oR GERESTNS EY
Sto treba znati
Ziviani sustay razvij ili i 6
sua] gustav razvijao se oko 600 miluna godina, Cijlo to vijeme,
oes ai rvi, rakovi, gusteri, Stakori, majmuni, hominidi, judi
we pe. bila previteymekanc, koja su promatrala sunéevu syjetlost
pee Ziyjela u zenu i udivala u unutarnjem miru, bivala su po
a jer nisu primijetila sjenu iznad glav a ketanj
Seca ae slave ili nisu éula pucketanje
Ot koji su preziyjeli i tko prenijeli svoje gene dalje, bili sa bo
Jaaljvi i vjetito na oprezu ~ a mi smo njihovi prapotomd, stvoreni
Gas bojimo. Iako smo ocmakiidalcko od Serengeti, jo uvijek se
7209 uanemirimo w svakojsituacji koja se tnt i najmanjom prijer
njom. Cak i ako su situacije u kojima se nalazite relativno bezopasm:
Bote dng, urodeni izvori uzbune koji su naprosto ukodienien!
ue Silos abi re cle, Zivotinje — ukljuéujuci inas ~moraju
+ Odvoj
se od svijeta,
* Stabilizirati mnoge dinamicke s ij
i ustave u svome tijeh
duljudskim odnosimia i okoli cea re
* Dobivati nagrade i izbjegavati stetu,
Ali evo u éemu je prol P
Gemu je problem. Svaka od ovih strategija suprotstavi}
ies oh s
se nekim opéim Zivotnim istinama: eu tee ose
* Sve je povezano sa svime fe
ano sa svime, tako da je nemoguée zai iti
sebe od svijeta, eee
+ Kao eee ‘erojatno i sami primijetili, sve se mijenja, pa je
nemoguée da sve u vaéem tijelu, umu, odnosima ili okolin
eer sima ii okolini uvi-
* Nagrade su prolazne, dolaze s odredenom cijenom ii su posve
nedlostupne, a neke Stete su neizhjezne. Dakle, biti vjetito 2a.
Govoljan i zauvijek pobje od bol jecinostavno nije moguée,
Navi sustavi za uzbunu oglasavaju se svaki put kada naidemo na
poteikoge u ovim nastojanjima, a to je vise puta dnevno (osobito
uu viijeme kaosa u svijeta), zbog proturjegja izmedu prirode nateg
postojanja i svega Sto moramo raditi da bismo predivjeli, Ova zvona
za uzbunu styaraju okruzenje nelagode, razdradtjivosti, opreza i pesi
imizma, a éesto su i neugodna u emocionalnom ifizitkom smishu~ na
primjer, kacla se javljaju u obliku tjeskobe, Ijutnje ili bol.
Ne podejenjujte snagu tih zvona u svome sijelu i umu, Ona su
éxrsto ukorijenjena i neumoljiva, i sastavni su dio sraza izmedu nasih
ivotnih potreba i nage stvarnosti, Tako je ovaj sustav za wzbunjivae
nje bio izvrsna strategija za odravanje biéa na Zivotu, koja su tako
mogli nastaviti vrstu, nije dobar za vase zdravlje, dobrobit, odnose ili
ambicije. Signali koji upuéuju na kakvu prijetnju obiéno nisu propor-
cionalai onome sto se zapravo dogada. Tjcraju vas da skupite krila,
zaigrate na sigurno i pritajite se, da se évriée stisnete uz ,svoje" i da
se bojite ,njih“, Na razini grupa i naroda, naa osjetijivost na ova
zvona za wzbunu ini nas podloznima manipulaciji strahom.
Sto diniti
1, Zauzmite évest stay, Mozete éak reéi: ,Umoran sam od nepo-
trebnog straha. Razmislite o cijeni koju ste platili u proteklih
nekoliko mjeseci: tréanje u potrazi za zaklonom, zatomljivanje
vlastitog izrazaja, odricanje od vatnih Zelja ili teXnji,
2, Pokusajte biti syjesniji onog suptilnog osjeéaja panike kada se
on pojavi, poput stezanja u prsima ili licu, gréa uw Zelucu, osje-
éaja gubitka ravnoteze ili pojaéane pobudljivosti i opreza
3, Zatim shvatite da mnogi signali za uzbunu zapravo uopée nisu
signali: oni su samo neugodna buka; besmisleni su, poput alar-
ma u autu koji se ne gasi. Naravno, pravim yalarmima” treba
se pozabaviti. No kada je rijeé o onima koji su pretjerani ili
potpuno lazni, nemojte na njih reagirati dodatnim uzbunjiva-
jem.
Pribvatite da se lose stvari ponckad moraju dogoditi, Uvijek
Ge biti neizvjesnosti; judi gube radna mjesta, dobre osobeoe eee ae ee
oneal Se aaXjeu§ cinjenicom da ne
modemo izhjeti bas svaki metak. Kad se pomirites time, pre-
stat éete pokutavati panitno kon! i koj
itrolirati stvari koje ne mod
kontrolirati, ae
Pomadite svome tijelu da se osje¢a manje uznemireno, Modda
vam postu ova sika: pokuiajte zamislitiiguanu Koja Zivi u naj,
nijim i najstradivjim strukturama vaSeg moidanog debla, kako
sladi po trbuhu i umiryje se, sve dok se ne opust, pope guiters
na toplom kamen. Slobodno mozete zamislt i Makora, majmuma
ili poéinskog tovjeka: vizualizirajte ga kako neprekidno smmeliava 1
otvara svoje tijelo, die punim pluéima i prepusta se divotn, oxjecah
i snagu i odluénost koju vi u sebi inmate ae
Zvona za uzbunu mogu zvoniti, ali vaiasvijest i namjere mnogo
Su veée od toga ~ kao nebo naspram kojeg oblaci izgledaju kuo pati.
lic. Stovite ‘ona 2a uzbunu i strahovi zakljuéani su u fcoslsei a Se
eustrativosti, Vi jasno vidite ovaj prevrtlivi sijet i pomirli swe se
s njim. Pokutajte se tiekom dana uvijek vraéati ovo) neustrativosti
2 PRIMIJETITE DA STE U OVUM
TRENUTKU DOBRO
Sto treba znati
Kako bi odriao nave pretke na Zivotu, mozak je razvio neprekinut,
unutarnji tok nelagode, Ovaj mali Sapat zabrinutosti era vas da mo-
trite svoj unutarnji i vanjski svijet pazedi na zakove nevolje, Ovo
pozadinsko okruzenje nemira i pojaéane osjetiivosti toliko je auto-
matizirano da ga éak ne primjecujete. Pokutajte stoga osvijestiti tw
napetost ili oprez u svome tijelu, Thi pokudajte osvijestiti svoj oprez
prema okolini ili drugim Ijudima, ili pak oprez koji vam ne dopusta
da se polpuno opustite, spustite svoje obrane i prepustite se Zivot.
Pokuiajte sjediti kod kuée pet minuta bez prekida, neometano,
opustenog tijela, krajnje udobno u ovom trenutku, u miru, To je ve-
{i Hjudi nemoguée.
U naiem mozgu postoji postavka za tjeskobu i zbog nje o¢ekuje-
mo da ée nam se dogoditi nesto lofe, ali to nije pretpostavka za sretan
Zivot. Ona nam kvari raspolozenje, hrani tjeskobu i depresiju i gera
Ijude da se okreéu od stvari koje su im vazne. A temelji se na lai
Stovi8e, ova pozadinska nelagoda neprestano vam Sapuée na uho:
Misi siguran, okrugen si prijetyiama, nikad si ne smijet opustti. Aki pailjivo
promotrite og) trenutak, upravo sac. Vjerojatno vam je sasvim do
bro: nitko vas ne napada, niste bolesni, ne padaju bombe, na mjestu
gdje sjedite nema krize, Stvari su mozda daleko od savrsenih, ali vi
ste dobro.
Imajte na umu da ,upravo sada" znagi ovg) tremutak, Kad raz-
misljamo 0 buduénosti, brinemo se i planiramo. Kad razmiijamo
0 proilosti, uvijek nesto zamjeramo ili Zalimo za nedim, Niti straha
utkane su u mentalne tapiserije nate proilosti i buduénosti, Ponovno
pogledajte u tu tanku kritkn vremena koja se zove sadatjost i zapi-ee aii cates ke ee ee RE ee
Hivam sree? Radi ti vam mozak? Odgovori su gotovo sigurno yda*
U svakodnevnom Zivotu uvijk je moguée pristupiti ovom temelj-
nom osje¢aju da je sve u redu, éak i dok radite. Ne zanemarujete
stvarne prijetnje ili probleme, niti se pretvarate da je sve savrSeno,
Jer nije. Medutim, kad zastanete, obigno modete vidjeti da ste sade
zapravo dobro,
Sto diniti
Nekoliko puta dnevno obratite pozornost na to da ste zapravo dobro,
Moida delice vite sigurnost ili ubavi, ili jednostavno Zudite 7a ke,
®apom kojim biste prelili pomfit. Iii mozda Zelite manje boli, Zalost
ii nezapostenost uw dréavi. Sve je to razumno, Ali u meduvrememu,
ito god da se zhiva w valoj glavi, vi ste dobro. Ispod vaiih Zeja |
aktivnosti nalazi se Zivotna energija i svjest koje ove sckunde dobro
fankcioniraju,
Evo vas, pripremate veéeru: obratite painju na to da ste u ovom
trenutku dobro. Cak moicte to tiho izgovoriti u svojoj glavi. Ti moida
‘vorite:« cvom tena sam dobre. Ui racgovarate s nekim u videopozivu:
{pve trees sam debra, Ui pigete e-mail, ii stavfjate dijete u krevet: u
vom treat sam debra,
Primijetite da se osje¢ate dobro i da jos uvijck motete obavljat
Stari i rjeSavati probleme. Strah da éc se dogoditi neito lose ako do-
ustte sebi da se oxjecate dobro potpuno je neutemeljen, upaintite
‘o, Ne morate se bojati toga da se osjecate dobro!
Fonekad stvarno nie dobro, Mozda se dogodilo netto straéno,
il Je vate tjelo jako uznemireno, ili vam je um jako wzneminen, UF
takvim trenueima uginite to modete da prebrodite tu oly. [potom,
Ko je prije moguce, obratte pocornost na to da ste u soi vaseg biée
hina i da je ondje mimo kao da ste dvadeset metara pod morem,
dok iznad povrine tutnji uragan,
Primijetiti da ste zapravo dobro u datom trenutku ne znadi da
$8ta uljepiavate, Naproti, to znadi da ste syjesn jednostavne, ali vrlo
duboke éinjenice: w ovom trenuthu sam dobro, Osjeéate tu istinu u nee
tel, snainije nego strah: difete, vite i dobro ste. Uvidate i ws
um dobro funkcionira, ma koliko sadréaji koji njime prolaze bili za-
rkeni i ,Jo8i”. i
Uspastauijanje ovog osnovnog osje¢aja da je sve u red moan je
naéin za izgradnju potrebnih resursa u vaSem umu i Gitavor biéu.
Olu ste se pobrinuti za sebe.ae Ee Sit ee BFR Ce
Moiterce 8. rer
Sto treba znati
Svaka vjezba disanja mode se nautiti za nekoliko minuta, a korist se
osjeti odmah, Redovito izvodenje vjezbi disanja mode imati duboke
Uucinke za nekoliko tjedana, ako ne iza nekoliko dana,
Za utenje dijafragmalnog disanja odaberite vijeme i mjesto ede
vas nitko nege ometati Takoder, pokuéajte izvoditi ovu vjezbu svaki
ddan na istome mjestu, u ito vrieme. Najbole je disati kroz nos, osim
ako nije drukéje regeno. Ako je potrebno, prije iavodenja vjezbi ofi-
atte nos, Ako ga ne modete ofisiti zbog alergja ii nekog deugog
razloga, mozete disati i na usta,
Odvajite twenutak da provjerite kako se oxjedate prije nego sto
zapotnete vjezbu, Obratite paznju na ejelo svoje tielo i potradite
‘e da otpustte to vie napetosti koja se u vama nagomilala, Ako je
Potrebno, promijenite polozaj da vam bude udobnije.
U potetku se disanje dijatiagmom moze niti nespretno, osobito
ako inaée diiete pliée. Kao potetniku, moida ée vam koristti da
stavite ruku na trbuh dok dete i osjtite kako se napuuje sa svakim
udisajem, Kad osjetite ovo, mogcte spustti ruke uz tjelo, Kad udete
1 tos, dijaltagmalno disanje dolazit ée vam prirodnije,
10
Sto diniti
it injed tubub, a drugu na
4, Legnite na leda i njedno stavite jedau raku na trbuh, wy
Lae npe inje. Primijetite kako vam sc trbuh dize sa
svakim izdisajem, Takoder, disanje
modete pratiti i tako da na trbuh stavite knjigu i spustite ruke
uz tijelo.
2, Ako imate pote%koéa s disanjem iz trbuha, pokuSajte nekto od
shjedeéeg:
+ Snazno izdahnite kako biste ispraznili Pluéa, To €e stvoriti va-
uum 2bog kojeg dete iduéi udisaj osjetiti duboko w ububu.
Ako shvatite da ponovno digete plitko, iz prsa, mozete ponoviti
ovaj korak,
+ Pritisnite rukom trbuh dok izdiete, a zatim pustite da vam
trbuh odgurne ruku natrag kacl duboko udabnete,
+ Zamislite da je vas buh balon i da ga, dok udigete, punite
zrakom.
+ Lezite na trbuh i spustite glavu na ruke. ear udahnite iz
trbuha, tako da osjetite kako vam se trbuh pritisée o pod,
8. Tako se u djafiagmalnom disanju veéina aktivnost odvija w
vaiem trbuhu, malko ée vam se pomicati i prsa, Kreéu Ii se
‘aia prsa usklads vatim trbuhom? Ti su posve nepomigna?
Dok uditete, u jednom laganom pokretn najprije ée vam se
podiéi trbuh, pa srednji dio prsnog koa, a zatin gornji dio
prsnog koa, Zamislite éaéu koja se puni vodom, od dna prema
vrhu.
"4, Sada kad znate kakav je osjeéaj disati dijatragmom, mozete
to primijeniti da jo¥ vike produbite i usporite dah, Blago se
nasmijetite, udahnite kroz nos i izdahnite kroz, usta kao da iz«
digete na slamku, Disite sporo i duboko, Osjetite kako vam
se trbuh podize i spuita. Usredototite se na taj zvuk i osjecaj
disanja i potet éete se sve vide opustati,
5. Kada vam razne mis poénu odvlaéiti pozornost, pokuSaje ih
samo primijetiti i ponovno se fokusirajte na disanje.
‘Vjezbajte dijafragmalno disanje jednom ili dvaput dnevno, po
pet do deset minuta, Postupno produvite to vrijeme na dvade=
set minuta.
7. Na kraju svake scanse dijafragmalnog disanja odvejte trenu-
taki obratite pozornost na to kako se osjeéate (i u2ivajte).
8, Dodatni sayjet: provjerite napetost u tijelu na poéetku i na
kraju svake vje%be disanja. Usporedite razinu napetosti koju
ogjeéate na kraju yjezbe s razinom napetosti koju ste ogeéali
na poéetku,
12
~