UVOD
U ovom seminarskom radu objasnićemo šta je tim, timski rad i šta oni znače za menadžment.
Timovi se javljaju kod složenih zadataka koji zahtijevaju različite sposobnosti i znanja ili se
sastoje od niza operacija koje se moraju obavljati. Tim predstavlja oblik formalne organizacije
zajedničkog radnog ili poslovnog procesa koje povezuju odredjeni ciljevi i interesi članova,
zajednička misija i zadaci. Tim je specifična vrsta vještački organizovane i strukturisane male
grupe koja ima zajedničke ciljeve i interese.
Predmet istraživanja seminarskog rada je definisati pojmove tima i timskog rada, te navesti
njihove bitne karakteristike, prednosti i nedostatke kroz djelovanje unutar preduzeća i
organizacija.
3
2. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE TIMA
Tim čini skup ljudi koji sarađuju pri obavljanju posla kako bi ostvarili zajedničke ciljeve,
preuzimajući pritom posebne uloge i primjenjujući visoku razinu komunikacije kako bi osigurali
uspješno usklađivanje svojih napora. Tim je manji skup ljudi koji imaju zajednički cilj čije je
postizanje moguće međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustava njegovih članova. Tim
osim cilja mora imati jasnu I svrhu postojanja a članovi tima u ostvarenju cilja međusobno
tijesno sarađuju i u svojim zadacima se dopunjuju.
Timski rad je metoda koja omogućava nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje
sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem svojih vještina i iskustava. Timski
rad je zajednički rad grupe ljudi različitog obrazovanja na rješavanju istog problema (zadatka),
na istom mjestu i u isto vrijeme.
Timsko učenje je proces poravnavanja i razvijanja kapaciteta tima da bi se došlo do rezultata
koje njegovi članovi zaista žele. Izgrađuje se na disciplini razvijanja zajedničke vizije. Izgrađuje
se i na ličnoj moći jer se talentovani timovi sastoje od talentovanih pojedinaca.
Svrha postojanja tima - menadžment treba definisati granice i opseg autoriteta tima, ali
biti spreman da ih i koriguje ako je to potrebno. Najbolji timovi su investirali znatno
vrijeme u razumijevanje, podešavanje i prihvaćanje smisla svoga postojanja i načina
funkcionisanja, da bi tek onda počeli davati značajne i velike rezultate.
Jasno definisani ciljevi - ciljevi su povezani sa smislom postojanja tima. Jasni ciljevi
pomažu timu da fokusira svoje snage na njih. Jasni ciljevi omogućuju članovima da vide
napredak i prepoznaju rezultate svoga rada.
4
Opšti pristup - članovi tima se moraju složiti oko opštih pitanja - ko šta radi, kako sek
oordinira aktivnostima, kako se postavljaju planovi, kakav je trening potreban, koja se
metodologija primjenjuje, i sl. Pravi timovi postižu dobre rezultate kada imaju zahtjevne
ciljeve. Što je veći problem, veći je izazov i potreba članova za dijeljenjem međusobnog
znanja i sposobnosti.
Prema Michaelu Westu, prednosti timskog rada mogu biti i objektivne i subjektivne. Istinski
timski rad znači davanje odgovornosti timovima da sami odlučuju kako obavljati svoj posao na
najbolji način.
Tako su objektivne prednosti timskoga rada:
Timski utemeljene organizacije mogu brzo i učinkovito reagovati u okružju koje sebrzo
mijenja, a s kojim se danas susreće većina organizacija.
Promjena unutar organizacije takođe je uspješna ako već postoji timski rad ili ako
jesastavni dio promjene.
Timski radnici navode i zadovoljstvo zbog toga što uče jedni od drugih i zbog višeg
stepena uključenosti i predanosti svome radu.
Timski rad, ljudima takođe pruža osjećaj da su moćniji u svom odnosu prema upravi.1
1
Grujić; R. Timski rad kao ključ uspeha – izvodi, 2008
5
3. FAKTORI KOJI UTIČU NA EFIKASNOST TIMSKOG RADA
U svakom timu postoji potreba za različitim timskim ulogama. Tim ljudi koji se međusobno
razlikuju, uvijek će dati bolje rezultate od tima u kojem su svi članovi slični. Timu svakako
trebaju uloge koje brinu o ljudima. Tako razlikujemo 8 timskih uloga: kreativac, istraživač,
poticatelj, usklađivač, procjenitelj, provoditelj, dovršitelj i graditelj tima.
Kohezivnost
Timska kohezivnost je definisana isto kao kohezivnost svake grupe tako da ona predstavlja
„složenu dimenziju grupe izraženu kao privlačnost grupe za članove i njihova međusobna
privlačnost, povezanost grupe i otpornost na razjedinjavanje, odanost i privrženost članova grupi,
ciljevima i idealima grupe“.Kohezivnost ima važno pa čak i centralno mjesto u objašnjenju
funkcionisanja grupe.
Timske norme
Na život i rad svake grupe, a tima posebno, utiču grupne norme. Riječ je o obliku pritiska većine
nad manjinom, skupa nad pojedincem. Norme su interna pravila, navike i običaji koji vrijede za
sve članove. Mogu se usvajati formalnim načinom kroz propisana pravila, ali najčešće su
nepisane te se poštuju spontano. Norme su važne za tim jer definišu granice prihvatljivog
ponašanja.
6
Konflikt
Konflikt je interakcija u kojoj jedna strana pokušava blokirati namjere ili ciljeve druge.I konflikti
unutar tima mogu poboljšati donošenje odluka jer dovode do iznošenja mišljenja s više strana.
Istraživanja pokazuju da je nizak stepen konflikata kod timova top menadžera povezana s lošim
odlukama. Isto tako previše konflikta je destruktivno, uništava odnose i interferira s izmjenom
informacija i ideja.2
2
Grujić; R. Timski rad kao ključ uspeha – izvodi, 2008
7
4. VRSTE TIMOVA I PODJELA TIMSKIH ULOGA
Najčešća vrsta formalnog tima je upravljački tim koji podrazumijeva menadžera i sve radnike
koji su odgovorni tom menadžeru. U nekim organizacijama koje žele umanjiti značaj hijerarhije
potrebno je promijeniti titule. Na primjer, menadžere upravljačkih timova nazivaju "treneri", a
članove tima "saradnici".
Druga vrsta formalnih timova je komisija, odbor, koji po pravilu dugo traje i bavi se redovnim,
uobičajnim problemima i odlukama. Na primjer, privredna društva imaju upravni odbor. Dok se
članovi upravnog odbora mijenjaju, upravni odbor ostaje.
U praksi se uglavnom susreću dvije vrste formalnih timova:
hijerarhijski timovi
Ovaj model, iako nije najbolji oblik timskog rada u svim situacijama, relativno često sesusreće u
praksi. Tipičan je kod realizacije manje složenih zadataka.
Karakterišu ga supervizorski odnosi u kojima je član tima najstariji po rangu vođa ili lidertima i
on je odgovoran za ostvarene performanse realiziranog zadatka. U nekim organizacijama je
ovakav model tima poželjan ako se žele zadržati odnosi koji su već uspostavljeni u organizaciji.
8
4.1.2. Timovi zadataka i projektni timovi
U današnje vrijeme se vrlo često formiraju privremeni timovi čija je svrha rješavanjeodređenih
problema ili pronalaženja mogućnosti da se dođe do određenog cilja. Vještina i mogućnost da se
formiraju i održe ad hoc timovi je presudna za uspjeh današnjih organizacija.To su tzv. timovi
zadataka ili projektni timovi.
U ovakvom modelu timskog rada vođa ili lider tima nije potrebno da bude najstariji po rangu
kako je uobičajeno kod hijerarhijskog tima, ali je potrebno voditi računa ko je vođa odnosno
lider kod timova zadataka odnosno projektnih timova. Kod ovakvih timova nije nužno da vođa
tima raspolaže sa najvećim znanjem za postavljenim zadatkom. To znači da su članstvo i uloge u
timovima zadataka određene znanjem relevantnim za realizaciju postavljenog zadatka, a ne
formalnom pozicijom u organizaciji. Timovi zadataka ili projektni timovi imaju članove iz
različitih jedinica u hijerarhijskoj strukturi organizacije. Ovakva struktura tima predstavlja dobru
mogućnost za učenje o samoj organizaciji, pošto su članovi tima sastavljeni iz različitih cjelina.
9
4.2. Neformalni timovi
Neformalni timovi ili grupe nastaju uvijek kada se ljudi redovno sastaju i rade. Ove grupnastaju
u okviru formalne organizacione strukture. Članovi neformalnih timova podređuju svoje
pojedinačne potrebe potrebama tima kao cjeline. Zauzvrat, dobijaju podršku i zaštitu tima.
Neformalne grupe imaju četiri važne funkcije:
One održavaju i jačaju norme (očekivana ponašanja) i vrijednosti koje su zajedničkeza
njene članove.
Ove grupe mogu imati i negativan uticaj na efikasnost organizacije - na primer, kada djeluju na
nove radnike da rade manje kako uobičajene standarde grupe ne bi doveli u pitanje.
Postoje brojne teorije o podjeli uloga u timu prilikom kreiranja tima i tokom samog timskog
rada. Jedna od njih je i Belbinova teorija timskih uloga. Prema toj teoriji timske uloge su
podijeljene na slijedeći način:
Proizvođač: kreativan, maštovit, netradicionalan, rješava teške probleme
Osoba koja oblikuje: Spremna na izazove, dinamična, ima volju i snagu da pređe
prepreke
10
Završava rad: brižljiv, savjestan, zabrinut, traži greške, isporučuje na vrijeme
Prethodna slika predstavlja Margerison-McCann krug upravljanja timom. Svaku od uloga u timu
je moguće ukratko opisati na slijedeći način:
Reporter - savjetodavac: preferira rad koji uključuje dobijanje i dijeljenje informacija
Procjenitelj - razvijač: preferira rad koji uključuje planiranje kao napraviti da ideje I
mogućnosti zažive u stvarnosti
Mislilac - organizator: preferira rad gdje mogu organizovati i pripremiti način na kojiće
se raditi
11
Kontrolor - inspektor: preferira rad koji uključuje kontrolu i nadziranje sistema I
procedura
Istraživanje provedeno u proizvođačkoj industriji dalo je slijedeće rezultate: najveći dio članova
tima se vidi u slijedeće tri grupe: razvijač, organizator i izvođač. U te tri grupe se nalazi ukupno
79% ispitanika (istraživanjem je bilo obuhvaćeno 375 osoba).3
3
Grujić; R. Timski rad kao ključ uspeha – izvodi, 2008
12
5. TIMOVI U ORAGNIZACIJAMA
Mnoge su prednosti uvođenja timova u organizacije. Timovi mogu olakšati širenje preduzeća i
omogućiti brži protok informacija što dovodi do povećanja produktivnosti. Sposobnosti članova
tima intenzivno se i stalno razvijaju, a on ih ima prilike pokazati i dokazati. U timu je uloga vođe
svedena na minimum. Većina menadžera na tim gleda kao na veslače u osmercu. Da bi ostvarili
cilj svi moraju biti “kao jedan”.Niko ne smije veslati jače ili slabije, brže ili sporije od ostalih da
ne ugrozi uspjeh celine.
Timski rad se ne stvara automatski, i nije rezultat nametanja jednog vođe. To je rezultat
zajedničkog rada, prepoznavajući važnost timskog rada, radeći timski i svesno otkrivajući uzorke
zajedničkog rada koje članovi shvataju kao stimulativnim i zadovoljavajućim. Članovi tima
moraju međusobno razgovarati o tome kako timski raditi i pratiti njihov grupni rad. Ovo se
naziva kolektivna samokontrola iskrenost i zrelost koja nije šire pronađena u kulturi naših
timskih radova.
složenost tima,
intenzitet interpersonalnih odnosa,
uticaj tima na celokupnu organizaciju,
formalnost članova tima,
trajanje tima,
indentitet4
4
Mr.Omerdić;M. , Menadžment (skripta predavanja), Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet u Bihaću
13
6. ZAKLJUČAK
Tim je mala grupa ljudi komplementarnih znanja i vještina usmjerenih zajedničkim poslovnim
ciljevima za koje se smatraju uzajamno odgovornima.Karakteristike tima koje brojni autori
smatraju poželjnim su:
ravnoteža uloga,
jasnodefinisani ciljevi,
standardi rada, o
14
7. LITERATURA
15