Europska

unija

Što je i
što čini
Rukopis dovršen u veljači 2020.

Ni Europska komisija ni osobe koje djeluju u njezino ime ne odgovaraju za uporabu podataka iz ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

© Europska unija, 2020.

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011.
(SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europske unije dopuštenje
treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Sve slike: © Shutterstock, © Fotolia

Print ISBN 978-92-79-93604-3 doi:10.2775/265661 NA-04-18-778-HR-C

PDF ISBN 978-92-79-93615-9 doi:10.2775/325079 NA-04-18-778-HR-N
HTML ISBN 978-92-76-02211-4 doi:10.2775/499034 NA-04-18-778-HR-Q
 Sadržaj
3

E U R O P S K A U N I JA : Š TO J E I Š TO Č I N I
Europska unija:
Što je i što čini��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������5

1. Ukratko o Europskoj uniji����������������������������������������������������������������������������������������������������7

2. Što Europska unija čini�����������������������������������������������������������������������������������������������������13

Djelovanje u području klime
i europski zeleni plan�������������14
Gospodarstvo,
financije i euro�������������������������� 15
Migracije i azil����������������������������16
Granice i sigurnost�������������������17
Poslovanje i industrija����������� 18
Jedinstveno tržište����������������� 19
Digitalno gospodarstvo
i društvo��������������������������������������� 20
Zapošljavanje
i socijalna pitanja�������������������� 21
Obrazovanje
i osposobljavanje�������������������� 22
Istraživanje
i inovacije������������������������������������ 23
Regionalna politika�����������������24
Promet������������������������������������������ 25
Poljoprivreda
i ruralni razvoj��������������������������� 26
Pomorstvo i ribarstvo������������ 27
Zaštita okoliša�������������������������� 28
Energija���������������������������������������� 29
Vanjski poslovi i
sigurnosna politika����������������� 30
Proširenje EU-a��������������������������31
Europska politika
susjedstva����������������������������������� 32
Trgovina���������������������������������������� 33
Međunarodna
suradnja i razvoj���������������������� 34
Humanitarna
pomoć i civilna zaštita��������� 35
Pravosuđe i
temeljna prava������������������������� 36
Javno zdravlje��������������������������� 37
Sigurnost hrane������������������������ 38
Potrošači�������������������������������������� 39
Bankarske i
financijske usluge������������������� 40
Tržišno natjecanje��������������������41
Oporezivanje����������������������������� 42
Carina�������������������������������������������� 43
Kultura i mediji������������������������� 44
Mladi���������������������������������������������� 45
Sport���������������������������������������������� 46
Proračun��������������������������������������� 47
Sprječavanje
prijevara��������������������������������������� 48

3. Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje��������������������������������������������������������� 51

 4
E U R O P S K A U N I JA : Š TO J E I Š TO Č I N I

Europska
unija
Što je i što čini

?
5

UVOD:

E U R O P S K A U N I JA : Š TO J E I Š TO Č I N I
O ČEMU GOVORI OVA PUBLIKACIJA

Ova je publikacija vodič o Europskoj uniji (EU) i njezinim aktivnostima.

U prvom se dijelu ukratko objašnjava što je EU.

U drugom dijelu, pod naslovom „Što Europska unija čini”, opisuje se što EU
radi u 35 različitih područja kako bi se unaprijedili životi ljudi u Europi, ali i
šire.

U trećem dijelu, pod naslovom „Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje”,
opisuju se institucije koje su u središtu procesa odlučivanja u EU-u i načini na
koje njihove odluke prelaze u djela.

U verzijama ove publikacije u formatima HTML i PDF tekst plave boje

označava poveznice na detaljnije informacije. Te verzije možete pronaći na
internetu na sljedećoj poveznici:
https://op.europa.eu/webpub/com/eu-what-it-is/hr/
 6
U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
 Ukratko o
Europskoj uniji
Europska unija (EU) jedinstvena je gospodarska i po-
litička unija 27 europskih zemalja.
Prethodnik EU-a osnovan je nakon Drugog svjetskog
rata. Prvi koraci bili su poticanje gospodarske surad-
nje jer se smatralo da će se trgovanjem među ze-
mljama stvoriti gospodarska međuovisnost i jedno-
stavnije izbjeći sukobi. Zbog toga je 1958. osnovana
Europska ekonomska zajednica, čiji je glavni cilj bio
povećanje gospodarske suradnje među šest zemalja:
Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga i
Nizozemske.
Otada su se zajednici pridružile još 22 zemlje (Ujedi-
njena Kraljevina povukla se iz EU-a 2020.) i stvoreno
je veliko jedinstveno tržište (ili „unutarnje tržište”),
koje se nastavlja razvijati prema ostvarenju svojeg
punog potencijala.
Počevši od isključivo gospodarske unije, razvila se u
organizaciju koja pokriva velik broj različitih područja
politike, od klime, okoliša i zdravlja do vanjskih od-
nosa, sigurnosti, pravosuđa i migracija. Ta promjena
odrazila se i u nazivu Europske ekonomske zajednice,
koji je 1993. promijenjen u Europska unija.
7
U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
EU je osigurao više od pola stoljeća mira, stabilnosti
i blagostanja, pomogao je podići životni standard i
uveo jedinstvenu europsku valutu, euro. Više od 340
milijuna građana EU-a upotrebljava je u 19 zemalja
kao svoju valutu i od nje ostvaruje koristi.
Budući da su među zemljama EU-a ukinute kontrole
na granicama, ljudi mogu slobodno putovati gotovo
cijelim kontinentom. Osim toga, postalo je znatno
lakše živjeti i raditi u drugoj europskoj zemlji. Svi
građani EU-a imaju pravo i slobodu odabrati zemlju
EU-a u kojoj žele studirati, raditi ili se umiroviti. Svaka
zemlja EU-a mora postupati s građanima EU-a na
isti način kao i sa svojim građanima u području za-
poslenja, socijalne sigurnosti i poreza.
Glavni je pokretač EU-a jedinstveno tržište, koje
omogućuje slobodno kretanje većine robe, usluga,
novca i ljudi. Cilj je EU-a proširiti taj veliki resurs na
druga područja, kao što su energetika, znanje i tržišta
kapitala, kako bi se Europljanima omogućilo da iz
njega izvuku najveće moguće koristi.
 EU je i dalje usmjeren na povećanje transparentnosti
i demokracije svojih upravljačkih institucija. Odluke
se donose na što otvoreniji način i na razini što je
moguće bližoj građanima. Veće ovlasti dodijeljene su
izravno izabranom Europskom parlamentu, a naci-
onalni parlamenti imaju veću ulogu i rade zajedno s
europskim institucijama.
EU se temelji na načelu predstavničke demokracije,
u kojoj građane na razini EU-a izravno predstavlja
8 Europski parlament, a države članice predstavljaju
Europsko vijeće i Vijeće EU-a.
Europske građane potiče se da sudjeluju u demokrat-
U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
skom životu Unije izražavanjem svojeg mišljenja o
politikama EU-a tijekom njihova sastavljanja ili da-
vanjem prijedloga za poboljšanje postojećih zakona
i politika. Europska građanska inicijativa omogućuje
građanima da imaju veću ulogu u sastavljanju poli-
tika EU-a koje utječu na njihove živote. Građani mogu
podnijeti pritužbe i upite povezane s primjenom pra-
va EU-a.
Ugovorom o Europskoj uniji utvrđeno je da se „Unija
temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dosto-
janstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vla-
davine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući
i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajed-
ničke državama članicama u društvu u kojem prevla-
davaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, prav-
da, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Te
vrijednosti neodvojiv su dio europskog načina
života.
Ljudsko dostojanstvo mora se poštovati i zaštititi te
je okosnica temeljnih prava.
Europski građani uživaju i politička prava. Svaki odra-
sli građanin EU-a ima pravo kandidirati se i glasati
na izborima za Europski parlament u zemlji boravišta
ili matičnoj zemlji.
Ravnopravnost podrazumijeva jednaka prava za sve
građane pred zakonom. Načelo jednakosti žena i
muškaraca prisutno je u svim europskim politikama,
a temelj je i europske integracije. Primjenjuje se u
svim područjima.
EU se temelji na vladavini prava. Djelovanje EU-a
uvijek se temelji na ugovorima, koje su dobrovoljnim
demokratskim postupkom odobrile države članice. Za
pravo i pravosuđe zaduženo je neovisno sudstvo. U
pitanjima prava EU-a zemlje EU-a dodijelile su ko-
načnu nadležnost Sudu Europske unije, čije presude
moraju poštovati svi.
Ljudska prava zaštićena su Poveljom EU-a o temelj-
nim pravima, a uključuju pravo na nediskriminaciju
na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili
uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, pra-
vo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup
pravosuđu.
EU je 2012. primio Nobelovu nagradu za mir za pro-
micanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava
u Europi.
Države članice i institucije EU-a
U osnovi EU-a nalazi se 27 država članica koje pri-
padaju Uniji i njihovi državljani. Jedinstveno obilježje
EU-a jest da su njegove države članice, iako su i dalje
suverene i neovisne, odlučile udružiti dio svoje „su-
verenosti” u područjima u kojima bi suradnja bila
korisna.
To u praksi znači da države članice prenose dio svojih
ovlasti za odlučivanje na zajedničke institucije koje
su osnovale kako bi se odluke o posebnim pitanjima
od zajedničkog interesa mogle donositi demokratski
na razini EU-a.
Države članice Europske unije (2020.)
0 500 km
Azori (PT)

Madeira (PT)
(FR)
Reykjavík
Guadeloupe
Island (FR)

Kanarski otoci (ES)

Martinique
(FR)

Mayotte
(FR)

Finska
Francuska
Norveška Réunion
Gvajana (FR)
(FR)

Helsinki
Oslo
Švedska * Ovim se nazivom ne dovode u pitanje
Stockholm Tallinn stajališta o statusu te je on u skladu
s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a
Estonija
1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog
suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
9
Riga Latvija
Danska
Irska
Dublin
Kopenhagen Litva
Vilnius

U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
Nizozemska
Amsterdam Berlin
Varšava

Bruxelles
Njemačka Poljska
Belgija
Luksemburg Prag
Pariz Luxembourg
Češka
Slovačka
Bratislava
Beč
Francuska Bern Austrija Budimpešta
Lihtenštajn
Švicarska Mađarska
Slovenija
Ljubljana Zagreb Rumunjska
Hrvatska
Bukurešt
Bosna i Beograd
Hercegovina
Portugal Srbija
Sarajevo

Priština
Bugarska
Crna Gora
Lisabon
Madrid
Italija Kosovo Sofija
Rim Podgorica
Španjolska
* UNSCR 1244 / ICJ 22.07.2010

Skopje
Tirana Sjeverna
Makedonija Ankara
Albanija
Turska
Grčka

Atena

Cipar Nikozija
Valletta
Malta

Države članice Europske unije (2020.)

Države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje

 U odlučivanje na razini EU-a uključeno je nekoliko
institucija, osobito:
●● Europski parlament, koji predstavlja građane
EU-a i oni ga izravno biraju;
●● Europsko vijeće, koje se sastoji od šefova država
ili vlada država članica EU-a;
●● Vijeće, koje se naziva i Vijeće Europske unije,
10 koje predstavlja vlade država članica EU-a; i
●● Europska komisija, koja predstavlja interese
EU-a u cjelini.
U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
Nacionalni parlamenti država članica imaju ulogu u
donošenju odluka i izradi zakona, baš kao i dva sa-
vjetodavna tijela. To su Europski odbor regija, koji se
sastoji od predstavnika regionalne i lokalne vlasti, i
Europski gospodarski i socijalni odbor, koji se sastoji
od predstavnika organizacija radnika i poslodavaca
te skupina dionika.
Novo zakonodavstvo obično predlaže Europska ko-
misija, a donose ga Europski parlament i Vijeće.
Savjetodavna tijela (Europski gospodarski i socijalni
odbor i Europski odbor regija) i nacionalni parlamenti
sudjeluju u tom procesu tako što dostavljaju svoja
mišljenja o prijedlozima, uglavnom sa stajališta na-
čela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Supsidijarnost
znači da, osim u područjima u kojima ima isključivu
nadležnost, EU djeluje samo u slučajevima u kojima
je djelovanje učinkovitije na razini EU-a nego na na-
cionalnoj razini. Načelo proporcionalnosti znači da
djelovanje EU-a mora biti ograničeno samo na ono
što je nužno za ostvarivanje ciljeva Ugovora EU-a.
Donesene zakone EU-a provode države članice i od-
govarajuća institucija ili institucije EU-a. Treći dio ove
publikacije sadržava više informacija o tome kako EU
donosi i provodi odluke.
Ugovori EU-a
Svako djelovanje EU-a temelji se na ugovorima koje
su dobrovoljnim demokratskim postupkom odobrile
sve zemlje EU-a. U ugovorima se utvrđuju ciljevi Eu-
ropske unije, pravila o funkcioniranju institucija EU-a,
načinima odlučivanja te odnosima između EU-a i
država članica.
U posebnim slučajevima u nekim područjima politike
EU-a ne sudjeluju sve države članice. Na primjer, iako
je euro jedinstvena valuta EU-a u cjelini, europodručje
trenutačno čini samo 19 država članica. Danska je
odlučila da neće sudjelovati, a ostale zemlje još nisu
ispunile kriterije za pridruživanje. Dvadeset dvije
države članice čine schengensko područje, na kojem
se građani mogu kretati bez putovnica, a pet država
članica zadržalo je vlastite granične kontrole.
Pogled u budućnost
Kako bi europski projekt zadržao svoj smjer, tadašnji
predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker
predstavio je u govoru o stanju Unije 2016. pozitivni
program za Europu koja štiti, osnažuje i brani. Njego-
vu su poruku pozdravili Europski parlament i čelnici
država EU-27 na sastanku na vrhu u Bratislavi odr-
žanom 16. rujna 2016.
Rad na pozitivnom programu nastavljen je u ožujku
2017. Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti
Europe, u kojoj se navodi pet scenarija kako bi EU
mogao izgledati do 2025. Nakon Bijele knjige Komi-
sija je pridonijela raspravi izradom niza tematskih
dokumenata za razmatranje u kojima je iznijela ra-
zličite mogućnosti za EU u određenim područjima
politike: socijalnoj dimenziji Europe, iskorištavanju
globalizacije, razvoju ekonomske i monetarne unije,
budućnosti europske obrane i budućnosti financija
EU-a.
U narednim godinama Europska unija može očekivati
i prilike i poteškoće. Izbori za Europski parlament
2019. i izvanredni sastanak na vrhu održan 9. svibnja
2019. u Sibiuu u Rumunjskoj kako bi se raspravilo o
budućnosti Europe bili su prava prilika da se EU po-
novno obveže na rješavanje problema koji su važni
građanima.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila
je Konferenciju o budućnosti Europe kako bi Europlja-
nima pružila mogućnost da izraze svoje mišljenje o
tome kako se Unija vodi i što postiže. Započet će
2020. i trajati dvije godine te će okupiti građane svih
dobnih skupina iz cijelog EU-a, civilno društvo i eu-
ropske institucije.
11
U K R AT KO O E U R O P S KO J U N I J I
Š TO E U R O P S K A U N I JA Č I N I

12
 Što
Europska unija
čini 13

Š TO E U R O P S K A U N I JA Č I N I
U drugom dijelu ove publikacije ukratko se navode
aktivnosti EU-a u 35 različitih područja politike
i korisne poveznice na više informacija.
 Djelovanje u području
klime i europski
zeleni plan

EU ulaže velike napore kako bi smanjio emisije stakleničkih plinova

i prešao na čisto, niskougljično i održivo gospodarstvo te ublažio
neizbježne posljedice klimatskih promjena.

EU poduzima mjere u području klime kojima nastoji riješiti probleme povezane s promjenama u klimi Zemlje,
osobito porast globalnih temperatura zbog povećanja emisija stakleničkih plinova uslijed ljudske aktivnosti.
Više prosječne temperature imaju brojne posljedice, uključujući jače i češće ekstremne vremenske prilike, kao
što su poplave, suše i oluje. Takve nepogode dovode ljude u neposrednu opasnost, a mogu ugroziti i proizvodnju
14 hrane i izazvati nestašicu vode, što može uzrokovati glad, regionalne sukobe i masovne migracije.

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: Djelovanje u području klime i europski zeleni plan

Kako bi se klimatske promjene zadržale ispod opasnih razina, međunarodna zajednica složila se u okviru Pariškog
sporazuma o klimatskim promjenama da se prosječno povišenje globalne temperature mora zadržati na razini koja
je znatno manja od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, a cilj je povišenje ograničiti na 1,5 °C. EU je
uspostavio niz politika i instrumenata za smanjenje emisija i poticanje prijelaza na niskougljično gospodarstvo, a u
njegovoj strategiji za prilagodbu promiču se mjere kao što je izgradnja infrastrukture za obranu od poplava, razvoj
kultura otpornih na sušu i izmjena propisa o gradnji.

EU i ostatak svijeta mogli bi platiti skupu cijenu ako ne pristupe rješavanju problema koje nose klimatske promjene.
No istodobno se zahvaljujući sve većoj potražnji za čistim tehnologijama stvaraju prilike za inovacije, modernizaciju
industrije te zelena radna mjesta i rast. Mjere u području klime sada su uključene u sve glavne programe potrošnje
EU-a, a 20 % proračuna EU-a za razdoblje 2014.–2020. iskoristit
će se za inicijative povezane s klimom.

EU predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena, osobito

poticanjem međunarodne zajednice da održi zamah Pariškog
sporazuma i provodi ga u praksi u cijelom svijetu.

Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050.

najveći je izazov i prilika našeg doba. S tim je ciljem Europska
komisija predstavila europski zeleni plan, najambiciozniji paket
mjera koji bi građanima i poduzećima u Europi trebao omogućiti
https://europa.eu/!Gy49dG koristi od održive zelene tranzicije.

Sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama temelj je

klimatske politike EU-a i njime se na najisplativiji način smanjuju emisije iz industrije, elektrana i zračnog prometa
unutar EU-a. Zemlje EU-a usuglasile su i nacionalne ciljeve za smanjenje emisija u drugim sektorima, kao što su
promet, građevinarstvo i poljoprivreda.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/climate-action_hr

facebook.com/EUClimateAction @EUClimateAction
Gospodarstvo,
financije i euro

Ekonomska i monetarna unija i euro zajednički su temelji za veću

stabilnost, rast i blagostanje diljem Europe.

U okviru ekonomske i monetarne unije gospodarstva EU-a ujedinjena su i integrirana koordiniranim

gospodarskim i fiskalnim politikama, zajedničkom monetarnom politikom i zajedničkom valutom, eurom. Riječ
je o moćnom alatu za stvaranje novih radnih mjesta, poticanje rasta te osiguravanje socijalne pravednosti i
financijske stabilnosti, no to je posao koji tek treba dovršiti.
15

Što EU čini

Š to E uropska unija čini: G ospodarstvo, financije i euro

Gospodarske i financijske politike EU-a u europodručju i EU-u
usmjerene su na:

●● poticanje rasta i zapošljavanja;

●● poticanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti;
●● povećanje učinkovitosti ekonomske i monetarne unije;

●● poticanje ulaganja;

●● sprječavanje ili ispravljanje makroekonomskih neravnoteža;

http://bit.ly/2A46OX6
●● 
pružanje pomoći u koordinaciji nacionalnih strukturnih
politika; i
●● povećanje blagostanja izvan granica EU-a.

Kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu iz 2008. gospodarsko upravljanje EU-a osnaženo je
poboljšanjima Pakta o stabilnosti i rastu, fiskalnih pravila koja države članice slijede kako bi se olakšala
i zadržala stabilnost ekonomske i monetarne unije. Zemlje koje su isključene iz financijskih tržišta, kao
što je Grčka, primile su financijsku i političku potporu te je stvoren Europski stabilizacijski mehanizam
kao trajno rješenje za takve situacije u europodručju.

Uveden je i postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže kako bi se pratili i ispravljali potenci-

jalno problematični gospodarski trendovi u pojedinim državama članicama i spriječio njihov utjecaj na
druge države.

Euro je u optjecaju od 2002., njime se koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 država članica i druga je
najvažnija svjetska valuta nakon američkog dolara. Jedinstvena valuta praktična je za građane i dobra
za poslovanje, a ujedno je i veliko postignuće europskih integracija.

Prema Planu ulaganja za Europu, koji je donesen u studenome 2014., državna jamstva upotrebljavat
će se za poticanje privatnih ulaganja. U okviru Europskog fonda za strateška ulaganja već su se
mobilizirala ulaganja vrijedna 439 milijardi eura (do listopada 2019.), što premašuje sva očekivanja.
Ulaganja ostvarena u okviru tog plana poduprla su stvaranje 1,1 milijuna radnih mjesta, a očekuje se
da će se taj broj povećati na 1,7 milijuna do 2022. Očekuje se da će više od jednog milijuna malih i
srednjih poduzeća imati koristi od poboljšanog pristupa financiranju, a plan je pomogao u povećanju
bruto domaćeg proizvoda EU-a za 0,9 %.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/economy-finance-and-euro_hr

Dokument za razmatranje Europske komisije o jačanju ekonomske i monetarne unije

facebook.com/EUeconomy @ecfin
 Migracije
i azil

Zajedničkom migracijskom politikom i politikom azila EU-a pomaže se

Europi u rješavanju problema migracija na učinkovit način.

Od 2015. više od 3,2 milijuna tražitelja azila zatražilo je međunarodnu zaštitu u EU-u, od kojih su mnogi
pobjegli od rata i nasilja u Siriji i drugim zemljama u poteškoćama.

16
Što EU čini
EU je razvio zajedničku migracijsku politiku i politiku azila
Š to E uropska unija čini: M igracije i azil

kako bi upravljao brojnim problemima proizišlima iz migracija

u Uniju, uključujući one povezane s osobama koje traže
međunarodnu zaštitu. Ta politika sadržava sljedeće mjere
usmjerene na rješavanje krize.

EU je namijenio više od 10 milijardi eura za rješavanje izbjegličke

krize, čime će se financirati projekti za ispunjavanje najhitnijih
http://europa.eu/!rB37xd
humanitarnih potreba izbjeglica koje pristižu na obale Europe.
EU pruža humanitarnu pomoć izbjeglicama i migrantima i u
zemljama izvan EU-a te podupire rad usmjeren na rješavanje
temeljnih uzroka nezakonite migracije.

Na temelju prijedloga Europske komisije države članice dogovorile su premještanje tražitelja azila iz Grčke i
Italije u druge zemlje EU-a. Uz to, EU želi stvoriti sigurne i zakonite putove kojima bi tražitelji azila mogli ući u
EU. Programom dobrovoljnog preseljenja koji su dogovorile države članice predviđa se transfer 22 500 ljudi iz
trećih zemalja u države članice EU-a. EU radi na povećanju stope vraćanja nezakonitih migranata koji nemaju
pravo ostanka u EU-u u njihove matične zemlje.

EU i Turska dogovorili su se u ožujku 2016. da nezakoniti migranti i tražitelji azila koji dođu na grčke otoke iz
Turske mogu biti vraćeni u Tursku. Za svakog Sirijca koji bude vraćen s grčkih otoka u Tursku nakon nezakonitog
prelaska granice EU će primiti jednog Sirijca iz Turske koji taj put nije pokušao prijeći nezakonito. To je dovelo
do znatnog smanjenja nezakonitih dolazaka na te otoke. EU je osigurao 3 milijarde eura za rješavanje potreba
izbjeglica primljenih u Turskoj.

Od 2015. u Egejskom i Sredozemnome moru spašeno je više od 620 000 života zahvaljujući talijanskim i
grčkim operacijama spašavanja te radu Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, osnovane 2016.

Komisija je predložila dubinsku reformu postojećeg zakonodavstva o azilu u skladu s trenutačnim i budućim
potrebama. Temeljno načelo ostat će isto: ljudi bi trebali zatražiti azil u prvoj državi članici EU-a u koju uđu, osim
ako negdje drugdje imaju obitelj, a kad god je neka država članica preopterećena, treba postupati po načelu
solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti unutar EU-a.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/migration-and-asylum_hr

@EUHomeAffairs
Granice i
sigurnost

Europska unija nastoji uspostaviti sigurnosnu uniju i učiniti Europu

sigurnijom tako što se bori protiv terorizma i teških kaznenih djela te
jača vanjske granice Europe.

EU svojim građanima nudi prostor u kojemu mogu uživati u slobodi, sigurnosti i pravdi bez unutarnjih granica.
Glavni je cilj sigurnosne unije učiniti taj prostor sigurnijim. EU i države članice surađuju u borbi protiv terorizma
i nasilne radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala te kiberkriminaliteta.
17

Što EU čini

Š to E uropska unija čini: G ranice i sigurnost

EU usmjerava svoje djelovanje na pružanje podrške državama
članicama:

●● r azmjenom informacija među nacionalnim tijelima kaznenog

progona, carinskim tijelima i graničnim stražama;
●● operativnom suradnjom uz potporu agencija EU-a;

http://bit.ly/2jkydtQ ●● osposobljavanjem, razmjenom najbolje prakse, financiranjem,

istraživanjem i inovacijama.

Države članice udružuju se u okviru Agencije Europske unije za

suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) kako bi
istraživale slučajeve teškog i organiziranog kriminala. Komisija
radi i na tome da se osigura „interoperabilnost”, odnosno mogućnost međusobne komunikacije različitih
informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama.
EU je ažurirao i unaprijedio svoje zakonodavstvo usklađenom definicijom kaznenih djela terorizma te
kriminalizacijom putovanja, obuke i financiranja u svrhu terorizma. Uz podršku Centra za izvrsnost Mreže
za osvješćivanje o radikalizaciji EU pojačava napore za sprječavanje radikalizacije i rješavanje problema
povezanoga s povratkom terorističkih boraca. U okviru internetskog foruma EU-a Komisija pojednostavnjuje
suradnju među ključnim internetskim poduzećima, tijelima kaznenog progona i civilnim društvom kako bi
se ograničio pristup nezakonitom sadržaju na internetu i pružio učinkovit alternativni sadržaj za suzbijanje
terorističke propagande. Komisija je predložila i da se internetska poduzeća obveže na to da uklone teroristički
sadržaj s interneta u roku od jednog sata od primitka naloga za uklanjanje koji su izdala nacionalna tijela.
Europski parlament, Vijeće i Komisija donijeli su u prosincu 2018. Akt o kibersigurnosti kojim se jačaju ovlasti
agencije EU-a za kibersigurnost (Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost) kako bi se
države članice bolje poduprle u borbi protiv kiberprijetnji i kibernapada.
Zahvaljujući Schengenskom sporazumu postupno su ukinute kontrole na mnogim unutarnjim granicama EU-a.
Migracijska kriza i promjene u sigurnosnom okruženju proteklih godina pokazale su da su schengenskom području
potrebne jake vanjske granice. EU je 2017. donio nova pravila za vanjske granice schengenskog područja kojima
se postrožuju kontrole svih osoba, uključujući europske građane, u relevantnim bazama podataka kako bi se
osiguralo da nisu prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Osim toga, više od 1 600 službenika Agencije
za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) sada pomaže službenicima nacionalnih graničnih straža država
članica u ophodnji u državama kao što su Grčka, Italija, Bugarska i Španjolska. Komisija je predložila da se
dodatno povećaju kapaciteti Agencije uspostavom stalne službe s 10 000 članova operativnog osoblja.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/borders-and-security_hr

@EUHomeAffairs
 Poslovanje i
industrija

Cilj je EU-a povećati konkurentnost industrije i poduzeća u EU-u te

promicati otvaranje radnih mjesta i rast pružanjem okruženja koje
pogoduje poslovanju.

Cilj je poslovne i industrijske politike EU-a poboljšanje poslovnog okruženja, promicanje poduzetničke klime
i otvaranje radnih mjesta te olakšavanje pristupa financiranju i tržištima za mala poduzeća. Mala i srednja
poduzeća čine 99 % ukupnog broja poduzeća u EU-u i zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja zaposlenika
u privatnom sektoru. Politikama EU-a potiče se stvaranje novih poduzeća i podržavaju inovativna poduzeća
18 u nastojanjima da ulažu u svoj rast. Poboljšanim trgovinskim
sporazumima otvaraju se tržišta za poduzeća iz EU-a te se mogu
poduzimati mjere za sprječavanje nepoštenog tržišnog natjecanja iz
područja izvan EU-a. Ciljevi EU-a su sljedeći:
Š to E uropska unija čini: P oslovanje i industrija

●● ojačati svoju industrijsku bazu i poticati prijelaz na niskougljično

gospodarstvo;
●● poticati inovacije kao sredstvo za stvaranje novih izvora rasta;
●● poticati mala poduzeća i promicati poduzetničku kulturu;
http://bit.ly/2n2DlHY ●● jamčiti tržište za robu na razini EU-a; i
●● u najvećoj mjeri iskoristiti ulaganja EU-a u svemirsku komponentu.

Što EU čini
EU predano podupire poduzeća i industriju kako bi bili konkurentni, ostvarivali rast i stvarali nova radna mjesta.
Cilj je pomoći europskim poduzećima da postanu pametnija, inovativnija i održivija. Industrijska politika
pridonosi konkurentnosti utvrđivanjem odgovarajućih okvirnih uvjeta (kao što su pametno zakonodavstvo i
razvoj vještina). Europska komisija razvija akcijske planove i zakonodavstvo za pojedine sektore kako bi podržala
više od deset ključnih industrijskih sektora, uključujući kemijsku, automobilsku, prehrambenu, zdravstvenu,
biotehnološku i zrakoplovnu industriju. Komisija je odgovorna i za sektore s geostrateškom dimenzijom i
visokim stupnjem javne intervencije, kao što su obrambeni, sigurnosni i svemirski sektor.
Europska komisija je u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenula Plan ulaganja za Europu. U
okviru plana osnovan je Europski fond za strateška ulaganja kako bi se pokrenula ulaganja diljem Europe. Do
studenoga 2018. planom su mobilizirana ulaganja vrijedna 360 milijardi eura. Fond pruža jamstva za projekte
koje financira Europska investicijska banka usmjerene na infrastrukturu, inovacije i manja poduzeća. Očekuje
se da će oko 850 000 malih i srednjih poduzeća imati koristi od poboljšanog pristupa financiranju. Komisija
upravlja nekolicinom programa EU-a za potporu inovacijama i poduzetništvu, uključujući:
●● COSME – program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća;
●● Obzor 2020. za istraživanje i inovacije;
●● Galileo za satelitsku navigaciju i Copernicus za promatranje Zemlje, koji pružaju usluge od kojih imaju koristi
milijuni građana i poduzeća.
EU poduzećima nudi i niz potpornih usluga kao što su Europska poduzetnička mreža i Erasmus za mlade
poduzetnike.

Saznajte više: https://europa.eu/european-union/topics/enterprise_hr

@EU_Growth/@EEN_EU
Jedinstveno
tržište

Jedinstveno tržište jedno je od najvećih postignuća EU-a. Ono potiče

rast i otvaranje radnih mjesta te olakšava svakodnevicu i ljudima i
poduzećima.

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu (koje se ponekad naziva i unutarnje tržište) ljudi, roba, usluge i novac mogu se
kretati EU-om gotovo jednako slobodno kao unutar jedne zemlje. Građani Unije mogu studirati, živjeti, kupovati,
raditi i umiroviti se u bilo kojoj zemlji EU-a i uživati u proizvodima iz cijele Europe.

Ukinute su stotine tehničkih, pravnih i birokratskih prepreka slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju među 19
državama članicama EU-a kako bi kretanje unutar jedinstvenoga tržišta bilo jednostavnije. To je dovelo do
širenja poslovanja poduzeća, a tržišno natjecanje rezultiralo je snižavanjem cijena i većim mogućnostima izbora
za potrošače. Na primjer, telefonski pozivi u Europi znatno su jeftiniji, pale su cijene zrakoplovnih karata, a

Š to E uropska unija čini: J edinstveno tr ž ište

otvorene su i nove linije. EU istodobno nastoji osigurati da te veće slobode ne narušavaju pravednost, zaštitu
potrošača ili okolišnu održivost.

Što EU čini
Europska komisija surađuje s tijelima i dionicima u državama
članicama kako bi pratila i provodila postojeća pravila te
kako bi pojedinci i poduzeća iskoristili prilike koje im pruža
jedinstveno tržište. No neke prepreke još uvijek ometaju potpunu
funkcionalnost jedinstvenoga tržišta. EU osobito nastoji:

●●ukloniti trenutačne regulatorne ili administrativne prepreke

koje ljudima otežavaju kupnju ili prodaju robe i usluga iz druge
http://bit.ly/2jlDcdD države članice ili u njoj;
●● velikim i malim poduzećima olakšati dobivanje sredstava u
okviru Plana ulaganja za Europu i unije tržišta kapitala;
●● potaknuti radnike na zapošljavanje u drugim zemljama EU-a
kako bi popunili slobodna radna mjesta i zadovoljili potrebe za
posebnim vještinama, među ostalim europskom strukovnom
iskaznicom i portalom za mobilnost pri zapošljavanju EURES;
●● spriječiti socijalni damping, odnosno praksu upotrebe jeftinije radne snage i premještanja proizvodnje u zemlju

ili područje s niskim plaćama;

●● potaknuti suradnju među nacionalnim poreznim upravama; i

●● uspostaviti zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit u EU-u i porez na financijske transakcije.

Osim što je pravilima jedinstvenoga tržišta zajamčeno slobodno kretanje osoba, građanima EU-a nije potrebna
putovnica za putovanje unutar schengenskog područja, koje trenutačno obuhvaća države članice EU-a (osim
Bugarske, Irske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske) te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Kako bi osigurale sigurnost
na schengenskom području, te su zemlje postrožile kontrole na vanjskim granicama EU-a i poboljšale policijsku
suradnju.

Na portalu Vaša Europa dostupne su informacije o životu, radu, putovanju, školovanju i poslovanju u drugoj
zemlji EU-a. Putem njega možete pristupiti i uslugama kao što su Služba Vaša Europa – Savjeti (pravni savjeti
namijenjeni samo vama) i SOLVIT (rješavanje problema s inozemnim javnim tijelima).

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/single-market_hr

facebook.com/EU.Growth/ @EU_Growth
 Digitalno gospodarstvo
i društvo

Cilj je jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a stvoriti prilike za ljude i

poduzeća te poboljšati vodeći položaj Europe u svjetskom digitalnom
gospodarstvu.

EU i dalje radi na uklanjanju prepreka koje građanima, vladama i poduzećima onemogućuju iskorištavanje
svih prednosti interneta. Rješenja među ostalim uključuju ukidanje geografskog blokiranja, ukidanje naknade
za roaming na mobilnim telefonima i rješavanje problema nemogućnosti pristupa internetu ili nedostataka
digitalnih vještina, ali i nova pravila o prenosivosti koja će ljudima omogućiti pristup njihovim internetskim
20 pretplatama na televiziju, igre i glazbu dok putuju unutar EU-a na isti način na koji im pristupaju kod kuće.

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: Digitalno gospodarstvo i društvo

Jedinstveno digitalno tržište dovest će do unaprjeđenja

e-trgovine i dostave paketa, ukidanja geografskog blokiranja
i revizije sustava PDV-a. Njime će se poboljšati poslovno
okruženje zahvaljujući reformi telekomunikacijske i medijske
politike, revidiranju pravila o načinu rada internetskih
platformi te osiguravanju sigurnosti i zaštite internetskog
svijeta. Jedinstveno digitalno tržište pomoći će potaknuti
gospodarstvo osiguranjem slobodnog protoka neosobnih
http://Europa.eu/!jd83xG
podataka, ulaganjem u digitalne vještine i pružanjem boljeg
pristupa internetskim javnim uslugama. Ljudima i poduzećima
olakšat će se život zahvaljujući legalnom, sigurnom i povoljnom
internetskom trgovanju, inovacijama i komunikaciji. Postizanjem jedinstvenog digitalnog tržišta moglo bi se
pridonijeti gospodarstvu EU-a sa stotinama milijardi eura godišnje i otvoriti stotine tisuća radnih mjesta.

Europska komisija donijela je većinu zakonodavnih prijedloga koje je najavila 2015. u svojoj strategiji o
jedinstvenom digitalnom tržištu. Sada joj je namjera pretvoriti prijedloge u stvarnost za građane EU-a.
Poduzeti su među ostalim sljedeći koraci:

●● U lipnju 2017. ukinute su naknade za roaming pa ljudi mogu upotrebljavati svoj mobilni telefon dok putuju
u EU-u po jednakoj cijeni kao i kod kuće.
●● Od svibnja 2018. građani i poduzeća ostvaruju prava prema novim strogim pravilima EU-a o zaštiti osobnih
podataka.
●● Komisija želi građanima osigurati najbolju moguću internetsku vezu, a inicijativom WiFi4EU promiče
uvođenje besplatnih javnih pristupnih točaka za Wi-Fi u lokalnim zajednicama diljem EU-a.
●● Komisija je predložila nove alate koji će pomoći u zaštiti ljudi i poduzeća od kibernapada te istodobno jača
sposobnosti svoje agencije za kibersigurnost, a u 2018. i svojeg centra za stručnost u području kibersigurnosti.
●● Nove inicijative predložene su u području e-zdravstva, suzbijanja dezinformacija, transparentnosti
internetskih platformi, umjetne inteligencije, superračunala, mreža 5G i lanca blokova, kao i digitalna
strategija za zapadni Balkan.
●● Kako bi EU ostao na vodećem položaju u digitalnoj transformaciji, Komisija predlaže da se 9,2 milijarde eura
uloži u programe „Digitalna Europa” i „Kreativna Europa”.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en

facebook.com/DigitalSingleMarket @DSMeu
Zapošljavanje
i socijalna pitanja
EU pridonosi otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta diljem
Europe i želi stvoriti zadovoljavajuće socijalne standarde za sve svoje
građane, među ostalim i s 86,4 milijarde eura iz Europskog socijalnog
fonda.

Odgovornost za politike zapošljavanja i socijalna pitanja dijele EU i države članice. Europska komisija odredila
je radna mjesta, rast i ulaganja kao svoj glavni prioritet, koji se podupire u okviru Plana ulaganja za Europu.

21
Što EU čini
EU-ove politike zapošljavanja i socijalnih pitanja osmišljene su

Š to E uropska unija čini: Z apošljavanje i socijalna pitanja

u svrhu:

●● otvaranja kvalitetnih radnih mjesta diljem EU-a;

●● pomaganja radnicima u pronalaženju posla u vlastitoj ili
nekoj drugoj zemlji EU-a;
●● promicanja vještina i poduzetništva;

●● koordinacije i modernizacije sustava socijalne sigurnosti;

http://europa.eu/!fJ97VH
stvaranja boljih radnih uvjeta u skladu sa zajedničkim
minimalnim standardima;
●● poticanja društvene uključenosti i borbe protiv siromaštva; i

●● zaštite prava osoba s invaliditetom.

Te politike pridonose ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020. u području zapošljavanja, socijalne uključenosti
i obrazovanja. EU osigurava i koordinira sredstva kojima pomaže državama članicama da ulažu u ljude (u
područjima kao što su skrb o djeci, zdravstvo, osposobljavanje, dostupna infrastruktura i pružanje pomoći u
pronalaženju posla) i da reformiraju svoje sustave socijalne sigurnosti. U okviru Europskog socijalnog fonda
ulažu se 86,4 milijarde eura za pomoć milijunima Europljana u stjecanju novih vještina i pronalaženju boljeg
radnog mjesta. U okviru jamstva za mlade (8,8 milijardi eura) podupire se zapošljavanje mladih i osigurava da
svi mlađi od 25 godina dobiju kvalitetnu i konkretnu ponudu za posao, naukovanje, pripravništvo ili nastavak
obrazovanja u roku od 4 mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja.
Inicijativom o oblicima usavršavanja pomaže se odraslima da savladaju osnovne vještine kao što su čitanje,
pisanje ili upotreba računala. Tom inicijativom EU pomaže državama članicama da svojim građanima pruže
drugu priliku za razvoj svojih vještina.

Socijalna sigurnost ostaje odgovornost pojedinačnih država članica, no EU izgrađuje poveznice među
nacionalnim sustavima za građane koji se kreću preko granica. Pravilima EU-a o koordinaciji socijalne
sigurnosti ne zamjenjuju se nacionalni sustavi, već se njima štite prava socijalne sigurnosti ljudi koji se kreću
unutar EU-a (uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku). EU štiti ljude i zakonodavstvom kojim se
ograničava radno vrijeme, bori protiv diskriminacije na radnome mjestu, uvjeti rada čine sigurnijima i osigurava
isplata naknade za ozljede na radu. Kako bi se ostvarila nova i učinkovitija prava za građane, europskim
stupom socijalnih prava utvrđuju se načela i prava u području jednakih mogućnosti na tržištu rada, pravednih
radnih uvjeta te socijalne zaštite. EURES, europski portal za radnu mobilnost, pomaže u povezivanju tražiteljâ
posla i poduzeća koja nude posao.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/employment-and-social-affairs_hr

Dokument Europske komisije za razmatranje socijalne dimenzije Europe

facebook.com/socialeurope @EU_Social
 Obrazovanje
i osposobljavanje
EU pomaže unaprijediti kvalitetu obrazovanja poticanjem suradnje
među državama članicama i nadopunjavanjem nacionalnih mjera.
Program Erasmus+ pruža prilike osobama svih dobi, a mladima
omogućava studiranje, osposobljavanje, stjecanje radnog iskustva ili
volontiranje u inozemstvu.

Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno je za budućnost svih ljudi, a osobito mladih. Prema izvješću iz
2015. u EU-u i dalje ima više od 4,4 milijuna osoba koje su rano napustile školovanje, a svaka četvrta osoba ima
nisku razinu vještina, što im otežava pristup tržištu rada i potpuno sudjelovanje u društvu.

22

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: O brazovanje i osposobljavanje

Zemlje EU-a odgovorne su za vlastite sustave obrazovanja i

osposobljavanja, ali im EU pomaže da postignu kvalitetno
obrazovanje razmjenom dobre prakse, postavljanjem ciljeva
i referentnih vrijednosti te osiguravanjem financiranja i
stručnosti. Strategijom za obrazovanje i osposobljavanje EU
želi ostvariti sljedeće ciljeve:

●● ostvarivanje ideje cjeloživotnog učenja i mobilnosti;

http://bit.ly/2znJ3pN
●● povećanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i
osposobljavanja;
●● promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnoga
građanstva; te
●● poticanje kreativnosti i inovacija, uključujući poduzetništvo,
na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja.

U okviru programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ EU pomaže u rješavanju problema
nezaposlenosti mladih poticanjem njihova osobnog razvoja, vještina i zapošljivosti. Ukupnim proračunom od
14,7 milijardi eura više od četiri milijuna (većinom mladih) ljudi dobit će pomoć da studiraju, osposobljavaju se,
stječu radno iskustvo ili volontiraju u inozemstvu. Program Erasmus+ poboljšava izglede na tržištu rada i potiče
osobni razvoj mladih ljudi tako što im se prenose vještine koje su trenutačno potrebne i koje će ostati potrebne
na tržištu rada i u društvu. Europska komisija predložila je udvostručavanje financijskih sredstava za Erasmus
na 30 milijardi eura u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (od 2021. do 2027.).

EU je pokrenuo niz drugih inicijativa kojima se olakšavaju studiranje, osposobljavanje i rad u inozemstvu.
Europske zemlje, sindikati i poslodavci surađuju kako bi se unaprijedilo strukovno obrazovanje i osposobljavanje
u okviru kopenhaškog procesa. Jedan od rezultata je Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju s mrežom osiguravanja kvalitete, kojima se ljudima olakšava rad i studiranje u inozemstvu.
Bolonjski proces i Europski prostor visokog obrazovanja pojednostavnjuju selidbu iz jednog europskog
obrazovnog sustava u drugi poticanjem međusobnog priznavanja razdoblja studiranja, usporedivih kvalifikacija
i jedinstvenih standarda kvalitete.

Dokumenti Europass pomažu radnicima da se prijave na radna mjesta u inozemstvu tako da navedu svoje
vještine i kvalifikacije u formatu koji je standardiziran diljem Europe i razumljiviji poslodavcima.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/education-and-training_hr

facebook.com/EUErasmusPlusProgramme @EUErasmusPlus
Istraživanje
i inovacije

U okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. vrijednog

77 milijardi eura potiču se rast i zapošljavanje u EU-u te pronalaze
rješenja za neke od naših najvećih poteškoća.

Istraživanje i inovacije ključni su za naše društvo i gospodarstvo. Oni su okosnica europskih nastojanja u
pogledu otvaranja kvalitetnih radnih mjesta te poticanja rasta i ulaganja, a pružaju i znanja i rješenja potrebna
za rješavanje hitnih problema kao što je epidemija ebole iz 2014. i dugoročnih društvenih poteškoća kao što su
klimatske promjene.
23
Isto tako, istraživanje i inovacije pridonose unapređenju života ljudi zahvaljujući poboljšanjima u području
zdravstva, prijevoza i energije, a osnova su i za nebrojene nove proizvode i usluge koji mogu poboljšati kvalitetu
života i naše gospodarske rezultate.

Š to E uropska unija čini: Istra ž ivanje i inovacije

Što EU čini
EU je najveća svjetska tvornica znanja, zaslužna za gotovo
trećinu globalne znanstvene i tehnološke proizvodnje. No
suočen s rastućim tržišnim natjecanjem, EU mora početi
uspješnije pretvarati izvrsna istraživanja i inovativne ideje u
uspješne proizvode i tehnologije. Svaka država članica EU-a
ima vlastite istraživačke politike i programe financiranja, no
mnogi bi se važni problemi najučinkovitije riješili kada bi se
http://bit.ly/2i3XUm3 istraživačima i inovatorima iz različitih zemalja pomoglo da
surađuju. Stoga se istraživanje i inovacije podupiru na razini
EU-a, a osobito u okviru programa Obzor 2020.

Obzor 2020. najveći je dosadašnji program EU-a za istraživanje i inovacije u okviru kojega će se u razdoblju od
sedam godina (2014.–2020.) uložiti 77 milijardi eura, a ta će sredstva privući i druga javna i privatna ulaganja.
Njime se postiže napredak, otkrića i novine u laboratoriju, a zatim i prenošenjem dobrih ideja iz laboratorija na
tržište.

Tri su glavna cilja programa Obzor 2020.:

●● poticanje izvrsnosti u znanosti, među ostalim u okviru Europskog istraživačkog vijeća, te osposobljavanje i
razvoj karijere za istraživače u okviru aktivnosti programa Marie Skłodowska-Curie;
●● poticanje vodećeg položaja industrije u područjima kao što su nanotehnologije, biotehnologija te informacijska
i komunikacijska tehnologija i uz podršku za poduzeća i poduzetnike; i
●● rješavanje naših najvećih društvenih pitanja, uključujući zdravlje, prijevoz, energiju, mjere u području klime
te zaštitu slobode i sigurnosti.

Europska komisija nastoji razviti politike kojima se potiče izvrsnost u istraživanju i inovacije. Nove politike i mjere
mogu se razvrstati u tri glavna područja: otvorene inovacije, otvorena znanost i otvorenost prema svijetu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/research-and-innovation_hr

facebook.com/EUScienceInnov @EUScienceInnov
 Regionalna
politika
Regionalna politika usmjerena je na sve regije i gradove u Europskoj
uniji kako bi se poduprli otvaranje radnih mjesta, konkurentnost
poduzeća, gospodarski rast i održivi razvoj te poboljšala kvaliteta
života građana.

Ulaganje u centre za istraživanje i inovacije u gradovima San Ġwann, Galway i Cottbus, modernizacija zračnih
luka u Rigi i Wrocławu, povećanje urbane mobilnosti u Ateni, Sofiji i Cluj-Napoci, očuvanje Mont-Saint-Michela
i zaštita Pompeja, razvoj širokopojasne infrastrukture diljem Litve, podrška malim i srednjim poduzećima
u Utrechtu i Paredesu, obnova urbanih središta u Santa Coloma de Gramenetu i Liègeu, obnova sustava
24 pročišćavanja otpadnih voda u Trenčínu i Slavonskom Brodu te poticanje upotrebe informacijskih tehnologija
na sveučilištima u Nikoziji i Ljubljani samo su neki primjeri od tisuća projekata sufinanciranih u okviru EU-ove
regionalne politike u regijama diljem Europe.
Š to E uropska unija čini: R egionalna politika

Što EU čini
Regionalnom politikom podupire se europska solidarnost
poticanjem gospodarskog rasta i poboljšanjem kvalitete
života strateškim ulaganjima. Većina sredstava namijenjena
je za pomoć slabije razvijenim zemljama i regijama EU-a da
dostignu ostale, čime se smanjuju gospodarske, socijalne i
teritorijalne razlike koje su još uvijek prisutne u EU-u.

Regionalnom politikom zajedno upravljaju Europska komisija

http://bit.ly/1OPA6Yv
te države članice i njihove regije, koje odabiru koje će projekte
EU sufinancirati u okviru programa unaprijed dogovorenih s
Europskom komisijom. Sredstva EU-a uvijek se nadopunjuju
nacionalnim (privatnim i/ili javnim) sredstvima.

Svaki program izrađuje se u okviru zajedničkog procesa u kojemu sudjeluju dionici na europskoj, nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini te socijalni partneri i civilno društvo. To partnerstvo primjenjuje se u svim koracima
programiranja, od definiranja, upravljanja i provedbe do praćenja i evaluacije.

Regionalnom politikom u okviru programâ Interreg posebna pažnja posvećuje se potrebama i potencijalu
graničnih regija.

Kako bi se ostvarili ti ciljevi i ispunile različite razvojne potrebe svih regija EU-a, za regionalnu je politiku u
razdoblju 2014.–2020. dostupno 259,7 milijardi eura, odnosno četvrtina ukupnog proračuna EU-a. Ta se
sredstva upotrebljavaju za financiranje strateške prometne i komunikacijske infrastrukture, poticanje prijelaza
na gospodarstvo koje je prihvatljivije za okoliš, pomoć malim i srednjim poduzećima da postanu inovativnija
i konkurentnija, stvaranje novih i dugoročnih poslovnih prilika, poboljšanje i modernizaciju obrazovnih sustava
te izgradnju uključivijeg društva. Dodatne informacije o europskim strukturnim i investicijskim fondovima
dostupne su na https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview#

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/regional-policy_hr

facebook.com/EUinmyregion @EU_Regional
Promet
Prometnom politikom EU-a pomaže se napredak europskoga
gospodarstva razvojem moderne infrastrukturne mreže kojom
putovanja postaju brža i sigurnija uz istodobno poticanje održivih i
digitalnih rješenja.

Europi su potrebne učinkovite prometne veze kako bi se potaknuli trgovina, rast i zapošljavanje. Promet znatno
pridonosi gospodarstvu: samo su prometne usluge 2016. činile približno 664 milijarde eura bruto dodane
vrijednosti (doprinosa gospodarstvu), a u njima je zaposleno oko 11 milijuna ljudi.

Prometna politika EU-a usmjerena je na stvaranje jedinstvenog europskog prometnog područja s pravednim 25
uvjetima tržišnog natjecanja za različite vrste prometa i među njima.

Š to E uropska unija čini: P romet

Što EU čini
Zahvaljujući EU-u u posljednjih 20 godina ostvaren je znatan
napredak u europskom prometnom sektoru, što je dovelo do veće
sigurnosti prometa na nebu, moru i cestama, pristojnih uvjeta rada
za radnike u području prometa, veće i jeftinije mobilnosti za putnike
i poduzeća te brzog napretka prema čišćim prometnim rješenjima i
rješenjima u području digitalne mobilnosti.

http://bit.ly/2nCDPkJ Politika EU-a za prometnu infrastrukturu financira se u okviru

Instrumenta za povezivanje Europe s proračunom većim od 24
milijarde eura i usmjerena je na povezivanje kontinenta od istoka
do zapada i od sjevera do juga popunjavanjem praznina među
nacionalnim prometnim mrežama, rješavanjem uskih grla za neometano funkcioniranje jedinstvenoga tržišta i
prevladavanjem tehničkih prepreka, kao što su nekompatibilni standardi u željezničkom prometu. EU podupire
istraživanje, inovacije i učinkovitu primjenu novih zelenih prometnih tehnologija, na primjer novim pravilima
kojima potiče čiste tehnologije vozila. Osim toga, EU određuje smjer prijelaza na povezanu i automatiziranu
vožnju.

Jedinstveno prometno tržište ključno je za gospodarstvo cijelog EU-a. Stvaranjem jedinstvenog zrakoplovnog
tržišta i napretkom u inicijativi Jedinstveno europsko nebo letenje postaje jednostavnije i jeftinije. Licencirana
željeznička poduzeća sada mogu nuditi svoje usluge bilo gdje u EU-u, čime se povećava tržišno natjecanje
i povezanost. Slično tome, otvaranje tržišta pomorskog prometa omogućilo je pomorskim prijevoznicima
poslovanje u više zemalja. U okviru jedinstvenog tržišta kamioni sada mogu pružati usluge i izvan zemlje u
kojoj su registrirani, čime se smanjio broj povratnih putovanja bez tereta.

Sigurnost i zaštita izuzetno su važne. Broj poginulih na europskim cestama prepolovio se od 1992. do 2010.
Iako je postignut napredak, 2017. je u prometnim nesrećama poginulo 25 300 ljudi. Zbog toga EU mora aktivno
raditi na poboljšanju sigurnosti na cestama. Nepouzdanim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u
Europi, a EU je uveo i stroža pravila u području pomorske sigurnosti. Prometna politika EU-a ljudima pomaže i
na druge načine te ih štiti dok putuju. Neovisno o tome putuju li zrakom, vlakom, brodom ili autobusom, putnici
koji putuju u EU-u imaju određena prava u slučaju kašnjenja ili otkazivanja putovanja.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/transport_hr

@Transport_EU
 Poljoprivreda
i ruralni razvoj
Zajednička poljoprivredna politika osigurava stabilnu opskrbu
hranom proizvedenom na održiv način po pristupačnim cijenama za
446 milijuna potrošača u EU-u. Osim toga, ona potiče zapošljavanje
i razvoj u ruralnim područjima.

Zajednička poljoprivredna politika primjenjuje se u svim

državama članicama EU-a i financira iz proračuna EU-a.
Politikom se potiče prehrambeni i poljoprivredni sektor EU-a,
koji je jedan od najvažnijih sektora gospodarstva i u kojemu
26 je zaposleno oko 44 milijuna ljudi. Oko 61 milijarda eura
(oko 38 % proračuna EU-a) 2016. je uložena u poticanje
poljoprivrednika na proizvodnju hrane na održiv način, čime se
istodobno promiče rast gospodarstva ruralnih područja i njihovo
Š to E uropska unija čini: P oljoprivreda i ruralni razvoj

očuvanje. Zajedničkom poljoprivrednom politikom diljem EU-a

http://bit.ly/2i4QezO podupiru se i poljoprivredne prakse koje su povoljne za okoliš i
klimu, kao i zdravi načini života.

Što EU čini
Zajedničkom poljoprivrednom politikom pruža se podrška na sljedeće načine:

●● Izravnim plaćanjima kao potporom prihodima gospodarstava. Poljoprivreda može biti rizična i skupa.
Vremenski uvjeti i uvjeti na poljoprivrednom tržištu često su nepredvidljivi te mogu ozbiljno utjecati na
poljoprivrednu proizvodnju i prihode. Takva situacija nepovoljna je za poljoprivrednike, ali i za potrošače jer
može utjecati na lanac opskrbe hranom. Stoga se najveći dio proračuna za poljoprivredu (72 %) dodjeljuje
u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednicima uz uvjet da poštuju stroga pravila sigurnosti hrane, zaštite
okoliša te zdravlja i dobrobiti životinja. Koristi za klimu i okoliš uključuju zaštitu tla i biološke raznolikosti
te održavanje trajnih pašnjaka, što je vrlo učinkovit način pohrane ugljika u tlu i pomaže u smanjenju
globalnog zagrijavanja. Izravnim plaćanjima poljoprivrednicima se plaća za pružanje javnih usluga korisnih
za cjelokupno društvo, koje se ne plaćaju na tržištu.

●● Tržišnim mjerama za pomoć u teškim situacijama, kao što su nagli pad potražnje zbog zdravstvene
panike, pad cijena zbog privremene prekomjerne ponude ili utjecaj nepredviđenih geopolitičkih zbivanja, te
programima ruralnog razvoja (koje sufinanciraju države članice) kojima se potiču inovacije i konkurentnost
kako bi ruralna područja postala privlačna za život i rad. To uključuje modernizaciju poljoprivrednih
gospodarstava i pružanje potpore mladim poljoprivrednicima, kao i tradicionalnu i organsku proizvodnju
hrane.

●● Ključni su prioriteti i obnavljanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu, promicanje učinkovitosti

resursa te poticanje prijelaza na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene, za što je
namijenjeno 51,7 % (oko 51 milijarda eura) ukupnog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje 2014.–2020.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/agriculture_hr

facebook.com/EUAgri @EUAgri
Pomorstvo
i ribarstvo

EU štiti naša mora i oceane osiguravajući pritom da ostanu

gospodarski i okolišno održivi kao pokretači zapošljavanja, rasta i
inovacija.

Mora i oceani pokretači su europskoga gospodarstva. „Plavo” gospodarstvo godišnje stvara milijarde eura bruto
dodane vrijednosti (doprinos gospodarstvu). Plavi rast strategija je za iskorištavanje potencijala održivog rasta
u morskom i pomorskom sektoru kao cjelini.

Zajedničkom ribarstvenom politikom EU nastoji osigurati okolišnu, gospodarsku i društvenu održivost ribarstva 27
i akvakulture (uzgoja ribe u kontroliranim uvjetima) kako bi osigurao izvor zdrave hrane za sadašnje i buduće
naraštaje građana Unije. Ciljevi politike jesu poticanje dinamične, ali održive ribarske industrije, uključujući
očuvanje resursa i zaštitu morskog okoliša uz osiguravanje primjerenog životnog standarda ribarskih zajednica.

Š to E uropska unija čini: P omorstvo i ribarstvo

Što EU čini
Mora i oceani nam, osim hrane, pružaju i radna mjesta te omo-
gućavaju prometovanje i rekreaciju, a zahvaljujući istraživa-
njima i tehnološkom napretku iz njih dobivamo farmaceutske
proizvode, minerale i obnovljivu energiju. Osim što podupire te
nove prilike, EU ima važnu ulogu i u poticanju odgovornog i
održivog iskorištavanja mora u Europi i čitavom svijetu.

EU je uspostavio zaštićena morska područja kako bi zaštitio

http://bit.ly/2BmceKw
morske ekosustave i biološku raznolikost, ali i usluge koje ti
ekosustavi omogućavaju. Na tim je područjima ljudska aktiv-
nost ograničena radi očuvanja prirode.

Zajednička ribarstvena politika i integrirana pomorska politika financiraju se iz Europskog fonda za

pomorstvo i ribarstvo, kojim je za razdoblje 2014.–2020. osigurano više od 6,4 milijarde eura kako bi
se pomoglo ribarima u prilagodbi na održivi ribolov, otvorila nova radna mjesta u tom sektoru i diver-
sificiralo gospodarstvo u obalnim zajednicama. U okviru fonda odobrava se sufinanciranje za pomoć
državama članicama u provedbi operativnih programa i projekata kako bi se ostvarili ciljevi zajedničke
ribarstvene politike i integrirane pomorske politike.

Osim toga, u zajedničkoj ribarstvenoj politici utvrđena su pravila za upravljanje europskim ribarskim flo-
tama i očuvanje ribljih stokova. Stokovi se mogu obnavljati, ali nisu neiscrpni. Kako bi se spriječio preko-
mjerni izlov, za države članice uvedene su kvote kojima se ograničava izlov pojedine vrste. Postupno se
uvodi i obveza iskrcavanja kako bi se zaustavila štetna praksa ribarskih flota da odbacuju neželjeni ulov.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/maritime-affairs-and-fisheries_hr

facebook.com/EUmaritimefish @EU_MARE
 Zaštita okoliša
EU-ovi standardi za zaštitu okoliša među najvišima su u svijetu, a
njima se štiti priroda i kvaliteta života ljudi, potiče prijelaz na zeleno
gospodarstvo te ostvaruje razborita i racionalna upotreba prirodnih
resursa.

Poteškoće u području okoliša ne poznaju granice. Stoga se s

njima moramo suočiti surađujući unutar EU-a i s ostatkom
svijeta.

28 Zaštita okoliša i promicanje održivog rasta usko su povezani.

Politika zaštite okoliša može imati ključnu ulogu u otvaranju
radnih mjesta i poticanju ulaganja. Zelene inovacije mogu se
primjenjivati i izvoziti, što će Europu učiniti konkurentnijom te
Š to E uropska unija čini: Z aštita okoliša

poboljšati zdravlje i dobrobit ljudi.

http://bit.ly/2mZsQFt

Što EU čini
U sedmom programu djelovanja za okoliš EU-a navedene su smjernice u području politike EU-a za očuvanje
okoliša za razdoblje do 2020. i opisana je vizija o tome gdje bi EU trebao biti 2050. To uključuje život u okolišu
bez otpada, u kojemu se prirodnim resursima upravlja na održiv način, a biološka se raznolikost štiti, cijeni i
obnavlja.

Mjere u okviru programa usmjerene su na tri ključna područja:

●● zaštitu, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala EU-a;

●● pretvaranje EU-a u resursno učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2; i
●● zaštitu građana Unije od pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit povezanih s okolišem.

EU nastoji zaštititi prirodne resurse i zaustaviti pad broja ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 mreža je
zaštićenih prirodnih područja diljem EU-a, gdje su moguće održive ljudske aktivnosti bez ugrožavanja rijetkih i
ranjivih vrsta i staništa. U pogledu okoliša Europljane najviše brinu voda, onečišćenje zraka i kemikalije. Kako
bi se ljudi zaštitili od pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit povezanih s okolišem, politikama EU-a nastoji se
zajamčiti sigurna voda za piće i kupanje, poboljšati kvaliteta zraka, smanjiti buka te smanjiti ili ukloniti učinci
štetnih kemikalija.

Upotreba materijala i resursa što je dulje moguće te dizajn kojim će se povećati trajnost proizvoda te olakšati
njihova ponovna upotreba i recikliranje samo su neki od ciljeva Akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo.
Strategija za plastiku jedan je od temelja tog akcijskog plana, a njezin je cilj da do 2030. sva plastična
ambalaža u EU-u bude prikladna za ponovno upotrebu ili recikliranje i da se poduzmu mjere za smanjenje
potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu. Preispitivanjem životnih ciklusa proizvoda pridonijet će se
održivijem upravljanju dragocjenim resursima i smanjenju otpada, a Europa će postati otpornija u pogledu
opskrbe sirovinama.

Problemi povezani s okolišem ne zaustavljaju se na granicama EU-a. Kako broj ljudi na svijetu nastavlja rasti,
EU predvodi međunarodna nastojanja za poticanje održivog razvoja. Potrebne su dodatne mjere kojima bi se
osiguralo da zrak, oceani i drugi vodeni resursi ostanu čisti, da se zemlja i ekosustavi iskorištavaju na održiv
način te da se klimatske promjene zadrže na razini na kojoj se njima može upravljati.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/environment_hr

facebook.com/EUEnvironment @EU_ENV
Energija

EU energetskim politikama želi osigurati sigurnu, konkurentnu i

povoljnu opskrbu energijom uz ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva.

Europa je suočena s brojnim velikim energetskim poteškoćama. Osim osnovnog cilja osiguranja sigurne opskrbe
energijom u cijelom EU-u po razumnim cijenama za sve, postoji i sve veća potreba da se olakša prijelaz s fosilnoga
gospodarstva na ugljično neutralan sustav, odnosno prijelaz na čistu energiju. Europa mora povećati energetsku
učinkovitost, objeručke prihvatiti inovacije i nove tehnologije, poboljšati prekogranične energetske veze te smanjiti
ovisnost o uvozu energije. 29

Što EU čini

Š to E uropska unija čini: E nergija

Svaka država članica i dalje sama odlučuje o svojoj kombinaciji energetskih izvora, no usklađivanjem pravila na
razini EU-a osigurava se zajednički pristup kojim se povećava ukupni učinak mjera, a EU-u se omogućuje da pokaže
da je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. U okviru inicijative Čista energija za sve Europljane EU nastoji
ažurirati naša zajednička pravila kako bi se njima olakšala i potaknula buduća ulaganja te tako ubrzao prijelaz na
čistu energiju i poduprlo ispunjenje obveza EU-a iz Pariškog sporazuma.

Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a ključna je za ostvarenje naših klimatskih ciljeva u okviru europskog
zelenog plana, koji je predstavljen u prosincu 2019. Proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 % emisija
stakleničkih plinova u EU-u.

Još jedna inicijativa EU-a jest uspostavljanje europske energetske unije, koja će poboljšati sinergije s drugim
područjima politike, kao što su promet, istraživanje i inovacije, digitalizacija, kružno gospodarstvo i održivo financiranje.

 ješavanjem tih pitanja na razini EU-a stvorit će se nove prilike

R
za rast i radna mjesta, istraživanje, ali i konkurentnije i održivo
energetsko tržište. Pogodnosti za potrošače trebale bi biti znatne
i kad je riječ o njihovim pravima na promjenu dobavljača energije,
nižim režijama i pitanjima kvalitete života kao što je manje
onečišćenje zraka.

 eke dodatne politike i mjere kojima se osigurava postizanje

N
ciljeva EU-a obuhvaćaju:

●● n ove prekogranične mreže za plin i električnu energiju (projekti

https://bit.ly/2GH1mxF od zajedničkog interesa), uključujući projekte za bolju
integraciju obnovljivih izvora energije u mrežu;
●● ekološki dizajn i oznake energetske učinkovitosti, čiji je cilj

poticanje veće energetske učinkovitosti kućanskih proizvoda;

●● podupiranje istraživačkih i inovacijskih projekata kojima je cilj ubrzanje svih aspekata prijelaza na čistu energiju u

cijelom EU-u kroz okvirni program Obzor 2020.; i

●● doprinos međunarodnom projektu za fuziju organizacije ITER, jednom od najambicioznijih energetskih

projekata u svijetu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/energy/en

@Energy4Europe
 Vanjski poslovi i
sigurnosna politika
Svojom vanjskom i sigurnosnom politikom EU može usklađeno
nastupati i djelovati na svjetskom planu, države članice mogu
rješavati poteškoće koje ne bi mogle riješiti same, a njome se
osigurava i sigurnost i napredak za građane EU-a.

Politiku provodi čelnik EU-a za vanjske poslove (visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
koji je ujedno i potpredsjednik Komisije), a podupire ga Europska služba za vanjsko djelovanje (diplomatska služba
EU-a). Vanjsko djelovanje Unije vođeno je načelima koja su nadahnula njezino osnivanje i razvoj te koja ona nastoji
promicati na globalnoj razini, uključujući mir, demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode.
30

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: Vanjski poslovi i sigurnosna politika

Visoka predstavnica/potpredsjednica pokrenula je 2016.

globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a
kako bi se povećala stabilnost u europskom susjedstvu i
šire, pojačale sigurnost i obrana te riješila pitanja kao što
su energetska sigurnost, nezakonite migracije, klimatske
promjene i terorizam. Primjena u području sigurnosti i obrane
bila je osobito brza te je EU 2016. donio opsežan paket mjera za
http://bit.ly/2zn3YcF
sigurnost i obranu kojim će Europa preuzeti veću odgovornost
za ta područja. Globalnom strategijom postavljeno je sljedećih
pet prioriteta za djelovanje EU-a:

●● sigurnost EU-a;
●● otpornost država i društava;
●● integriran pristup sukobima i krizama;
●● zajednički regionalni poreci; i
●● globalno upravljanje za 21. stoljeće.

EU pomaže zemljama pogođenima sukobima i krizama. Glavni je donator u međunarodnom odgovoru na krizu
u Siriji, s više od 11 milijardi eura za potporu sirijskome narodu. Osim toga, nastavlja podržavati međunarodna
nastojanja za uspostavu mira na Bliskom istoku promičući dvodržavno rješenje prema kojemu bi palestinska
država supostojala uz Izrael. Sporazumom postignutim 2015. o iranskom nuklearnom programu EU je pokazao
svoju ulogu u vođenju mirovnih pregovora u ime međunarodne zajednice. U 2018. na trima kontinentima
odvijalo se 16 civilnih misija i vojnih operacija, koje su i dalje u tijeku. Odluke o pokretanju zajednički donose
nacionalni ministri zemalja EU-a. Uspješni primjeri uključuju mirovne misije EU-a na nekoliko problematičnih
mjesta u svijetu, izobrazbu policije, vojske i obalne straže, potporu za izgradnju država u situacijama poslije
sukoba te borbu protiv piratstva uz obale roga Afrike. EU nema stalnu vojsku, već pod zastavom EU-a okuplja
snage koje pružaju države članice.

Europski fond za obranu pokrenut je 2017. kako bi se uskladila, dopunila i povećala nacionalna ulaganja u
obranu te na taj način povećali rezultati i razvila obrambena tehnologija i oprema koja će zadovoljiti trenutačne
i buduće sigurnosne potrebe.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/foreign-affairs-and-security-policy_hr

Dokument Europske komisije za razmatranje o budućnosti europske obrane

facebook.com/EuropeanExternalActionService @eu_eeas
Proširenje EU-a

Mogućnost članstva snažan je poticaj za provedbu demokratskih i

gospodarskih reformi u zemljama koje žele postati članice EU-a.

EU je osnovan kako bi se promicali mir, napredak i europske vrijednosti diljem Europe. Proširenje je proces kojim
se europske zemlje pridružuju EU-u. Od osnutka 1957. Unija se proširila sa šest na 27 zemalja. Jedan od ciljeva
pridruživanja drugih zemalja EU-u jest povećanje solidarnosti među građanima Europe te povećanje njihova
blagostanja i prilika uz poštovanje i očuvanje raznolikosti.
31

Što EU čini

Š TO E U R O P S K A U N I JA Č I N I: P R O ŠI R E N J E E U -a
Bilo koja europska zemlja može podnijeti zahtjev za članstvo
ako poštuje demokratska načela EU-a i ako je predana njihovu
promicanju. No zemlje mogu postati članice samo ako ispune sve
uvjete za pristupanje. Politika proširenja stoga je ključna kako bi
se zemlje potaknule i kako bi im se pomoglo da ispune tri ključna
kriterija:

●● političku stabilnost, što znači da političke institucije zemalja

osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te
http://bit.ly/1MZ6B9h poštovanje i zaštitu manjina;
●● funkcionalno tržišno gospodarstvo te sposobnost nošenja s
konkurencijom i tržišnim silama u okviru EU-a; i
●● sposobnost preuzimanja obveza koje nosi članstvo, uključujući
prihvaćanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

U postupku proširenja Komisija pomaže zemljama koje žele pristupiti EU-u u ispunjavanju potrebnih kriterija za
članstvo te ih podržava u provedbi povezanih gospodarskih i demokratskih reformi. Kad pregovori i povezane
reforme završe na zadovoljstvo obiju strana, zemlja može pristupiti EU-u ako su s time suglasne sve postojeće
države članice. Zemlje kandidatkinje trenutačno su: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Bosna i Hercegovina i Kosovo* potencijalne su kandidatkinje.

Potencijalno je članstvo ključni poticaj u preobrazbi zapadnog Balkana te pomaže u poticanju pomirenja i
stabilnosti. Početkom 2018. pokrenuta je nova strategija kojom se potvrdila vjerodostojna mogućnost proširenja
za zapadni Balkan te najavilo jačanje suradnje EU-a i te regije. Iako je jasno da nijedna kandidatkinja još nije
spremna za pristupanje, broj država članica u budućnosti će se povećati. Zemljama sa statusom kandidata za
pristupanje glavni prioriteti moraju biti vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava.

Turska je ključni partner EU-a u bitnim područjima kao što su migracije, borba protiv terorizma, energija, promet,
gospodarstvo i trgovina. No Turska se sve više udaljava od temeljnih vrijednosti i načela EU-a te su stoga
pregovori o njezinu pristupanju došli do mrtve točke.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a
1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/policies/eu-enlargement_hr

facebook.com/EUnear @eu_near
 Europska politika
susjedstva

Kao ključan element vanjske politike EU-a, europska politika

susjedstva usmjerena je na stabilizaciju regije u političkom,
gospodarskom i sigurnosnom smislu.

U okviru europske politike susjedstva upravlja se odnosima

EU-a s njegovih 16 najbližih istočnih i južnih partnera. Njome
se izražavaju želja EU-a za daljnjim razvojem zajedničkih
interesa s partnerskim zemljama i predanost zajedničkom
32 radu u prioritetnim područjima, koja uključuju promicanje
demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava te
poboljšanje gospodarskog razvoja, ulagačke klime i socijalne
Š to E uropska unija čini: E uropska politika susjedstva

kohezije. Jedan od prioriteta jest jačanje otpornosti država

i društava partnera EU-a koji se suočavaju s prijetnjama i
pritiscima, uključujući probleme povezane s migracijama i
http://bit.ly/2nfECvt mobilnosti.

Što EU čini
Europska politika susjedstva nudi okvir za učinkovitija i snažnija partnerstva koja se temelje na zajedničkim
interesima i djelovanju obiju strana. Glavni su ciljevi te politike:

●● stabilizacija susjednih zemalja rješavanjem pitanja gospodarskog razvoja, zapošljivosti i mladih, prometne i
energetske povezanosti, migracija, mobilnosti i sigurnosti;
●● promicanje ključnih interesa EU-a, kao što su dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska
prava; te
●● pojednostavnjenje suradnje na regionalnoj razini, na primjer putem Istočnoga partnerstva i Unije za
Mediteran.

Ključne inicijative kojima se politika provodi u praksu jesu sljedeće:

●● Istočno partnerstvo: zajednička inicijativa za produbljivanje i osnaživanje odnosa između EU-a i šest istočnih
susjeda: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine; te
●● južno susjedstvo: okvir za suradnju EU-a i 10 partnerskih zemalja: Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona,
Libije, Maroka, Palestine*, Sirije i Tunisa.

Suradnja se odvija na bilateralnoj razini (s pojedinačnim partnerima), na regionalnoj razini (s dvama partnerima
ili više njih s istoka ili juga) ili diljem susjedstva, ovisno o prirodi djelovanja. Europski instrument za susjedstvo
podržava sveobuhvatan pristup EU-a njegovim partnerima i ključan je financijski instrument EU-a za suradnju
sa zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva u razdoblju 2014. -2020.

* Ovaj naziv ne tumači se kao priznavanje palestinske države i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država
članica o tom pitanju.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/policies/european-neighbourhood-policy_hr

facebook.com/EUnear @eu_near
Trgovina
EU je zagovornik slobodne trgovine. Svakom milijardom eura od
izvoza podržava se 14 000 radnih mjesta u Europi. EU se bori za
otvorena tržišta koja se temelje na pravilima, jednake uvjete i
najviše međunarodne standarde.

EU je najveća trgovinska sila s jednim od najotvorenijih gospodarstava na svijetu. Predviđa se da će se 90 %

budućega globalnog rasta ostvariti izvan granica Europe i da trećina našeg nacionalnog dohotka ovisi o trgovini.
EU ima isključivu ovlast u ime svojih država članica donositi zakonodavstvo o trgovini i sklapati međunarodne
trgovinske sporazume u okviru područja obuhvaćenih zajedničkom trgovinskom politikom na temelju pravila
Svjetske trgovinske organizacije. 33

Što EU čini

Š to E uropska unija čini: T rgovina

Trgovinska politika EU-a obuhvaća trgovinu roba i usluga,
ali i pitanja kao što su komercijalni aspekti intelektualnog
vlasništva i izravna strana ulaganja.

Trgovinski sporazumi nisu sami sebi svrha. U njima se europske

vrijednosti i načela promiču diljem svijeta te stoga svi novi
trgovinski sporazumi koje EU sklapa uključuju odredbe o
održivom razvoju, osobito o zaštiti okoliša i uvjetima rada.
http://bit.ly/1FmvJMB
Nedavni sporazumi s Japanom, Meksikom i blokom Mercosur
prvi su trgovinski sporazumi koji uključuju preuzimanje obveza
u okviru Pariškog klimatskog sporazuma.

EU se zalaže za otvorenu i pravednu trgovinu, bori protiv

protekcionizma te služi mjerama za zaštitu trgovine i pristup tržištu kako bi zaštitio svoja poduzeća i građane
od nepoštenog tržišnog natjecanja i nepoštene trgovinske prakse.

EU je sklopio trgovinske sporazume sa 72 partnera diljem svijeta, među ostalim Sveobuhvatni gospodarski
i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade, kojim su ukinute carine za 98 % proizvoda i zahvaljujući
kojemu poduzeća u EU-u godišnje uštede do 590 milijuna eura. EU je 2019. sklopio novi trgovinski sporazum
s trgovinskim blokom Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) i potpisao trgovinski sporazum s
Vijetnamom, a trgovinski sporazum s Japanom stupio je na snagu. Sporazumom s Japanom izvoz iz EU-a u
Japan mogao bi se povećati za više od trećine i mogla bi se uštedjeti 1 milijarda eura u carinama.

Komisija provodi trgovinske pregovore na transparentan način, sustavno objavljujući pregovaračke tekstove,
izvješća o pregovaračkim krugovima i dokumente s objašnjenjima, te redovito podnosi izvješća Europskom
parlamentu i državama članicama.

EU se zalaže za otvorena tržišta, no nije naivan slobodni trgovac. Održava ravnotežu između otvorenosti i
osiguravanja da se poštuju pravila te zaštiti industrije EU-a od nepoštene trgovine i neopravdanih prepreka. EU
je od 2014. uklonio gotovo 90 prepreka pristupu tržištu u zemljama koje nisu članice EU-a, što je utjecalo na
niz industrija EU-a i izvoz u vrijednosti od 8,2 milijarde eura godišnje. Uvedeno je i više od 30 mjera za zaštitu
trgovine kojima se štiti više od 350 000 radnih mjesta.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/trade_hr

Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije

@Trade_EU
 Međunarodna
suradnja i razvoj

Razvoj je u samom središtu vanjske politike Unije, a EU osigurava

više od polovine svjetskih financijskih sredstava za suradnju.

Odnosi EU-a s ostatkom svijeta temelje se na solidarnosti i suradnji. Pitanja kao što su klimatske promjene,
nasilni ekstremizam, nezakonita trgovina i nezakonite migracije ne poznaju granice, a samo suradnjom s
partnerskim zemljama u razvoju možemo se boriti protiv krajnjeg siromaštva.

34

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: M e đ unarodna suradnja i razvoj

EU ne smatra razvojnu suradnju „milostinjom”, već ulaganjem u održivu, zajedničku budućnost. Stoga je EU
vodeći zagovornik UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., a u vlastitom Europskom konsenzusu o
razvoju iz svibnja 2017. utvrđuje kako će se EU usmjeriti na „stanovništvo, planet, blagostanje, mir i partnerstvo”
u svojem radu na ostvarenju ciljeva iz Programa održivog razvoja do 2030.

Cilj je EU-a borba protiv uzroka siromaštva. To ne znači samo

pružanje pomoći kako bi se osigurao pristojan pristup hrani,
čistoj vodi, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i zemljištu ili razvoj
ključne prometne i energetske infrastrukture i čistog okoliša.
To podrazumijeva i izgradnju i osnaživanje demokracije,
ljudskih prava (uključujući ravnopravnost žena i muškaraca) te
vladavine prava. Bez toga nije moguć razvoj sigurnih i stabilnih
društava u kojima ljudi mogu napredovati, a lokalna poduzeća
ulagati i razvijati se te stvarati održiva radna mjesta.

http://bit.ly/2A4lNk3 EU-ovih 140 diplomatskih misija („delegacija”) surađuje

s partnerskim zemljama diljem svijeta na osmišljavanju
dugoročnih programa. Nakon što Europski parlament i države
članice odobre programe, njima se u praksi upravlja upotrebom
sredstava iz općeg proračuna EU-a i posebnog Europskog razvojnog fonda. EU će u razdoblju 2014.–2020.
ukupno dodijeliti oko 82 milijarde eura vanjskog financiranja u obliku bespovratnih sredstava, natječaja i
potpora nacionalnim proračunima te sve više upotrebom sredstava EU-a kao početnog kapitala za poticanje
lokalnih javnih i privatnih ulaganja.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/international-cooperation-and-development_hr

facebook.com/europeaid @europeaid
Humanitarna
pomoć i civilna zaštita

EU je zajedno sa svojim državama članicama vodeći svjetski donator

humanitarne pomoći koji pruža i koordinira pomoć za ljude u
područjima pogođenima katastrofama u Europi i diljem svijeta.

EU pruža humanitarnu pomoć osobama pogođenima krizama. Pomoć EU-a u iznosu od 2,2 milijarde eura pomogla
je u 2017. više od 120 milijuna ljudi u više od 80 zemalja. Ciljevi EU-a su sljedeći:

●● spašavanje i očuvanje života, sprječavanje i ublažavanje ljudske patnje te očuvanje integriteta i dostojanstva
stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama i krizama izazvanima ljudskim djelovanjem; 35
●● brz odgovor na hitne situacije unutar i izvan granica EU-a;
●● smanjenje rizika od katastrofa, na primjer provedbom strategija usmjerenih na ublažavanje posljedica
klimatskih promjena;

Š to E uropska unija čini: H umanitarna pomoć i civilna zaštita

●● povećanje pripravnosti na katastrofe, na primjer razvojem sustavâ ranog upozoravanja;
●● osiguravanje neometanog prijelaza nakon završetka hitnih operacija povezivanjem sa strategijama razvojne
pomoći;
●● poboljšanje opće otpornosti stanovništva, na primjer ulaganjem u mjere koje će im pomoći pripremiti se za
buduće katastrofe; te
●● zaštita i osiguravanje budućnosti djece pogođene prirodnim katastrofama ili katastrofama izazvanima
ljudskim djelovanjem.

Što EU čini
EU odgovara na krizne situacije u okviru Komisijine Glavne uprave za europsku civilnu zaštitu i europske
operacije humanitarne pomoći (ECHO), koja osigurava brzu i učinkovitu isporuku pomoći EU-a s pomoću
dvaju glavnih instrumenta: humanitarne pomoći i civilne zaštite. EU je vodeći donator humanitarne pomoći u
mnogim krizama, uključujući sljedeće:

●● hitna pomoć raseljenim osobama u Siriji i izbjeglicama u susjednim zemljama;

●● humanitarna pomoć izbjeglicama i interno raseljenim osobama u Grčkoj, Iraku, Turskoj i Jemenu;
●● humanitarni projekti za spašavanje života u najpogođenijim zajednicama u Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj
Republici;
●● pomaganje zajednicama u područjima podložnima katastrofama u boljoj pripremi i oporavku; svakim eurom
potrošenim na pripremu uštedi se i do sedam eura koji bi se potrošili na uklanjanje posljedica katastrofa.

EU šalje timove za pružanje pomoći u mnoga krizna područja u EU-u

i diljem svijeta u okviru svojeg Mehanizma za civilnu zaštitu, na
primjer:

●● za koordinaciju i sufinanciranje troškova prijevoza u vatrogasnim

operacijama u Europi tijekom osobito intenzivne ljetne sezone
požara 2017.;
●● za slanje stručnjaka, ispomoći i opreme u zemlje diljem svijeta
koje su 2017. pogođene potresima (Irak, Meksiko), poplavama
(Albanija, Peru) i epidemijama (Uganda, Bangladeš);
http://bit.ly/2zANhP1 ●● za pomoć žrtvama uragana Irma i Maria na Karibima u rujnu
2017.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/humanitarian-aid-and-civil-protection_hr

facebook.com/ec.humanitarian.aid @eu_echo
 Pravosuđe i
temeljna prava

EU svojim građanima jamči niz temeljnih prava i štiti ih od

diskriminacije, a zajedničkim pravosudnim područjem EU-a rješavaju
se prekogranični pravni problemi građana i poduzeća.

EU nije samo jedinstveno tržište proizvoda i usluga. Europljani dijele vrijednosti koje su utvrđene ugovorima
EU-a i Poveljom o temeljnim pravima, u skladu s kojima se građanima EU-a jamče prava (svaka osoba koja
ima državljanstvo neke zemlje EU-a ujedno je i građanin EU-a). EU olakšava život Europljanima koji studiraju,
rade ili stupaju u brak u drugim zemljama EU-a stvaranjem poveznica među različitim nacionalnim pravnim
36 sustavima diljem EU-a. Zahvaljujući zajedničkom pravosudnom području bez granica i prepreka, građani će se
moći osloniti na jednak skup prava i imat će pristup pravosuđu diljem kontinenta.
Š to E uropska unija čini: P ravosu đ e i temeljna prava

Što EU čini
Zaštitu tog skupa prava jamči EU, a on uključuje sljedeće:

●● Pravila kojima se sprječava diskriminacija na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijedi ili
uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije.
●● Pravo na zaštitu osobnih podataka zahvaljujući novim propisima (nazivaju se GDPR) koji su stupili na snagu
u svibnju 2018.
●● Povelju o temeljnim pravima, kojom su utvrđena sva osobna, građanska, politička, ekonomska i socijalna
prava koja uživaju građani EU-a. Ta prava jamči Europska unija kad je u pitanju zakonodavstvo EU-a.
●● EU-ovu pravosudnu politiku i politiku o temeljnim pravima: ključna pitanja su usklađivanje pravosudnih
propisa, minimalni standardi diljem EU-a i pristup pravosuđu pod jednakim uvjetima u svim zemljama.
Na primjer, žrtvama kaznenih djela zajamčen je jednak skup minimalnih prava gdje god se nalazile u EU-
u. Usklađivanjem se pomaže i građanima u ostvarivanju prava na slobodno kretanje te poduzećima u
trgovanju i poslovanju diljem jedinstvenog tržišta EU-a.

EU nastoji i povećati međusobno povjerenje među sudovima

i administracijama država članica EU-a kako bi međusobno
priznavale sudske odluke. To je osobito važno u građanskim
predmetima kao što su razvod, skrbništvo nad djetetom
ili zahtjevi za uzdržavanje. Eurojust olakšava suradnju
nacionalnih pravosudnih tijela u borbi protiv teških kaznenih
djela kao što su korupcija, terorizam i trgovina drogom te
njezino raspačavanje, dok je europski uhidbeni nalog zamijenio
dugotrajne postupke izručenja kako bi se osumnjičene ili
osuđene počinitelje kaznenih djela moglo vratiti u zemlju u kojoj
http://bit.ly/2jknVdl će im se suditi ili im se sudilo. Novoosnovani Ured europskog
javnog tužitelja, koji će s radom početi 2020., odgovoran je za
istrage, progon i podizanje optužnice u slučaju kaznenih djela
protiv proračuna EU-a, na primjer prijevare, korupcije ili teške
prekogranične prijevare u području PDV-a.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/justice-and-fundamental-rights_hr

facebook.com/EUJustice @EU_Justice
Javno zdravlje
Zdravlje građana jedan je od glavnih prioriteta Europske unije.
Zdravstvenom politikom EU-a nadopunjavaju se politike država
članica kako bi se osiguralo da su svi koji žive u EU-u zaštićeni
od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i da imaju pristup
kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.

Iako je organizacija zdravstvene skrbi odgovornost pojedinih država članica, EU nadopunjava nacionalne
politike kako bi se postigli zajednički ciljevi. EU-ova uloga u pripremanju za ozbiljne prekogranične prijetnje
zdravlju i odgovaranju na njih ključna je za zaštitu Europljana i uključuje aktivnosti u području cijepljenja, borbe
protiv antimikrobne otpornosti te sprječavanja i ograničavanja pandemija i drugih infektivnih bolesti kao što
je ebola. U okviru zdravstvene politike EU-a stvaraju se ekonomije razmjera udruživanjem resursa i pomaže se 37
zemljama u rješavanju zajedničkih poteškoća, uključujući faktore rizika za kronične bolesti ili utjecaj produljenja
očekivanog trajanja života na sustave zdravstvene skrbi.

Š to E uropska unija čini: Javno zdravlje

Što EU čini
EU-ova zdravstvena politika usmjerena je na rješavanje
ozbiljnih prijetnji zdravlju diljem EU-a, prevenciju bolesti i
osiguravanje jednakih mogućnosti za dobro zdravlje i kvalitetne
zdravstvene skrbi za sve. Dobro zdravlje stanovništva dobro
je i za gospodarstvo pa EU nastoji osigurati pristupačnost,
učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava u EU-u.

EU je aktivan u mnogo različitih područja, kao što su izgradnja

http://europa.eu/!yh37hr
kapaciteta za povećanje upotrebe cijepljenja, udruživanje
znanja o raku, poticanje zdravog načina života i borba protiv
pušenja zakonodavstvom o duhanskim proizvodima. Europski
centar za sprečavanje i kontrolu bolesti procjenjuje nove prijetnje kako bi EU i nacionalna zdravstvena tijela
mogli brzo reagirati. Kako bi se osiguralo da pacijenti dobiju najkvalitetnije liječenje, svi lijekovi u EU-u moraju se
odobriti na nacionalnoj ili europskoj razini (u Europskoj agenciji za lijekove) prije stavljanja na tržište.

Glavni instrument za provedbu EU-ovih zdravstvenih politika jest treći zdravstveni program EU-a. Iz njegova
proračuna od 449 milijuna eura financiraju se projekti suradnje na razini EU-a i zajedničke aktivnosti nacionalnih
zdravstvenih tijela te podupiru nevladina tijela i suradnja s međunarodnim organizacijama. Osim toga, u
okviru programa Obzor 2020. 7,5 milijardi eura ulaže se u istraživanje i inovacije u području zdravstva, a u
okviru Instrumenta za povezivanje Europe, strukturnih fondova EU-a i Plana ulaganja za Europu ulaže se u
zdravstvenu infrastrukturu i digitalizaciju zdravstvene skrbi.

Europska kartica zdravstvenog osiguranja pomaže putnicima da dobiju liječenje ako se razbole tijekom
posjeta drugoj zemlji članici EU-a, a zakonodavstvom EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuju
se prava građana pri odlasku u inozemstvo radi planiranog liječenja. U okviru europskih referentnih mreža
pacijenti s rijetkim ili složenim bolestima ne moraju napuštati svoju zemlju kako bi iskoristili najbolja stručna
znanja iz svih dijelova Europe.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/public-health_hr

@EU_Health
 Sigurnost hrane
Mjerama EU-a u području sigurnosti hrane štiti se zdravlje ljudi,
životinja i biljaka u svakom koraku od poljoprivrednoga gospodarstva
do tanjura, a istodobno se pomaže europskoj prehrambenoj industriji
da ostvari napredak.

EU-ovom politikom za sigurnost hrane nastoji se zajamčiti da se proizvodi sigurna i nutritivno bogata hrana
dobivena od zdravih biljaka i životinja ili da se takva hrana uvozi u EU te istodobno omogućiti prehrambenoj
industriji, koja je najveći europski proizvodni sektor u kojemu se zapošljava najviše ljudi, poslovanje u najboljim
uvjetima. Zdravlje se štiti u svakom koraku lanca opskrbe hranom sprječavanjem kontaminacije hrane i
38 poticanjem higijene hrane, zdravlja biljaka te zdravlja i dobrobiti životinja. I pravila EU-a o označivanju hrane
pružaju potrošačima informacije važne za njihovo zdravlje.
Š to E uropska unija čini: Sigurnost hrane

Što EU čini
Temeljna načela EU-ove politike za sigurnost hrane utvrđena
su EU-ovim općim zakonima o hrani, kojima se osigurava
visoka razina zaštite ljudskog zdravlja i interesa potrošača,
ali i učinkovitost jedinstvenog tržišta. Europska agencija
za sigurnost hrane pruža znanstvene savjete o pitanjima
povezanima s hranom kako bi pomogla u zaštiti ljudi, životinja,
biljaka i okoliša.
http://europa.eu/!Cj46Yw
Općim zakonom o hrani propisani su postupci i alati za
upravljanje hitnim situacijama i krizama. Jedan primjer toga
jest sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje,
kojim se pomaže osigurati da se hrana koja nije u skladu s
pravilima EU-a ukloni s polica. Kada na potrošače utječu slučajevi većih izbijanja bolesti životinja ili trovanja
hranom, nadležna tijela EU-a mogu pratiti kretanje prehrambenih proizvoda putem elektroničkog sustava
TRACES (engl. Trade Control and Expert System).

Isto tako EU jamči zdravlje i dobrobit životinja u poljoprivredno-prehrambenom lancu. EU je uspostavio

mehanizme za brzo djelovanje u slučaju izbijanja bolesti životinja. Pravilima o zdravlju biljaka štite se usjevi,
voće, povrće i šume od prenošenja štetnih nametnika i bolesti diljem EU-a ili njihova uvoza iz inozemstva.

Smanjenje otpada od hrane ima golem potencijal za uštede u pogledu resursa i novca te smanjenje utjecaja
hrane na okoliš. EU se bori protiv otpada od hrane i osigurava sigurnost hrane pojašnjavanjem relevantnih
pravila EU-a kako bi se pojednostavnilo djelovanje svih dionika (javnih i privatnih) te poticanjem dijeljenja
inovacija i najboljih praksi u tom području.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/food-safety_hr

@Food_EU
Potrošači
Politikom zaštite potrošača EU-a štite se prava potrošača, osigurava
sigurnost proizvoda, pomaže građanima u donošenju informiranih
odluka pri kupnji roba i usluga te pružaju alati za rješavanje
problema ako do njih dođe.

Jedinstveno tržište EU-a potrošačima nudi pristup većem izboru, fleksibilnosti, kvaliteti i vrijednosti za novac.
No za potrošače može biti i izazov, posebno kad je riječ o područjima koja se brzo razvijaju, kao što su digitalne,
energetske i financijske usluge. Politikom zaštite potrošača EU-a osigurava se poštovanje prava pojedinaca u
slučajevima kada dođe do problema pri kupnji robe ili usluga iz drugih država članica EU-a, među ostalim i na
internetu. To pomaže u povećanju povjerenja potrošača diljem EU-a, a dobro je i za poduzeća koja posluju preko 39
granica na jedinstvenom tržištu EU-a.

Š to E uropska unija čini: P otrošači

Što EU čini
EU potrošačima nudi niz praktičnih prava koja se mogu primijeniti kada dođe do problema:

●● Utvrđeni su minimalni standardi u pogledu putničkih prava za sve vrste prijevoza, uključujući prava na
informacije, pomoć i naknadu ako dođe do otkazivanja ili većih kašnjenja.
●● U slučaju kupnje na internetu potrošači se u roku od 14 dana nakon kupnje mogu predomisliti i odustati od
kupnje. Proizvod uvijek mogu vratiti unutar 2 tjedna i dobiti povrat novca.
●● U lipnju 2017. ukinute su naknade za roaming. Europljani koji putuju unutar EU-a plaćaju domaće cijene za
pozive, SMS poruke i podatkovne usluge u roamingu.
●● Ako se proizvod kupljen u EU-u (na internetu ili u trgovini) razlikuje od onoga koji se oglašava ili nije ispravan,
potrošač ima pravo barem na besplatan popravak ili zamjenu.
●● Od 2016. novim pravilima EU-a o hipotekarnim kreditima osigurano je da informacije u oglasima moraju biti
jasne, a potrošači moraju biti pravodobno informirani prije potpisivanja ugovora.

Uz to, EU pomaže u brzom i učinkovitom rješavanju sporova

s trgovcima. Ti jeftini, brzi postupci mogu se primjenjivati
u domaćim i prekograničnim sporovima. Platformom za
internetsko rješavanje sporova potrošačima i trgovcima
omogućuje se da sporove koji se odnose na kupnje na internetu
u cijelosti riješe preko interneta. Mreža europskih centara
za zaštitu potrošača potrošačima pruža besplatnu pomoć i
savjete o prekograničnim kupnjama.

Strogi sigurnosni standardi primjenjuju se na igračke, električne

uređaje, kozmetiku i farmaceutske proizvode, a uspostavljena
http://bit.ly/1q2p8Sj
su i stroga pravila kojima se osigurava da se opasni proizvodi
povuku s tržišta. Više od 200 različitih opasnih proizvoda svake
godine prijavi se putem EU-ovog Sustava brzog uzbunjivanja
za opasne neprehrambene proizvode.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/consumers_hr

facebook.com/EUJustice @EU_Consumer
 Bankarske i
financijske usluge

EU nastoji osigurati da financijski sustav ostane snažan i siguran te

da potrošačima i poduzećima na jedinstvenom tržištu budu dostupni
financijski proizvodi koji su im potrebni.

Financijske institucije i tržišta imaju ključnu ulogu za stabilnost i rast gospodarstva EU-a. Njima se osigurava
financiranje kućanstava i poduzeća, omogućuje ljudima da štede i ulažu, nudi osiguranje od rizika i olakšava
plaćanje.

40 Zatajenje financijskog sustava može imati dalekosežne posljedice. Financijska kriza iz 2008. pokazala je da nijedna
država članica EU-a ne može samostalno upravljati financijskim sektorom i nadzirati rizike za financijsku stabilnost.
Nakon krize EU je proveo ambiciozne reforme kako bi ojačao financijski sustav i svoju sposobnost da se nosi s
budućim financijskim i gospodarskim šokovima. To uključuje stroža pravila za zaštitu depozita u slučaju propasti
Š to E uropska unija čini: B ankarske i financijske usluge

banke.

Što EU čini
EU želi izgraditi snažan, siguran financijski sektor poboljšanjem
nadzora financijskih institucija i reguliranjem složenih financijskih
proizvoda. Europska komisija i dalje radi na održavanju stabilnog
i otpornog financijskog sustava te uklanjanju preostalih rizika,
a istodobno održava regulatorni okvir u skladu s tehnološkim i
gospodarskim razvojem.
http://bit.ly/2i4u9Bw
Jedinstvenim pravilnikom utvrđena su zajednička pravila za nadzor
kapitalnih zahtjeva banaka, bolju zaštitu deponenata i upravljanje
posrnulim bankama. Nadzor i sanacija banaka u 19 država članica
europodručja bankarskom su unijom preneseni s nacionalne razine na razinu EU-a. U okviru unije tržišta
kapitala uspostavljen je potreban okvir za mobilizaciju kapitala u Europi i njegovo usmjeravanje na sva
poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te infrastrukturne projekte kojima je kapital potreban za širenje
i otvaranje radnih mjesta.

Još uvijek nije uspostavljeno potpuno integrirano jedinstveno tržište EU-a za financijske usluge namijenjene
potrošačima, kojima se i dalje u velikoj mjeri upravlja na nacionalnoj razini. Zbog toga je potrošačima otežan
prekogranični pristup financijskim proizvodima kao što su bankovni računi, kreditne kartice, hipoteke i osiguranje
ili njihov prekogranični prijenos. EU nastoji poboljšati funkcioniranje financijskih usluga u korist potrošača i malih
ulagača. Na primjer, poduzete su mjere kojima se jamči pravo na pristup osnovnim bankovnim računima u
čitavom EU-u. Isto tako, kako bi potrošačima olakšao pristup financijskim uslugama, EU namjerava u još većoj
mjeri iskoristiti potencijal digitalnog i tehnološkog napretka.

EU je predstavio Akcijski plan o održivom financiranju, odnosno ulaganju u kojemu se uzimaju u obzir okolišni,
socijalni i upravljački aspekti. To je jedan od načina na koji se u uniji tržišta kapitala nastoji povezati financiranje
s konkretnim potrebama europskoga gospodarstva u korist planeta i našeg društva. Ujedno je i jedan od ključnih
koraka u provedbi Pariškog sporazuma i EU-ova programa održivog razvoja.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/banking-and-finance_hr

@EU_Finance
Tržišno
natjecanje

Pravilima EU-a o tržišnom natjecanju nastoji se osigurati pošteno i

pravedno natjecanje svih poduzeća na jedinstvenom tržištu imajući u
vidu koristi za potrošače, poduzeća i cijelo europsko gospodarstvo.

Zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i nacionalnim sudovima Europska komisija
primjenjuje politiku tržišnog natjecanja EU-a i pravila kojima se osigurava pošteno natjecanje među
poduzećima. Na taj način pridonosi se sniženju cijena i poboljšanju kvalitete, potiču inovacije i učinkovitost te
stvara veći izbor dostupan potrošačima.
41

Što EU čini

Š to E uropska unija čini: T r ž išno natjecanje

Komisija poduzima radnje u pogledu:

●● kartela ili drugih nezakonitih radnji među poduzećima s ciljem izbjegavanja međusobnog tržišnog natjecanja
ili uspostavljanja umjetno visokih cijena;
●● slučajeva u kojima veliki igrači zloupotrebljavaju vladajući položaj na tržištu kako bi pokušali istisnuti
konkurente s tržišta ili naplaćivali previsoke cijene;
●● spajanja i preuzimanja poduzeća kojima bi se moglo ograničiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu;
●● financijskih potpora (državnih potpora) vlada država članica EU-a namijenjenih poduzećima koje mogu
narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu stavljanjem nekih poduzeća u povlašten položaj; i
●● promicanja kulture tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini kako bi poduzeća iz EU-a mogla poslovati u
pravednim uvjetima tržišnog natjecanja bilo gdje u svijetu.

Ispitnim postupcima EU-a kojima se istražuju prakse koje narušavaju tržišno natjecanje mogu osim robe biti
obuhvaćene i profesije i usluge. Komisija nadzire pomoć koju vlade država članica dodjeljuju poduzećima
kako bi osigurala da nekim poduzećima ne daju nepoštenu prednost pred konkurencijom. Državne potpore
mogu se dopustiti ako se njima pomaže ili pruža potpora regijama u nepovoljnom položaju, malim i srednjim
poduzećima, istraživanju i razvoju, zaštiti okoliša, osposobljavanju, zapošljavanju ili kulturi.

Komisija je 2016. i 2017. novčano kaznila članove kartela

proizvođača kamiona koji se sastojao od šest vodećih
poduzeća koja proizvode više od 90 % srednje teških i teških
kamiona prodanih u Europi: Scania, Daimler, DAF, Iveco, MAN
i Volvo/Renault. Novčane kazne kojima je Komisija kaznila
tih šest poduzeća iznosile su ukupno 3,8 milijardi eura. Taj se
novac uplaćuje u proračun EU-a, čime se smanjuje doprinos
poreznih obveznika.

Velikim poduzećima zabranjeno je upotrebljavati pregovaračku

https://bit.ly/2JDslXW moć radi nametanja uvjeta kojima bi se njihovim dobavljačima
ili kupcima otežalo poslovanje s njihovim konkurentima.
Na primjer, u 2017. Europska komisija kaznila je Google
novčanom kaznom od 2,42 milijarde eura zbog zlouporabe
vladajućeg položaja na tržištu tražilica davanjem prednosti vlastitoj usluzi za uspoređivanje cijena u rezultatima
pretraživanja te snižavanjem poretka rezultata konkurentskih usluga. U srpnju 2018. Google je dobio još jednu
novčanu kaznu od 4,34 milijarde eura zbog nametanja nezakonitih ograničenja proizvođačima uređaja
Android. Više slučajeva možete pronaći na https://ec.europa.eu/competition/consumers/how/index_hr.html.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/competition_hr

@EU_Competition
 Oporezivanje
Iako su nacionalne vlade odgovorne za uspostavljanje poreznih
stopa i prikupljanje poreza, EU osigurava da pritom ne dolazi do
diskriminacije pojedinaca ili poduzeća iz drugih država članica i da
porezi ne ometaju jedinstveno tržište EU-a.

Vlade država članica imaju veliku slobodu u izradi poreznih zakona u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima.
No u tome moraju primjenjivati neka temeljna načela, kao što su sprječavanje diskriminacije i mogućnost
slobodnog kretanja robe i usluga na jedinstvenom tržištu. Sve veći broj poduzeća i pojedinaca djeluje u više
zemalja, što im olakšava da na zakonit način pokušaju platiti što manji porez („izbjegavanje poreza”) ili ne
42 platiti dospjele poreze („utaja poreza”). Zemlje ne mogu same rješavati takve probleme i stoga države članice
EU-a surađuju kako bi oporezivanje bilo pošteno.
Š to E uropska unija čini: O porezivanje

Što EU čini
EU nema izravnu ulogu u povećanju poreza ili utvrđivanju poreznih stopa. EU ima zadaću nadzirati nacionalna
porezna pravila kako bi se osigurala njihova usklađenost s određenim politikama EU-a, na primjer:

●● poticanjem gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta;

●● osiguravanjem slobodnog kretanja roba, usluga i kapitala na jedinstvenom tržištu EU-a;
●● osiguravanjem da poduzeća u jednoj zemlji nemaju nepoštenu prednost pred svojim konkurentima u drugoj
zemlji;
●● osiguravanjem da se porezima ne diskriminiraju potrošači, radnici ili poduzeća iz drugih zemalja EU-a.

Vlade svih država članica moraju biti složne pri odlučivanju o

pitanjima poreza na razini EU-a kako bi se u obzir uzeli interesi
svake države članice EU-a. Kad je riječ o nekim porezima, kao
što su porez na dodanu vrijednost ili trošarine na benzin, duhan
i alkohol, države članice dogovorile su se da će uglavnom
uskladiti svoja pravila i minimalne stope kako bi se spriječilo
nepošteno tržišno natjecanje unutar jedinstvenog tržišta.

Porezni zakoni jedne države članice ne bi smjeli pojedincima

ili poduzećima omogućavati izbjegavanje poreza u drugoj
http://bit.ly/2i2gsCX državi. Djelovanje na razini EU-a ključno je za rješavanje tog
problema. Nakon što je EU 2012. donio akcijski plan, poduzeti
su brojni zakonodavni koraci u borbi protiv poreznih prijevara te
utaje i izbjegavanja poreza.

Bliska suradnja poreznih uprava također pomaže u sprječavanju poduzeća da iskorištavaju rupe u sustavima
različitih zemalja kako bi smanjila iznos poreza koji moraju platiti.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/taxation_hr

@EU_Taxud
Carina

U okviru EU-ove carinske unije sve države članice surađuju kako bi

osigurale da roba uvezena u EU slobodno cirkulira i da je sigurna za
ljude, životinje i okoliš.

Carinska unija znači da zemlje koje su u nju uključene primjenjuju iste tarife na robu koja se na njihov teritorij
uvozi iz ostatka svijeta i da među sobom ne primjenjuju nikakve tarife. U slučaju EU-a to znači da se pri
prijevozu robe iz jedne države članice u drugu ne plaćaju carine.

Carinska unija EU-a jedno je od malobrojnih područja za koje je isključivo nadležna Europska unija. Europska 43
komisija predlaže zakonodavstvo o carinskim pitanjima u EU-u i osigurava njegovu provedbu.

Š to E uropska unija čini: C arina

Što EU čini
EU-ovom carinskom unijom u praksi upravljaju nacionalne
carinske službe, koje djeluju jedinstveno. One štite potrošače
od robe koja bi mogla biti opasna ili loša za njihovo zdravlje te
štite životinje i okoliš od bolesti životinja i bilja. Pridonose i borbi
protiv organiziranog kriminala i terorizma te osiguravaju da se
europska blaga ne krijumčare izvan Europe.

Carinske službe sprječavaju i protuzakonit izvoz otpada jer

http://bit.ly/1Tn9RIH je zaštita okoliša jedan od njihovih ključnih zadataka. Za
poduzeća carinska unija znači da se primjenjuju ista pravila
neovisno o tome gdje je roba ušla u EU i da nakon carinskog
postupka može slobodno cirkulirati i prodavati se bilo gdje na
carinskom području EU-a.

Na primjer, 2016. je više od 2 000 carinskih ureda EU-a, koji rade 365 dana u godini, obradilo gotovo 313
milijuna carinskih deklaracija.

EU-ova carinska politika trenutačno je usmjerena na sljedeća područja:

●● osiguravanje djelotvorne i učinkovite suradnje svih država članica unutar carinske unije;
●● predlaganje zakonodavstva i postupaka kako bi se osigurala bolja zaštita i veća sigurnost građana te
olakšala zakonita trgovina;
●● pomoć zemljama EU-a u razmjeni informacija koje bi mogle biti korisne carinskim agencijama; i
●● osiguravanje da se na jedinstvenom tržištu EU-a roba može slobodno kretati iz jedne države članice u drugu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/customs_hr

@EU_Taxud
 Kultura i
mediji

EU nastoji očuvati zajedničku kulturnu baštinu Europe i učiniti je

dostupnom svima. U okviru programa „Kreativna Europa” podupire
umjetnost i pomaže u razvoju kulturnog i kreativnog sektora.

Kultura i kreativnost u samom su središtu europskog projekta i kulturne politike EU-a. Bogata europska kulturna
baština i dinamični kreativni sektori obogaćuju i ispunjavaju milijune ljudi te im pružaju osjećaj identiteta.

EU nastoji zaštititi kulturnu baštinu i raznolikost u svim zemljama te iskoristiti doprinos kulturnih i kreativnih
44 industrija gospodarstvu i društvu. Politikom EU-a nastoje se riješiti i zajednička pitanja, kao što su prelazak
na digitalnu proizvodnju i sadržaj te poticanje inovacija u sektoru kulture. Nova Europska agenda za kulturu
sadržava konkretne mjere za iskorištavanje punog potencijala kulture.
Š to E uropska unija čini: K ultura i mediji

Što EU čini
Programom „Kreativna Europa” nastoji se ojačati europski
kulturni i kreativni sektor te osigurati financiranje oko 3 700
kulturnih organizacija, 250 000 umjetnika i kulturnih djelatnika,
više od 7 000 kina, 2 800 filmova i 4 500 prijevoda knjiga
tijekom njegova sedmogodišnjeg trajanja. Programom se 1,46
milijardi eura ulaže u:

●● promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti;

●● poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti u kreativnim
http://bit.ly/2jmBE3d sektorima;
●● pomoć kreativnim i kulturnim sektorima da na najbolji
način iskoriste digitalne tehnologije i razviju nove poslovne
modele; te
●● predstavljanje kreativnih radova široj publici u Europi i
cijelom svijetu.

Programom „Kreativna Europa” promiču se i inicijative kao što su nagrade Europske unije za kulturnu baštinu,
arhitekturu, književnost i glazbu, oznaka europske baštine te Europske prijestolnice kulture. Budući da je
2018. bila Europska godina kulturne baštine, te je godine cilj bio potaknuti više ljudi da otkriju europsku kulturnu
baštinu i bave se njome te njegovati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.

Uz to, Komisija usklađuje donošenje politika, istraživanje i izvješćivanje o brojnim temama, od medijske
pismenosti i digitalne distribucije do očuvanja kulturne baštine ili kulture u vanjskim odnosima. Osim toga,
potiče suradnju i uzajamno učenje među državama članicama.

Audiovizualnom i medijskom politikom EU-a želi se osigurati da se na audiovizualne medije (film, TV i

videozapisi), neovisno o načinu isporuke, primjenjuju pravila EU-a kojima se jamči njihovo slobodno i pošteno
cirkuliranje jedinstvenim tržištem kao i za drugu robu i usluge. EU podržava i razvoj i distribuciju europskih
filmova i drugog sadržaja u cilju promicanja kulturne raznolikosti.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/culture-and-media_hr

facebook.com/CreativeEuropeEU @europe_creative
Mladi

Svojim politikama i programima za mlade EU namjerava osigurati

mladima da u potpunosti sudjeluju u svim područjima društva i
pružiti im više mogućnosti u pogledu obrazovanja i tržišta rada.

Društvena uključenost mladih ključna je za europsko društvo

i demokratski život. Strategijom EU-a za mlade potiče se
prijelaz u odraslu dob, zdravlje i dobrobit mladih ljudi, njihovo
sudjelovanje u društvu, uključenost u volonterske aktivnosti
i aktivnosti solidarnosti te zapošljavanje i poduzetništvo. 45
Politike EU-a za mlade mladim ljudima nude i priliku da
nadvladaju nedostatke u svojem obrazovanju i vještinama, što
će im olakšati da se bolje prilagode poteškoćama i pridonose

Š to E uropska unija čini: M ladi

pozitivnim promjenama u društvu. To je osobito važno jer je
nezaposlenost među mladima i dalje vrlo visoka.
http://bit.ly/2iP7RAy

Što EU čini
EU vodi nekoliko programa i inicijativa kojima mladim ljudima u Europi pomaže da imaju aktivniju ulogu u
društvu i iskoriste prednosti iskustva stečenog u drugim zemljama. To posebno uključuje sljedeće inicijative:

●● Erasmus+ je program EU-a kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi. U okviru
njegova proračuna od 14,7 milijardi eura više od 4 milijuna Europljana imat će priliku steći znanje i vještine
zahvaljujući iskustvima stečenima u inozemstvu u okviru studiranja, pripravništva, naukovanja, razmjena
mladih, podučavanja, osposobljavanja, rada s mladima i sporta.
●● Komisija ističe potrebu za strukturiranim dijalogom kao sredstvom komunikacije između mladih ljudi i
donositelja odluka, koji na taj način iz prve ruke dobivaju mišljenje mladih ljudi o politikama koje su im važne.
Strukturirani dijalog organiziran je u 18-mjesečne cikluse, a za svaki ciklus strukturiranog dijaloga određena
je specifična tema o kojoj mladi imaju priliku dati svoje mišljenje.
●● Programom Erasmus za mlade poduzetnike novim ili mladim europskim poduzetnicima pružaju se vještine
potrebne za pokretanje i vođenje malog poduzeća.
●● Europske snage solidarnosti inicijativa je EU-a kojoj je cilj pružiti prilike mladim ljudima da izraze svoju
solidarnost tako da u svojoj zemlji ili u inozemstvu sudjeluju u aktivnostima korisnima za zajednice i ljude
diljem Europe.
●● U okviru jamstva za mlade s 8,8 milijardi eura podupire se zapošljavanje mladih i tako osigurava da sve
osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu, konkretnu ponudu za posao, naukovanje, pripravništvo ili
nastavak obrazovanja u roku od 4 mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka prethodnog
zaposlenja.

Na Europskom portalu za mlade nalaze se informacije o tim i drugim inicijativama EU-a namijenjenima mladim
ljudima diljem Europe, dok se putem EURES-a, europskog portala za mobilnost pri zapošljavanju, povezuju
tražitelji posla i poduzeća koja nude posao.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/youth_hr

facebook.com/EuropeanYouthEU/ @EuropeanYouthEU
 Sport
EU promiče zdravstvene prednosti i pozitivne vrijednosti sporta,
podupire suradnju među kreatorima politika i dijalog sa sportskim
organizacijama, a bavi se i problemima kao što su doping,
namještanje natjecanja i nasilje.

Sport i vježbanje sastavni su dio života milijuna Europljana. Osim što poboljšava zdravlje i djeluje pozitivno, sport
može pomoći u rješavanju problema kao što su rasizam, socijalna isključenost i nejednakost spolova. Sport ima i
znatne gospodarske koristi i važan je alat u vanjskim odnosima EU-a. Politika EU-a o sportu sada se uglavnom
provodi u okviru programa Erasmus+.
46

Što EU čini
Š to E uropska unija čini: S port

EU smatra sport sredstvom kojim se održava zdravlje ljudi, izgrađuju zajednice, njeguje socijalna uključenost i
promiču jednake prilike.

●● U okviru programa Erasmus+ sufinanciraju se inicijative koje pomažu u razvoju, razmjeni i primjeni inovativnih
ideja i praksi kojima se promiče amaterski sport. Programom „Erasmus+ Sport” podupire se razvoj europske
dimenzije sporta i potiče suradnja među sportskim organizacijama, javnim tijelima i drugim stranama.
●● Sport može premostiti društvene podjele, osnažiti ljude i pružiti prilike za razvoj vještina vođenja. Države
članice EU-a koje se prijavljuju za bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda
za regionalni razvoj potiču se da u prijavu uključe projekte kojima se s pomoću sporta promiče društvena
uključenost. Sportske nagrade EU-a #BeInclusive dodjeljuju se organizacijama koje upotrebljavaju moć
sporta kako bi povećale društvenu uključenost skupina u nepovoljnom položaju.
●● Europskim tjednom sporta stanovnici Europe potiču se da budu aktivniji u svojem svakodnevnom životu.
●● Europska komisija potiče sportske organizacije da primjenjuju načela dobrog upravljanja.
●● Europska komisija postupno uključuje sport u bilateralne sporazume sa zemljama izvan EU-a.

Suradnja među državama članicama EU-a u području sporta

dogovara se višegodišnjim planom rada EU-a u području sporta.
U posljednjem planu (za razdoblje 2017.–2020.) utvrđena su tri
prioriteta: integritet sporta, ekonomska dimenzija sporta te sport
i društvo. Europska komisija surađuje s državama članicama i
dionicima u promicanju uloge sporta te pronalaženju rješenja
za probleme koji pogađaju europski sport.

Anketa Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti

pokazuje da se građani EU-a nedovoljno bave tjelovježbom.
U okviru zdravstvene politike EU-a tjelovježba se potiče
http://bit.ly/2BlTjAc razmjenom dobrih praksi među državama članicama EU-a
i sa zainteresiranim stranama te putem platforme EU-a za
prehranu, tjelesnu aktivnost i zdravlje, koja funkcionira kao
forum za borbu protiv negativnih trendova.

U Smjernicama EU-a o tjelesnoj aktivnosti (2008.) i Preporuci Vijeća o međusektorskom promicanju

tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje (2013.) navodi se kako nacionalne politike mogu poticati aktivnost. U
Pozivu na zdrav način života iz Tartua (2017.) navodi se 15 mjera za promicanje zdravih načina života.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/sport_hr

facebook.com/EUErasmusPlusProgramme/ @EUSport
Proračun

Proračun EU-a pridonosi ostvarivanju rezultata u područjima koja su

važna za Europljane. Udruživanjem sredstava na razini EU-a države
članice mogu postići više nego što bi postigle djelujući samostalno.

Proračunom EU-a podupire se niz politika koje se provode u Europskoj uniji i omogućuje EU-u da učvrsti svoju
važnu ulogu na međunarodnoj sceni kao predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena i najvećeg donatora
humanitarne i razvojne pomoći u svijetu.

Tijekom gospodarske i financijske krize proračun EU-a pokazao se moćnim instrumentom za poticanje ulaganja. 47
Budući da su nacionalni proračuni u brojnim državama članicama bili pod velikim opterećenjem, proračun EU-a
i osobito strukturni fondovi od gospodarske krize iz 2008. postali su stabilizirajući čimbenik za ulaganja u rast
i radna mjesta. U posljednje se vrijeme proračunom EU-a podupiralo i upravljanje vanjskim granicama EU-a i

Š to E uropska unija čini: P roračun

europski odgovor na izbjegličku krizu te prijetnje povezane s organiziranim kriminalom i terorizmom.

Što EU čini
EU dogovara dugoročne proračunske planove, koji su stabilna
osnova za provedbu proračuna u razdoblju od najmanje
pet godina. Trenutačni dugoročni proračun EU-a obuhvaća
razdoblje 2014.–2020. i EU-u omogućuje da u tom razdoblju
uloži oko 1 bilijun eura. Europska komisija predstavila je u
svibnju 2018. svoj prijedlog dugoročnog proračuna EU-a od
2021. do 2027.
http://Europa.eu/!Xv33Tb
O godišnjem proračunu odlučuje se na demokratski način.
Europska komisija prvo izrađuje nacrt proračuna. Zatim
nacionalne vlade (u okviru Vijeća Europske unije) i izravno
izabrani Europski parlament odobravaju proračun EU-a, obično prije početka godine. Oko 94 % proračuna troši
se u državama članicama većinom na poticanje zapošljavanja i rasta u EU-u te izvan EU-a na razvojnu i
humanitarnu pomoć, dok se 6 % troši na administraciju EU-a.

Godišnji proračun EU-a za 2019. iznosio je oko 165,8 milijardi eura – u apsolutnim vrijednostima radi se o
velikom iznosu, no to je samo oko 1 % bogatstva koje gospodarstva EU-a generiraju u jednoj godini. Oko 80 %
proračuna EU-a financira se iz nacionalnih doprinosa ovisno o bruto nacionalnom dohotku i porezu na dodanu
vrijednost.

Slijedom godišnje preporuke Vijeća Europski parlament odlučuje hoće li dati svoje konačno odobrenje ili
„razrješnicu” za način na koji je Komisija upravljala proračunom EU-a. Tim postupkom osigurava se potpuna
odgovornost i transparentnost, a dodijeljena razrješnica označava formalno zaključenje poslovnih knjiga za
pojedinu godinu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/budget_hr

Dokument Europske komisije za razmatranje o budućnosti financija EU-a

@EU_Budget
 Sprječavanje
prijevara
Europski ured za borbu protiv prijevara osigurava da se novac
poreznih obveznika iskoristi na najbolji mogući način istraživanjem
slučajeva prijevare, korupcije i nezakonitih aktivnosti koje uključuju
sredstva EU-a.

Korupcija i prijevare mogu ozbiljno naštetiti gospodarstvu i narušiti povjerenje građana u demokratske
institucije i procese. No institucionalna korupcija nije jedina prijetnja. Krijumčarenje cigareta, izbjegavanje
uvoznih carina na cipele i odjeću, primanje subvencija za uzgoj naranača na nepostojećim farmama – brojni
su primjeri prijevara, malih i velikih, kojima se troši novac
48 europskih poreznih obveznika.

Kako bi suzbio te prijetnje, Europski ured za borbu protiv

prijevara (poznat i kao OLAF) istražuje prijevare, korupciju i
Š to E uropska unija čini: S prječavanje prijevara

druge nezakonite aktivnosti koje uključuju sredstva EU-a, kao

i ozbiljne prekršaje zaposlenika institucija EU-a, te pomaže
institucijama u izradi i provedbi politika za sprječavanje i
otkrivanje prijevara. OLAF je dio Europske komisije, ali pri
obavljanju svojih istraživačkih zadataka djeluje potpuno
neovisno.
http://bit.ly/1lBCacz

Što EU čini
Kada Europski ured za borbu protiv prijevara istraži i dokaže postojanje sumnje na korupciju ili prijevaru koja
uključuje sredstva EU-a, pokreće se istraga. Istrage mogu obuhvaćati razgovore i inspekcijski pregled prostorija.
OLAF koordinira i inspekcijske preglede koje provode nacionalne agencije za borbu protiv prijevara država
članica koje su uključene u slučaj.

Nakon što se istraga zaključi, OLAF relevantnim institucijama EU-a i nacionalnim vladama preporučuje kako
postupiti. To obično uključuje pokretanje kaznenih istraga, financijske povrate i druge disciplinske mjere. Zatim
nadzire kako se te preporuke primjenjuju.

Nacionalna carinska tijela zajedno s OLAF-om (i drugim agencijama EU-a) provode redovne zajedničke carinske
operacije kako bi se spriječilo krijumčarenje i prijevare u određenim područjima visokog rizika ili na utvrđenim
rutama. Na primjer, u 2017. u zajedničkim carinskim operacijama koje je financirao Europski ured za borbu protiv
prijevara zaplijenjeno je 75 milijuna cigareta te deseci tisuća drugih krivotvorenih proizvoda.

OLAF pridonosi i razvoju, nadzoru i provedbi politika EU-a u području borbe protiv prijevara, pri čemu blisko
surađuje s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/fraud-prevention_hr

@OLAFPress
Š TO E U R O P S K A U N I JA Č I N I
49
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E

50
Kako Europska unija
odlučuje i kako djeluje
51

1
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
TKO JE TKO
Europska unija temelji se na vladavini prava. To znači U donošenju odluka na razini EU-a sudjeluju razne
da se svako djelovanje EU-a temelji na ugovorima institucije Europske unije, i to:
koje su dobrovoljnim demokratskim postupkom odo-
brile sve zemlje EU-a. O ugovorima pregovaraju i spo-
razumijevaju se sve države članice EU-a, a nakon ●● Europski parlament,
toga se oni ratificiraju u nacionalnim parlamentima ili
referendumom.
●● Europsko vijeće,
U ugovorima se utvrđuju ciljevi Europske unije i pravila
o funkcioniranju institucija EU-a, načinu donošenja
odluka i odnosima između EU-a i njegovih država ●● Vijeće, i
članica. Ugovori su se mijenjali svaki put kada bi se
nove države članice pridružile EU-u. Nekoliko puta su
se mijenjali i kako bi se reformirale institucije Europ- ●● Europska komisija.
ske unije i kako bi im se dodijelila nova područja
nadležnosti.
Svoju ulogu imaju i savjetodavna tijela (Europski gos-
Posljednji ugovor o izmjenama, Ugovor iz Lisabona, podarski i socijalni odbor te Europski odbor regija) i
stupio je na snagu 1. prosinca 2009. Raniji ugovori nacionalni parlamenti.
sada su uvršteni u aktualnu pročišćenu verziju, koja
sadržava Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkci-
oniranju Europske unije.

Europska unija nedavno je zaključila Ugovor o stabil-

nosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i mo-
netarnoj uniji, međuvladin ugovor kojim se zemlje
sudionice obvezuju na uspostavu strogih pravila koji-
ma će se zajamčiti uravnoteženost javnih proračuna
i osnažiti upravljanje europodručjem.
 Novo zakonodavstvo obično predlaže Europska komi-
sija, a donose ga Europski parlament i Vijeće (naziva
se i Vijeće Europske unije). Provode ga države članice
i odgovarajuća institucija ili institucije EU-a.
Europski parlament
Zastupnike Europskog parlamenta biraju građani
EU-a na izravnim izborima koji se održavaju svakih
52 pet godina. Svaka država članica odabire određen
broj zastupnika u Europskom parlamentu, a zastu-
pnička mjesta dodjeljuju se na temelju broja stanov-
nika svake države članice. Parlament zasjeda u Bru-
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
xellesu i Strasbourgu. Trenutačni je predsjednik
Europskog parlamenta David Sassoli.
Zastupnici Europskog parlamenta članovi su klubova
zastupnika i odbora u kojima razmatraju prijedloge
novih zakonodavnih akata iz različitih područja
politike.
Kad je riječ o donošenju odluka, Parlament je nadle-
žan za sljedeća područja:
●● Odobravanje, izmjena ili odbijanje zakonodavnih
akata EU-a, zajedno s Vijećem Europske
unije, na temelju prijedloga Europske komisije.
Parlament s Vijećem u jednakoj mjeri dijeli
odgovornost za donošenje proračuna EU-a (koji
predlaže Europska komisija).
●● Odlučivanje o međunarodnim sporazumima.
●● Odlučivanje o proširenju EU-a.
●● Izbor predsjednika Komisije na temelju prijedloga
država članica, a zatim potvrđivanje svih
članova Komisije.
●● Pregled programa rada Komisije i upućivanje
zahtjeva Komisiji da predstavi zakonodavne
prijedloge.
Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze:
●● Odbori pripremaju zakonodavne akte: Parlament
ima 20 odbora i dva pododbora, a svaki od njih
bavi se specifičnim područjem politike. Odbori
razmatraju zakonodavne prijedloge, a zastupnici
i klubovi zastupnika mogu predlagati izmjene
ili predložiti da se zakonodavni prijedlog odbije.
O tim se pitanjima raspravlja i unutar klubova
zastupnika, koji zatim odlučuju o tome kako će
glasovati o pojedinoj temi.
●● Na plenarnim sjednicama odobravaju se,
izmjenjuju ili odbijaju zakonodavni akti. Tada se
svi zastupnici okupe u parlamentarnoj dvorani
kako bi dali svoj konačan glas o zakonodavnom
prijedlogu i predloženim izmjenama. Plenarne
sjednice obično se održavaju u Strasbourgu, a
eventualne dodatne sjednice održavaju se u
Bruxellesu.
Osmi mandat Europskog parlamenta završio je 18.
travnja 2019. Građani država članica EU-a izravnim
su glasanjem od 23. do 26. svibnja odabrali zastu-
pnike koji će oformiti novi Parlament. Više informacija
o rezultatima izbora za Europski parlament 2019. i
sastavu novog parlamenta dostupno je na internet-
skim stranicama Europskog parlamenta.
Europsko vijeće
Sjedište Europskog vijeća nalazi se u Bruxellesu, a
njegovi su članovi šefovi država ili vlada iz svih država
članica EU-a, predsjednik Europske komisije te visoki
predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku.
Europsko vijeće okuplja čelnike EU-a kako bi utvrdili
politički program EU-a. Riječ je o najvišoj razini poli-
tičke suradnje među državama članicama EU-a. Čel-
nici država članica EU-a okupljaju se u okviru Europ-
skog vijeća na sastancima na vrhu (obično svaka tri
mjeseca), a njima predsjeda predsjednik Europskog
vijeća. Predsjednik može sazvati i dodatne sastanke
radi rješavanja hitnih pitanja. U srpnju 2019. Europsko
vijeće za svojeg je predsjednika na razdoblje od
1. prosinca 2019. do 31. svibnja 2022. izabralo Char-
lesa Michela.
Europsko vijeće svoje odluke obično donosi jednogla-
sno, a u nekim slučajevima kvalificiranom većinom.
Europsko vijeće:
●● odlučuje o općem smjeru i političkim prioritetima
EU-a, no ne donosi zakone;
●● rješava složena ili osjetljiva pitanja koja se ne
mogu riješiti na nižim razinama međuvladine
suradnje;
●● utvrđuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
EU-a uzimajući u obzir strateške interese EU-a i
implikacije u području obrane;
●● predlaže i imenuje kandidate za neke visoke
položaje na razini EU-a, kao što su predsjednik
Europske komisije ili predsjednik Europske
središnje banke.
U pogledu svakog pitanja Europsko vijeće može:
●● pozvati Europsku komisiju da donese prijedlog o
njegovu rješavanju;
●● povjeriti njegovo rješavanje Vijeću Europske
unije.
Vijeće
Zajedno s Europskim parlamentom Vijeće je glavno
tijelo za donošenje odluka u EU-u. Naziva se i Vijeće
Europske unije. U okviru Vijeća ministri vlade svake
države članice okupljaju se kako bi raspravljali o zako-
nodavstvu, izmjenjivali ga i donosili te kako bi usklađi-
vali politike. Ministri imaju ovlasti obvezati svoje vlade
na djelovanje dogovoreno na sastancima. Predsjedniš-
tvo Vijeća izmjenjuje se među državama članicama
EU-a svakih šest mjeseci i odgovorno je za vođenje
svih sastanaka Vijeća i izradu programa.
Vijeće:
●● pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga
zajedno s Europskim parlamentom na temelju
prijedloga Europske komisije;
●● koordinira politike država članica EU-a;
●● razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na
temelju smjernica Europskog vijeća;
53
●● sklapa sporazume između EU-a i drugih zemalja
ili međunarodnih organizacija;
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
●● zajedno s Europskim parlamentom donosi
godišnji proračun EU-a.
Na sastancima sudjeluju ministri nadležni za područje
politike o kojem se raspravlja. Na primjer, ministri za-
štite okoliša sastaju se na sastancima Vijeća za okoliš.
Ministri se sastaju nekoliko puta godišnje kako bi do-
nijeli odluke povezane s EU-om, no vladini dužnosnici
tijekom čitave godine imaju sastanke na kojima ra-
spravljaju o pojedinostima politika.
Da bi se donijela odluka, obično je potrebna kvalifici-
rana većina od 55 % država članica koje čine najmanje
65 % ukupnog stanovništva EU-a. No kad je riječ o
temama kao što su vanjska politika i oporezivanje,
odluke se moraju donijeti jednoglasno (suglasnost svih
država članica), dok je obična većina potrebna za po-
stupovna i upravna pitanja.
Vijeće nije isto što i Vijeće Europe, koje nije tijelo Eu-
ropske unije nego međunarodna organizacija osnovana
kako bi se promicala demokracija te zaštitila ljudska
prava i vladavina prava u Europi. Ono okuplja 47 eu-
ropskih zemalja, uključujući države članice EU-a.
 Europska komisija
Europska komisija glavna je institucija koja upravlja
svakodnevnim radom EU-a. Riječ je o jedinoj instituciji
EU-a koja može izrađivati zakonodavne prijedloge (če-
sto na zahtjev Europskog parlamenta i Vijeća), o kojima
zatim glasuju Parlament i Vijeće. Većina zaposlenika
Komisije radi u Bruxellesu ili Luxembourgu, no u svim
glavnim gradovima država članica EU-a nalaze se nje-
zina „predstavništva”.
54
Komisija se sastoji od Kolegija 27 povjerenika, po jednog
iz svake države članice EU-a, uključujući predsjednicu,
Ursulu von der Leyen, i potpredsjednike.
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
Nakon što se nominira predsjednik Komisije, Vijeće Eu-
ropske unije u dogovoru s nominiranim predsjednikom
predlaže ostalih 26 članova Komisije te se o članovima
kao jedinstvenom tijelu odlučuje glasovanjem u Europ-
skom parlamentu. Povjerenici čine političko vodstvo
Komisije u petogodišnjem mandatu. Svakom povjere-
niku predsjednik dodjeljuje odgovornost za specifično
područje politike.
Zaposlenici Komisije istovjetni su državnim službenici-
ma u državama članicama i organizirani su u odjele
koji se nazivaju glavne uprave i službe, slične ministar-
stvima na nacionalnoj razini.
Komisija odlučuje na temelju kolektivne odgovornosti
Kolegija povjerenika. Svi su povjerenici jednaki u pro-
cesu odlučivanja i jednako odgovorni za te odluke. Oni
nemaju pojedinačne ovlasti odlučivanja, osim u situa-
cijama u kojima su za to posebno ovlašteni.
Osam je potpredsjednika (uključujući troje izvršnih pot-
predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku), koji tu dužnost obavljaju
uz uobičajeni portfelj povjerenika. Potpredsjednici dje-
luju u ime predsjednika i usklađuju aktivnosti iz svojeg
područja odgovornosti zajedno s nekoliko povjerenika.
U političkim smjernicama koje je predsjednica von der
Leyen predstavila u srpnju 2019. postavljeno je šest
glavnih ciljeva za Europu.
Odluke se općenito donose konsenzusom, no može se
održati i glasovanje. U tom slučaju odluke se donose
običnom većinom, a svaki povjerenik ima jedan glas.
Predmetom odluke dalje se bavi relevantna glavna
uprava, obično izradom nacr ta zakonodavnih
prijedloga.
Savjetodavni odbori
Savjetodavni odbori (Europski gospodarski i socijalni
odbor te Europski odbor regija) savjetuju Europski par-
lament, Vijeće i Komisiju. Donose mišljenja o zakono-
davnim prijedlozima. Europski gospodarski i socijalni
odbor predstavlja organizirano civilno društvo, a Eu-
ropski odbor regija predstavlja lokalna i regionalna
tijela.
Nacionalni parlamenti
Nacionalni parlamenti 27 država članica pridonose
dobrom funkcioniranju EU-a nadziranjem rada svojih
vlada u pogledu aktivnosti Europske unije, a imaju i niz
prava, uključujući pravo na iskazivanje mišljenja o na-
crtima zakonodavnih akata.
Nacionalni parlamenti dostavljaju Komisiji obrazložena
mišljenja kada smatraju da nacrt zakonodavnog akta
nije u skladu s načelom supsidijarnosti. Ako su zado-
voljeni određeni uvjeti, Komisija preispituje svoj prijed-
log i daje javno objašnjenje o tome hoće li ga zadržati,
izmijeniti ili povući.
Komisija neprekidno vodi politički dijalog s nacionalnim
parlamentima, koji joj dostavljaju svoja mišljenja o bilo
kojoj njezinoj zakonodavnoj ili političkoj inicijativi ili na
vlastitu inicijativu o bilo kojoj političkoj temi.
Europska središnja banka i
Europska investicijska banka
Europska središnja banka neovisna je institucija eko-
nomske i monetarne unije kojoj pripadaju sve države
članice EU-a. Odluke donosi ne tražeći i ne primajući
upute vlada ili drugih institucija EU-a. Njezina je glavna
svrha održavati monetarnu stabilnost europodručja
osiguravanjem niske i stabilne inflacije potrošačkih
cijena.
Europska investicijska banka banka je Europske unije.
U vlasništvu je država članica i njezin je zadatak po-
zajmljivati novac za ulaganja kojima se podupiru ciljevi
EU-a. Usmjerena je na povećanje potencijala zapošlja-
vanja i rasta EU-a te na potporu mjerama u području
klime i politici EU-a izvan njegovih granica.
Agencije Europske unije
Rad Europske unije podupiru brojne agencije EU-a, za-
sebni pravni subjekti osnovani kako bi obavljali poseb-
ne zadaće u skladu s pravom EU-a. One rade na pita-
njima i problemima koji utječu na svakodnevni život
stanovnika EU-a. Imaju znatan utjecaj, a institucijama
EU-a i državama članicama pružaju stručno znanje u
raznim područjima, kao što su kibersigurnost, sigurnost
hrane i lijekova, zaštita okoliša, temeljna prava i zašti-
ta granica. 55
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
 2
ODLUČIVANJE
U procesu odlučivanja EU-a sudjeluju razne institucije,
a prije svega Europski parlament, Vijeće i Europska
komisija.
Europska komisija obično predlaže nove pravne akte,
a donose ih Parlament i Vijeće. U nekim slučajevima
Vijeće to može učiniti samostalno.
Kako bi se osiguralo da se djelovanjem na razini EU-a
postignu ciljevi EU-a na najučinkovitiji način, Europska
56 komisija procjenjuje očekivane i stvarne učinke poli-
tika, zakonodavstva i drugih važnih mjera. Također
uključuje građane i dionike u svaku fazu ciklusa poli-
tike, od planiranja, izrade prijedloga i provedbe do
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
preispitivanja i naknadnih izmjena.
Kako bi najavila nove zakonodavne inicijative ili pla-
nirane evaluacije postojećeg zakonodavstva, Europ-
ska komisija objavljuje početne procjene učinka ili
planove. Moguće gospodarske, socijalne i okolišne
posljedice predloženih mjera analiziraju i opisuju u
procjenama učinka koje se prilažu zakonodavnim
prijedlozima.
Što se događa sa zakonodavstvom ili inicijativama
koji su već na snazi? Nakon dovoljno dugog razdoblja
provedbe inicijative se ocjenjuju kako bi se njihova
učinkovitost usporedila sa standardnim kriterijima. Dio
te ocjene je Program za primjerenost i učinkovitost
propisa (REFIT), u kojemu se utvrđuju mogućnosti za
smanjenje regulatornih troškova i pojednostavnjenje
postojećih zakona.
Postoji nekoliko vrsta pravnih akata, koji se primjenju-
ju na različite načine.
●● Uredba je zakonodavni akt koji je izravno
primjenjiv i obvezujući u svim državama
članicama. Države članice ne moraju je prenijeti
u nacionalno zakonodavstvo, no nacionalni
zakoni ponekad se moraju izmijeniti kako ne bi
bili u sukobu s uredbom.
●● Direktiva je zakonodavni akt koji obvezuje
države članice ili skupinu država članica da
ostvare određeni cilj. Direktive se obično moraju
prenijeti u nacionalno zakonodavstvo kako bi
stupile na snagu. Važno je napomenuti da se
u direktivi navode rezultati koje treba postići, a
●●
države članice samostalno odlučuju kako će ih
ostvariti.
Odluka može biti upućena državama
članicama, skupinama ljudi ili čak pojedincima.
Ona je u cijelosti obvezujuća. Odluke se
na primjer primjenjuju kako bi se odlučilo o
predloženim spajanjima trgovačkih društava.
●● Donošenjem preporuka i mišljenja institucije
EU-a obavješćuju države članice, a u nekim
slučajevima i pojedine građane, o svojem stavu,
koji nije obvezujući i ne podrazumijeva pravnu
obvezu osobe ili tijela na koje se odnosi.
Svaki prijedlog novog pravnog akta EU-a u skladu je
s određenim člankom ugovora, koji čini njegovu prav-
nu osnovu. Time se određuje koji zakonodavni postu-
pak treba primijeniti.
Većina zakonodavnih akata izrađuje se u skladu s
procesom koji se naziva redovni zakonodavni
postupak.
Redovni zakonodavni postupak
Redovni zakonodavni postupak ili postupak suodlu-
čivanja najčešći je postupak kojim se donosi zakono-
davstvo EU-a. U tom postupku Europski parlament i
Vijeće imaju jednaku važnost, a doneseni zakoni za-
jednički su akti Parlamenta i Vijeća. Primjenjuje se na
veliku većinu zakona EU-a i obuhvaća širok raspon
područja, kao što su prava potrošača, zaštita okoliša
i promet. U okviru redovnog zakonodavnog postupka
Komisija izrađuje prijedlog koji moraju donijeti i Par-
lament i Vijeće. Nakon primanja prijedloga proces se
odvija kako slijedi.
Prvo čitanje
●● Europski parlament raspravlja o prijedlogu
u okviru svojih odbora. Ti odbori sastavljaju
eventualne izmjene prijedloga i o njima glasuju.
Prijedlog se zatim upućuje čitavom Parlamentu,
koji o njemu (i daljnjim izmjenama) glasuje na
plenarnoj sjednici.
●● Vijeće i države članice detaljno analiziraju
zakonodavni prijedlog, a većina rasprava odvija
se u okviru radne skupine javnih službenika. Na
toj se tehničkoj razini ili na razinama neposredno
iznad nje mogu riješiti brojni problemi, no neka
pitanja moraju se završno riješiti na sastancima
relevantnih ministara. Vijeće postiže politički
dogovor o prijedlogu – to se može dogoditi
prije ili nakon glasovanja u Parlamentu. Nakon
glasovanja u Parlamentu politički dogovor
preinačuje se u službeno zajedničko stajalište.
Ako se zajedničko stajalište Vijeća razlikuje od
odluke Parlamenta, prijedlog se prosljeđuje na
drugo čitanje kako bi se riješile razlike.
●● Predstavnici Parlamenta i Vijeća često se
neformalno sastaju kako bi se pokušali
međusobno dogovoriti prije usvajanja službenih
stajališta. Ako se dogovore, Vijeće će donijeti
isti tekst kao i Parlament i prijedlog će postati
zakon. To se naziva usuglašeno stajalište u
prvom čitanju.
Drugo čitanje
●● Ako se u okviru prvog čitanja ne postigne
dogovor, započinje drugo čitanje. Drugo čitanje
odvija se na sličan način kao i prvo, no ovaj put
Parlament razmatra izmjene koje je predložilo
Vijeće i glasuje o njima, a Vijeće razmatra
prijedlog Parlamenta. Drugo čitanje brži je proces
od prvog čitanja jer se raspravlja isključivo o
razlikama u stajalištima Parlamenta i Vijeća, a
pojedini koraci vremenski su ograničeni.
●● Moguće je da se Parlament i Vijeće dogovore
u toj fazi (usuglašeno stajalište u drugom
čitanju). Ako te dvije institucije ne mogu doći do
zajedničke odluke o prijedlogu pravnog akta,
on se prosljeđuje odboru za mirenje u kojemu
sudjeluje jednak broj predstavnika Parlamenta
i Vijeća. Postupak mirenja danas se rijetko
primjenjuje. Većina pravnih akata donosi se
redovnim zakonodavnim postupkom u prvom ili
drugom čitanju.
●● Nakon što se postigne dogovor o konačnom
tekstu i nakon što se dovrše svi prijevodi,
dokument se ponovno prosljeđuje Parlamentu
i Vijeću koji ga donose kao pravni akt. Zatim se
objavljuje u Službenom listu Europske unije na
službenim jezicima EU-a. U zakonodavnom aktu 57
navodi se u kojem ga roku države članice moraju
provesti ili kada stupa na snagu ako je riječ o
uredbi.
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
Komisija može tužiti države članice i zatražiti da se
novčano kazne ako ne provode zakonodavstvo EU-a.
Zakonodavstvo EU-a gotovo se u cijelosti provodi u
državama članicama. To ponekad može rezultirati
pritužbama na nejednaku provedbu pravila u različi-
tim zemljama. Neke odluke provode se izravno na
razini EU-a, posebno u području prava o tržišnom
natjecanju, kao što su antikartelski predmeti. Vidjeti
odjeljak 3. ovog dijela, „Osiguravanje poštovanja
zakonodavstva EU-a”, za više informacija.
S kime se još provodi
savjetovanje?
Pri donošenju odluka u brojnim područjima politike
Parlament, Vijeće i Komisija savjetuju se s Europskim
gospodarskim i socijalnim odborom (njegov je pred-
sjednik Luca Jahier).
Parlament, Vijeće i Komisija moraju se savjetovati s
Europskim odborom regija (njime predsjeda Karl-Heinz
Lambertz) o važnim regionalnim pitanjima.
Mišljenja odbora nisu obvezujuća za institucije
EU-a.
One se mogu savjetovati i s drugim institucijama i
tijelima ako je prijedlog iz njihova područja interesa ili
stručnosti. Na primjer, kad je riječ o prijedlozima koji
se odnose na gospodarska ili financijska pitanja,
mogu zatražiti savjet Europske središnje banke.
 Nadzor nacionalnih parlamenata
Nacionalni parlamenti dobivaju nacrte zakonodavnih
akata u isto vrijeme kad i Europski parlament i Vijeće.
Mogu dati svoje mišljenje kako bi osigurali da se od-
luke donose na najprikladnijoj razini. Na djelovanje
EU-a primjenjuje se načelo supsidijarnosti, što znači
da osim u područjima u kojima ima isključivu nadlež-
nost, EU djeluje samo u slučajevima u kojima je dje-
lovanje učinkovitije na razini EU-a nego na nacional-
58 noj razini. Nacionalni parlamenti nadziru ispravnu
primjenu tog načela u postupku odlučivanja EU-a i
mogu dati „obrazložena mišljenja” kada smatraju da
se to načelo ne poštuje.
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
●● Tijekom rada na novoj inicijativi ili evaluaciji
Komisija provodi javna savjetovanja putem
internetskih upitnika koji su dostupni 12 tjedana.
●● Nakon što Komisija izradi završni zakonodavni
prijedlog i podnese ga Europskom parlamentu i
Vijeću, građani imaju još jednu priliku da iznesu
svoje primjedbe o njemu. Nakon osmotjednog
roka za iznošenje povratnih informacija o
prijedlogu Komisije sve primjedbe prosljeđuju
se Parlamentu i Vijeću kako bi ih oni razmotrili
tijekom pregovora.
U okviru programa Smanjenje opterećenja

●●

građani mogu Komisiji u bilo kojem trenutku

Sudjelovanje građana
Svaki građanin EU-a ima pravo Europskom parlamen-
tu podnijeti predstavku na jednom od službenih jezika
Europske unije u obliku žalbe ili zahtjeva u vezi s pi-
tanjima koja pripadaju području djelovanja Europske
unije. Predstavke pregledava Odbor za predstavke
Europskog parlamenta, koji donosi odluku o njihovoj
dopuštenosti i zadužen je za njihovu obradu.
iznijeti prijedloge za pojednostavnjenje
postojećih zakona ili politika, poboljšanje njihove
djelotvornosti i smanjenje njihova opterećenja.
Na internetskom portalu Iznesite svoje mišljenje gra-
đani se mogu pretplatiti na primanje obavijesti e-
poštom kad pristignu nove inicijative o temama koje
ih zanimaju ili na praćenje razvoja pojedinih
inicijativa.

Građani mogu i izravno sudjelovati u razvoju politika

EU-a poticanjem Europske komisije na donošenje za-
konodavnih prijedloga o pitanjima koja su u okviru
zakonodavne nadležnosti EU-a. Takozvanu europsku
građansku inicijativu mora podržati barem 1 milijun
građana EU-a iz najmanje sedam država članica. U
svakoj od tih sedam država članica potreban je mini-
malan broj potpisnika.

Građani mogu podijeliti svoja mišljenja o inicijativama

Komisije u ključnim fazama procesa donošenja poli-
tike i zakonodavstva. Putem internetskog portala
Iznesite svoje mišljenje građani i dionici mogu prido-
nijeti na različite načine:

●● Komisija prvo najavljuje novu inicijativu ili

evaluaciju postojeće politike ili zakona objavom
početne procjene učinka ili plana. Građani i
dionici imaju rok od četiri tjedna kako bi iznijeli
povratne informacije koje se objavljuju na istoj
internetskoj stranici.
Usklađivanje politika država
članica – primjer gospodarske
politike
U okviru ekonomske i monetarne unije gospodarska
politika EU-a temelji se na bliskoj usklađenosti naci-
onalnih gospodarskih politika. Usklađivanje provode
ministri gospodarstva i financija, koji zajedno čine
Vijeće za ekonomske i financijske poslove.
Euroskupina se sastoji od ministara gospodarstva i
financija država članica europodručja. Njezin je zada-
tak poticati gospodarski rast i financijsku stabilnost u
europodručju usklađivanjem gospodarskih politika.
Zajednička vanjska i sigurnosna
politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika organizirana
je i dogovorena vanjska politika EU-a, koja se prven-
stveno odnosi na diplomaciju i djelovanje u području
sigurnosti i obrane. Države članice donose odluke
jednoglasno u Vijeću Europske unije, no nakon što se
donesu, o nekim se aspektima može dalje odlučivati
glasovanjem kvalificiranom većinom. Vanjsku politiku
EU-a na ministarskoj razini predstavlja visoki pred-
stavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
i potpredsjednik Europske komisije, trenutačno Josep
Borrell Fontelles, koji također predsjeda sastancima
ministara vanjskih poslova.
Zaključivanje međunarodnih
sporazuma
Vijeće svake godine zaključuje (tj. službeno potpisuje)
brojne sporazume između Europske unije i trećih ze-
malja ili međunarodnih organizacija. Ti sporazumi
mogu obuhvaćati razna područja, kao što su trgovina,
suradnja i razvoj, a mogu se i odnositi na specifične
teme, kao što su tekstilna industrija, ribarstvo, zna-
nost i tehnologija ili promet. Za sve međunarodne
sporazume u područjima obuhvaćenima redovnim 59
zakonodavnim postupkom potreban je pristanak
Parlamenta.
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
Odobravanje proračuna EU-a
O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Eu-
ropski parlament i Vijeće. Ako te dvije institucije ne
postignu dogovor, primjenjuju se postupci mirenja sve
dok se proračun ne odobri. Vidjeti odjeljak 4. ovog
dijela, „ Djelovanje: prorač un EU-a”, za više
informacija.
 3
OSIGURAVANJE POŠTOVANJA ZAKONODAVSTVA EU-a
Sud Europske unije osigurava jednako tumačenje i
primjenu zakonodavstva EU-a u svim državama čla-
nicama. Sud ima ovlasti rješavanja pravnih sporova
između država članica, institucija EU-a, poduzeća i
pojedinaca. Kako bi mogao riješiti tisuće predmeta
koje prima, podijeljen je u dva glavna tijela: Sud i Opći
sud.
Ako je privatna osoba ili poduzeće pretrpjelo štetu
zbog djelovanja neke institucije EU-a ili njezina oso-
60 blja ili njihova propusta da djeluju, protiv njih može
pokrenuti postupak pred Sudom na jedan od dva
načina:
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
●● neizravno putem nacionalnih sudova, koji mogu
predmet uputiti Sudu; ili
●● izravno pred Općim sudom ako su izravno i
pojedinačno oštećeni odlukom institucije EU-a.
Ako osoba smatra da su tijela bilo koje zemlje prekr-
šila pravo EU-a, mora se pridržavati službenog po-
stupka podnošenja pritužbe.
Kako Sud funkcionira
Predmeti se obrađuju u dva koraka:
●● Pisani dio. Stranke podnose pisane izjave pred
Sudom, a opažanja mogu dostaviti i nacionalna
tijela, institucije EU-a, a ponekad i privatne
osobe. Sudac izvjestitelj sve sažima te se o tome
raspravlja na općoj sjednici Suda.
●● Usmeni dio. Održava se javna rasprava:
odvjetnici obiju strana predstavljaju svoje
argumente pred sucima i nezavisnim
odvjetnikom, koji im mogu postavljati pitanja.
Ako Sud odluči da je potrebno mišljenje
nezavisnog odvjetnika, ono se daje nekoliko
tjedana nakon rasprave. Suci zatim razmatraju
predmet i donose svoju presudu.
Postupak Općeg suda je sličan, osim što o većini pred-
meta odlučuju tri suca i u njemu ne sudjeluje nezavi-
sni odvjetnik.
Druge pravosudne institucije
EU-a
Ombudsman prima i istražuje pritužbe te pomaže u
utvrđivanju nepravilnosti u djelovanju institucija EU-a
i drugih tijela. Pritužbu ombudsmanu može predati
svaki građanin, rezident, udruženje ili poduzeće drža-
ve članice EU-a.
Europski nadzornik za zaštitu podataka zadužen je
za zaštitu osobnih podataka građana i rezidenata
EU-a koje institucije EU-a pohranjuju u elektroničkom,
pisanom ili vizualnom obliku i zaštitu njihove privat-
nosti. Isto tako promiče dobru praksu u tom području
među institucijama i tijelima EU-a.
 4
DJELOVANJE: PRORAČUN EU-a
EU dogovara dugoročne planove potrošnje (poznate
kao višegodišnji financijski okvir) koji čine stabilnu
osnovu za provedbu proračuna u razdoblju od najma-
nje pet godina. Njime EU nadopunjuje nacionalne
proračune financiranjem politika s dodanom vrijedno-
šću EU-a. U višegodišnjem financijskom okviru utvr-
đuju se najveći godišnji iznosi (gornje granice) koje EU
može potrošiti na pojedine kategorije rashoda (naslo-
vi). Trenutačni proračun obuhvaća razdoblje 2014.–
2020. i omogućuje EU-u da u tom razdoblju uloži
približno 1 bilijun eura u pet područja aktivnosti
EU-a.
O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Eu-
ropski parlament i Vijeće Europske unije. Parlament o
njemu raspravlja u dva uzastopna čitanja, a stupa na
snagu kada ga potpiše predsjednik Parlamenta. Od-
bor Parlamenta za proračunski nadzor prati kako se
proračun troši, a svake godine Parlament odlučuje o
tome hoće li odobriti Komisijino upravljanje proraču-
nom za prethodnu financijsku godinu.
Godišnji proračun EU-a za 2019. iznosio je oko 165,8
milijardi eura – u apsolutnim vrijednostima radi se o 61
velikom iznosu, no to je samo oko 1 % bogatstva koje
gospodarstva država članica generiraju u jednoj
godini.

K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
Područja koja se financiraju iz proračuna EU-a (2014.–2020.)

Održivi rast: 371,4 € Gospodarska, socijalna

420 € prirodni resursi i teritorijalna kohezija
Poljoprivreda Istraživanje i inovacije
Ruralni razvoj Informacijska i komunikacijska
tehnologija
Ribarstvo
Mala i srednja poduzeća
Okoliš i ostalo
Niskougljično gospodarstvo
39 % 34 %
Sigurnost Klimatske promjene i rizik
17,7 €
i građanstvo Okoliš i učinkovitost
1 087 € resursa
Migracije i unutarnji poslovi
Promet i energija
Zdravlje i sigurnost hrane
Zapošljavanje
Kultura 2% 13 %
Socijalna uključenost
Pravosuđe 6% 6%
Strukovno osposobljavanje
Ostalo
Ostalo

66,3 € Globalna Europa Konkurentnost za rast

142,1 € i zapošljavanje
Razvoj i međunarodna
suradnja Obrazovanje
Humanitarna pomoć Energetika
Susjedstvo i proširenje Industrije te mala i srednja
poduzeća
Instrumenti vanjske politike
Mreže i tehnologija
Ostalo
Istraživanje i inovacije
Promet
69,6 € Administracija Napomena: Preuzete obveze; prilagođeno za 2018.
Izvor: Europska komisija. Ostalo

Iznosi u milijardama eura u trenutačnim cijenama

 Komisija je odgovorna za upravljanje proračunom EU-a
i njegovo izvršenje te provedbu politika i programa koje
donose Parlament i Vijeće. Izvršavanje proračuna i tro-
šenje sredstava u praksi se većinom odvija na razini
nacionalnih i lokalnih tijela, no za nadzor je nadležna
Komisija. Komisija upravlja proračunom pod budnim
okom Europskog revizorskog suda. Cilj je obiju insti-
tucija osigurati dobro financijsko upravljanje.
Slijedom preporuke Vijeća Europski parlament svake
62 godine odlučuje hoće li dati svoje konačno odobrenje
ili „razrješnicu” za način na koji je Komisija upravljala
proračunom EU-a. Tim se postupkom osigurava pot-
puna odgovornost i transparentnost, a dodijeljena
K A KO E U R O P S K A U N I JA O D LU Č UJ E I K A KO DJ E LUJ E
razrješnica označava formalno zaključenje poslovnih
knjiga za pojedinu godinu.
Europski revizorski sud neovisna je vanjska revizorska
institucija Europske unije. On provjerava je li Unija
ispravno primila svoje prihode, jesu li njezini rashodi
nastali na zakonit i regularan način te je li njezino fi-
nancijsko upravljanje dobro. Svoje zadatke obavlja
neovisno o drugim institucijama EU-a i vladama.
Veličina proračuna EU-a kao postotak bruto
nacionalnog dohotka
1,18 % 1,06 % 1,07 % 0,98 %
Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek
1993.-1999. 2000.-2006. 2007.-2013. 2014.-2020.
Podaci: G
 ornja granica za plaćanje u proračunu EU-a izražena kao postotak
BND-a u EU-u.
Izvor: Europska komisija.
Moderan proračun EU-a koji štiti,
osnažuje i brani
Komisija je u svibnju 2018. predstavila svoje prijed-
loge modernog, dugoročnog proračuna za razdoblje
2021.–2027. Ti su prijedlozi realistični odgovor na
iznimno izazovan kontekst koji uključuje: tehnološke
i demografske promjene, migracije, klimatske promje-
ne i ograničene resurse, nezaposlenost i sigurnosne
prijetnje u kombinaciji s geopolitičkom nestabilnosti.
Komisija je predložila povećanje financijskih sredstava
za područja u kojima Unija može učinkovitije pridoni-
jeti. To se može učiniti širenjem i modernizacijom po-
stojećih dokazano uspješnih programa i izradom
novih prilagođenih programa u područjima u kojima
je potreban novi pristup kako bi Unija mogla ispuniti
svoje ambicije. Na primjer:
●● ulaganje u inovacije i digitalnu ekonomiju;
●● stvaranje prilika za osposobljavanje i
zapošljavanje za mlade;
●● nastavak rada EU-a na sveobuhvatnom pristupu
migracijama i upravljanju granicama;
●● izgradnja kapaciteta EU-a u području sigurnosti
i obrane;
●● jačanje vanjskog djelovanja EU-a i ulaganje u
mjere u području klime i zaštite okoliša;
●● jačanje ekonomske i monetarne unije.
Vidjeti i sljedeće stranice dijela 2.: Proračun; Bankar-
ske i financijske usluge; Gospodarstvo, financije i
euro; Sprječavanje prijevara i Oporezivanje.
 Kontakt
s EU-om

NA INTERNETU
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama
Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

OSOBNO
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra
možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TELEFONOM ILI E-POŠTOM

Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

— na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),

— na broj: +32 22999696 ili
— e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

ČITAJTE O EUROPI
Publikacije o Europskoj uniji jednim su klikom dostupne na mrežnim stranicama Publikacija EU-a:
https://op.europa.eu/hr/publications

PREDSTAVNIŠTVA EUROPSKE KOMISIJE

Europska komisija ima urede (predstavništva) u svim državama članicama Europske unije:
https://ec.europa.eu/info/about-european-commission/contact/local-offices-eu-member-­
countries_hr

UREDI EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament ima urede u svim državama članicama Europske unije:
http://www.europarl.europa.eu/at-your-service/hr/stay-informed/liaison-offices-in-your-country

DELEGACIJE EUROPSKE UNIJE

Europska unija ima i delegacije u drugim dijelovima svijeta:
https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/area/geo_en