Pravna norma II

Prof.dr.Jasna Bakšić-
Muftić.
VI sesija
Pravna norma s obzirom na vremensko
važenje

l Potrebno utvrditi :
l Odkada vrijedi pravilo
l Dokada vrijedi pravilo
Zakonita je :
l Ako je donesena od nadležng državnog organa
l Po zakonom predviđenom postupku
l Ako je u odgovarajućoj formi
l Ako je sadržajno usklađena sa višim pravnim
normama
Stupanje na snagu

l Dan stupanja na snagu posebno određen

l Općenito određen ( na osnovu iza drugih
pravnih pravila )
l Vremenski rok između objave zakona i
stupanja na snagu ( u pravilu 8 dana od dana
objavljavinja ) zove se VACATIO LEGIS
l Objavljivanje u službenim glasilima
VACATIO LEGIS

l Srha – omogućavanje svim građanima ( i državnim

organima i građanima) upoznavanje sa sadržajem
pravnih normi
l Po isteku roka: niko se ne može na nepoznavanje
norme ( zakona) i da nije odgovoran
l Načelo : “nepoznavanje prava ( ignorantia iuris) ne
opravdava
l Ignorantia iuris nocet- Nepoznavanje prava škodi
Pitanja

l Da li je pravilo moralno opravdano?

l Da li može pravni poredak bez njega ?

l Pravni poredak počiva na pretpostavci da su

svi pravni pripisi svima poznati i da postoji
pravna odgovornost bez predhodnog
utvrđivanja činjenica o stvarnom poznavanju
propisa. Imperativno važenje ovog stava
Dilema

l Između neetičnog postupka i učinkovitosti

pravni poredak se opredjeljuje za
učinkovitost i tako obezbjeđuje djelotvornost .

l Razlika između moralnih i pravnih normi

Pravna pravila gube snagu – prestaju
važiti

l Ako samo pravilo navodi rok do kada vrijedi (

primjenjuje se do 1 janiara 2005)
l Ako budu ukinuta
l a) izričito ( stupanjem na snagu ovog pravila
(zakona) prestaje važiti do sada važeći
zakon –abrogacija pravnih pravila
l B) prešutno ukidanje – derogacija
l Novo pravilo drugačije regulira određeni
društveni odnos
Pravilo

l “ Lex posterior derogat legi priori “

l Kasnije pravilo ( zakon) ukida ranije pravilo (zakon)
l Prestanak pravila bez prešutnog ukidanja
l Kad nestane svrhe , cilja tog zakona
l Primjer: implementacija imovisnih zakona u BiH
l U pravilu pravila vrijede samo za one odnose koji
nastanu poslije njegovog reguliranja – pitanje
stečenih prava – individualne slobode i sigurnost
pravnog poretka
Retroaktivnost

l Povratna snaga pravnih pravila – primijenjuje se i na

one slučajeve koji su nastali prije njegovog ( pravila)
stupanja na snagu
l Zakoni u načelu nemaju retroaktivnu snagu
l Povratna snaga : interpretativna pravila –podložna
zloupotrebi kad drugačije normira odnos
l Ppopunjavanje pravne praznine
Pravna norma s obzirom na intezitet

l Po karakteru dispozicije čitava norma

dobiva karakter i naziv
l Pravila različitog intenziteta
l Kategoričko pravo ( ius cogens, ius
strictum, strogo pravo )
l Disjunktivno pravo koje se dijeli :
a) Alternativno
b) Dispozitivno
Kategorična pravila ( norme )

l Koja se neizostavno primjenjuju onako kako

su donesena , adresatima ne ostavljaju
nikakvu slobodu u postupanju . Daju samo
jednu mogućnost i dužnost ponašanja
adresatu i on tu jedinu mogućnost ne može
mijenjati – ovako i nikako drugačije
l Sva pravila važna za egzistenciju državne
vlasti ( ustavno pravo, krivično pravo )
Disjunktivna pravila ( norme)

l Daju više mogućnosti ponašanja

l A) alternativne –zakonodavac daje
adresatima dvije ili više mogućnosti
ponašanja . Adresat može slobodno birati
jednu od datih mogućnosti ( ali samo u okviru
ponuđenih)
Primjer

l Prilikom zaključenja braka supružnici se

mogu sporazumijeti :
l 1) da svaki zadrži svoje prezime
l 2) da kao zajedničko prezime uzme prezime
jednog od njih
l 3) Da kao zajedničko prezime uzmu oba
njihova prezima
l 4) da samo jedno od njih svom prezimenu
doda još prezime drugog supružnika
Dispozitivne norme

l Primjenjuju se samo u slučaju kada adresati nisu

izvršili zakonom dopušteno, slobodno reguliranje
l Tu vlast upućuje adresata da sam stvori pravilo za
ponašanje i što god normira, pravna vlast priznaje
kao pravno pravilo i zaštićuje sankcijom.
l Akt stranaka, stvoren na osnovu zakonskog
ovlaštenja vrijedi kao pravno pravilo – klauzula ako
stranke drugačije ne odrede
Određenost dijelova pravne norme

l Hipoteza , dispozicija i sankcija mogu biti

formulirane sa većom ili manjom preciznošću
l U zavisnosti od toga adreast norme, može u
njenoj primjeni imati manju ili veću slobodu
l Stroga ( apsolutna određenost)
l Relativna određenost
l Hipoteze, dispozicije i sankcije
Apsolutna određenost hipoteze

l Precizno utvrđeni događaji za koje su vezani

dispozicija i sankcija .
l Apsolutno određene hipoteze nužne u
krivičnom pravu ( najteže kazne za
društveno najopasnija djela)
l Preciznim i potpuno jasnim određenjem
događaja koji su sadržaj hipoteze
zakonodavac štiti ljudsku ličnost od
samovoljnih sankcija .
Relativno određena hipoteza

l “Oporučitelj može izjaviti, svoju poslednju

volju usmeno pred dva svjedoka samo ako
usljed izuzetnih prilika nije u mogućnosti da
napravi pismenu oporuku. “
l Uvjeti se nisu mogli tačno utvrditi pa je
upotrijebljena relativno određena hipoteza –
postojanje izuzetnih prilika
Dispozicija

l Stredišnji i nužni dio svake norme

l Apsolutno određena dispozicija tvori
kategoričku normu i ona je pravno pravilo čiji
je zahtijev tačno određen tako tako da
adresat ne dolazi u nedoumicu ( dilemu) .
l Primijer : rokovi zastarijevanja
Relativno određena dispozicija

l Dispozicija sa standardima
l Dispozicije sa ograničenim izborima
a) Alternativne dispozicije
b) S limitacijom
c) Dispozcije ograničene javnim interesom
d) Dispozicije sa slobodnim raspolaganjem
Dispozicija sa standardima

l Pod pravnim standardom erazumijevamo one

općenite izraze , kojima adresant ( zakonodavac)
nije dao konkretan sadržaj već dao da to učini
adresat ( državni organ i građani) pravne norme
l Jedan od supružnika može tražiti razvod zbog toga
što drugi svojim nečasnim životom čini zajednički
život nepodnošljivim.
l Vrhovni sud: ne samo suprotno pravnim propisima
nego i “općeusvojenom etičkom shvaćanju”
Tumačenje pravnog standarda

l Različiti sudovi mogu u različito vrijeme i u

različitim krajevima utvrditi različite oblike
nečasnog života .
l Omogućava elastičnost postupanja s
obzirom na specifičnost slučaja.
l Dobar domaćin, javni moral, najbolji moguću
način, razuman rok,
Dispozicija sa ograničenim izborom

l A) alternativne dispozicije – daje adresatu nekoliko

mogućnosti ponašanja
l Slobodan je izabrati bilo kojih od predviđenih
mogućnosti
l Ne može izmisliti mogućnost koja nije predviđena
l Primjer: “Osoba koja je dužnauzdržavati drugu
osobu...može po svom izboru odlučitida li će joj
plaćati određeni novčani iznos,ili je primiti kod sebe
ili joj oizdržavanje osigurati na drugi način “
Analiza primjera

l Direktno zakonsko upućivanje na “ po svom

izboru” – dakle adresat bira način
izdržavanja
l “Osigurati izdržavanje i na drugi način” –
pravno pravilo dobiva dispozitivni karakter
Dispozicija sa limitacojom

l One koje se adresatu ( npr. sudskim

organima) postavlja gornja i donja granica za
opseg njihovog ponašanja, unutar kojih može
neovisno stvoriti odluku, poštivajući elemente
konkretnog slučaja koji se pred njim nalazi
l Niz propisa iz krivičnog prava upotrebljava
norme sa limitacijom npr. Kazne za
počinjena krivična djela .
Dispozicije sa limitacijom

l Kaznu ( sankciju) moramo shvatiti kao

dispoziciju ( zahtjev) upućen državnim
organima kako trebaju postupiti sa
počiniteljima krivičnog djela
l A) limitiranje minimuma ( najniže granice)
l B) limitiranje maksimuma ( najviše granice)
l C) limitiranje minimuma i maksimuma
Primjer

l A) “kazniće se zatvorom najmanje tri godine”

l Ovlaščujuća norma : “Građani mogu podizati
zajam za potrebe svog domaćinstva u iznosu
najmanje ..”
l B) “ kazniće se zatvorom do jedne godine”
l Ovlaščujuća norma : Građani mogu podizati
zajam za potrebe svog domaćinstva u iznosu
najviše....
Primjer

l C “ kazniće se kaznom zatvora u trajanju od

tri mjeseca so tri godine”
l “Ko proizvodi prodaje, ili na drugi način stavi
u promet škodljive životne namirnice, jelo ili
piće ili druge škodljive proizvode kazniće se
zatvorom od tri mjeseca do tri godine”
l Razlog: mogućnost individualizirane kazne
Dispozicija ograničena javnim
interesom

l Upućuju se državnim organima

l Diskreciona ocjena
l Državna vlast ne može podrobno i unaprijed
predvidjeti ili dati konkretno rješenje za sve one
društvene odnose koji su se pojavili ili će se pojaviti
pred njenim organima
l Zbog toga daje slobodu ( državnim organima) u
neposrednom reguliranju (postupanju) i dopušta im
da u okvirima datih ovlaštenja postupe na
najsvrsishodniji način
Diskrecine ocjene

l Diskrecionu ocjenu državna tijela daju

l Na temelju, po dopuštenju i u okviru višeg
propisa
l U okviru svoje nadležnosti
l Obavezna je za adresate
l Obavlja seu javnom interesu
Javni interes

l Interes pravnog poretka

l Ne možemo je smatrati samo vlašću jer nije
samovoljna odluka –ograničena je javnim
interesom- interesom pravnog poretka
l Razlika diskrecione vlasti i subjektivnog
prava-kad subjekt vrši subjektivno pravo
vođen je svojim interesom kad vrši
diskrecionu vlast vođen je javnim interesom
Dispozitivne norme

l Dispozitivne dispozicije jer je njihopvo izvršenje

ostavljeno slobodnom raspoleženju adresata.
l Odnosi se na društvene odnose za koje
zakonodavac smatra da je najbolje da ih sam
adresat riiješi.
l Davanje prilike adresatu da sam to uradi i država
normi daje pravni karakter
l Adresat- mali zakonodavac
l Ako ne iskoristi to pravo – onda prihvata normu koju
daje zakonodavac
Dispozitivne norme

l Unaprijed formulira normu za određeni

društveni odnos ali je drži “u rezervi”
l Primjenu i efikasnost norme čini ovisnom o
volji adresata obično kaluzulom
l “ako stranke drugačije ne odluče”
l Stranka je sam adreast koji je njome pozvan
da sam stvori normu . Ako to ne uradi
primjenjuje se norma zakonodavca
primjer

l Prisutno u imovinskim odosima – grana građanskog

prava
l Ne može se reći da je građansko pravo u cjelini
područje dispozitivnih normi ( prisutne u nasljednom
i obligacionom pravu)
l Načelo “autonomije volje
l Dispozitivne norme su obavezne norme
l “oporučitelj može oporukom raspolagati svojom
imovinom na način i u granicama određenim
zakonom “