Zdenko Radelié » Davor Marijan + Nikica Barié + Albert Bing * Drazen Zivié Stvaranje hrvatske drzave i Domovinski rat al Zi HRVATSKI ingstigut za POVIJEST (SCTE Zagreb, 2006.a ZDENKO RADELIC - HRVATSKA 1945. ~ 1991, Postojale su tri institucije oko kojih se stvarao hrvatski nacionalni pokret: dio CK SKH i njegovi pristase, Matica hrvatska i sveuéiligtarci, Matica hrvatska, Jedino je ona bila jedinstvena, i sveuéiliStarci bili su esto otvoreno suprotstavlje- ni SKH. Zato je tesko reci da je co bio pokret u pravom smislu rijeti: da postoji jedan interes, bez obzira na razlitita uvjerenja. Narav polcreta dopusta razligitose u svemu, osim u djelovanju prema istom cilju. S obzirom na dosadaénja saznanja moze se reéi da su sve tri institucije bile na istom putu, toénije da su isle u iscom smjeru, ali da krajnji cilj nije bio isti. Dok su najeadikalniji sudionici, uglavnom medu studentima iu Matici hrvatskoj, kao krajnji cilj vidjeli samostalnu Hr- vatsku, iako to nisu nigdje izekli, hrvatski komunisti nisu dovodili u pitanje Jugoslaviju. Medutim, smjenjivanje vodstva SKH i zatvaranje voda Matice hr- vatske i studenata naveli su prve da postupno preuzmu keajnji cilj dragih dviju karika pokreta, dok su matitari i scudenti jo jage uévestili uvjerenje u opravda- nost svojih ciljeva. Pokret jedinstven samo u zahtjevu za Sto veéom samostalno- sti Hrvatske mode se identificirati kao demokratski uglavnom zbog razlititosti ptistupa i zbog dovodenja u pitanje monopola vodstva SKJ. Hrvatski nacional- ni pokret, onaj u samom SKH, kao i izvan njega, zbog borbe s unitarizmom i ideologijom jugoslavenstva smatrao je nacionalno pitanje temeljem svih drugih pitanja te nije pokretao raspravu o sustavu i njegovoj promjeni, Zato nacional- no pitanje nije pruzalo prostor za otvaranje drugih tema, ali je upravo razligitost pokreta stvarala uvjete da se u buduénosti otvore i pitanja demokracije. KONFEDERALIZACIJA Ustav 1974. i konfederalizacija Nakon Sto je Osmi kongres SKJ 1964. navijestio reformu federacije, prvi orak uéinjen je 1967. kada je obnovijeno Vijece naroda, potpuno neaktivno nakon zadnjih ustavnih promjena. Trecim amandmanom federaciji se iste godine oduzima pravo investiranja, osim prema posebnom zakonu za svaku novu investiciju. Novim amandmanima 1968. pokrajine Kosovo i Vojvo- dina postaju konstitutivni element federalizma. Amandmanom iz 1969. Vijece naroda izjednaguje se s Drudtveno-politickim vijecem u Saveznoj skupitini. Predsjednistvo SKJ zakljudilo je 1970, da federacija mora imati jedinstveni politiéki i gospodarski sustav, trzite, obranu, medunarodne odnose i mate- rijalna sredseva za Fond federacije za kreditiranje bréeg razvoja privredno ne- dovoljno razvijenih republika i pokrajine Kosovo, ali da se odlake donose na te- mefju usuglaSavanja republika i pokrajina u tijelima federacije. ry \STVARANIL HRWATSAL PRZAVEL DOMOVINSK RAT Kardel jena setici Predsjedniitva SKJ u o&jcu 1971, usevedio dasujugost- venske nacije moderne nacije ida se medu njima moraja uspostaviti ednosi kao set vim rim nau, Ne sme pos nik nada lat acije su suverene, a izvorni suvereniter pripada republikama, koje se definira. jk dear U feria samo ona pra bjs viele Ustavom, 3 donesena su uz suglasnost svi republika ipokrajina. Dakle, wodi se pojam republigke dréavnostiasukladno tome royals federacja sama eve. natworba, Za odluke ufederacij predvidena je procedura usuglaéavanja u savez- nim tiem, kao fo su Vijée republika pokraina Predsjedniteve SFRY SIV, koji su satavfjeni prema sustavu pariteca. Naéelom paritetaZeljela se sprijetici imajorizacijajedne nacije nad drugima. Amandmanima se uvodi i kolektivao Predsjedistvo SERJ, u kojem su paritetno zastupljeni predstavnici svi repub- Lika i pokrajina. J. Broz Tito, koje tj prijedlog iznio 1970, smatraoje daje ko- lekcivni ef dedavejediniislaz za Jugostaviju, Clanove Predsjedniieva SERJ birale su, zapravo, skupitine republika i pokrajna,kojemu su oni za svoj rad iodgovara- lia Savezna skupitina th je samo proglasiaizabranima. Uz peedsjednika J. Bro- 1 Tita birao se porpredsjednik na godinu dana prema pravilima rotacje. Osim navedenih, konfederacjsk element bili suai medurepublitki komt njih dese- tak, koji su pripremali odluke za saveznu vladu iraspravijalio sporovima. Uvodenjem kongederalnih clemenatau jugoslavenski so sustav—kon- senzus spravom vet ili nageojednoglasnostii parte ili nel jednake zastup- Ijenosei ~ u njegova zakonodavna i izveina tel, savezna moé je ogranigens. ‘Amandmani su odredili ei podruéja od opéega inceresa na azini cele drzave: ‘vanjsku politika, obranu jedinstven deuSeveni sustav. Konsenzusom republika nna razini federacijestvoren je sustav kojije trebao osiguratizaititu svake nace. CCiljje bilo radikalno slabhenje centralne moti i konaéan obraéun s centrom kao potencijalnom srpskom opasnosti au — Urrjeienjau vezi s dréavnim uredenjem, dodani su i radnigki amandmani, kkojima su se Zeljele premostii nacionalne suprotnost wime zajednikih ciljeva socialisttkog samoupeavjanja. Moda bismo u tom smjeru treba radii ba- tem dio bjainjenjazatto su. Broz Titoi E, Kardepristalina atenje republika twodnost na saveznu dréavu; uprave ono to je zahtijevalo smijenjeno hrvarsko vodstvo, Mozda su bili uvjereni da €e samoupravijagi nakon svih izvetenih re formi potisoutidcZavu u drugi plan, pa bila ona savezna il epublitka, Proces decentalizacije nije pratila demokeaci tj: politi pluralizam, nego je oaéana ‘loga pareijske biokacj i starog partizanskog kadra nakon ito J. Broz Ti tomijenio mladu generacju republitkih vodstava. Klasna politika iskazana je napadima na etatzam, unitarizam,tehnokratizam, nacionalizam liberalizam os ZOENKO RADELIE- HAS ng, vas. evden eid instiuconalcain macs tof pie sega tel lkapnogabrazoraj, Marian oe texpretacije jogoslavenskih komunista nije teebao samo prozctisve drainer” Tenis predmee ng semodiloo eit? jedmeeseag ie, ~ ee see i cent a ower et Flite ala osp Bot Ttou Kamer ok sara ein) Beoa Tes Ube saicwsenesnjene wedokaweetge nna direktore poduzeéa izveéen je pritisak, Jamno se promicao pluralizam same aaah nce alec odluzno daca plsisiha derek Uns arrent ace dt rstrcazadovevaje nacional proce Pe Prema nein anim benji Svs Komi jena coe ane pearadea slog nje came wean na predoge kadar polozaje nego je imenovso svoj izrayne predscavnike w savezna i republika Predgjednitivs Prema Utara koje ingltovn 21 velte 197, Sarena sap ede Vide pubes pokeajoa Saveno vlc Sarena vt ede re yernik druene-policih rgniaca x epubla pep. 1, koje biraju opéinske skupitine, a Vijee republika i pokrajna dlegatire ait slept soronnenh plrain habe oper pie me ks Sern ete ode pfs amexeloe aden ee rrp Vipcenpbln| phono pinnae eee epi ee U publi optvske spine ween Seer ada drltena-politko wee wee optna (li jemi el wis) Bop anova Pedgjedta SFR smanen jer a9 jr uz anon Bia jelatn) Bete Tha ia indjen sas i aprav pga s dodivocnog predsjednika. I predsjednik SKJ ima stalno myjestou Predsjednitva, koje je sve do smrti dréao, dakako, J. Broz Tito, koji je na Desetom kongrese Soldano od 27 do 30 srbje 1974, nabran ex prededik K) be franenj manda, Dake snverna vast dabjl, Toro dai jznad modi apsolutnih vladata u monachijama, ir je, dakako, dovodilou pitaje iannogusede ue sasuverenoscepublil, Mebaizmi saan ales ‘ifamogome ove nemu.) Bro Tit be aye os pues pitanjem nasljednika nakon svoje smeei uveo kolektivno vodstwo na drfavnojint fare dab enna soclizam gosta, oss eel pleas prdsjediSrakae uci ove sieenot ols tonomnosti, Dok su u ranijim razdobljima jednopartijska dikratura i dréavno luni fan ements drtave, onemogodval stan fe ju i manifescaciju nacionalnih individualnost i osjeéanja, ovim promjenam® nije napusten samo rigidni centralizam, nego je zapravo zapoteo raspad JoSTVARANIE HRVATSKE DRZAVEE DY so JOMOVINSKI RAT tai. aime, sobrrom na videnaconaln sastvifederalnisustay Jagostanje acitalna decenralzacija dala je okvicetinjajugem nacionalnom plaralizmu, ‘Novi Ustav mogzo se mijenjatiikljuéivo konsenzusom, dakle uz suglasnose srpski, Usso on nis den pve asameeredpee itndjeplene us spominjanje maroda i republika. Koncepejom jaganja publi eS cents unoieja clemenatakonfderiama wate fde- falne vas, vaéase,« osnov, koncepeja izvornog suvereniteta i dr2avnosti H+ sauske iz 1947, Tako sew osnovnim nagelima Ustavs SRH iz 1974. isi dajehe- vatski narod uspostavo svoja dréavu SRH na cemelju prava na samoodredenje, llju2ujci pravo na odejpljenjei udeusivane s drugim narodima svojom slo- bodno izraéenom volom, 2 radi zatie svojenacionalne nezavisnost i slobode. Dedavnost je definirana ovako: -Socjaidka Republika Hrvatska jenacionalna dréavarvatskog naroda defava Srpshog naroda Fvatakojidriavanarodnosd kaj nj fve"™ ‘Velikim urnijegem stvoren je tekst kajijetrebao stupnjevanim pristupom u de- finiranju hevatske drZaynosti sve zadovolei alii upozoritinabitne rezk: He vatskaje nacionalna defava hevatskog naroda, alii dréava sepskog naroda. Ali ne nacionalna dedava sepskog naroda, kao ito je glaslaformalacija za Hivate. Medutim, isdvafanem Srba, popu veéinskih Flrvata, w odnosu na pripadnike cstalih pet jugoslavenskih naroda, ij su pripadniciZvjeliu Hrvatskoj, kao i ‘nih stanovnika koji se obulwaéeni pojmom narodnosti ~ ito je bio specifiéan pojam 2a jugoslavenske manjine ~ naglafena je njhova posebnost. Praksa po- tiskivanja iskazivanja posebnih srpskih nacionalnih interesa i uloga komuniz- sma kao wjednaZavajuéegéimbenika nakon 1945. nije ugrosil srpske nacionalne incerese, a takvom politikom u sojoj matignoj eepublici obuhvaéeni su i He- vati, Zato nj bilo pokusaja da Srbi eazviju autonomija u Hevatskoj. Zahtje- viza kulsurnom i poitizkom autonomijom rasli su tek s2 zahtjevima Hevata 24 ito veéom samoscalnosei Hivatske u Jugoslaviji. Dakle, tk s povremenimn ppokudsjima Hevata da ojaéaju svoju republiku, Stbi se potinju ponaiati kao kasiena manjina zaheijevai posebna prava. ‘Osim dcEave i SKY se federaliscao, Prvi put u povjesti kongresirepublickih SK ‘odcdani su prije saveznog kongresa, koje odréan 1969, Tijela SKJ sastavjena 5 prema partetng osnovi U Predsjednisevo SKI iIzveén biro Predsjedniitva SK] iz svake republike ulzo je edna eoj nova sme daw u Eval bine one ln Rp on Sli Rp Hes ‘Zagres, Narodne novine, 1981, 242, ps ZDENKO RADCLIC~ HRVATSKA 1048 Predsjednidtva SKI uila po dvjcadlanova iz republika, spo jedan iz pokrajina. Godine 1978. uvedenajei dunosejednogoditnjeg predsjednika Predsednistra SK). Promjene s dréavii SK) ecbale su onemoguéiti da seneka nail republika rametne drugima, Objektion, preventivne odredbe maple suse obairom na ceinje dela poitigkih krugova, nacional sastavadminisraivnih,polckih i vojnih cela tena veltinu odnosiiamo.na Sebe i Seu. Nacional trukeu- ‘anajviih saveznih ujela pokazuje,uplaynom, usuglafenoseprakses deklartiv- im Meduim, zanimaljvo je da sei gotovo sardenipariet na navi razt- rama nsu postovali u Fivatsk, kaa niu Vojvodinii Kosova. U Hevatskoj su smedu tri lana Predsjednifeva SERJ, koje je davala Hrvatska, Sebi uijek ili pojednog lana, dok sa, saprorno rome, manjine bile prezastupljene naraéun Sr- ba wobje autonome pokrajine. Na neiconitim razinama vidljvasu neo veca cod:tupanja, koja su, ope, suproina proklamiranoj politic samo kod poedinih tacionslnosti. Drastiéna odstupana su, ofekivano,prirnjetna na najnizim rzi- hnama. Naime, oj vida razna odluivana,primjetnaje veéadosljednosepod- piranja deklarativne politike, dok eazlike na nigim razinama odraiavsju stvarna Kompleksnost nacionalnth odnosa a Jugeslavij. Medutim,osim oni dubokib taalika, koje, ofito jes nis prevladane, neuraynotedena nacionalnastrukcura ‘lo vjerojatno ji posledicasmjedtajajugoslavenskogaglavnoge gradau problema kadrovskim stanovima i nevolkost mnogth pripadnika drugih na- Eronalnost, jako ne svi, dase presele w nova nacionalna sredina. Medusim, ponavlja se pravlo da meda vedinskim narodima upravo zastuplenost levata najvie edudara od zastupjenost od postorke u stanovnifev, dok sa prinyje- rice, Cenogorci uvelike prezastupjen. Zakon o udruzenom radu Prihvaganjem Zakona o udrudenom radu u studenome 1976, samoupravjanje je posealo cjelovici sustay, koji se proirio na podrudje svake proizvodnje i svih Luslage, Prema koncepeji udruzenog rada osnovne organizacije udrudenog ra da (OOUR) i mjesne zajedniceremel su politickog iproizvodnog sustava. Dok je OOUR bila proizvodna éelia, njesna zajednica bila je temelna cea teri tijalno udeuZenih gradana, Oni postaj izborna tela 2 brane delegata uv) tudeuzenog rada (VUR) skupitina opéina, republika i federal Sea vojarad- nik u OOUR-imai geadana u mjesnim zajednicama arcikulirase prem dele ‘ga, dime se dokida klasino predscavnitko til. Na temeju th Celia sustara, kao poliigkih i druétvenih organizacija izgradio se delegatski sustav. Vetina ‘gradana ima pasivno i akeivno biradko pravo samo u prvom iaborsom kruga-STVARANIE HVATSKE DRZAVE DOMOVINSKI RAT 2 U drugom i reéem izbornom krugu to pravo pretzimaju njhovi delegat, koji sedo izbora za saveznu skupitina .filriaju” putem trosteukih izbora, postavdi usvakome novom izbornom krugu sve anonimniji sve udaljenij od biraéa, od koji su svi sudjelovali samo u prvom izbornom krugu. Zapravo su delegatskim Savane npc ber Se rosyjeta,zdravsvo i kuleura povezuju se sradnicima u proizvodnji na temelja sporazuma ~ ugovora o razmjeni rada, i znaéi da ikole,bolnce signe ustano- ‘ve maj svoje programe koji OOUR-iplaéaju. Namera jebila da se dréava iba cikao posrednik izmedu drusevenih djelatnost i gospodarstva, koji se povezuja Exreno o smoupravnim nee zajedicama (S12), Radi bu aojn ima, tj. proizvodnim celinama unutar jednog poduzeta,prisvajali sav dchodak oda olka ce advajai za druttvene Se coved upp: rs ustanovama koje su se bavile zadovoljavanjem svih potreba stanovnistva. U shupécinama razliicih razina prezentiraju se interesi posebnih skupina { podeutja:zaposlenih u drustvenom sekeoru,selsitva, lobodnih zaniitanja, leuseveno-politigkih organizacija i driavnih te partijskih organizacja. Rad- nici su, prema tim rjebenjma, preko radnigkih savjetaizboraradnike donosili odlake, a poslovodne strukture su postale samo izveini organi. Dakle, eadnici i geadani trebali su regulirati sve drudtvene odnose, zapravo ogranittiwlogu dr2ave, tako presudna na komunistikom stoke, i zakon vrijed nostro est rte, neizbjeZnim na kapitalistigkem Zapadu. Tisuée OOUR-2, SIZ-ovai mjesnih zajednica trebale su omoguéiti neposrednu demakraciju, ko pod nadzorom SKJ, Ustavi ZUR razradeni suu stotinama saveznih, republigkih ‘opéinskih propisa. Medatim,ideolosko-insticucionali projeke dogovorne eko- nomije, udruzenog rada, SIZ-ova i delegatskog sustava nije se ostvaio jer nije bio prilagoden sevarnim udm, nego -andelimaili herojima’ ni stvarnim od- rosima, ali ni stvarnoj ehnoloskoj razini, to znati da samoupravljane nije bilo ukorjenjeno u autonomnim radnim geupama. Prenoienje samoupravjanja na slobalnu razinu ili sovladavanje radnikea profirenom reprodukeijom” pokszalo se utopijskim, Namjeravao se i2bjegnuti viesteanatki parlamentarni sustay,a ‘apravo je bio blokiran razvoj demokracje jer se policidkaelica zatiila od de mokrarskog nadzora. Radnici nisu postal politick subjeke jer su to mogli po- stati samo kao gradani preko demokratskog poititkog sustava. Zbog prevlasti horizontalne rocacije, to jest prakse da su duénosniei nakon isteka mandatau jednoj nstitueiji, dr2avaom i partjskom ejelu ili, pak, nekoj deugoj -druksveno-polittkej organizacij’, popur sindikata i Socjalisizhog save- 23 radnog naroda (SSRN). priedu na sligan polozaju deugu instieuijy,ideja 0 vercikalnoj promjenjvosti duznosnika i proboja novih i mladih kadrova, nije se | ZDENKO RADELIC- HATS, coswarila..Akti”(eseabliiment) velikim je dlclom ostaonepromieen, 0, toga rimjenakolektivng odluivanedovela edo depertonaliaie ga vornosti Kolektivno vodstvo na drdavnaj i partiskojrazini,natdlo ro jednogodiinjeg predsjedavanjadoveli su do gubitkanjihova aut, nine tog adnog angamana imanjkainijtiv. Gospodarska i polititka kriza Sustay sudrudenog" rada uskoro je pokaza0 svoje slabost. .Ourizacjon jer bijenojedinstvo poduzeéa na samostalne poslovno financiske dijelove. OOUR, se ponataja kao poduzeéa, li unatoé tome nisu mogli obavjai sve fake poduzetniékog sustava, Politizkom odlukom, a ne poslovnom potrebom sve reno je nati ‘gospodarskih subjekata. Njhova razdrebljnos ibe, brojoi ce dugotrajni sastanet imali su za posjedicu poveéanje administra, troikora, neprodukcivne eadne snage, smanjenje utinkovitostiimesticarai ut produkeivnostirada. U uyjecima kada nj bilo tofno odtedeno vasidto nad. Iemim druécvenim bogatstvom razvili su se neodgovornost, rasipniievoi pars tizam. Samoupravnim dogovaranjem i deuscvenim sporazumievanjem pigs jetrilini mehanizam. Zapravo, uvodi se naturalna razmjena, a noracse sons ;puko prometno sredstve. Prema vladajuéojideologiji preduvjecsojalizmajerés ‘ovladaju proizvodnjom i drudtvenom akumulacjom. No suprotns one, 1 utjecajnijiélanovi SK patem slain instiacp be sadni najvaznije odluke donosil naka i drugih deuitveno-politickih organizacija, i menadicri. Detalnom pliciranom razradom samoupravnih postupaka vodsevima poduzeésreducirne 18 upravljadke modi atime i adgovornost za promaiaje, Menadment ef: san kao amaterska djelatnost koja obavjaju svi radnici bez ralike. Komi teoretigari su pogreino pretpostavjali da su svi zaposleniczaintcesicani za uprar- Ijanje. Dok seu svijetu menadément profesionalizieao, u jugoslavij su polis kako oniis poduzeéu, tako ioniizvan njege,birali ravnatelja. Ukratko napus Je ekonoshska funkeija poduzeés, a pribvagena njegova sociaina defini. Prema svemu sudeti, J. Broz Tito bio je svjestan da stanje izmie nadzoralis ‘meduvremenu je tefko obolio i umro u svibja 1980. Njegov prvi saradaik Kee ae ips Barb pra cenclzma ons pears ae IE oa ata snes cnt, Pokal su pepe cern opoartt napus idenikac Sees oon edt jejnconepesabinar hog dogmaizma feo 2 caerte J Bros Tt jempato vod amjeio 1972. Ia ia dajend og vodeihdunostika, Prema sjrana nels towne otto mebenim na epousdaninievorima 0 Se 5000 12000 ana, nee vite larpao pane plot pk slo Date Markoni Petar Sabo Borba prociv Ust raalizie srpske pol 1 Sebi plots SA i Milo’ Minié 1978-19STVARANIE HRVATSKE ORZAVE 1 DOMOVINSKI RAT sorilnaproblematiénost ones ismed Seiji njeinihpokrain, J. Broz To ‘je poktenuo nora erm. Zato su nakon Ttowe smart srbjanski komunist ee Ral polka kama. Povo je bilo Kosovo, ae su ano pride 198 jah prosyedi Albanaca sa zajevom 2 ixjednaZavanjeuloge Kosova sostalim ‘epublikama, CK SKS jeu prsinca 3981. izramno zahtijrao ogranigeneanto- Tenje pokrajnas ciljem da Seb postane .cjelovta deava’ Na plenum CK ‘SKS u studenom 1984, nacupio je Slobodan Milosevi kejijejasno rekao da tecba ize zvatli politika krizu ako je to nino da bi se zaustavo separatizam, Jmajudina urna, yjerojatno, ne samo Sebiju neg iJugoslavijuu gjlini. Sepsko sedsevouskoro je pogeo insite na reafimacij demokratskog centralizma { edinskogaglasovanja u SK], fe jebilareafrmacja eadicionalnih metoda omunistickestranke koje su ogranigavalefederalistidka naela. Otvoreno se dovodilaupitanje docadafaja koncepeiarjelavanja nacionalnog pitanja. U Sebijezapeavo pokrenut dvostruki proces: demokratizacijaisustayn napadi na ustavna feSenja. Nekadatnja sputanost srbijanskih komunistau borbi protiv Ustava 1974.,zbog vjemnosti Titova autoritec, nadoknadivana je naglim labav- Jjenjem partijckih stega nad javnim medijima. U brojaim Zlancima i pismima Eiateljau cevijama politidkog i zabavnog karakcera te knjigama, nacemelju de- rmokratskog iskoraka prema slobodnom izraZavanju razlgtih mifljenja, dovo- dio se u pitanje komunizam i zahtijvala reorganizacij Sthije ce Jugoslavije. Nar ‘pose je bilo popularno orvaranje povijesnih tems, pogotove oni u kojima su se ropitivalicemelj Jugoslavije. Tradio se krivac koje sprjedavao izgradnju dvesce 2ajednice. Kolektiono sjeéanje Stba bilo je suprotscavljeno ostalim nacijama, Bil je froko rasprostranjeno miajenje da se osrvarujekominternovska politika razbijanjaJugoslivje i dajeJugoslavja samo jos zemjopisn pojam jer je razbije- na jedinstvena drdava, a sworene su neovisne drZave. Osim toga, smatralo se da postojecerepublidke granicenisu nacionalne ni povjesne,a da su Sti obespra- ‘jeniu deugim republikama. Novinske seranie preplavili su natpisistemama nezamislivim u vijeme jakog SKJ i. Broza Tica. Primjerice, da je od 1945, do 1951. dodla do tranafea industri iz Sebije u Bosnu i Hevatsu s ciljem da se coelabi Sebi, da su dalmatinslt Hvar Crnogorcizapravo Stbi da je ciel toy sustav prorusrpsi ida ereba mijenjati konfederalne lemente, napose naéelo vera. U Udrugenju kajizevnika Scbije knjevnici su govorii da je stvarane nar cionalnih de8:vau Jugoslavji,logov kolac”srpskomu narodu. Navedene teze Se su irl sepski filozof,poltolozi, ckonomist,pravnici, napose oni oku- pheni oko Sepske akademijenauka i umyjetnosti. ihovim mienjima popunja- vale su se stranice sepskih novina, napose Duge i Nina. U tom je smisli naseupio u svibnja 1985. i CK SK Srbije. No osim konfederativnh elemenata,predmet 7 ZZDENKO RADELIC- HRVATSKA 1945, ~ 191, ‘zescoke kritike bilo je i samouprasjanje na nadin kako je 2amiiljeno w ZUR Kivi tog temelnog zakona socialstidkog samoupravljanja”pridruiili su sei teovetiari fz ostalih republika. U javnosti jako popolarisieano} ltr Jgotane povjesniae Milorad Bkmedié jstcao je tezu da je narodnosezasnovana na jeciku bila jedina pribvathjva koncep- cija ingradivanja nacije. Odbaci je tradicionalno poistovjedvanjesrpstvai pra: soslaijau ime asimilacke vez da su Sebi odredeni ezikom, dake stokavskim parjedjem 2ajednizkim Scbima, veéini Hevatai svim bosanskim Muslimanima, ‘Za povijesne neuspjehe uasimilac Hevara i Muslimana na temejusrpskogje- ka, EkmediZje ive celigu. Posebno znakovit bio je lanak povjesniara Va- Eilja KeestiéaO geneci genocide nad Srbima w NDHz 1986. Krestiemastojso ‘dokazati tezu prema kojj su se prorusrpske genocidne ideje duboko ukorije- nile sijesti Hievaa. Povjesnitar Vesein Duretié obruio se na mit o srpsko} Fregemoniji. Cak je terdio dase hrvatski i muslimanski ckstremizam, dake ‘usadtvo, prevorlou sugbenu komonistidku politike, ‘Uskoro su se poceli pojavhvati prvi politidki programi mimo SKI, barem mi- sno njegovih formalnth tela. U Sebi se pojavio Memorandum Srpske ckademije tnauke i umetnosti (SANU), au Slovenijje skupina oporbenjaka oko Nove revije ‘apiaal slovenski nacionalni program. Zanimljvo je da se oba programa nis plivala na pitanjima komunizma, nego se mnogo vite bave Jugoslvijom. Au- tori Memoranduma podastrisuteze 0 problemima jugoslavenskoga gospodar- stvai politizkog sustava, ali velo pristrane ocjene o sve lotijem polozaju Seba tu Hevatekoj iw Bosnti Hercegovini. Nacrt Memoranduma objavil su beograd- ske Vecernje novosti 24. 25. eujna 1986. Ugledni srpski intelektualc korijen problema vidjeli su u prednosti nacionalnog nad klasnim interesom, 50 je po- {ljediea uvjerenja Kominterne i KPJ da te revolueija mora ostoniti na nacional- ne pokrete Jagostavensko komunistizko vodstv je nacionalno pitanje ugradilo sutemelje Jgoslavije, as Ustavom 1974, naglataval su autori Memoranduama, i ostvarilo konfederacija suverenih republika i pokrajina. Srbija je trpjcla gospo- darsku i politgku diskriminacija, jer su jugoslavenski komunisti Srbe eretral kao naciju centralista. Takvu ,ancisrpsleu koalicij” predvodili su hrvatski islo- venski komunist jer da dj najrazvjenije epublike povezujesliéna poviest, {sta eligi i zajednidhi gospodarski interesi. Na tom su temelj, prema Memo- randam,ostvarii polska domsinacij,izveiliodcjepljenje Kosova Vojvodi- ne od Sebije azbil sepsku kulcuru po republizkim granicama. Osim navedeno- 42, autor su istaknul da su Sebi w Hevatskojlifenisvojh ustanova i podvegnuci asimilacij. Vehunac optuabe je bila evrdnja da nakon NDH Stbi u Hvatsko} nikada nisu bili cliko ugrozeni. orSTVARAN| IE HRVATSKE DRZAVE | DOMOVINSKI RAT pesmi idum je pozvao na reviziju Ustava da bi Kosovo i Vojvodina ponot- fel sastavni dijelovi Srbije, 2 konfederalna naéela izbaéena su iz Usta- {p Nicgori autos su, prema opéjogent caval postr jedinstvene Se- ie oj ese nama jg Alera tom seen povecinne ie podruéja na kofima su ivjeli Srbi, bez obzira na republitke granice, s dije- wvima Hevatske i s Bosnom i Hercegovinom te izdvojeno krenuti svojim pu- tem, Dok su u prodlostinesrpski nacionalni pokreti opeuzival Jgoslavju 2608 dominacije Srba, sada su stbijanski intelekualei dovodil upitanjeJugoslavi ‘optuzujuci je za nepravde prema Srbijii Srbima. Uskoro je i Slobodan Milogevié pritvatio program SANU preuzevii mjesto pred- politigkib snags, Srpske pravoslavne erkve, intligencije i partijsko-drzavnog aparata adi iznudivanja ustaynth promjena.U sjededem razdobhaiskoristio je strahove Srba na Kosovu i masornim prosvjedima promijenio je vodstva po- kkeajine Kosova i Vojvodine te republike Crne Gore. Njegov poziv narod na antibirokeatsku revoluciju” usporedivan je s pozivom kralja da narod srusi ba- tune. S Zetiri glaza u saveznom predsjednievu, a raéunao je na glasove Srbije, Cre Gore, Kosova i Vojvodine te JNA, mogao je neutralizirat urjecaj etry preostalih republika. Sco je bio i ito je erebao biti S. Milotevié, prema nastojanjima srpskih nacio- nalista, najbolje svjedodi Dobrica Cosié. On je 1991. napisao da je Milosevie efnij rulilac Titovog dréavnog poretka" i .najzasludnijiZovjek za izla- ‘ak Srbije iz poluyjekovne podzinjenosti antiscpskojkoalici" te -komunist koji Je uspostavio srpsku drZavu koja su srpski komunisi ponistili” Znakovi promjena i ustavobranitelji u Hevatskoj at Nakon smjene vodstva CK SKH, kao iistovjetnih promjena u Sloveniji, Sebi i Makedoniji u Jugoslauj je intenziviran proces politiéke represie, Sredinom 70vih imala je oko 4 000 polititkih zarvorenika. Vlast je uporabila sva sred- eva da dokate da je srako oporbeno djelovanje povezano s terorizmom, ft je bilo opravdanje pred moguim optudbama zbog kefenjazakljaaka Konferen dijo europske sigurnost isuradnj (KESS) iz 1975, ana kooje bile govorao qznost poseovanja jndskih prava. Vado lege u priiscima proc oporbenih Tkcivnosts a one sau pravila dobile oznaku procusocjalistickog ili protujugo- SIavenseog delovana,invao je Savez udrudenja boraca Narodnooslobodilagkog rata Hievatske. ju 1973. inglasoranestroi Zakon o isk. Now Kris aly Oyo75 sadréava0, je lanak 133. restrikeivnim odredbama o neprj ae! 2 Lonmareoluonare) ements Prva dabud es epi, oti Unan opraiene au eovinelankom 215- kejijeotedian ds da oc neo labs prot socalisickog amour ved Pan prethodna cenzura anak, pak pblhaceb pede gute nadzoru- oil it i is une knjige bila je ed nati sludsjevima zabrane knjige bila je kratkas Vadose at ene ae a etnies, ako nj cbuhratiarazdebifenan 1965, Oba i oa prodavala se 1972, Nakon polar prod oak = pita. Podatak da je 1972. u Hivatska isto 659) ade unilcen je u vor 72. eos aan abranjene samo dvje, moga0 je biti doka da slabs urna delamnost nije Jjvanja njihova Bode il novca, bili predmecjavnih rasprava- ‘Nasupror az als, Medutim, autocenzura,prtissk na autre pri, jel, unitenj ved cbjavjenih dela, strah od osude gubiaka nol paznaja dase ne smije objavic nebto protien, smahu stbijanske publicistike i historiografijes dotad preudnanin i kivanim interprecacijama, u Firvatskoj je pojaanpartskina {kom produkcijom. Niz Zestokih reakej sutbenih vs koja su odstupala od ‘uobiéajene historiografske interpretacje il pods- asasjem Enjenia vero napad na Eneibapedija bathe pj shlers han Skolke knige. Orezno navodenjebroje od nckoliko deena tint eta ustatkog logora Jasenovea, s obzirom na popriliéau neistrzenos: ene, ‘nasuprot tada sluzbenom broju od 706 000 2rtava, povjesnigara Inna elie, avnll je povladenjem knjige iz prodaje i autorovim partijkim kafnjevaen. Slién reakeiju izazvao je iakademik, Bzigar i knjiZevnik Ivan Supek kaon Krivovjernik na ljevci, koju je objavio u Velikoj Britaniji 1980.,a poslijei kaj gom Krunskisyjedok u Hebrangovom slutaj koja je objavio 1983. u SADo. od okeriljem Stipe Suvara, Zlana Predsjedniftva CK SKH, u Zagrebu julio padu 1983. organizirano opéejugoslavensko partijsko savjevovanje lstrgns Fj, memoarsko-publciticka i eljtonstcha produkeia w sel id nto, 2. Cilj je bio obrafunati se s,ideolotkim Sundom” u ,coboénjoj historiografi” keojaje dovodilau picanje dotedalnje interpretacije suvremene powijst Nak co je u sijenju 1984, Jugoslavenski leksikografski zavod objavio pr sett Hrvatskog biografskog leksikona, w travnju je knjizevnik Goran Babié nase Zextoku eritiku.Iskoristivi Einjenicu da je urednifevo medo mnogie: be fijama vainih hevatskih kuleurnih i politikib djelacnika, dalo prostor =”STVARANJE HRVATSKE DR2AVE | DOMOVINSK! RAT {gm katolizkim evegenicima al pripadnicima ustathe organizacij,opeuiio je idavata i urednitev da su objavlireakcionarau publikaciju"ofiyjeli.golem broj porpuno marginalnih esoba dj je jedina historiska ‘ashugs'redovnidki hhaljeak ii kakva erna mantija, ada seine govori kako je tuder i zlotinaca”. U lipoja 1984. su 0 Firvatskom Biograftom lksikonu partijkiintelekeuali odsZalt i potebnu rasprava. Upozorilo se na odsurnost marksistgkog pristupa, minima- Iizranje uloge sepskog naroda w hrvatskoj povijest,klrikalnu historiografeku inerpretaciju, au podugja jezika na njegovu nasilnu ahaizaciju i kroatizacju, keako je to glavne zamjecke saeo Suvar pred lanovima CK SKE. Isti rug in- telektualaca,okupljen oko Centra 2 idejno-teoriki rad GK SKH Zagreba i CK SKH, poduzeo je sitnu akcij organiziravi sayjetovanje sa 140 sudionika u CK SKH u svibnju 1984, u Zagrebu. Predmer Zestokih napada bili su svi bli sevaralafeva u razdoblja od pozeraka 1982. do okujka 1984, a koji su Iiocijenjeni kao protukomunisticki. Objavljene analze i rasprave dobile su po- pularni naziv Bijla liga ‘Vee u prosincu 1984, pokrenuta je kampanja protiv netom objavljenekjige Ive Strabala Izmedu publke i driave: Povijes brotskekinematografife 1896 ~ 1980. Kijigaje ocjenjena kao protukomunistikipamflet”u kojem nijedna retenica nije slugajna, a gotovo sve su stendenciozne”. Osim Zestokih reakeija nasvak kajigu koja je orvarala nove teme i donosila nove interpretacijeu Zageebu je, 2a raaiku od Beogradai Ljubljane, vias radikalno reagirala ina novinsk itl, paje ako smijenjeno i uredaistvo sve popularnjeg poititkog gjednika Danas. ‘Osim Danaseveliku wlogu u demokratizacjii veo) informiranosti da je tjed- nik Start, kao itednici iz drugih republika, posebno Slovenije i Sebije, popur ‘Mladine, Nina, Duge i Interyjua, ali s velo razlititim pogledima na buduénost Jugoslavie Brojna knjiZevna i historiografska produkeijaisprepletena sa sve oferjom kei- tikom poitidkog susavai ustavnih :jlenja izazvala su najed ospar medu hrvat- skim komnanistima, okupljenim oko nasljeda J. Broza Titas E, Kardelja, Okita je nijhovu reakejuizazvalo ne simo dovodenje dotadainjih interpretacjaw ptanje nego i stra dase iza zahvjeva 2a slobodu stvaralaieva, uglaynom oni ie Sebije, Jiu zahtjevi za ruSenje federalizma i obnova centalistitke Jugoslavije. UHivatskojje dnjeniea da je umyjereni nacionalni program ia 70-th potaknwo velo oBtre protumjere retima, ostavio vo gorak osjeéajirezerviranose mnogih prema novom komunistickom vodstvu i sustavu uopée. I mnogi od enih kojisu odgojeni da u hrvatskoj neovisnosti vide najveé geijeh postupno su shvasili da ‘opstanak Jugoslavijeipak ovis o zabranislobode rijedi i djelovanja oporbe, na ‘pose one inspiirane nacionalnim pitanjem. ZDENKO RADCLIC- HRVATSKA 145.~ 194 “Tako e last, primjerice, na smotrama folklora pala da ne bude peeve thar nicatrobojnica, a da, gocovo obvezno, wz nastupe hrvatski skupina budu 23- supleni joni drugih naroda. Zbog povezivanja simbola lestinskog dtiréa i kifobrana s HSS-om inacionalizmom, oni su prorerani iz javaosti. Za vrjeme rmedunarodne scudentske sportke priredbe Univeraijada 1987. u Zagrebu, tae {elirié posluzio kao simboligara. No umjestotrobojke imao je dugine boje. Osim ‘toga, prvo slovo na plakau U pretvoreno jew ¥ dabi se iabjeple ilo kakve aso- ‘jacije na ustadeJedan od najapsurdaijhstrahova vlastjeiskazaladitekrivom hovitfarima dana pogeek novogodlomlka izbjegavaj slovo wi da ganerabe ao istaknut inicijal. Osim toga, vast je job uviek kanjavalapjevanje rodoljabnih pjesama clavijenje nacionalnih voda iz proflost- Jos 1988. sudovi su osudivali fa zatvor one koji su pjeval ivorni tekst stare hrvatske nacionalne budnice iz Splta Marjane, Marjane. Steah od pjesama izrazito nacionalnog sadréaja, iskazivao sei progonom sepskih nacionalnih pjesama, popuc pjesme Vojvodo Sindeltu, koa je, inate, u Sebi bila dopustena. U veri skadrovskim rjedenjima tnalo je dostupnih podaraks kojibi bail azesyjelo na medunacionalne ofno~ tes glediita pojedinaénih katjera,Iako nisu poznatipravi azlozi neki Srbina visokim drdavnim i poliickim polozajima bili su uyjereniu vliku ulogs Ivana Keajadiéa Steve w razbijanju Jugoslavije i mednji prema Srbima, Oticoje mnogo toga ostalo na razin’ osobnih odnosa i sjeéanja. Medutim, u vezi s kadrovskim selenjima, napose u vezi snjthovom nacionalnom strukturom, u Hevatskoj sa bila vo raziticamidljenja. Tako je primijedeno da su Sebi Hevatsko)eradicio- nalno zauzimali mjesto tajsika CK SKH, a poimence su se spominjali Dusan Brkié, Dudan Dragosavac, Milutin Balti¢ i Stanko Stojéevie koji je od 1986. do 1989. bo i predsjednik Predsjedniftva CK SKH. Oni su vodili operativne poslove,a od kraa rata barem jedan je hevatski Scbin bio u vodstvufederacie, “Take pozornost, upozoravali su neki hrvatski sient iss imali predstavaich rmanjh naroda kod nacionalno znatno heterogenijh republigkih SK, kao ito je bio shudaju Makedonij i Cena) Gori. Vedi naglasak na ulozi republika i njiho- ve drZavnostiimao je odraz ina jezignu poliiku u oruZanim snagama, Prema Ue iz 1974 osigurana je jezitna ravnopeavnost Svaka republika je i dale _promicala svoju vaijantu knjiZevnog jezika. Osim toga, skolski progeami,na- pose udibenici o knjizevnosti, aii povijest, odradavali su konaéan odmak od jugoslavenseva. Na pevome mjestu bila e pripadnost svome narod i svoj re- ‘public, pa tek onda jugoslavij, Ojaéanu neovisnost Hirvarska eiskorisila dau svome Ustavu samostalno rjei pitanjeimena standarcnog jesika. Za razlike ‘od dcugth republika hrvarskog i srpskog govornog podruija, gdje je ortzo naziv sxpekobrvatski, knjievn’ jezik u uporabi u Hirvatskoj nazvan je rvatskim je- zikom, jako je ostavjenasloboda da se nazove i apskion. n-STVARANJE HRVATSKE DR2AVE | DOMOVINSKI RAT n Medttim, dni se da je Predsjedniftve CK SKH u prosincu 1985, odluéilo da s pedlodi promjena ustavnog dank o jezik. S vodstvima SK republika hrvat- sko-sepskog jesiénog podrutja dogovoreno je da se peispitaju definiijeezikai tu deugio ustavima republika pokrajina radi ito vecesuplasnostiupreczianjt Einjenice da se radio jednom jeziku”.U tom dubs je Suva, lan Predsjedsitv ‘CKSK), nascupio pred poitidkim akeivom u Vukovarau proljece 1987 ala se za borbu protiv nastojanja.hevatskih nacionalsta da se stvori poseban hrvst- ski nacionaln jezik”. Njegov nastup izazvao e knjidevnika Pera Segedina da torvorenome pismu napadne Suvara zbog posiva na zacdtavanje sukobas hr- vatskim jezinim nacionalizmom. Segedin je Suvaraionino podsjetio daje ta Borbu peo u Vloar, grad hjem je jofod 1964, laa a bot 22 sepsk jezik. Objavhjvanje pisma u Hivatskoj je sprjeéen je vila slovendka Mladins een OES? Zaleucke radnog dogovorspredstavnika republitkihipokrajinskihorganizacia SK 4 OK SK Hroatsheo jezik ijezéna politic od 2 vejace i 18 travnja 1986, obja- vio je Vest 19, eeamnja 1986, Zakljudeno je dane nastvi borba posi jes, nacionalizma’. Napose se naglasila potceba dase uspostavisklad izmedu ne- bene jednakostihevatskog ili srpskog tandardnog (knjizcunog) jezik nj- {govevarljantne razudenosti bratstvaijedinstva te jeiénog zajednfwva Crnogo- ‘3ca, Hrvata, Muslimana i Srba alii Jugoslavena letalenuo je dajekao .odeaz centrifugalnih i centripetalnih sla” dominantna tendencijajeiénogseparatiz- ‘ma na nacionalngjili epubigkoj osnovi na temelju ashaizacie i novorvorbi kako bi se varjante nametnule kao posebni nacionalnii republitijezii.U peaks, kage se u nastavku zakljutaka, razdvajanje se iskazuje u razdvajanj snag je- ski j hrvatski na nekim stranim sveuéilitima, w medunarodnim do- jskim klasifkacijama, w izdavanju posebnils jedaika i preutaika 2a tnevatlisrpl jen. Nejedinstvenpristup jesitnoj politic kate sew nastavk zakljutaka, odeafavao se razliticim ustavnim rjetenjima inepostjanju stvenih temeljau medijma i Skolama. Na kraj su porpisnici pozvainaizadu sajednitkilsjednilai gramacike al ina dosljedno objavjvane wredbisaveznih insticucja na vim standardima. Odio je dogovor zavrio kompromisom,kojje i dotada prevladavao u praksi, dakle izmedu nastojanja,barem Sto se hrvatske strane tig, da saduva poscbnosc hevatskog jezitaogizraza, ali da spied dalje razdvajanjeizmedu hrvatskog i srpskog ezika re drugih epublidkih eign v tiianti, Medutim, mimo aktivaosti CK SKH jatali su napori mnogib hevatskih jezikoslovaca da saéuvaju posebnose hrvatskog jezik i njegovu neovisnost od ‘zajednizkih novmi sa sepskim jezikom. Prema Ustava iz 1974. svaka je republika sama uredivala svoje zakonodav- ‘stvo skojim je normirala odnose deZave i Cekve. Zato je ukinut sari zakon iz ZDENKO RAOELC- HRVats, agen novi 1978.1 marta akon bilae prs alia nd ema je promjedoa0 roti ak odredbe aan na Ca ogc ne pau za dopustene da bi smjel poh ga da bu da 2 ETA rk odgojem i teistitkin sjtonszone sje tna dosvola da pohads eronaukuctkvena. Vig ica re prank sumo od ce ated Wed ca eid 7 do going Cinenica da eee vl aera nefod an oe adriava odedbe po koja bi eka eglinat sy aie iia vel) emt gover odnsinaiznta ie 2 nek nail, i spanning aie ai promororom brvatakenacinalne ses Mofdabice am ceremonjama, popus one Solin 1976, Nin 97, Ree Buta 1984, kj] jeprisustvovalo oko 400 000 ud, mogh sj tenis EO km cei gti , 4 ji su se bavilijagoslavenskim crkvenim glasilima,primieliy eon ketamine iin re islamskim glasilom Preporodom, pai Pravslavjem,glaslom Srpske pv snecrkre barem do 1981, Prema tim autorima, samo je Glas Kona tere polemizisoskomanistitcim som. Jednaka ocjena odnosila sna pone Nodedih predstavnika triju erkava. U drusevenom angeimana tj nsvdh vjeskih tajednica,katoliekisveéenici predvodili su krtkom odnossspan {dave Srpska pravoslayna crkva je, prema stl ocjeni,pojaéal svoj aia, prema dr2avi od 80-ih, a Islamska vjerska zajednicarek od 90 Katolizkactkva udestalo je izraZavala nezadovoljsevo 2bog kolskog progam bog kojeg su, kako je nagladavala njzina hijerarhija vernici bil ndosice ailipodvrgnutiateizacij. Otome je Glas Koncila pisao 1980. Bikupskalace ‘ene Jogoslavijee 1987, pozvala na pofcovanje pravaroditeja dana de ‘mogu polazitivjerski odgoj. Kardinal Franjo Kuharié uporno jeupozot# nejednakst vjerika u drudeva jer su iekljuteni snavisih yjstau dake S vezkomunisa je tke interpretaije odluéno odbacivao, ako eiraio od jh anova dainbjegaaju brakes vernicimai da ne sudjelyj vwerskim obey Koen pordannain diiminiale vei, Vode coe is Prozivali vast bog krdenja udskih, gradanskh pravewernla, pat} Cree eth pan pon emia sgpom vojnicima da u uniformi peisustvuja misama iulaze u crkwutedapo"s! ‘peaking, Ckva je radilapravo da seen imaju sobodan 7% Svajim wernicima u zavorima.Jedan od poznarih sluajeraineremh Fe ‘ma driavibio je angaéman kardinala Kuhariéa, koji se na uskesnoj™5! il 3, au Hevatskojje priv Aapadba prema kojoj se zaheliev30STVARANIE HRVATSRE ORZAVE 1 DOMOVINSKI RAT ‘alotio 2a 26-godinjeg Dobroslava Paragu, nakon ito je ova opeuen za kleve- ‘uc 2bog interyjaa Mladin’u kojema je govorio o lostavjanjima u zatvoru, Za stanje u Hrvatskojiunato€ ustanj slobodi vjeroispovijesti, znakovijebio natpisu Poles, glasla Saveza soialistitke omladine Hevacske. To je glasilo 43986, iako je prema izgleds, odabira i naginu obradivanja tema i krtiénosti ‘prema shudbenim instiacjama bile jedro od novatora ukrvatskom novinstvu, pond uskesnih aa ~ pisanica, koje jerekiamiralo bosansko-hercegovatko poduzeée Agrokomere ~ napalo kz ideolole diverziju i sluésj krienja zakona Jedan od najpoznatiih hrvatskih novinaraJofa Vlahovie je injenicu dase ut) ‘reklam nije spominjao Uskrs,u Vjesniku komentirao wzreticom da je to vka- ‘muflrano” da se.Vlasi ne dosjte”i'zgeaao se da to nudi socialistic sekior’ (Cestitke 2a vjerskeblagdane prodavali su samo privanitrgovi na Standovim ‘Tada je komunistika vias u Sloveniji ve uéinila korak dale, paje 1986. Jose ‘Smole, predsjednik SSRN-a Slovenij,éestitao Boti¢ karolicima u Slovenii. U snogim dijelovima Jugoslavje Smole je proglaien izdajnikom socjalizma. Ito- dobno TV Zagreb ejot wijek izjetdivao o dolasku radnika s privremenog r- dau, povodu nastupajudth praznika’ iabjegavajuélimenovati vjerske blagdane. Prvu botignu éesttku TV Zagreb objavio je 1989. CCekva se pilagodavalasvakom sustave, pai komunistizkom sustavu samoupra- ‘nog socializma, ali nj pristala ma to da postanenjegov dio. Dakako, ni kom ristinisunikad pomidljali da podijelejavnu djelarnoses Crkvom, bole reieno cekvama, Samoupravni socijalizam bio je, prema rafienom uyjerenj, huma- rij od sustava na ietoleu Europe al njthor 2ajednitk cil ipa je bila izgradnja ateistidecivlizacije. Neke procjene govare 1 prilog ome da je komunistizka ase podela i uspeeu tom smisla. Naime, jako je prema tvednjama sami vjex- skih zajednica potkraj 80h bilo oko 10 miljuna pravoslavac, 73 milijuna ka tolika 3,8 miljuna muslimana, prema procjenama neki istrazivaéa natemela sociolokih studi u Jagosavi je 1991. bilo puno manjevjernika, precizaje, 3 tvljuna kaalita, 15 neljun musimana 12 miljuna pravosevaca, Medic, ‘eatanje Katoitkog bogoslovnog fakulretau okiljeSveulita i osnivanje Hir- ‘askog deuva katalidih novinare 1989, bil su samo neznarnisimboliwaznih poruka da komunisetki sutra odustaje od nekih svoih glavnihnakana, To nije bic izaz njegove nage, nego posljedica napustanja nekih temelnih postavki su- stava, ali uskoro se pokazatiiaspada dedave Bolest sme predsjednika J. Brozs Tita potalnali su vast na pojaéano demon- striranje motiiodluénost da ne dopustinikakve promjene i plitici pluralizam. ‘Uognowu na prethodnu godinu 1980. brojpoliigkih zatvorenika Jugostvit porastao je za 83 %, Med 523 osobe, Zak je njih 94 % bilo optuzeno za verbal- “ZDINKO RADELIC- HRVATSKA 1945. 1994 si deli, kojse progonio po élanku 133. Kriviénog zakonite SERJ. Zakon ojav- ‘nom iformiran iz 1982. jsno je odredioideolotke koordinarekomaunisicke ‘ast. Prema tom zakona janim informiranjem oradnic,radni judi i gradani” ‘stvaruju pravo da informiraji da budu informiranipolazedi od socjalistikth Ssamoupravaih naéela’iidejno-poltigkth opredjejenja Saveza komunista’- Progon onih koji su izaxvali nacional iki jersku mednju io je samorazumi jevajut ea stajaiitafederatime vdenacionalne komunistitkedrEave. Meducim, lu peaks su se dak kritike nepravednih odnosa, u namjeri da se ojaéa sustav i ddriava, mogle prikazati kao poticaji medunacionalnih sukoba. Za razliku od snogih zemalja u susjedsev, gz je rasnailinacionalna mrinjs mogla dovest do izoliranog sukobs, u Jagosavj je asta svakitakay sluts) mogao pokrenu: tilavinu i, ukrajnjem slutaju, doves do raspada dréave. Zato je jugoslvenso wodstvo ne samo strogo progonilo Sirenje mcZnje nego i zabranjvalo dobro- yamjerna kit odnosaverwjudi dai svako pozivanjena gelavane nacionalath problema moze potaknuti mréaju, Orvaranje medunacionalnih pitanja bilo je Jezervirano samo a uski politigki ve, Jamo otvaranje medunacionalnog pitanja politickit ama te meds obignim dima, moglo se obitio glava inicjacora. Drugim rijedima, nacionalno pitane bilo je osjedjiva tema ojom su se samo izabrani mogli bavit. Progon onih koji su iii nacio~ tals mrdnja bio je dakax pojaane brige dréave za se svoj gradane bez obzica ‘a nagionalnost. Medutim, progoa onih koji su ja ikazivali nezadovolstvo tmedunacionalnim odnosima, toe, u krajajem slagaju, moglo potaknut last 1a njhovo poboljfane bio je dokaz krhkost drzave. Tu razapetostizmedu vso- ‘ih standarda spredavanja medunacionalnih sukoba i onemagucivanajave v2 speave o medunacionalnim odnosima, Jugoslaija nije mogla razr ada isto- dobno ne ugrozi vaste temelje. Medurim, sredinom osamndeseih godina dolazi ddo pomaka i otvara se javni razgovor 0 medunacionalnim i medurepublitkim codnosima. Nacionalii sastav partijsko-dravnih struktura ‘akon obragunas reformkim serujema SK je jos vide srastao dréavom da bi pridonio stabilnostiJugoslavie i politi¢kom sustava. Uz pojaan eakozvani idjno-poltgki rad w opéinama su osnovani i akivi koruna grado se su- stav komiteta Opéenarodne obrane i drultvene samozaitite (ONO i DSZ) z= posebne prilike. Uvedena je moralnopoliticka podobnos’ Peistoyjecivanas “lanstvom u SK pojatala je povasten poloajnjegovih anova, iako je porpuna cotvorenost SK prema novim anovima ta povlatenost vglavnom formalizirar la. Cal 80 % svi dunosnika bilo je 1976. w SK.STVARANIE HRYATSKE DRZAVE | DOMOVINSKI RAT % aaipemeneeeen Nakon toe brojdlanova SKH 1972. smanjen u odnoss na 1971, 0 {edinama Sioko zasnovana kampanja 2a primane radaika imladih aK do- ‘ela je do rasa broja dlanova, Od 214 614, koliko ihe bilo 1971, brolanove Je porastao 1978, na 282 515. Godine 1977. u SKH jebilo 64% uklpnog ili £89 % odrazlogstanovniltva. Od ukupnog broja zaposlenih u SKH je 1977. bi- 0 18,1 %. Vee prije je spomenuto da je 198. ek svaki desesi Heva bio lan ‘Saveza komanista ida su prema tom pokszatelja Heat bil iza Cenogoraca, ‘Srba, Jugoslavena, Makedonaca i Muslimana, Sama je medu Slotencisa i AL bbancima pepslarnoseSaveza komunistabilajod manja, Na prvi popled wdhva je ranlika inmedu dij najvede nace. Onaje rezulat ne samo odnosa poj 1 ace remain nein eednstina poli dave ali inosastranke i dréave prema pojedinoj nai nego i ode vce il mane pro fenalne rks das ame vie arom se pal, poliickojkulsuriipluralisikim radicjema. I ovdje treba navest pode ke iiz Bosne i Hercegovine zbog ozitih rzlika med rima nacionalnostims, ‘Tako je 1978. an SK BiH bio saki dvadesee peti Heat, svakifesnaesti Mae sliman i svakijedanaesi Sebi Prema podatcima iz 1974. u SKH je 1974. bil 68,5 % Hevarai24,7 8 Se ba, Medutim, podateigovore o neito povlnijo nacional) srakeur w je ma SKH, poput opéinskih komieca ili, pak sekrecara na rapitit razinama organizacij. Pocerduje se pravilositno kxoiu JNA, da it je odredeno tele vie nahijerathiskojjesvici Sto je veéanjegoa odgovornost njegovaje nacio- nalna strukrura biéa nacionalnojstrakeur stanovnira, Dake, je bil vide ‘el, to se vide pazilo dase zadovojnacionalna strakrura ida se pstaje dek- larirana politika nacionalne raynopravnosti. Tako su Sebi bili SKH dva i pol ppatavige astupleniod svoe zastuplenost useraktui stanoviiva, ali CK SKH i drugim tijelima bil su manje zastupjeni, nego So su to bili strukturi anseva al ipak jos uvijek mnogo vile nego Sco sa bil zastupjeni w nacional oj serukeuri stznovniva, io jeu jednosteanaékom suscara moral izazvati smnoge dvojbe medu Hivatima. Pogled na kreranje udjela Seba u SKH od 1945, do 1986, dodatno pomaie objafnjenju stanja medunacionalnih odnosa u Jgoslavj i Hrvatskoj Podatci govore da je od rata postorak Sxba uw SKH sealno bio mnogo vil od portocka steukcuri etanovnidevs.U lipaju 1945. bil ih je 41 %u KPH, da bse nacio- nnalna neuravnotezenost postupno popraljala i 1984, iznosila 23,1 %, feo jejok Lvijel bilo snatno iznad udjelau serakcur seanovnibtva, Godine 1986. udio Sr- bau CK SKH bio je 21,6. ZZDENKO RADELIC-HRYary, Ming, ct tuna ia pipet oh dans a = = “: 72 a a ¥ = asia | ‘iaioni | 95 i Se E ue ja Lr oo a earn Jka u Hevatskoj prozaju nam, Der ie ln a ag politika} pripadnosti koja je medu politi rukovoditeljima, a ese a ees a ee oiedowaiedh | 7s | 7 | a [a |= Fierdooivy | 763 | US| 86 a | a | Famsaineign | ns | na [ws [a7 fw [= st m6} ma | sas | win-win | ee | 37 | 6 [a | | iv edi asf me | a 60 | as | ~ hei ma] sa] ma | 20 | as | as Se ay | a | = - le 1ZVOR: Vern KATUNARIC Stem medi, sereure nacional pane Rev ees ascii. 2-790, pemarS LETICA, Corson 78 Bina ralka med Hrvatimai Srbima u Hevatskojje ral nihora dau zanimasja,osolje draitvene zaitit’ U Hevatskojjeudio te kacgorearina aja medu Firvatima bio 1,4 %, a medu Srbima éak 3,7 %. Znatno je vei dio poliiih eokovoditejionihu druieveno-poitigkim zajednicamaiSIZ-oina ‘edu Scbima nego medu Hivatima. Za raz od te skupine uo spor skih cukovodiceja vedi jeu Hevata. No za razumijevanje medunacionalnih od nosau Hrvstkoj potrebno je prow i seanje na nim razinama peje ‘opéinskim, a napose u onim dijelovima s izrazito mijedanim stanovniftvomi ‘daljenih od sediearepbike. Na tom egionalnom plana rake wudela pe dinih nacijau politic! gospodarstvu bile su ott, Za raziku od M. Ole% Jaane HaVATsRE DR2AVE | DOMOYINSKI RAT \ re Roce kjajeza Hrvatska ustvedila da nema vce aaike socioprof ‘oj stukeuristanovnwa s obzirom na nacionalna pripadnost,osim u profes Ural, Crkvendi¢ i Klanac podastira na primjeru opéine Benkovac i Obrovac primjer zaposcalenosi irvata. Te su optine tertorijalno i prema stanovaifeva ‘ausimale malen dio Hivatske ali su, kao i druge manje sredinesnacionalnim tnijedanim stanornifevom, 2a odnose u cijeloj Hrvatskojbile od veée vaznostiod satistithe, Hevati su 1981. uupnom stanovniitva opéine Benkovac bili z3- scupljenis2 40,1 % al ih jew poduzedima druitvenog sektora, kao organima opeinske uprave 1990, bilo zposleno samo 12,6 %. U samom gradu Benkovcu postotak Hrvataje od 1953. godine, kada ih je bilo 46,1 % godine 1981, pao ‘na 20,8 %,Sligno stane bilo jei w opéini Obrovac, Onafe je Fevata 1991. bilo 32,5 %, au drudevenom sektora bilo ihe zaposleno samo 18,3 %, Srbi su ima- | Tiudjel od 65,6 % u stanovniseva opéine, a zauzimali su 81,7 % radnih mjesta u Aeuitvenom sekroru U rukovodno strukruri opéine bilo e samo 15,4 % Flrvar ta Kao iu Benkovcu, iv samom gradu Obrovcu posijectnih godina ubrzano se smanjio broj Hrvata. Dok ih je 1953. bilo 575% njhov udio je 1991. pao na 172%. poses ockin econo vopdonns Renton 992 Sto -rafea jena Cid » 7 Teveronteorne | | 6 T2VOR-1, CRKVENCIC, Sea Dalnacjn~_Hrvaki mon” (Kinston kn TRLANAC, imei rm hoaag np 10SE191. Hr oad ee an ‘Sudeti prema strukeuri zaposlenih u poduzeéima i ustanovama teu opéinskoj upraviaradna mjestau tim slazbama bil su pokazatelji odcedene drustvene pro- Hivatisuna podrugju Benkovea i Obrovea blu podredenom polozaj, Zacjeloveji odgovor nuna bi bila usporedba ta stanjem zaposlenosti Hirvata iz ih podrugjau vetim gradskim srediétima, poput Zadra i Zagreba, kao iod- Jaskom na posao u inozemstvo, kamo su tamednji Hirvati odlazliuveéem bro Medutim, bez obzira na to, dosadainjaistrazivanja govore da je politicka volja najvite mogla dot do izraajana navi razinama odlutivanja, aida nije mogla 1" ‘LDENKO RADELIC™ HRVATSKA 145, 901, *rePUaLKe MAVATSRE Uo Hirata po optima Republi Hrvtse 1991STVARANIE HRVATSKE DR2AVE } DOMOVINSKI RAT Po orca OENKO RADELIE HRVATSKA pg, “im, tjeca tradicij odredene mace, epg ‘unacionalno mjelovitim stediname, sumijeranje medunacionalnih odnoss uw Hivatso ada sui pods, acai ea 8 late wettada rain el, co je jhorsnaionalna sakura lin nconateg oe oanovnita. Sobsirom na selves podata,o emu jebio re, seca nacional) taker saveznih tel ethos obaelval Medy re cna jou pak bil dosupnjanost sv ono naconano tuk Serer upeoru Beograd. Prema nia, Hivataje 1978, bil samo 6%, Sia Pen, Cenogoraca 7.2% neopredielenih 3,8 % 1 6,8 % vihoxtalh, nog skeupeloznje, barem na navi azinama, vodila se brig onaconalng asp ek ccia ‘Spublicasasupjenose nego nezin nacionalnsastar. Pogotov seo ono xs pu dasithecinove. Pokazacli nacionalnoepubidkepripadnost asia ok ijralke nue pojdinih republika, rapose med Hevatima iSebimaiz Heat TEs Bosne Hereegovne. Na prvi pogled je vidliv uravnoteZen postocak Zsika je Hevea, all maleni poscorak Hevata. Meducim, medu general pstorak tc Hevata priblzio idealnom postotku (18,0 ), a general iz Hrvatske nil sa ‘ecinu (0.58). Nacionaln i republizko podrjerloEasnka porvuje vit brs ‘iba na vim razinama, al primjerie,nizak postotak generala Seijanaca nate over nacionalnorepubitkojsrukeuri sudionika partizanskog pokes. prea dbljenaconalne lit Il rege, napose nena im razin a ota incon pads sha ATS 09) CE a ase_[ -527 er Teraten [at 26 | su sm_[ 2st | su] ‘ava | wat | ansz_| ean mst_| wm | 2 | wate [709 [es | oss is_| 598 | 0e Sven | 255 | tas_[ 5a Ta_[ 508 ‘sia | wo [ais | 607 wast | 971 | 2539 | 4938 ox [ast [to | 2 ws | 7m | 68) oe exe] iso [ =e FZVOR-D-NIKOLIC, aeons SPR 945-85. Kedron adap 28- or_[ 3630 sem an sa | am say glellelelelslole re Prema nekim autora kj su obuhvatil nacional sscaviskudivo.2apne ‘og dijela" JNA, u vremenu neposredno prije rata 1991. bilo je Srba 63,2 % HeSTVARANIE HRVATSKE DRZAVE DOMOVINSKI RAT 2 vata 12,6%, Cenogoraca 6,2 %,Jugoslavena 3,6 %,Slovenaca 2,8 %i Muslimana 214%, Dakle, w odnoes na srktueu sesnovniieva Muslimana je bilo premalo £2278 %, Slvenaca 22 66 % i Hevata 22 53%, Itodabno, Crnogoraaje bilo vie {32 148 % Seba za 51%, a Jagoslavena 2a 45 %. Za Hevatsku su posebno zani- ‘lv podatei xa Pea vojnu oblast u 1991. Prema Narodngj ari ludbetion slaslu JNA, u oj je oblast, koja je pokrivala Hevatsku, nacionalna strukeura asnighog kades bila ovakva: 57 % Srba, 12% Hirvara, 6 % Slovenaca, 5 % Cr- rogoraca, 4% Jugosavena i 16 % pripadriika ostalib nacionalnosti, ‘Osim JNA, vilo vadan segment sigurnosnog sustavaJugoslvije, dakako, dinila {je poli. Medu raalizitim podatcima, najpouzdanijjeipak Godin ievjeta} RSUP-a 24 SRH za 1984. godinu ws kojem se navodt das te godine bint 49.9% zaposlenih u tijelima unucarnjih poslova SRH. Novinska izyjeiéa potetkom 1990-ihsyjedotila su da je nacionalna strukeura policije u Hrvatskoj bilaidafje velo neuravnocezena. Naposesraaikevidljve u poicjskim uprarama ‘ma podrudjima snacionalno mijedanim stanovnistvom gdje su Sebi imali ve prevlas. Analiza nacionalne strukure zaposlenika u Ministarstva unutarajh poslova kj izradila nova vlast, porvdila je pretpostarkeo velkojzascupjeno- si Seba wodnosa na njihov udio u strukcuri stanovniva alii Jugoslavens. ‘ibn tosan kta: iitasnenatn poder. 99068) me 303, 331 156 VOR Ud predjedaia RepublkeHevsthe, 20/90, 31.12.1950, . »Politiki kriminal” i progoni Dobar pokazatelj medunacionalnih odnosa u Jugoslavij ali i odnosa pojedine nacije prema Jugoslavij, beojnost je politike emigracje. Unedostatku drugih pokazaceja zanimijv je podatak da je hevatska politika emigracija izdavala najvetibrojlasila. Tako je 1978, prema kriterija jugoslavenskih vasti, med .fabistgkom emigraijor evatska emigracijaprednjadilas Zak 51,6 % svih gla sila Primjetice, sepska emigeacija imala je 27,6 % glasila. ‘Dok su Hivatiu sluzbenim serulnurama Zeso bil ispod svog udjelau nacional- som sastavustanovnira,svjim udjeom u ze. poiidkom kriminaly,siéno kao ‘ZDENKO RADELIC - HRVATSKA 1945-199, ime emigrantima, wijek su bill nad tog udjela. Stovite, sve do 1981, Hrvati subil najbrojnj politi zaevoreniciuJogoslavij Uzroke tome ne treba trai tunekom posebnom protukoministzkom usnjerenju,negows nghovu zalaganja ‘ato vee samostalnost Hivatske i pak, porpuna neovisnost.U oporbenjakns postojedim odnorima Hrvace su zamijenili Albanci pozetkom 80: nnakon zzoftravanjastanja u Sebj. Shuzba koja e bila zadudena za oporbenu, ielatnost ili sunutarnje neprijaeelje i emigracju bila je Slutba dréavne sigur- posti (SDS), koja se do 1966. 2vala Udba. Us preimenovanje w SDS, izveiena je decentralizacija po republikama. laformacije su se, prema nekim aucori ‘ma, u savezni centaralijevle ee nao selekeijerepublizkih poisiékth vod, Uveijeme krize vojni je veh predlagao dase sve informacije stjedu na jedno- ‘me mjestu, ali taj prijedlog nije profao. Suotivii ses time, Uprava bezhjedno- sii Upraa sigurnost Dréavnog sekeretaijatanarodne obrane, kako se pei renovala Kontracbayjefeana sludba (KOS) 1955,,razvila je voju mrefu i ‘nad civilnim druikvor,iako je njezina peva zadaéa bila sigamoscu visi. Pr tna podatcima za randablje od 1981. do 1982. JNA je registriran vsok bro} ‘leronacionalistidkihireligioznih ipoljavanj’. Meda onima koji sus glediita ‘iguenosti zaslutili posebnu pozornost zanimljiva je nacionalnastrukrura: 99 ‘Heat 45 Seba, 17 Muslimana ill Albanaca, Srjedotenjanajvith dutnosnika dopustajuzakljaéak da su prshukivanja bila ‘obiésjenadjelamnast SDS-a. Prema rihovim wednjamea poéetkor 70h poll cijaje prilutkivala i samog Bakara, Piznanje samog Staneta Dolancaiz 1971. das svi jugoslavenshi vteki duénosnic bili prsludkivani dokazuje dajero bila {ugoslaventka praksa na svim razinama. Ostae otvoreno pitane dake su sezali Dts subi tho je deao njeaine konce u svojim rukama. Pokus dase ‘eguliraju pravia i krtesji prslutkivanjanisu dali reauleate, pase mode vjero- ‘ati dase ta peakea nateavila sve do raspada Jugoslavie. Godine 1980. u Hrvatska je, prema podatcima objeljenim u novinama dva deset godina nakon toga, SDS nadzirao 1 147 osoba, medu kejima je nih 695 cznatio kao nacionaliste. Sjedetih godina be prishafkivanih se smanjivao, pa {= 1983. znosio oko 600, da bi 1989. pao ispod 300. Tako su sudenja poznatiim osobama u Hevatskoj nakon 1972. bla rijetka broj politidkih zatvorenika izazvao je 45-oricu hrvatski intelektwalaca da u stu ddenom 1980. predaju petciju sa zahtjevom za opéu amnestiju a sve politidke ‘zatvorenike. Meu porpisnicim bili su i Vlado Gorova, knjizevnk, lan Su- ‘pek bivli rekror Sveutilita u Zageebu, Zlatko Tomiti,krjsevnik, ce general Franjo Tudman. Medutim, osim studentu Dobroslava Parag, iniijarorupeti- ij, uskore sui ofc velo uglednih potpisika i bivdih 2atvorenika Vladi Go- iSTVARANIE HRVATSKE DR2AVE 1 DOMOVINSKI RAT ry Been anit Tadmanu i Marku Veselic rganizirana nova sudenja Sa tojca subi peutena sho meres rnin ming Nene on ah ‘cintergi njemazkom novinaru,zbog kojegje dobioéakjecaaest gona 22 {wore Hoje pole smanjeno na sedam godin, iano acjens koje prlizno rafirena, da je mmoderno” da se. ‘Hrvatska .stalno dedi u kritici falizma” da bi se ‘austavaprocenesinedevek ee Gori we ran ane 1981 naleemans ma donee ee ine Zatvora, sliéno kao i Veselica, ‘upozorio na neodrzivost poniZavajuéeg paci- Sciranjahrvaskelsiinos jegorim sedenemantonien Tate ete Prema govoru sa sudenja 1981. u Zagrebu, na kojemu je onuden a tr godine saevora, zahtijevao da se szasada‘pluraliama sameupramih intererado ksja ‘rodiei na prihvaéanje nagea pluralizmasocialistidke mish ive poziajud ‘a uvodenje vitestranaéja, makar u njegovu reduciranom obit, Osim toga, zahujevaojeda aki arodima pwns pense eer eae, objainjavajuci pojavu hrvatske politizke i gospodarske emigracije, to je pono- vio ina sudu, ukratho obrazloia svoje videnje hevatakh teas agli je da heath narod edie onvarenju pure mca oer Neh ‘sim, na demokratski natin, odludivat o svoj) sudbing u budaénost, pie sve- wonatininacdnow sdeaginsareting ope Vase sudenjna tro itaknutih oporbenth pra sass spa drape sion rvankog projets te seo en katja van. Dakako emt predicinia) Bost Terie peek ee Kemuniskih vst Prema nekim autores asene Bes sorte apa SER prema Keenenom tanta SERJ soso etne ot ee pokojnogpredsednita]. rons Tie Naber otgeeeetnk eis Zakooa bala ama posh uate akon jebteanosnba edges Shel peta nab). Deo Tan opoteene apposite ee cep daa eroaprovdls ka aznno a Visee borate et jo ten lo bla jena lage edad oa), Bees Tx inks eee Pocvaje na ego autores blaje dna suits omsuncelop sos Peare skis Sant mung Raspad Socijalistitke Federativne Republike Jugoslavije ‘ aj su 70h uvjerene da jeJugoslai Jugoslavenske komunistidke vode potkraj su 70% uyjerene da je Jugolaifa nuumani,najdomekatakij, najrvorei ajablinja dears eer ‘Samohvala ew velikoj mjrinadilailanjezinu vltina, Meduti, pofetkom 1980. i mjesecima dok je). Broz Tio boravio ubolnici~ pogocovo kad se wen svakodnevni javnilicénikt bien ~dedava je bila kajje napetom sanju. U ZDENKO RADELE~ py, “ATA, jalo je neprekidno dezurstvo kao da ée sy vimanrr e te, prorat J Bre jenoa jes of Ljubljane do Beograd dnonsn je Coit gradana pokraj pokojnikova Ge sere Kee a prsunost predeavsagorovo si dite ice sea ealjevai premiera, eebalaje potvrditi wyjerenev alco Mine) Beoza Ti, all Jgosavie, domovinesamoupraog oto od jes Odbor sa zaiticnimena idelaJ-Broza Tits, Inakonsmag-e meen pao jena nepobican, a pokulaj siege osporaanja na ok odgovrreima ao sue odin odbacle etc o mop ‘oka pomjena, ek poten las fkatnj eden poor oes 2th deuieventh pocresa. U Generalitabu iSaveznom sckretresact me SSN) extunal na moguénostsocjalihnacandiee ‘a koji dovel do toga da dese ,jedan dio Jogoslavje okrenu prem ila, drugi prema Zapadu”. au parcske vode dugo vremena neiral rz, of 5 ae een dace nese ponovt pol ss ea ikingasy thedenoje nvanredno stanje. Spomenuta Kraigherova komisj mae. thmo da pred’ korekeijsgospodarskog sustrs, ale da pepo se eet omar: ek, Deel konpes SH ocean eee jeoleedena peeketnia jt fe ovoro raspravu medu Zlanstvon. Zein sim plelosina parol ona vodka einen, Tue Rane taj pedlgn dav odbce epee pel ee smeljina proizvednome natelu, to jest iskljutivo prema radnome mjestuine. Jab cdldcrlog ate Medan aya Kongo sa a iojeekionemodjulemog cent, Ci se a Kenta ga le osamljene,paje dodude 1984, Branko Horvat, poznari hrvatski canon predlotid da se sve politidke parcije, dakako, misleti na republihe SK nba nei dase Jugoslaviareorgansira ao neparcijskasocalisttka deta Cran cdraed pede Uskoro su se pojavile ete eakelje oko pitanja reform napose oko diet ‘beralizacije te suprotstavijanja oko ausonomije i centralizacie. Seba da suse frakeije obikovalenajprje na osnovi sepublidih i pokrajiih razlike medu na navele su neke autore da u Seiji pepoanaja libre ‘walt, u Bosni i Hercegovini konzervatione centralise Shove Vom niliberalne decentalse u Hevatskoj, Makedonj i Kosova kone! decentaice, Dvstruk plarizaca onemogutvalaje bilo kaka ‘fj jer uve bile najmanjeeiseewje rotiv deuge eri ere Sra8 2"8 'STVARANJE HRVATSKE ORZAVE 1 DOMOVINSKI RAT { autonomise eliberalai konzervativaca isprepletao se tako da nije wvjek bilo Jasno razgeanigenje medu njima, pa je nerijetko medu centralistima bilo libera- 1a, a medu auronomaiima konzervativaca. Desintegracia centea potakmla je politcke easprave ale istodobno blokiralapronalazenje novih rjesenja za it- aziz keize. Supicina SERJ nije mogla donijetinjednu vaznu odluku bez kon- _senzusa. Na kraj sero dogodilo is Predsjednistvom SERJ, dok se viada bavila samo ekonomskim ptanjima. Borba oko peesptivanjapricodejugostavenske federaie bila je se ekés Stare suprotnostizmedu razviienih i nerazvijenh republika intenciviale use, apo se izmedu ten za io vefom centralizacjom ulagom driave i, suprotno tome, 4o samostalnijom ulogom republika oslabadanjem ediénihzakoniosti. Tee. baloje ijt ei eemeljna pitanja: Jagoslaia, deaitveno uredenje | gorpodarskt susar.U igri su bile ove deme: 1 Jugoslavia kao savex samostojath dra i unifcirana drdava; 2. parlamentarni videsranaéki eustav li vast SK sustavno osiguranim povasticama;i3. wodenjeeriénh zakonitos ili éwvanje samou- pravnog,au biti drZavno drigiranoga gospodarstva nedefincanim druitvnim asnigtvom. Jgoclaia je bila razapetaizmeda nekoiko scenaia koji su nud status quo, cencalizaci, asimetriéna federacjuili konfederacj, Ptanje demo- kratizacije vezalo se wz nacionalno i federalno pitanj, na ema je najvde inzi- scrala Slovenija, il uz neizanje jthove vaznostio demu se najite psa w Sr- bij, Dakako, ve navedene suprotnost javlale suse iu ranijim razdobljma alt ‘smanjim inensiterom i pod nadzorom Titova vehovnog aucriteca Useavorusitelj su neumoeno kritizirali ustavno uredenje govored dase Jago- slavija dezintegriea dok se drugi u Europi ineegeiraja, da je izvrtena kultur- za, obrazorna i industria dezintegracja ada, suproeno tome, erebaojatati zajednidko eréitce i ogranititi autonomiju republika. Felon hevatskog Srbina Jovana Miri, profesora na Fakuleec polititkih znanosti u Zagrebu, u Borbi 1984, izraden na temelj kajige Sistem i kia, bio je pevi javni napad na kon- fedcralnu Jugoslaviju. Srbijanski filozof i suradnik Praxisa Ljubo Tadié otfa0 jjekorak dalje 1985. u referatu pripremljenome 22 sociolofki skup u Zagrebu napavsi Kardeljevu koncepeiju-boljfevidko-kominternovskog shvacanja fede- racije na nacionalnom principy, i to u njegove) radikalnoj konfederativno} vax tijani’, te doveo u pitanje jugeslavenski federalizam utemeljen ma nacional nome naéela, Nasuprot njima, ustavobranitej su stalno podsjéali da postoje velike povijesne, civlizacke i gospodarske razike medu republikam, a da je zajednitko erdite moguce samo w nekonfliktnim odnosima. Upozoravali su ustavorufitlje da se istodobno 2aladu 2a ibealizacja gospodarsta i centrali- -aciju drdave, io je jednako besmisleno kao ito bi bio besmislen pojam -auto- “ZDINKO RADELIE = HRVATSKA 1935.~ 19 ricaran liberalizam’ ustavobranitelj su se pozivali na Buropsla ekonomsks zajednicu inafin na koji je ona uskladilarazigitosti i suverenosti drfavaélanica sa zajednikim interesima. ‘Oddnos mnogih sepskihintelektualaca prema nacionalnom pitanj, ponsiprije prema srpskom i hrvatskom nacionalnom pitanju, porvrdue neka pravilau foro svim visenacionalnim deavama u odnosu velikth aclja prema manjim pacijama, Tako pripadnici veginske nacjeu vienacionalnim deavama Zesto smanipoliraju naéelom slobode i rarnopravnost pojedinca-gradanina kao argo- rmentom protivkulturne, daosno politike autonomijeilisamostalnosti marjin- shih nacia, Peavo pojedinca gradanina proglaSavau vainijima od njegova na- conalnog idence i prava na tertorjalno-politgko organiziranje, at je elo Eero u fonkeiji ofuvanaili nametanja previast svojevetinske nace. 80-ih su se zaredali pjedlori oko reSavanja drustvene krize. Takoje lstopads 1984. SK Sebi predldio opliena reforrna koja bi ukudivala jatanefederalne lade | auconomije poduzeés, demokratizacj ibornog sustavaismanjenjeau- tonomije pokrajna ali oduzimanje prava republizkim partjama dabirajasvoje predstavcike a CK SKI, Postavil su ptanje ukidanja konzensusa.Izazvan sz ‘ovima slovenskih komsiunista S. Milofevig je otvoreno rekao da se mora otvori- ti diskusia oseparatizma ili jedinstva gotovo stavivdi znak jednakost izmedu slovenskih savovaiseparatizma. ‘Stbijanski Ustavni sud je listopadu 1985. ukinuo uredbe koje su jamile pro- porcionalnu zastupljenose u republigkim vjelima prema nacionalnom sasta- wr pokrajine, Pozivao se na ustavno natelo jednakosti, prema kojemnu svaki— sgradanin ima jednako pravo na radi obavljane svake dudnosti. Novi korak je Utinjen na Trinaestom kongresu SKJ od 25. do 28. lipnja 1986, lanesen je neko- liko pejedloga uci lablenja republigkih SK, a meds ostalima i pejediog dase iabace predsjednicirepubltkih partijaiz Predsjednitva CK SK] kao primjena nnacionalnog féela iz parcjkih i ladinih tela, Neke ideje su pribvaéene, paje ‘unovi statut ubizeno pravo da se dlanovi CK SKI birajui na saveznom kongre- ‘su, a ne samo na republitkim, ito tako da mu je omoguéeno das liste SK repu- blk pokrajna, na koje se moglo predloztivige kandidata od poreebni, iabe- ‘re odredeni broj lanova vodstva. Ito tako, CK SKJ mogio je sazvatiizvancedni kongres republizce isavezne partije ako ocijeni da je to nuino, Teinje 2a centra- lizacijom podupicale sui zapadne zemlje, koe su preko Medunarodnog mone- tarnog fonda pokudavale izvuéi Jugoslavij iz zaduzenost jer su vjerovale da je keivacautatkija pojedinih republika siaba centralna mo Jedan od pokazatelja ja8anja centea stedinom 80-ih uvodenje eglasovanja u Savjets guvernera Na- rodne banke Jugoslavije (NB) umjesto doradainjeg konsenzusa. Signe teZnje 8STVARANJE HRVATSKE DRZAVE I DOMOVINSKI RAT Ea 22 centralizacjom bile su ideje ozajednizkim obrzzovnim programskim osn0- vvama, ujednaéavanja velikih infrasteukeurnih sustava, poput poi, eljeznice i clektrocnergetike. Medutim, recenealizacija SK] nije ostvarenajet je podela ‘na osam partij bila veé duboko ukorijenjena. Republike su veé uobitle svoje Exrste pozicije, au Slovenijti Hevatsko),eepublikama koje su predvodile borbu 22 fro vetu autonomija i najvie naglafavalefederalno i nacionalno naelo, ist snamjeravale pristatina ugroZavanje dostignstog stupnja auronomije. ‘Slovenija se potkraj 80-ih nadla u situaciji da se nije zadovoljila samo najveom ‘kuleurnom autonomijom medu republikama nego je posravila zahtjev ia 05% mostaljenjem. Pogetkom 1989,,toénije 17. sijeénja, SK Slovenie je kao prva omunistizka stranka na viasti dopustio videstranatki sustav. Kao reakeija nna stav autora Memoranduma SANU-a 0 pottebi potpune nacionalne i kul- ‘urne cjelovitosti srpskog naroda, bez obzira na republike i pokrajine u koji ma Ziv, ofivio je orpor iu drugim republikama, pa iu Hrvatskoj, koja se jot uvijek oporavijala od udarea iz 1971. Hevatsku 8a jot uijek vodil judi kot su na vlast doili uglavnom na krilima obraduna s hevatskim projeéem. Tek akon videkandidatskih parikih izbora 1986. sera garnitura komunistave- lik dijelom je otpala iz partijskog vrha, a SKH se postupno izvlatio iz hr vatske Butaje". U meduveemenus je otpor protiv prittka iz Sebije pokrenut invan SK, jako su protukomunistidke snage u Hirvatskoj do neke mjeresien- patizicale dogadaje u Srbij, barem kada je njhova oftriea bila okrenuta protiv komunistitke dikearure. evan uvida javnosti stvarali su se temelji hevatske protukomunistil tuvelikosrpske oporbe. Tako je Tudman, nakon dvosteuke zatvorske kazne, neumorno slao pisma hrvatskim poltiZarima i nekim avnim glasilima s upo- zorenjima da treba zaustaviti velikesepstvo, napose kad ono napada sve vaine Hevate, medu njima iJ. Broza Tita, te odluke AVNO}-2. Gotovo prorotkije tu Naertu proglasa:w ime priguiene Hroatske iz 1986. ustvedio kamo smjeraja “hegemonisti¢ko-unitariscidke snage” ojadane zbog krize na Kosova i nakon fete Agrokomerc u Bosni i Hercegovin. Bio je uyjren daje zaoitravanje krize ‘ko Kosova samo inlika da bi se nakon Bosne i Hercegovine moglo obratun “pri svega i ponovo"s shrvatskim federalizmom” Osim obrane intecesa Hr Trtske i hrvatskog naroda zahtijevao je i poftovanje privatnog poduzetniftva i tuvodenje pluralistizke demokracije ; isokojlepezi medurepublitkih svads, w krugovima srbijanske intligen- cijepojavile suse teze da su pojedinci iz hrvatskog vodsta invite vaikan- Sko-kominternovske zayjere, genti CIA-e, pa éak, u najradikalnijj varjant, dda oa ustafe. Ponovio se fenomen iz 70-h, Navedene optuibeobjavjvane sau ZOENKO RADELIC-| 5g snimoiile ni Zestoke protvnike hry, ‘Mike Spiljka i Josipa Vehovea, Scovite predbacivali su da je njegov onze nga sekotratoim novia iB om. reuse Se oes Dragostvn pred sho Sein Daa ge port su bra van Mien Milo cusealama. jn Bakari. Poi ar eon eae Al jogolavensKog Usnjere, Prociry ease “yavraéali optuzbama da su Srbi stl ete jp destabilizirati Hrvatska. teva’ vhovni organ bio 23pr20 1 rukana rp mebanizme da soriel cpa pra nay igospodarsku blokadu Slovene od Sibi, radar oneal stat nadzoa NB] Sede rat epubi.Zpe, te faa wean je porkra} 80h bila sve manjenazoénapoihin dean, a ade nradirane ukupnog jogelavensg jog naj, Vere rks profjeea 1990. porvdilo jevelike axike meds macjay aera prema zajednizko) drtav, Zarazliku od dogih narod are arene temelja uzorka od 4000 isicanika, za vetina HrvataiSlorzaa)s cua. prodlose Ofito eda se nepovereneinmediss avija se sve vide peetva le ojedas ; Brn samo odeéaalo, nego je poprimilo oblike ke su dowel apes sa0 zajednitke drdave, ica 9 Pindeestncla prema agen sv p99. _proustaiko" Aiee da tle ‘Sbeirom na ro daje! Federacja je imal ele aie alee ale aa 12VOR_J.COHEN, Broken Bond: Yoga iteration an Baan Pia aes Wessiew Pes 1995, prema MS. i ‘same Wi ra 95, prema BS BELAIAG olen Tovako nisko izrazena priveis kopnila je iz dana de® ako n ivrenost prema Jugoslaviji kopaila oe abived peo aes ispcvanepokazal, rude prema chee 1991, da je odbojnose Hevata i Slovenaca prema Jugosianii 8H" likom brzinorn. » oe eas— cionalnu ujedinjavanje kod Hirvata, Makedonaca, Muslimana iSlovens 0 STVARANIJE HAVATSKE DR2AVE | DOMOVINSKI RAT ‘Mode se rei dla je utjecaj JNA naglo porastzo od leraja 60-ih. Njezina je Onga- nizacija SK na Deverom kongzesu SK} 1968. postala deve lan Predsjedniitva SK] itime formalno dobila ulogu devece parejte federalne jedinice. Iako je [JNA na poititkojsceni bila prisuenai pei, tek sada dobivalegitimiter da posta- ne politzkigimbenik u unutarrjim kriznim sieuacijama, Kad je potetkom 80-ih kisaiabila na vidjelo,u JNA su poéelirazmisljat o akopljanja umironjenth generala koji bi mogli utjecati na javno maijenje. Tae deja dobia jasnije obti- fe nakon 1982. kad je admiral Branko Mamula imenovan za saveznog sekreta- ‘raza natodnu obranu. Prema njegovim evedajama, svi S cod zastupnika Zveste ruke do prikeiveni Ii zascupnici drukzijh vojaih koncepeija. edi feu nacionalis’ poput Hivata Ivana Ralkavine i Janka Bobetka. O& {jedanpur peevagnula logika obrane drzave, pa ma kakva ona bila. Voi platiohrvatskog nacionalizma, paje reagirao na wai njegoe iskaz. Medacim, fstodobno je tolerirao srpski nacionalizam, pa mu, prijerice, nije smetala ra spravaonnckadatnjim tabu temama popur alopejio sunienojsrpskoj mlado- sti” na sijemskoj front. Dokje hrvatski nacionalizam bio separatscitk,sepski 5, napjerojatnije, dozivjavao integralistzki i kao onaj koji tobode, ne dovodi upicenje drdave, Uskoro ée se pokazati da 80-ih nijedno poititko vodstvo nije nadzicalo JNA. Niezino djelovanj je ovisilo o odnosu snaga izmed general, koji su nastupali vie kao poitzari nego kao vojnici. Postojle su dvije steuje: projugoslavenska i prosepska, Jgoslavensku integraciju pokuizvaju ostvaritina najnepricodnij nagin: s pomotu JNA kao njezinim integratorom. Dakako, armijsko jugosla- venstvo,a uJNA vetinom su prevladavali Sri, samo je produbljvalo sab ina- Voy ni vih je pristajzo na takoavani demokratski socjalizam itrEiinu ekonomi pa Zak ina videstranaéje, ali samo sa strankama sjugoslavenskim progeamom. Dakako, ro bi bila varijanta dirigiane demokracje. U vrijeme dok je Mama- Inbio savezn sekretar a narodni obranu, vojni vz bo je opeedieljen a Jugo- slaviju i protv srpske hegemonie jer je obrana integrizeta detave bila temeljni sravigninjhovih razmiljanja. Medutim, ako se distancrao od Milotevia i sxpskog nacionalizma, ipak su mu njthove temeljne teze 0 Ustavs iz 1974 kao arotniku rcbijanja Jgoslavije i sevaranja osam deZavabile vl bliske. Nakon svogumirovljenja 1988. Mamula je u studenom 1990. utemelio svoju -genecal- shu’ stranku: Savezkomunista ~ pokeet za Jugoslvij eazmidfgjuti da od JNA ini politi éimbenik fave voi udar. | 4 sai ZZDENKO RADCLIE- HRVATSKA 1945.- 190 Suverena j samostalna Hrvatska ‘SKJ denapokon raspao na svom Cetmnaestom kongresa, odeanim od 20.do.2. jdnje 1990. Beograd, ran ites slovensko hrvatek fealansvo nap {li Kongees Komunit nsw espe sada viet Hevatko, pie eu odetan: ‘hor w era, a prj tog iu Slovenij uof ue. Lu midbins doze sa _ Bounii Hercegovnii Makedonju seudenom i presincw ste godine. Medan. «Sibi Con) Gori komuniet’ ss pabijedil na ohorima a rosin, pas v0 ‘ul jedi cilov nekadadne komunisike istaéne Bncope ge nie dol do smjene vas U nizu deamatiénihdogadssizuzeea vainoseimaja mednarodne okalnos (One su debit zamah pedom Berinskog za 9. sesdenog 1989. vjedinjejem [Njcoateruju 1990. Veo vazan usec) na procjenjvanj jogslvence suc bine imao je strah vodecih zapadnih zemalja da ée caspad Jugoslavie potaknuti ekontrleani asped SSSRca, esa et epublie imal atomsko nortan ato vu dago nasal sauvatJugostavij. Meum, nakon raspada SSSRa prosinca 199, Jost je fagubiaseratedk medublokovkiznata, Ona vibe Re linal log repionalne ie | ampon-zonenarubnim podcusims Aaj 0 thi poiizihblokora predrodenih spersilama SAD iSSSR-om. ‘U Hevatskoj suse oporbene skupine i stranke potele osnivatiod podetka 1989. “Meda pevima sa bili Udeusenj 2a jogoslavensk demokratska nijatins(UJDI), vats socjalno-liberalnastranka (HSLS) i Hevatcka demokratska zajednica (HDZ). U uzavrelom policigkom ozraiju, 28. i29.rujna 1989, Sabor SRH raz- ‘matrao je stanjeu xem smiszo mnogih opeuabi na raéun Hivateke i Hivata Konstatirano je da je jugoslavenska kriza uila-u fazu kad njeno previadavanje zo razlittih koncepija poprima dramatiéne tokove™ Sabor je upozoro da je -aljji razvoj SERJ mogué samo na aynojerskom konceptu Jugostavie kao fe- deratine asjednice dobrovoljno udeuzenth iravnopravnih naroda inarodnost" [Naglateno je da é se zalagati za Jugoslavju kao pravnu i demokratsku dréavs ukojojée se zotvarati prostor za plaralizam, ukljucivipoltih:” Sabor je odba- cio evedaje © .genocidnom biéu” hevatskog naroda io .ugro#avanju prava Srba Hevatskojinhovojwobozajojasimilaci. ato tako,odbacio je zahtjev zaauto- nornut polerajinu Seba u Hrvatska) te svojatanje JNA 2 ijeve uprocne inte- resima zajednidkog Zivota’. Na kraju Sabor je injavio dade twat teritorijalni ncegrceri suverenose Hrvatske ida nece dozvoliti njezinu destabilzacy’ Pod dojmom velikih previcanj na istoku Europe i napetosti abog velikosepskih astojanja podetkom prosinca 1989. novoosnovane stranke i oporbene kupi- ze prikupljale su porpise 2 peticiju kojom su zahtjevaleraspisivane slobodnih 1JE MRVATSYE DRA DOMONINSKE RAT ‘hora, SKH se iajsnio za videstranadi sustav na svom Jedanaestom kongrest, odréanim od 11. do 13. prosinca 1989, Izrazio je spremnost da organiziea clo- bode izboreéime eprihvatoincjativa Predsjednideva CK SKH javno obj ‘jena prethodnog dana na televiiji, Osim toga donio je i odluku da ée se zal- satiza oslobodenje svi poitihih ztvoreika i protivemrtne kaze, Poeteom veljde toénije 1. veljage 1990, predsjednik Sabora Andelko Run raspszoje videetranadkefobore za 22. cravnja 2a Vjee opéina i Drubteno-polttko vijeée, 223, teavnjaza Vijeéeudruenog rada,Zato je 15, veljuée 1990, Sabor SRH do- no tr izborna zakona iimenovao izboenu komisju. S obzirom na predizbor- ‘no ozragje, napase zbog pritska Seb i srpske manyine, i hrvateinadbiseup i biskupi olasil suse 12. otujka 1990, pismom jamnosi. Naglasil su da politike Promjene ne ugrofavaj stabilnost deuitva ida najveéu sigurnost drudtva i svakom gradaninu prua .zdravi demokratski sustay stinska demokaca’ "Na izborima je sudjelovao velk bro) stranaka a najjate su bile HDZ, na elu + Franjom Tudmanom, Savez komunista Hrvatake ~ Sanka demoleratskih promjena (SKH-SDP), kako jeglasilo novo ime relormiranog SKH, predvodena Ivicom Raganom, i HSLS, predvoden Slavkom Goldsteinom i Draenom Buditom. Pobijedio je HDZ,, a SKH-SDP bio je na drugome jest ipred Koalicifenarodnog sporazuma. Na élu Koalicie,saveza mnogobrojaih str naka, medi kojmai Hrvatska demokeatska stank, Hrvatska krdéancka de- smokratska stranka, Hevatskasejadka steanka, Hrvatska soijalno-liberalna stranka i Socijldemokraska stank Hevatsa, bil su Savka Dabéevié Knéar { Miko Tripao, kao naistaknutjizvanseanadki vod. Teodor’ vider ‘Sabor konstituiran je 30, svibnja 1990, Svetano ozrafe zbog velkih promjena ‘zasjnila su dra dogadsjau rej plitickih predstavnika srpske manjine§JNA,a ‘ji su bil prijete!ieraz upozorenjanakon politgkih promjena. U Benkoveu je 19. svibnja 1990 inscenican poleuajubojsva Mioslava Mlinara, predsjednika ‘Miesnog odbora Srpske demokraskestranke (SDS), to wei same stranke, redsjednik Glavnog odbora stranke Jovan Raikovié je 2a provokaciju opeuzio Hevate, a SDS je iamislen povodiskorsto da ado dalnjeg suspendira se od- ‘nose sa novim Saborom SR Hrvatske. Ve a nekliko dana, 23.svbnja 1990, JNA je oduzela orudjeTertorijalngjobrani, koje fonako uglaynom Eavano u ajezinim skladifcima. Tako su laina opeutba 23 tobotnji napad i razoruane Hivatske nagovijesii dude wagitne dogadsje, ‘Medtutim, hrvatsko vodstvo nastavilo jes ukidanjem veza s potlim sustavom i s Jugoslavijoun. Sabor e 25. srpnja 1990. usvjo amandmane na Ustav pro- nijenio ime Socjalsridke Republike Hrvatske u Republika Hrvatska umje -stocrvene avjeade petokrake nazastav stavio hrvatski povijesni ge, kojema ZaHFO PALL nepuaLiKa HRVATSKA Republika Hrvatsta—stanje 1 191.SSTVARANIEHRVATSKE DRZAVE | DOMOVINSKI RAT 1 uprosineu iste godine poscbnim Zakonom o grbu dodani manjigrbovi h- vatzkih porijesnih pokrajina. Saborje22.prosinca 1990, proglaso novi Ustavw kjem je izmijenjena sporna Torrulac koje} je Hrvatska definirana kao dréavahevatskognaroda, ali pojedine formulcije doputtalerumaéenje da Hvati ninujedini nose njezina fuvereniteta, Sri su bil i2dvojeni od oscalih naroda i manjina. Nakon pos- vanjna presudne povjesne datume w igradngi hrvatske dréavnost napose na cdluke ZAVNOH- nasuproe proplaienju NDH, u lzvorini esnovaa de- Caljno je definiranahevatska deEaunose. -Polazediodiznesenth poe injenic, ood optepibracenihnatelauauree. ‘menom sj neotudiosl indies neprenesiveui nepototvet pata ne samoodredenjeidetavnasuverensthevaakoga narod, ult neskenjeno rave na odgepleje na udeudivane, ka osnovth pedayeca a mit sabilnse ‘medunarodnog prea, Republika Hrvatska ustanvyjeseao nacional ddava hrvatskog area drtoapipadika inh narodai anja, kj au jen ddavjan: Seb, Masimana,Slovenaca, Ces, Slovak, Taljans, Madara, Zion degih, kj ‘masejamtirevnopavnos graanima hrvatske narodnotixtvarivanjenainaeih pravau lads demokeatakim normama OUN izemalslebodnoga sjeta”? Prema nekim autorima tek e taj Ustay uklonio prizvuke dvojnog suverenice- «ainedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositejem suvereniteta Hrvatske. Medutim,formalacija da je SR Hevacska nacionalna dedava hevatskog narod,

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5824)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1093)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (852)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (612)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1720)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1194)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (903)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (541)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2105)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (349)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1029)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1871)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (823)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (442)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Toibin

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1948)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (403)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4771)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (809)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4208)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1903)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2525)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3973)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (880)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John Le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (105)