procjena rizika

Polus d.o.o.
ZA SAVJETOVANJE I USLUGE, POSLOVA ZAŠTITE NA RADU I

ZAŠTITE OD POŽARA, ENERGETSKO CERTIFICIRANJE
Marka Marulića 9, 32010 Vukovar
OIB: 19498671843
Tel./fax : 032/339-075
e-mail: info@polus.com.hr
web: www.polus.com.hr
PROCJENA RIZIKA
Centar za socijalnu skrb Vukovar
RN 378-220/16
M. P.
Direktor:
Mirko Putnik, dipl. ing. stroj.
Vukovar; srpanj 2016.

POLUS d.o.o.
stranica: 2
SADRŽAJ
PODACI O IZRAĐIVAČU PROCJENE RIZIKA
OPĆI PODACI
1. Podaci o poslodavcu i objektima namijenjenim za rad
2. Opis radnog procesa
3. Podaci o radnim mjestima s računalom
PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

1. Primjena osnovnih pravila zaštite na radu
2. Primjena posebnih pravila zaštite na radu
3. Analiza ozljeda
PROPUSTI U PRIMJENI PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

1. Propusti u primjeni osnovnih pravila zaštite na radu
2. Propusti u primjeni posebnih pravila zaštite na radu
3. Organizacijski propusti
PLAN MJERA
ZAKLJUČAK
PRILOZI
1. Sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija odnosno bioloških agensa koji se
koriste
1.a Sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti
1.b Sigurnosni podaci kemikalija
1.c Sigurnosni podaci bioloških agensa
2. Popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova
3. Popis osobne zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati
4. Popis potrebnih ispitivanja
4.a Popis radnih prostorija i prostora za koje postoji obveza ispitivanja radnog okoliša
4.b Ispitivanja instalacija i ostala ispitivanja
5. Popis radnih mjesta ili poslova s posebnim uvjetima rada
6. ARMOR obrasci: procjena izloženosti opasnostima po radnim mjestima ili poslovima; pravila,
mjere, postupci i aktivnosti za smanjivanje razine rizika
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

POLUS d.o.o.
stranica: 3

POLUS d.o.o.
stranica: 4

POLUS d.o.o.
stranica: 5
UVOD
Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu
Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji
rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.
Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i
upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite
na radu.
Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih
poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja.
Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o
sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.
U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati
razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike,
zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan
organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima propisanima u
pravilniku iz članka 18. stavka 6. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14), a osobito izloženost
jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani
rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.
Troškove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac, odnosno njezino provođenje ne smije teretiti
radnika.

POLUS d.o.o.
stranica: 6
Obveza procjene rizika na radu
Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i
zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju,
fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada,
organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s
nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko
radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja
odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada.
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne
mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge
aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili
sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne
bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja
osigurao bolju razinu zaštite na radu.
Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili
štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno
podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u
vezi sa zaštitom na radu.
Poslodavac je obvezan radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika na način
propisan Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14).

POLUS d.o.o.
stranica: 7
PODACI O IZRAĐIVAČU PROCJENE RIZIKA
Ovlaštena pravna osoba:
Polus d.o.o.
Izrađivači procjene rizika:
Mirko Putnik, dipl. ing. stroj.
Milan Putnik, dipl. ing. el.
Dario Vulić, mag. ing. el.
Suradnici na izradi procjene:
Ljubica Mudri, ravnateljica
Božica Jarij, ovlaštenik
Zvonimir Rogulja, povjerenik radnika

ime, prezime i funkcija
Način sudjelovanja odbora za zaštitu na radu:
Poslodavac nema potrebe za osnivanjem odbora zaštite na radu.
Datum završetka rada na procjeni:

dana 11.07.2016.
M.P.

POLUS d.o.o.
stranica: 8
OPĆI PODACI
PODACI O POSLODAVCU I
OBJEKTIMA NAMJENJENIM ZA RAD
Puni naziv tvrtke:

Županijska 13, 32000 Vukovar
Djelatnost:
Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti:

• rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljskopravne i kazneno pravne
zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom,
• provodi ovrhu svojih rješenja,
• vodi propisane očevidnike,
• izdaje uvjerenja i druge potvrde,
• daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se
odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu,
• sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o
zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o
svojima pravima i interesima,
• obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima.
Broj zaposlenih:
U vrijeme izrade Procjene rizka u ustanovi je zaposleno 37 radnika.
Objekti namijenjeni za rad:
Centar za socijalnu skrb Vukovar, Županijska 13, 32000 Vukovar
Podružnica Ilok, Strossmayerova 49, 32236 Ilok

POLUS d.o.o.
stranica: 9
Način obavljanja poslova zaštite na radu:
Ugovorno s ovlaštenim trgovačkim društvom za zaštitu na radu.
Stručnjaci za zaštitu na radu:
Ovlaštenici za zaštitu na radu:
Božica Jarij, Računovodstveni referent
Povjerenici za zaštitu na radu:

Zvonimir Rogulja, Dipl. socijalni radnik
Procjena rizika je osnova za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu. Ranije razumijevanje

mjera sigurnosti i zaštite zdravlja kroz dugi niz godina temeljilo se na načelu pridržavanja
zakonskih propisa. Međutim, raznolikost radnih aktivnosti, osobitost svakog radnog mjesta i svi
vidovi rada ne mogu se u potpunosti obuhvatiti i tretirati zakonskim odrednicama ma kako ih široko
tumačili. Pristup koji se temelji na otkrivanju onoga što je već pošlo po zlu, ili što nije u skladu sa
zakonskim odrednicama, ne može predvidjeti što se sve može dogoditi niti može spriječiti nastanak
štetnog događaja.
Procjena rizika omogućuje prepoznavanje svih opasnosti koje mogu naškoditi radnicima i
uzrokovati neželjene posljedice. Ona omogućuje procjenjivanje ozbiljnosti tih posljedica i
pronalaženje najprikladnijih rješenja za zaštitu od njih. Prevencija je vodeće načelo procjene rizika.
Procjena rizika je puno više od procedure, to je filozofija upravljanja sigurnošću na radu i zaštitom
zdravlja radnika. Procjenjivanje rizika je način ponašanja kojim se osigurava sigurnost i zaštita
zdravlja radnika.
Procjena rizika je i zakonska obveza slijedom Zakona o zaštiti na radu i pravilnika koji iz njega
proizlaze. Prema odredbama važećeg zakonodavstva, potrebno je zadovoljiti sljedeće zahtjeve.
Procijeniti rizike u pisanom obliku
Poslodavac je dužan, radi poboljšanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procijeniti rizike po život
i zdravlje radnika i utvrditi mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika. Također je dužan izraditi ili
pribaviti procjenu rizika u pisanom obliku (Zakon o zaštiti na radu).
Informirati radnike o rezultatima procjene rizika
Poslodavac je dužan informirati radnike i njihove predstavnike o svim opasnostima i rizicima koji
mogu utjecati na njihovu sigurnost i zdravlje, a vezano uz poslove koje obavljaju. Također je dužan
informirati ih o mjerama zaštite i prevencije koje je prema rezultatima procjene rizika potrebno
poduzeti (Zakon o zaštiti na radu).
Pridržavati se osnovnih načela prevencije i zaštite na radu

POLUS d.o.o.
stranica: 10
Poslodavac mora primjenjivati pravila zaštite na radu koristeći osnovna načela prevencije (Zakon o
zaštiti na radu):
- izbjegavanjem rizika po sigurnost i zdravlje,
- procjenjivanjem rizika koje nije moguće otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na
radu,
- suzbijanjem opasnosti po sigurnost i zdravlje u njihovu izvorištu,
- zamjenjivanjem opasnih radnih tvari ili sredstava rada bezopasnima ili manje opasnima,
- davanjem prioriteta kolektivnim mjerama zaštite pred pojedinačnim.
Osigurati tražene podatke za dokument Procjene rizika
Poslodavac je dužan osigurati sve podatke potrebne za izradu procjene rizika. Procjena
rizika kao stručna disciplina rabi poseban jezik kombiniran sa zakonskom terminologijom.
Izrazi „opasnost“, „rizik“, „štetnost“, koriste se alternativno u svakodnevnom govoru, ali
njihovo je značenje u teoriji i praktičnoj primjeni procjene rizika specifično.
Prema okvirnoj Direktivi EU procjena rizika podrazumijeva aktivnosti koje se provode radi:
- utvrđivanja opasnosti koje se pojavljuju na radnom mjestu ili su u svezi s radom,
- procjenjivanja rizika od nastanka štete koja može utjecati na ljude, okoliš ili imovinu, i
- određivanja mjera za sprječavanje takvih šteta.
Rizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka štetnog događaja i težine posljedice (P) tog istog
štetnog događaja u obliku ozljede, bolesti ili štete na imovini i okolišu.
R=V*P
Rizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna situacija rezultira ozljedom, bolešću ili štetom na
imovini i okolišu.
Opasnost
Opasnost je osobina ili svojstvo radne opreme, aktivnosti, radnog okoliša, tvari ili drugog radnog
uvjeta koji može rezultirati ozljedom ili nekom drugom štetom. Opasnost je izvor mogućeg rizika
po zdravlje i živote radnika i drugih osoba.
Opasna situacija
Opasna situacija je okolnost na radnom mjestu u kojoj se aktivira opasnost i koja može uzrokovati
ozljedu ili štetu.
Preventivne mjere
Preventivne mjere su aktivnosti planirane i usvojene unaprijed, usmjerene na uklanjanje ili

smanjenje rizika na radu, radi smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti
vezanih uz rad i šteta na imovini i okolišu, uzimajući u obzir principe prevencije sukladno Zakonu o
zaštiti na radu.
POLUS d.o.o.
stranica: 11
Korektivne mjere
Korektivne mjere su aktivnosti usmjerene na smanjenje rizika na radu. Obično se provode kao
reakcija na procjenu rizika koja je otkrila neprihvatljive rizike. Korektivne mjere općenito znače
zapreku između opasnosti i osobe koja može biti ozlijeđena.
Radno mjesto
U ovoj procjeni se pod radnim mjestom podrazumijeva skup poslova i aktivnosti koje radnik
obavlja temeljem Ugovora o radu.
Aspekti rada koji utječu na zdravlje radnika

POLUS d.o.o.
stranica: 12
OPIS RADNOG PROCESA
U radnom prostoru čovjeka okružuje mnogo različitih opasnosti. Te opasnosti mogu izazvati
ozljede ili štetno djelovati na organizam i radnu sposobnost radnika. Neželjene posljedice nastaju
ako se poremeti odnos čovjeka i njegove okoline. Radnu okolinu čine prostor u kojem čovjek radi i
sredstva s kojima radi. Čovjek provede najmanje jednu trećinu života na radu pa bi već i zbog toga
trebalo voditi računa o odnosu čovjeka i radne okoline. Radni prostor i radna okolina normirani su i
o njima se vodi računa pri projektiranju objekata za rad.
Građevinski objekti i prostorije namijenjeni za rad, kao i pomoćne prostorije, moraju se izvesti u
skladu sa zahtjevima pravila zaštite na radu. Dimenzije prostorija, zidovi, podovi, vrata, prozori,
prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao i sve instalacije, moraju odgovarati namjeni
prostorije, kako bi osobe koje se nalaze u radnim prostorijama imale pogodne uvjete za rad.
Kako bi se ustanovilo odgovara li radna okolina uvjetima utvrđenim pravilima zaštite na radu,
tvrtka je dužna obavljati ispitivanja u radnim prostorijama (i izvan radnih prostorija) u kojima:
- proces rada utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,
- u procesu rada nastaju buka i vibracije,
- se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi,
bakterije, gljivice i sl.),
- pri radu nastaju opasna zračenja,
- pri radu treba osigurati odgovarajuću osvijetljenost.
Spomenuta ispitivanja tvrtka mora provesti čim se pojave uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno,
odnosno u rokovima koji nisu dulji od dvije godine (za ispitivanje mikroklime tri godine), kao i
nakon svake promjene u radnoj okolini koja utječe na stanje utvrđeno prijašnjim ispitivanjem.
Ako se ispitivanjima utvrdi da radna okolina ne odgovara uvjetima određenim pravilima zaštite na
radu, tvrtka je dužna otkloniti spomenute opasnosti.
Uz radne prostorije, radnicima se moraju osigurati pomoćne prostorije, odnosno garderobe,

umivaonici, nužnici, kupaonice, prostorije za osobnu higijenu žena, prostorije za pušenje,
blagovaonice itd.
Pravilima zaštite na radu određeno je koje se pomoćne prostorije moraju osigurati, ovisno o vrsti
poslova koji se obavljaju u radnim prostorijama, kako se moraju opremiti i održavati pomoćne
prostorije te gdje se moraju nalaziti unutar građevinskog objekta.
U prostorijama namijenjenim za rad, držite se utvrđenog načina ponašanja. Ako smatrate da se na

vašem radnom mjestu ili u prostoriji u kojoj radite pojavljuje prekomjerna buka, prašina, plinovi i
sl., zatražite da se provede ispitivanje, odnosno da se ove štetnosti otklone. Na isti način postupite,
ako vam rasvjeta u prostoriji nije dovoljna za nesmetan i siguran rad.

POLUS d.o.o.
stranica: 13
Tvrtka mora osigurati i organizirati evakuaciju i spašavanje osoba koje obavljaju rad u zatvorenim
prostorijama za slučaj iznenadnog događaja, koji može ugroziti život i zdravlje radnika na radu.
Iznenadnim događajima koji se ubrajaju u ovu kategoriju opasnosti pri radu smatraju se : opasnost
od požara ili eksplozija, kao i sve njihove popratne pojave, zatim elementarne nepogode, opasnost
od kolektivnih nesreća i sl.
Kako bi se spriječile ili smanjile posljedice pri pojavi tih ili sličnih događaja, u tvrtkama gdje su
radnici zaposleni, mora se provoditi evakuacija radnika, tj.organizirati odlazak, odnosno premještaj
radnih ljudi.
Evakuacija i spašavanje radnika mora se organizirati za sve radnike bez obzira na kojim poslovima
rade i u kojem radnom prostoru , u zatvorenom (objekti i prostorije namijenjeni za rad, rudnička
okna, objekti u gradnji, brodovi u gradnji itd.) ili otvorenom (otvorena radilišta). Da u takvim
situacijama ne bi nastala panika i da bi se radnici znali pravilno ponašati, preporučuje se da se na
svakih 20-tak radnika najmanje jedan osposobi za vođenje evakuacije i spašavanja, a na svakih
daljih 50-tak još jedan radnik. Osobama, određenim za provođenje evakuacije i spašavanje radnika,
mora biti stavljena na raspolaganje sva potrebna oprema. Radi provedbe tih aktivnosti, tvrtka je
dužna izraditi plan evakuacije i spašavanja radnika u slučaju izvanrednog događaja. S planom
evakuacije i spašavanja moraju se upoznati svi radnici i to tako da svaki radnik zna svoj zadatak.
Na osnovi tog plana, moraju se provesti praktične vježbe i to najmanje jedanput u dvije godine.
Centar obavlja djelatnost socijalne skrbi, sukladno zakonu i podzakonskim aktima, na način da se
stručni poslovi obavljaju u tri ustrojbene jedinice.
U Centru se obavljaju i administrativni, računovodstveno-financijski i pomoćno tehnički
poslovi čijim radom neposredno rukovodi ravnatelj Centra
Radom odjela rukovode voditelji odjela koje imenuje i razrješava ravnatelj Centra.
Voditelj odjela može biti stručni radnik s najmanje tri godine radnog iskustva u centru za socijalnu
skrb.
Voditelj odjela, pored poslova radnog mjesta koje izvršava kao stručni radnik temeljem sklopljenog
ugovora o radu, obavlja i poslove voditelja odjela.
Voditelji odjela su za svoj rad, rad cjelokupnog odjela i za rezultate rada odgovorni ravnatelju.
Radnici su za svoj rad i rezultate svog rada odgovorni voditeljima odjela odnosno neposredno
ravnatelju.
Svaki radnik je osim poslova koji su mu navedeni u ovoj glavi dužan obaviti i svaki drugi posao
koji odgovara stupnju njegove stručnosti i koji su u neposrednoj svezi s ugovorenim poslovima, bez
obzira spada li taj posao u popis njegovih poslova, a po nalogu neposrednog voditelja.

POLUS d.o.o.
stranica: 14
Obveza postavljanja znakova sigurnosti od određenih opasnosti, predstavlja jedno od posebnih

pravila zaštite na radu. U radnoj okolini postoje različite opasnosti kao što su: mehaničke i kemijske
opasnosti, štetna zračenja, štetne tvari, električna struja, buka, vibracije, opasnosti od požara i
eksplozije, opasnosti pri kretanju na radu i sl. Te opasnosti često nisu poznate ni onima koji rade u
njihovoj naposrednoj blizini, a pogotovo ne osobama koje se iz različitih razloga kreću radnim
prostorom. Osim toga, ljudima je svojstveno da svakodnevnim susretanjem s opasnostima prestanu
o njima razmišljati i zanemaruju ih.
Zbog toga je potrebno jasno, precizno i trajno označiti opasnosti i način ponašanja radnika u odnosu
prema tim opasnostima. Upozorenja za određene situacije moraju uvijek biti identična, kako bi
radnici u svakoj ili sličnoj situaciji odmah ispravno reagirali.

POLUS d.o.o.
stranica: 15
PODACI O RADNIM MJESTIMA S RAČUNALOM
Radnici koji koriste računalo 4 i više sati tijekom radnog dana
Korištenje
Radna prostorija Radno mjesto ili poslovi Ime i prezime korekcijskih
pomagala
VODITELJ
URED ŽELJKA BRKIĆ DA
RAČUNOVODSTVA
URED RAVNATELJICA LJUBICA MUDRI NE
URED SOCIJALNI RADNIK VELIMIR BRKOVIĆ DA
ALINKA FUNTEK
URED SOCIJALNI RADNIK DA
RADMANIĆ
RAČUNOVODSTVENI
URED BOŽICA JARIJ DA
REFERENT
URED PSIHOLOG RUŽICA BRANKOVIĆ NE
ADMINISTRATIVNI
URED ANITA KRIŽANIĆ DA
REFERENT
ADMINISTRATIVNI
URED LJUBICA VATRALJ NE
REFERENT
ADMINISTRATIVNI
URED BILJANA ZARIĆ DA
REFERENT
URED PEDAGOG SAVKA MIJONIĆ NE
URED KOORDINATOR FRANJO SEVERIN DA
URED KOORDINATOR IVANA TOMŠIK NE
TOMISLAVA
URED PRAVNIK KOLAREVIĆ DA
MILADINOVIĆ
RAČUNOVODSTVENI
URED MARINA RAPČAK DA
REFERENT
RAČUNOVODSTVENI
URED LJUBICA SIMONOVIĆ DA
REFERENT
URED PSIHOLOG SAVKA MIJONIĆ NE
URED PSIHOLOG MARTINA ŠPAČEK DA
URED PSIHOLOG LJILJANA VOJNOVIĆ NE

POLUS d.o.o.
stranica: 16
Korištenje
Radna prostorija Radno mjesto ili poslovi Ime i prezime korekcijskih
pomagala
URED SOCIJALNI RADNIK NADA UZELAC DA
URED PRAVNIK SINIŠA DRAMLIĆ DA
URED PRAVNIK VEDRANA FRANJIĆ DA
URED PRAVNIK ANA HIRJOVATI DA
URED PRAVNIK BRANISLAV LAĐEVIĆ DA
URED PRAVNIK IVANA SUŠAC NE
URED SOCIJALNI RADNIK KRISTINA OSTRUN NE
URED SOCIJALNI RADNIK RUŽICA PANDŽA DA
URED SOCIJALNI RADNIK ANA PARIPOVIĆ NE
URED SOCIJALNI RADNIK KATARINA PAVKOVIĆ NE
URED SOCIJALNI RADNIK ZVONIMIR ROGULJA DA
URED SOCIJALNI RADNIK IVONA STOJANOVIĆ NE
ADMINISTRATIVNI
URED MARIJA IVIĆ DA
REFERENT
URED SOCIJALNI RADNIK NADA HALILOVIĆ DA
URED SOCIJALNI RADNIK DARKO IVANDIĆ DA
URED SOCIJALNI RADNIK JELENA KREŠIĆ NE
URED SOCIJALNI RADNIK SANDRA MAJHEN NE
URED SOCIJALNI RADNIK SPOMENKA MIŠIĆ NE

POLUS d.o.o.
stranica: 17
PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
PRIMJENA OSNOVNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju sljedećih općih načela prevencije:
1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprječavanja rizika na njihovom izvoru
4) prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te
načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom,
rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog
štetnog učinka na zdravlje
5) prilagođavanja tehničkom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada,
uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša
8) davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim
9) odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.
P r a v i l a z a š t i t e n a r a d u su određeni načini zaštite, kojima se uklanja ili umanjuje

opasnost ili oštećenje zdravlja i druge osobe na radu.
O s n o v n a p r a v i l a zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima moraju udovoljavati sredstva rada

(građevinski objekti, prijevozna sredstva, skele i oruđa za rad) kada su u upotrebi, a naročito u
pogledu opskrbljenosti zaštitnim napravama i zaštitnim uređajima, osiguranju od udara električne
struje, sprječavanja i nastanka požara i eksplozija, ograničenja buke i vibracije i dr.)
Zaštita od mehaničkih opasnosti

Primjenjena je na strojevima i uređajima
Zaštita od udara električne struje

Poslodavac posjeduje dokaz o ispravnosti električnih instalacija.
Sprječavanje nastanka požara i eksplozije

Poslodavac posjeduje aparate za gašenje požara u propisanoj količini. Izvršeno je osposobljavanje
svih radnika za početno gašenje požara.
Osiguranje čistoće
Osigurana je zadovoljavajuća razina čistoće u radnom prostoru.
Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora

POLUS d.o.o.
stranica: 18
Osigurana je zakonski propisana veličina radne prostorije za svakog radnika od najmanje 10 m3

zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine.
Zaštita od pada radnika u ravnini

Poslodavac je osigurao primjenu osnovnih pravila zaštite na radu.
Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu

U radnom prostoru osiguran je sanitarni čvor.

POLUS d.o.o.
stranica: 19
PRIMJENA POSEBNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne mogu ukloniti opasnosti u potpunosti, moraju
se primijeniti pravila zaštite, kojima se spriječava nastajanje oštećenja zdravlja i drugih štetnih
posljedica za osobe na radu
P o s e b n a p r a v i l a zaštite na radu sadrže zahtijeve kojima mora udovoljavati radnik koji

obavlja rad i to u pogledu: dobi života, spola, stručne sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog i
psihičkog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. Pravila određuju način izvođenja
određenih poslova, korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i opreme, zaštitnih naprava
i sl.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način

Poslodavac posjeduje dokaze o osposobljenosti radnika za rad na siguran način.
Poslovi s posebnim uvjetima rada

Poslodavac nije izvršio liječničke preglede vida za radnike koji nose korekcijska pomagala.
Osobna zaštitna sredstva

Poslodavac je osigurao osobna zaštitna sredstva radnicima.
Pružanje prve pomoći

Poslodavac posjeduje dokaze o osposobljenosti radnika za pružanje prve pomoći za radnike.
Znakovi sigurnosti i upozorenja

Postavljeni su u radnom prostoru.
Upute za rad na siguran način

Koriste se upute za rad na siguran način

POLUS d.o.o.
stranica: 20
ANALIZA OZLJEDA
Nesreće na radu pojavljuju se od samih početaka organiziranog ljudskog rada, ali tek razvojem
industrije one postaju veliko društveno zlo, pa ih mnogi s pravom nazivaju " rakom industrije ".
Pod pojmom nesreće na poslu podrazumijeva se neželjen i nepredvidljivi događaj koji ima za
posljedicu ozljedu radnika, materijalnu štetu na imovini ili zagađenje okoliša.
Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim
mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama
položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja
organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radnik radi.
Ozljedom na radu smatra se i ozljeda radnika nastala prilikom redovnog puta od stana do mjesta
rada ili obrnuto te na službenom putu.
S obzirom na vrste i opseg opasnosti u različitim djelatnostima postoje i evidentne statističke razlike
u ukupnom broju ozlijeđenih radnika po djelatnostima . Iz tih podataka može se dobiti uvid u rang
listu rizičnih djelatnosti .
Prikaz rizičnih djelatnosti u Hrvatskoj prema broju teško ozlijeđenih i poginulih radnika (2003.g.):
Prikaz rizičnih djelatnosti u Hrvatskoj prema broju prijavljenih profesionalnih bolesti ( 2003. g.):
Osnovna je zadaća u provedbi mjera zaštite na radu, da se u prvom redu utječe na smanjenje broja
nezgoda, a ne ozljeda. Ozljeda je krajnji nepovoljni rezultat niza zbivanja, koji su međusobno
uvjetovani. Oni potiču jedan drugog i nastavljaju se jedan na drugi – poput niza pločica domina
koje se ruše.
Iz prakse je znano da se pri obavljanju nekih poslova događa znatno više nezgoda nego pri
obavljanju drugih poslova. Tako se, zbog različitog stupnja opasnosti, događa više nezgoda pri
obavljanju strojobravarskih poslova nego pri obavljanju uredskih poslova.
Ali, pri obavljanju poslova jednakog stupnja opasnosti opažaju se znatne razlike u učestalosti
nezgoda kod pojedinaca. Dakle, nezgode na radu osim o objektivnim prilikama, ovise i o
osobinama (subjektivnim) radnika i ne može se govoriti o čimbeniku slučajnosti. Nezgode pri radu
nastaju kao posljedica poremećaja u odnosima čovijeka i radne okoline.

POLUS d.o.o.
stranica: 21
O z lj e d a je krajnja karika u lancu uzroka koji su je prouzročili. Ozljedi prethodi n e z g o d a

kao neželjeni neplanirani događaj. Nezgodi prethodi nečija p o g r e š k a .
To je u osnovi ljudska pogreška, koja može biti direktna ( kada radnik radi suprotno pravilima
zaštite na radu i sam nastrada), ali i indirektna, kada pogriješi netko drugi, a radnik nastrada
(projektant, proizvođač stroja, voditelj poslova ili drugi radnik).
Svi neočekivani poremećaji ovog odnosa ne završavaju ozljedom. Statistički podaci govore, da se
na 330 takvih poremećaja ili rizika, 300 puta ne dogodi ništa, odnosno, nema nikakvih štetnih
posljedica, 29 puta se dogodi opasni poremećaj ( slučajevi koji " zamalo nisu izazvali ozljedu"), a
jedanput nastaje ozljeda.
Svaka ozljeda predstavlja teret za pojedinca, njegovu obitelj i širu zajednicu.

Ključ rješenja u sprečavanju nezgoda leži u odnosu čovjek – radna okolina. U neodgovarajućoj
okolini nema sigurnog rada. Najvažnije je da znamo da i na čovjeka i na radnu okolinu možemo
utjecati.

POLUS d.o.o.
stranica: 22
Pogreške nastaju najčešće zbog toga što radnik:

- ne zna raditi sigurno,
- ne može raditi sigurno ili
- ne želi raditi sigurno.
Ti problemi mogu se uspješno riješiti prilagodbom radne okoline čovjeku ( uređenjem radnog
prostora, izvedbom sigurnih sredstava za rad i sl.) te prilagodbom čovjeka radnoj okolini (
formiranjem pravilnog stajališta, školovanjem i osposobljavanjem, te pravilnim odabirom ljudi).
Nezgode se mogu izbjeći ili smanjiti na najmanji mogući broj, ako onemogućimo djelovanje
opasnosti na čovjeka. To se može postići na više načina, od kojih su neki potpuno, a neki samo
djelomično pouzdani. Postoje opća načela zaštite na radu u sprečavanju nezgoda koja treba
primjenjivati odgovarajućim redosljedom:
1. štetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim ( kada je to moguće) – potpuna sigurnost;
2. tamo gdje opasnost ili štetnost ostaje kao nužnost u radnom postupku, treba radnika udaljiti iz
dometa opasnosti ili štetnosti ( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog procesa);
3. tek tamo gdje se i to pravilo ne može primjeniti, primjenjuje se pravilo " svladavanje /
ograđivanje " opasnosti ili štetnosti (ventilacijom, hermetizacijom,izolacijom, upotrebom zaštitnih
naprava);
4. ako ne možemo primijeniti nijedno od spomenutih načela, treba primjeniti osobna zaštitna
sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traženim posebnim uvjetima ( zdravstvene i fizičke
osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran način.
U proteklom razdoblju nije bilo ozljeda na radu.

POLUS d.o.o.
stranica: 23
PROPUSTI U PRIMJENI PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
PROPUSTI U PRIMJENI OSNOVNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
- Nema
PROPUSTI U PRIMJENI POSEBNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Izvršiti zdravstvene preglede vida radnika koji koriste korekcijska pomagala za vid.
ORGANIZACIJSKI PROPUSTI
-Nema.

POLUS d.o.o.
stranica: 24
PLAN MJERA
MJERA 1:
Izvršiti zdravstvene preglede vida radnika koji koriste korekcijska pomagala za vid.
ROK:
28.07.2016.
OVLAŠTENIK ZA PROVEDBU:
Božica Jarij
NAČIN KONTROLE:
Uvidom
PREDVIĐENA SREDSTVA: 2500

POLUS d.o.o.
stranica: 25
ZAKLJUČAK
Prepoznavanje opasnosti je važan dio procjene rizika. Radna grupa za procjenu rizika i imenovane
osobe koje sudjeluju u procjeni rizika pojedine organizacijske jedinice trebaju prikupiti informacije
o opasnostima i opasnim situacijama vezanim uz pojedino radno mjesto, aktivnost, opremu i druge
elemente radnog procesa i okoliša koji se procjenjuju. Radnici su jedan od najznačajnijih izvora
informacija o opasnostima. Imajući to u vidu, provedena je početna obuka o procjeni rizika prilikom
koje su svi radnici obaviješteni o svojoj ulozi u procjeni rizika kao i o zahtjevima za davanjem
informacija o opasnostima, opasnim situacijama, izbjegnutim nesrećama i drugim pitanjima
vezanim uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu koji se odnose na njihovo radno mjesto.
Procjenitelji trebaju pri obilasku radnih mjesta intervjuirati radnike sa svrhom dobivanja potrebnih
informacija za provođenje procjene rizika.
Prije intervjuiranja
Procjenitelj treba prije početka intervjua objasniti svoju ulogu i namjeru te svrhu intervjua.
Procjenitelj treba naglasiti važnost dobivanja informacija o tome što može uzrokovati štetu, ugroziti
zdravlje ili život radnika, te što im može izazvati nelagodu, stres ili neke druge smetnje.
Predložena pitanja
- Koje sve poslove obavljate, redovito ili povremeno?
- Na koji način i pri kojim poslovima se, prema vašem mišljenju, možete ozlijediti?
- Što sve smatrate opasnim po vlastito zdravlje na vašem radnom mjestu?
- Koji posao smatrate najopasnijim? Što se može dogoditi?
- Da li postoji nešto na radnom mjestu što vas posebno umara?
- Što smatrate stresnim na vašem radnom mjestu?
- Da li ste ikada bili svjedokom izbjegnute nesreće? Ukoliko jeste, što se dogodilo?
- Da li imate bilo kakvih prijedloga vezanih uz poboljšanje zaštite na vašem radnom
mjestu?
- Da li imate dovoljnu podršku nadređenog u vašim nastojanjima da se poboljša stanje zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu?
Uvidom u stanje zaštite na radu kod poslodavca došli smo do zaključka kako je stanje
zadovoljavajuće, osim primjedbe navedene u planu mjera koju je potrebno otkloniti.

POLUS d.o.o.
stranica: 26
POPIS KORIŠTENIH ZAKONA I PROPISA

1. Zakon o zaštiti na radu, NN 71/14, 118/14 i 154/14
2. Pravilnik o izradi procjene rizika, NN 112/14
3. Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu, NN 56/83
4. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, NN 5/84
5. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada, NN 29/13
6. Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, NN 112/14
7. Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu, NN 112/14
8. Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava rada i radne okoline te sadržaju, obliku i
načinu izdavanja isprava, NN 52/84
9. Pravilnik o evidencijama, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu,

NN 52/84
10. Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16)
11. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša NN 16/16
12. Pravilnik o sigurnosnim znakovima, NN 29/05
13. Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta, NN 42/05
14. Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, NN 39/06
15. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, NN 46/08
16. Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, NN 69/05
17. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta, NN 49/86
18. Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, NN 51/08
19. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, NN 21/08
HRN iz pripadnih područja

Prilog br. 1.
Sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija odnosno
bioloških agensa koji se koriste
1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI 3. FIZIKALNE ŠTETNOSTI
1.1. otrovi 3.1. buka

1.1.1. metali 3.1.1. kontinuirana buka
1.1.2. nemetali 3.1.2. diskontinuirana buka
1.1.3. organski spojevi 3.1.3. impulsna buka
1.2. korozivi 3.1.4. ometajuća
1.2.1. kiseline 3.2. vibracije
1.2.2. lužine 3.2.1. vibracije koje se prenose na ruke
1.2.3. drugi korozivi 3.2.2. vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
1.3. nadražljivci 3.2.3. potresanja
1.3.1. lako topivi u vodi 3.3. promijenjeni tlak
1.3.2. slabo topivi u vodi 3.3.1. povišeni tlak
1.3.3. odmašćivači 3.3.2. sniženi tlak
1.3.4. drugi nadražljivci 3.3.3. promjene tlaka
1.4. zagušljivci 3.4. nepovoljni klimatski i mikroklimatski
1.4.1. inertni uvjeti
1.4.2. kemijski 3.4.1. rad na otvorenom
1.5. senzibilizatori 3.4.2. vrući okoliš
1.5.1. organske prašine biljnog porijekla 3.4.3. visoka vlažnost
1.5.2. organske prašine životinjskog porijekla 3.4.4. pojačano strujanje zraka
1.5.3. kemijski spojevi alergogenog 3.4.5. hladan okoliš
potencijala 3.4.6. česte promjene temperature
1.5.4. termofilne aktinomicete 3.4.7. nepovoljni učinci umjetne ventilacije
1.5.5. ostali senzibilizatori 3.5. ionizirajuće zračenje
1.6. fibrogeni 3.5.1. rendgensko zračenje
1.6.1. azbest 3.5.2. otvoreni radioaktivni elementi
1.6.2. silicijev dioksid 3.5.3. zatvoreni radioaktivni elementi
1.6.3. ostali fibrogeni 3.6. neionizirajuće zračenje
1.7. mutageni 3.6.1. UV zračenje (A, B, C)
1.8. karcinogeni 3.6.2. toplinsko zračenje
1.9. teratogeni 3.6.3. mikrovalno zračenje
3.6.4. lasersko zračenje
2. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI 3.4.5. elektromagnetsko polje vrlo niskih
frekvencija
2.1. zarazni materijal 3.7. osvijetljenost
2.2. zaraženi ljudi 3.7.1. nedovoljna osvijetljenost
2.3. zaražene životinje 3.7.2. blještanje
2.4. opasne biljke 3.8. ostale fizikalne štetnosti
2.5. opasne životinje
Prilog br. 1.a
Sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti
Pri radu sa strojevima na održavanju zelenih površina i u radionici je potrebna uporaba osobnih
zaštitnih sredstava za zaštitu sluha.
Prilog br. 1.b
Sigurnosni podaci kemikalija
POLUS d.o.o.
Granične
Broj Označavanje Količine
koncentracije
Red.
Naziv kemikalije CAS broj Piktogrami Oznake Oznake GVI God.potrošnja Napomene
broj
Oznake upozorenja/ obavijesti/
EC broj opasnosti H, EUH oznake P oznake KGVI Skladištenje
1. PERIN WC STRONG Xi R 36/37/38 S 26, S 28, S 46 15 l

1l
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar Prilog 1.b str. 4
Prilog br. 1.c
Sigurnosni podaci bioloških agensa
Kod poslodavca nisu pronađeni biološki agensi niti njihovi izvori.

Prilog br. 2.
Popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova
Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna,
održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Obvezan je
prestati s radom u građevinama namijenjenima za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih
postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.
Sredstva rada moraju u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju
te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača
tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.
Potrebno je isključiti iz uporabe sredstva rada na kojima nastanu promjene zbog kojih postoje rizici
za sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac mora radnicima osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu i sigurnu radnu
opremu, koja za vrijeme rada ne smije ugrožavati njihovu sigurnost i zdravlje, imovinu i prirodni
okoliš.
Poslodavac je obvezan, u skladu s Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14), njegovim provedbenim
propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, obavljati
preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima
primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe
ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.
Pri izboru mjera za smanjivanje rizika na radu nužno je primjenjivati mjere po važnosti, kako
slijedi:
POLUS d.o.o.
Radna oprema s povećanim opasnostima

Red. Datum Rok ispiti-
broj Naziv radne opreme Smještaj radne opreme Tvor. broj Inv. broj Primjedba
ispitivanja vanja (mj.)
TOPLOVODNO KOTLOVSKO 28.06.2016. 36 Zadovoljava
1. KOTLOVNICA
POSTROJENJE
Ostala radna oprema
Red.
Naziv Primjedba
broj
1. Računalo -
2. Pisač -
3. Telefon -
4. Fotokopirni uređaj -
5. Ručni alat i pribor -
6. Pribor za pranje i čišćenje -
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar. Prilog 2 str. 2

POLUS d.o.o.
Prilog br. 3.
Popis osobne zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati
Osobnim zaštitnim sredstvima i opremom smatraju se naprave, uređaji, odjeća i obuća što se koriste
pri radu za zaštitu od štetnih utjecaja radne okoline. Štetnim utjecajima radne okoline, koji
ugrožavaju život i zdravlje radnika na radu, smatraju se dimovi, magle, plinovi i pare, nedovoljno
kisika za disanje, otrovne, nagrizajuće ili zapaljive tvari, prejako svjetlo, razna zračenja, vrući ili
hladni predmeti, buka, vibracije, oštri i šiljasti predmeti, električna struja itd.
Osobna zaštitna sredstva smiju se koristiti kad postoje neposredne opasnosti od ozljeda i
zdravstvenih oštećenja, a tehničkim se mjerama zaštite te opasnosti ne mogu otkloniti ili bi to
zahtijevalo nerazmjerno velike troškove.
Koja će se osobna zaštitna sredstva ili oprema primijeniti pri obavljanju određenog posla ovisi o
izvorima i vrsti opasnosti.
Radnici su dužni da osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju samo za svrhe kojima su namijenjena,
te da ih održavaju u ispravnom stanju i čuvaju od oštećenja.
Osobna zaštitna sredstva i oprema dijele se ovisno o dijelovima tijela koja štite na:
- sredstva za zaštitu glave

- sredstva za zaštitu očiju i lica
- sredstva za zaštitu sluha
- sredstva za zaštitu dišnih organa
- sredstva za zaštitu ruku
- sredstva za zaštitu tijela (trupa)
- sredstva za zaštitu nogu
Poslodavac je osigurao osobna zaštitna sredstva radnicima.
Rokovi zamjene
R.b. Radno mjesto ili poslovi Vrsta osobne zaštitne opreme
(mj)
1. SPREMAČICA Radni mantil 24
Zaštitna obuća sa protukliznim

24
đonom
Zaštitne rukavice po potrebi
Zaštitna marama 12
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar Prilog 3 str. 1

Prilog br. 4.
Popis potrebnih ispitivanja
Ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima navedena su u Prilogu 2 ove procjene
Tehničkim propisom za niskonaponske električne instalacije (NN RH br. 5/2010.) definiraju

se tehnička svojstva električnih instalacija, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost,
održavanje i drugi zahtjevi za električne instalacije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za
proizvode za električne instalacije.
Električna instalacija dio je građevnog sklopa građevine. Ispunjavanje bitnih zahtjeva za

građevinu u odnosu na opskrbu građevine električnom energijom odnosno signalizacijske,
upravljačke, elektroničko – komunikacijske (ICT) i slične potrebe, odnosno procese postiže se
električnom instalacijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim
tehničkim propisom.
U svim radnim prostorijama koje koristi, poslodavac je dužan periodički ispitivati instalacije
u rokovima utvrđenim tehničkim propisima te o tome posjedovati odgovarajuću
dokumentaciju. Ta obveza proizlazi iz čl. 42 Zakona o zaštiti na radu, čl. 18. Zakona o zaštiti
od požara te iz važećih hrvatskih normi za električne instalacije.
Pregled i ispitivanje električnih instalacija obavljaju se u cilju utvrđivanja jesu li na njima
primijenjena pravila zaštite na radu kojima ona moraju udovoljavati kada su u upotrebi,
odnosno je li zbog nastalih promjena u tijeku uporabe ugrožavaju život i zdravlje osoba koje
njima rukuju ili u njihovoj blizini borave i rade.
Pregled i ispitivanje električnih instalacija obavljaju se temeljem Tehničkog propisa za

niskonaponske električne instalacije (N.N. br. 05/10), Tehničkog propisa za sustave zaštite od
djelovanjamunje na građevinama (N.N. br. 87/08), Pravilnika o električnoj opremi
namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (N.N. br. 101/09) te Pravilnika
o sigurnosti strojeva (N.N. br. 97/09).
Završni pregled i ispitivanje električne instalacije obvezno se provodi odgovarajućom
uporabom mjerne i ispitne opreme prema normi HRN HD 60364-6 i normama na koje ta
norma upućuje, te odredbama Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN
RH 05/2010). O provedenom pregledu i ispitivanjima vodi se zapisnik.
Za provjeravanje električne instalacije primjenjuje se norma: HRN HD 60364-6: 2007

Niskonaponske električne instalacije - 6. dio: Provjeravanje (IEC 60364-6: 2006, MOD; HD
60364-6: 2007)
Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja električne instalacije provode se sukladno

zahtjevima iz projekta građevine, ali ne rjeđe od:
– četiri godine za građevine javne namjene, ako posebnim propisima nije određen drugačiji
rok,
– četiri godine za električne instalacije za sigurnosne svrhe, ako posebnim propisima nije
određen drugačiji rok,
– petnaest godina za građevine odnosno dijelove građevina stambene namjene,
– četiri godine za sve ostale građevine odnosno njihove dijelove.
Izvanredni pregled električne instalacije provodi se nakon svake promjene na istoj, nakon
svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička svojstva električne instalacije ili
izaziva sumnju u uporabljivost električne instalacije te po zahtjevu iz inspekcijskog nadzora.
O provedenom redovitom pregledu i izvanrednom pregledu te o ispitivanju električne
instalacije sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke sukladno zahtjevima norme
HRN HD 60364-6.
Dokumentaciju o pregledima električnih instalacija, te ugradnji dijelova električne instalacije

kao i drugu dokumentaciju o održavanju električne instalacije dužan je trajno čuvati vlasnik
građevine.
Ispitivanje hidrantske mreža za gašenje požara
Tehničke značajke svih inačica hidrantske mreže propisane Pravilnikom o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 8/06) moraju se provjeravati u vremenu i na način propisan
Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje
požara. Hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu mora biti izgrađena kao mokra
hidrantska mreža.
Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine,
hidrantska mreža za gašenje požara ili njezini pojedini dijelovi mogu po odobrenju tijela
nadležnog za zaštitu od požara biti izgrađeni kao suha hidrantska mreža.
Prostor oko hidranta mora biti slobodan i očišćen, kako bi hidrant bio stalno dostupan.
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara

Zidni hidranti
U građevini koja se štiti unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara postavljaju se na

cjevovod zidni hidranti. Zidni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i
efikasno rukovanje i uporabu.
Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka su zadovoljeni ukoliko su zidni hidranti i pripadajuća oprema
sukladni normi HRN EN 671-1 ili HRN EN 671-2. Zidni hidranti izvedeni prema normi HRN
EN 671-2 moraju biti smješteni u hidrantske ormariće zajedno s pripadajućom opremom.
Zidni hidranti moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno
vidljivo da se u ormariću nalazi oprema hidrantske mreže za gašenje požara. Smatrat će se da
je ovom zahtjevu udovoljeno ako se ormarić označi simbolom prema normi HRN ISO 6309.
Odredbe stavka 5. ovoga članka ne odnose se na ormariće s prozirnim pokrovom.
Ukoliko se zidni hidranti i pripadajuća oprema, izrađeni prema normi HRN EN 671-1 ne
nalaze u ormariću, oznaka se mora nalaziti na bubnju.
Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje
požara mora imati protočnu količinu vode najmanje jednaku količini navedenoj u tablici 1.
koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio, a najniži tlak na mlaznici kod
minimalne protočne količine ne smije biti manji od 0,25 Mpa.
Tablica 1.
Specifično požarno opterećenje u MJ/m2, do 300 400 500 600 700 800 1000 2000 >2000
Najmanja protočna količina vode kroz
mlaznicu/mlaznice l/min 25 30 40 50 60 100 150 300 450
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora biti izvedena na takav način da se ostvari
potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s jednim mlazom vode s tim da se na
dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m.
U slučaju da se potrebna protočna količina vode u požarnom sektoru koji se štiti ostvaruje s
dva ili više hidranata potrebno je da se cjelokupna štićena površina prekrije s onoliko
hidranata koliko je potrebno da se ostvari potrebna protočna količina vode.
Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da
se svaki kat štiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.
Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara
Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni

hidranti, a samo iznimno u opravdanim slučajevima podzemni hidranti.
Kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za
neposredno gašenje požara, na udaljenosti ne većoj od 10 m od svakog hidranta vanjske
hidrantske mreže za gašenje požara mora se nalaziti ormarić s vatrogasnim cijevima potrebne
dužine, mlaznicama i ostalim potrebnim vatrogasnim armaturama (prijelaznice, razdjelnice)
koje će omogućiti efikasno gašenje požara.
Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg
hidranta ne smije biti veća od 80 m, niti manja od 5 m.
Udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 150 m, ako posebnim
propisom nije drugačije određeno.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u naseljima sa samostojećim obiteljskim kućama
udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 300 m.
Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i
uporabu. Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka su zadovoljeni ukoliko su nadzemni hidranti
izvedeni sukladno HRN DIN 3222.
U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa.
Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod
ispitnog tlaka od 1,6 MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa.
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske
mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25 MPa, kod propisanog protoka vode.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da
vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje požara, potrebni tlak se određuje
proračunom ovisno o visini objekta i drugim uvjetima, ali također ne smije biti manji od 0,25
MPa pri propisanom protoku vode.
Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno
je osigurati najmanje protočnu količinu vode navedenu u tablici 2. koja je tiskana uz ovaj
Pravilnik i njegov je sastavni dio, pri tlaku iz stavka 1. ovoga članka. Za zaštitu naseljenih
mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje
protočnu količinu vode od 600 l/min, pri tlaku iz stavka 1. ovoga članka.
Mjesto postavljanja podzemnog hidranta mora se označiti na uočljiv način. Smatrat će se da je
ovom zahtjevu udovoljeno ako se ormarić označi simbolom prema normi HRN DIN 4066.
Tablica 2.
Specifično Potrebna količina vode u l/min, ovisno o površini objekta koji se štiti u m2
požarno
opterećenje u do 101 do 301 do 501 do 1001 do 3001 do 5001 do više od
MJ/m2, do 100 300 500 1000 3000 5000 10000 10000
200 600 600 600 600 600 600 600 900
500 600 600 600 600 900 1200 1200 1500
1000 600 600 600 900 1200 1200 1500 1800
2000 600 600 900 1200 1500 1800 2100 *
>2000 600 900 1200 1800 1800 2100 * *
* – potrebno je proračunati potrebne količine vode za svaki pojedini objekt
Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada, strojevi, uređaji i osobna zaštitna sredstva u
svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Time je dužan na propisani način redovito
obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi.
Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima prema , Zakonu o zaštiti na radu i Listi
strojeva s povećanim opasnostima smatraju se naročito:
· dizalice nosivosti preko 10 KN,
· teretna dizala,
· industrijski transporteri,
· vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon,
· strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala,
· mehaničke i hidrauličke preše,
· podizne platforme,
· kompresori,
· centrifuge,
· predtlačne i podtlačne komore,
· kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi,
· strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i
· drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika.
Proizvođač ili uvoznik strojeva i uređaja mora dokazati da je stroj ili uređaj izrađen u skladu s
propisima zaštite na radu, tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju
otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru.
Pregled i ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dužan je ispitati u sljedećim

slučajevima:
· prije njihovog stavljanja u uporabu,
· najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
· poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,
· prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni
s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.
Prilog br. 4.a
Popis radnih prostorija i prostora za koje postoji obveza ispitivanja radnog okoliša
Prilog br. 4.b
Ispitivanja instalacija i ostala ispitivanja
POLUS d.o.o.
Ispitivanja instalacija
Red. Rok
Prostor/prostorija/objekt Vrsta instalacije Datum Primjedba
broj (mj)
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
1. Elektroinstalacije 03.07.2014. 48
VUKOVAR
2. Panik rasvjeta 28.06.2016. 12
VUKOVAR
3. PP tipkalo 28.06.2016. 12
VUKOVAR
4. Sustav zaštite od munje 28.06.2016. 24/72
VUKOVAR
5. PODRUŽNICA ILOK Elektroinstalacije 03.07.2014. 48
Ostala ispitivanja
Red. Rok
Prostor/prostorija/objekt Vrsta instalacije Datum Primjedba
broj (mj)
1. Unutarnja hidrantska mreža 28.06.2016. 12
VUKOVAR
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar Prilog 4.b str. 8
Prilog br. 5.
Popis radnih mjesta ili poslova s posebnim uvjetima rada
Radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada moraju udovoljavati zahtjeve glede dobi,
spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad,
zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti.
Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne
ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada,
poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi
ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih
poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na
pregled prije isteka roka utvrđenog posebnim propisom ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.
POLUS d.o.o.

ARMOR
R.b. Naziv radnog mjesta ili poslova Radno mjesto ili poslovi s posebnim uvjetima rada zbog okolnosti
br.
1. 1 RAVNATELJICA Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, NN br 69/2005
2. 2 VODITELJ RAČUNOVODSTVA
3. 2 RAČUNOVODSTVENI REFERENT
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, NN br 69/2005
4. 2 ADMINISTRATIVNI REFERENT
5. 3 VOZAČ
Prema članku 3 točka 19. Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84)
6. 4 SOCIJALNI RADNIK
7. 4 PRAVNIK
8. 4 PSIHOLOG
9. 4 PEDAGOG
10. 4 KOORDINATOR
Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar. Prilog 5 str. 2

Prilog br. 6.
ARMOR obrasci
Procjena izloženosti opasnostima po radnim mjestima ili poslovima
Pravila, mjere, postupci i aktivnosti za smanjivanje razine rizika
SME metodu je kako metodu samoprocjene stanja u poduzeću izradila „European Commission –
Directorate General V for Employment, Industrial Relations and Social Affairs, Public Health and
Safety at WorkDirectorate“, a prilagodbu našim uvjetima i propisima napravio je Zavod za
istraživanje i sigurnost d.d., Zagreb.
SME metoda napravljena je tako da omogućava identifikaciju i procjenu nedostataka i rizika koji
mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalne bolesti, te tako omogućava poboljšanje stanja
sigurnosti u malim i srednjim tvrtkama.
Ova je metoda instrument koji pomože zaključiti kakvo je stvarno stanje zaštite na radu u
organizaciji, te identificirati dobre i slabe točke. Kada se jednom utvrde i jedne i druge točke, ima se
osnova za plan aktivnosti koji treba definirati radi potreba zaštite u organizaciji. Realizacija tog
plana omogućit će poboljšanje radnih rezultata poboljšanjem uvjeta rada, kvalitete i produktivnosti.
U SME metodi se postavljaju otvorena pitanja na koja poslodavac ili druga ovlaštena osoba mogu
samo inicijativno odgovarati. Neka od pitanja se sastoje od više konkretnih potpitanja pa će
odgovori na njih pomoći u identificiranju same opasnosti kao i davanju točnog cjelovitog odgovora.
Svako pitanje zahtijeva da se na njega odgovori ocjenom na skali od 0 do 5. Ako se neko pitanje ne
odnosi na poduzeće, jer nije primjenjivo stanju u njemu, postoji i rubrika "nije primjenjivo" tamo
gdje to može biti potrebno. Nakon što se odgovori na sva pitanja može se napraviti opća procjena
stanja koja se sastoji od tri elementa:
• Procjena dobrih i slabih točaka po grupama opasnosti i mjerama zaštite na radu
• Procjena stanja zaštite po područjima djelovanja
• Procjena izloženosti opasnostima po radnim mjestima

POLUS d.o.o.
ARMOR OBRAZAC
OBRAZAC ZA ANALIZU RADNOG MJESTA PO OPASNOSTIMA I RIZICIMA
Oznaka
Organizacijska jedinica Centar za socijalnu skrb Vukovar
Naziv radnog RAVNATELJICA A-1

mjesta ili poslova (može više radnih mjesta istovjetnih prema vrsti posla i uvjetima rada)
Broj radnika 1 Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi: 0‰
Radi li se o poslovima s posebnim uvjetima rada: DA
Ako da, zbog kojih okolnosti:
Da li se izvršiteljima staž osiguranja računa s povećanim trajanjem: NE
Obavezna stručna sprema ili osposobljenost:

VSS
Organizacija rada i raspored radnog vremena:

8 sati dnevno, 40 sati tjedno.
Smiju li na tim poslovima raditi: Da Ne NP Napomena

maloljetni radnici X
trudne radnice X
radnice koje su nedavno rodile X
radnice koje doje X
radnici oboljeli od profesionalne bolesti X
radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala
radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od X
smanjenja radne sposobnosti
Popis poslova:
Organizacija i upravljanje centrom za socijalnu skrb
Popis radne opreme:

- Računalo
- Pisač
- Telefon
ARMOR - 1 1
POLUS d.o.o.
Mjesta rada gdje se poslovi obavljaju:

- Ured
Uređenje mjesta rada:

Mjesto rada je uređeno sukladno propisima
Izvori fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti:

Nema.
ARMOR - 1 2
POLUS d.o.o.
Pravila, mjere, postupci i aktivnosti za smanjivanje

razine rizika
vj/pos:
Opasnosti štetnosti i napori Poslovi/Napomena
rizik Osposobljavanje za rad na siguran način za izloženosti svim
navedenim opasnostima, štetnostima i naporima.
I. OPASNOSTI
2. OPASNOSTI OD PADOVA
2.1. pad radnika i drugih osoba
2.1.1. na istoj razini mv/mš: MR Primjena osnovnih pravila zaštite na radu.
3. ELEKTRIČNA STRUJA
Primjena osnovnih pravila zaštite na radu. Ispravnost električnih
3.2. ostale električne opasnosti mv/mš: MR
instalacija.
III. NAPORI
1. STATODINAMIČKI NAPORI
1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu Redovito vježbati.
1.1.1. stalno sjedenje mv/mš: MR
2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
2.4. odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra
2.4.1. rukovođenje mv/mš: MR Vježbe opuštanja i dnevni odmor.
2.7. radni zahtjevi Vježbe opuštanja i dnevni odmor.
2.7.6. komunikacija s osobama mv/mš: MR
3. NAPORI VIDA v/sš: SR Vježbe opuštanja i dnevni odmor.
4. NAPORI GOVORA mv/mš: MR Vježbe opuštanja i dnevni odmor.
ARMOR – 1 3
POLUS d.o.o.
ARMOR OBRAZAC
Oznaka
Naziv radnog VODITELJ RAČUNOVODSTVA A-3

mjesta ili poslova RAČUNOVODSTVENI REFERENT A-5
ADMINISTRATIVNI REFERENT A-6
(može više radnih mjesta istovjetnih prema vrsti posla i uvjetima rada)

SSS, VSS


trudne radnice X
radnice koje doje X
Popis poslova:
Prema pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova.
ARMOR - 2 1
POLUS d.o.o.
Popis radne opreme:

- Računalo
- Pisač
- Telefon
- Fotokopirni uređaj

- Ured

Mjesto rada je uređeno sukladno propisima.

Nema.
ARMOR - 2 2
POLUS d.o.o.

razine rizika
vj/pos:
I. OPASNOSTI
instalacija.
III. NAPORI
ARMOR – 2 3
POLUS d.o.o.
ARMOR OBRAZAC
Oznaka
Naziv radnog VOZAČ T-1

Prema članku 3 točka 19. Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84)

KV


trudne radnice X
radnice koje doje X
Popis poslova:
Dostavljanje i prijevoz osoba i dokumentacije za potrebe ustanove
ARMOR - 3 1
POLUS d.o.o.
Popis radne opreme:

- Vozilo

Privremena radilišta-teren


Nema.
ARMOR - 3 2
POLUS d.o.o.

razine rizika
vj/pos:
I. OPASNOSTI
1. MEHANIČKE OPASNOSTI Osnovna i posebna pravila zaštite na radu
1.3. sredstva za horizontalni prijenos
1.3.1. prijevozna sredstva:
v/sš: SR
automobili, kamioni i dr.
2.1.1. na istoj razini v/mš: MR Primjena osnovnih pravila zaštite na radu.
III. NAPORI
3. NAPORI VIDA mv/sš: MR Osnovna i posebna pravila zaštite na radu
ARMOR – 3 3
POLUS d.o.o.
ARMOR OBRAZAC
Oznaka
Naziv radnog SOCIJALNI RADNIK A-6

mjesta ili poslova PRAVNIK A-7
PSIHOLOG A-8
PEDAGOG A-9
KOORDINATOR A-10
(može više radnih mjesta istovjetnih prema vrsti posla i uvjetima rada)

VSS


trudne radnice X
radnice koje doje X
Popis poslova:
Prema pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova.
ARMOR - 4 1
POLUS d.o.o.
Popis radne opreme:

- Računalo
- Pisač
- Telefon

- Ured, teren


Nema.
ARMOR - 4 2
POLUS d.o.o.

razine rizika
vj/pos:
I. OPASNOSTI
instalacija.
III. NAPORI
ARMOR – 4 3
POLUS d.o.o.
ARMOR OBRAZAC
Oznaka
Naziv radnog SPREMAČICA T-2

Radi li se o poslovima s posebnim uvjetima rada: NE

-


trudne radnice X
radnice koje doje X
Popis poslova:
Održavanje čistoće radnih i pomoćnih prostorija.
Popis radne opreme:

- Pribor za čišćenje

- Prostorije centra

ARMOR - 5 1
POLUS d.o.o.

- kiseline
- nadražljivci
ARMOR - 5 2
POLUS d.o.o.

razine rizika
vj/pos:
I. OPASNOSTI
1. MEHANIČKE OPASNOSTI Primjena osnovnih pravila zaštite na radu. Ispravnost sredstava
rada. Rad na siguran način.
1.1. alati
1.1.1. ručni v/mš: MR
1.2. strojevi i oprema mv/sš: MR
2.1.3. s visine mv/sš: MR Primjena osnovnih pravila zaštite na radu. Rad na siguran način.
instalacija.
II. ŠTETNOSTI
1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI Uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Kontrola kemikalija. Rad na
siguran način.
1.2. korozivi
1.2.1. kiseline mv/sš: MR
1.3. nadražljivci
1.3.1. lako topivi u vodi mv/sš: MR
III. NAPORI
ARMOR – 5 3
POLUS d.o.o.
vj/pos: Pravila, mjere, postupci i aktivnosti za smanjivanje

rizik razine rizika
1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu Ispravni radni postupci.
1.1.3. pognut položaj tijela mv/sš: MR
1.1.4. čučanje, klečanje mv/mš: MR
1.2. dinamički: fizički rad Rad na siguran način.
1.2.6. ostali dinamički napori mv/mš: MR
ARMOR – 5 4

procjena rizika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

procjena rizika

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

procjena rizika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Polus d.o.o.

ZA SAVJETOVANJE I USLUGE, POSLOVA ZAŠTITE NA RADU I

Vukovar; srpanj 2016.

PODACI O IZRAĐIVAČU PROCJENE RIZIKA

PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

PROPUSTI U PRIMJENI PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Obveza procjene rizika na radu

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

PODACI O IZRAĐIVAČU PROCJENE RIZIKA

Ovlaštena pravna osoba:

Izrađivači procjene rizika:

Mirko Putnik, dipl. ing. stroj.

Milan Putnik, dipl. ing. el.

Dario Vulić, mag. ing. el.

Suradnici na izradi procjene:

Ljubica Mudri, ravnateljica

Božica Jarij, ovlaštenik

Zvonimir Rogulja, povjerenik radnika

Način sudjelovanja odbora za zaštitu na radu:

Poslodavac nema potrebe za osnivanjem odbora zaštite na radu.

Datum završetka rada na procjeni:

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Puni naziv tvrtke:

Županijska 13, 32000 Vukovar

Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti:

U vrijeme izrade Procjene rizka u ustanovi je zaposleno 37 radnika.

Objekti namijenjeni za rad:

Centar za socijalnu skrb Vukovar, Županijska 13, 32000 Vukovar

Podružnica Ilok, Strossmayerova 49, 32236 Ilok

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Način obavljanja poslova zaštite na radu:

Ugovorno s ovlaštenim trgovačkim društvom za zaštitu na radu.

Stručnjaci za zaštitu na radu:

Ovlaštenici za zaštitu na radu:

Božica Jarij, Računovodstveni referent

Povjerenici za zaštitu na radu:

Procjena rizika je osnova za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu. Ranije razumijevanje

Procijeniti rizike u pisanom obliku

Informirati radnike o rezultatima procjene rizika

Pridržavati se osnovnih načela prevencije i zaštite na radu

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Osigurati tražene podatke za dokument Procjene rizika

Preventivne mjere su aktivnosti planirane i usvojene unaprijed, usmjerene na uklanjanje ili

Aspekti rada koji utječu na zdravlje radnika

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

OPIS RADNOG PROCESA

- proces rada utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,

- u procesu rada nastaju buka i vibracije,

- pri radu nastaju opasna zračenja,

- pri radu treba osigurati odgovarajuću osvijetljenost.

Uz radne prostorije, radnicima se moraju osigurati pomoćne prostorije, odnosno garderobe,

U prostorijama namijenjenim za rad, držite se utvrđenog načina ponašanja. Ako smatrate da se na

Procjena rizika za: Centar za socijalnu skrb Vukovar

Centar za socijalnu skrb Vukovar