TEORIJA

1.Što je vektorska funkcija realne varijable (VFRV)? Što je njen hodograf? Kada kažemo da je neka
VFRV klase C1?

Neka je I interval u R. Funkcija ⃗r : I → V3(O) zove se vektorska funkcija realne varijable (kratica:
VFRV).

Skup svih točaka oblika r(t) = (x(t), y(t), z(t)), gdje je t ∈ I, tj. skup vrhova r(t) radijvektora ⃗r (t), zove
se hodograf ili trag funkcije ⃗r.

Ako je VFRV ⃗r : I → V 3 (O) klase C1 , njen hodograf je C.

VFRV klase C1 ako su derivacije x ′ (t), y ′ (t), z ′ (t) definirane i neprekidne na cijelom intervalu I.

2. Što je krivulja? Što je parametrizacija krivulje? Navedite primjer krivulje i neku njenu
parametrizaciju.

Krivulja je grafički prikaz neprekidne matematičke funkcije u prostoru.

Ako je VFRV ⃗r : I → V3 (O) klase C1 , njen hodograf C zovemo krivuljom, a funkciju ⃗r zovemo
parametrizacijom krivulje C. Kažemo i da ⃗r parametrizira krivulju C.

Primjer:

Hodograf funkcije ⃗r : [0, 2π] → V3 (O),

⃗r (t) = {cost,sin t,t},

koju čine točke r(t) = (cost,sin t,t), t ∈ [0, 2π].

3. Neka je dana parametrizacija ⃗r : I -> V 3 (O) krivulje C. Kako se definira vektor brzine od ⃗r u
trenutku t ∈ I ? Objasnite njegovu vezu s tangentom na krivulju C u točki r(t).
4 Što je regularna VFRV? Što je regularna krivulja? Navedite primjer regularne krivulje i primjer
krivulje koja nije regularna.

Neka je zadana C1 -VFRV ⃗r : I → V3 (O). Ako je ⃗r ′ (t) ≠ ⃗0 za svaki t ∈ I, kažemo da je VFRV ⃗r

regularna. Krivulja C je regularna ako ima barem jednu regularnu parametrizaciju.

Regularna krivulja C u svakoj svojoj točki ima dobro definiranu tangentu. Jedan vektor smjera
tangente u točki r(t) dan je sa ⃗r ′ (t), gdje je ⃗r bilo koja regularna parametrizacija krivulje C.

5 Što je zatvorena krivulja? Navedite primjer zatvorene krivulje i primjer krivulje koja nije
zatvorena.

Ako krivulja C ima parametrizaciju ⃗r : [a, b] → V3(O) koja opisuje krivulju C točno jednom i
zadovoljava ⃗r (a) = ⃗r (b), kažemo da je krivulja C zatvorena.

ZATVORENA KRIVULJA(lijevo), NIJE ZATVORENA KRIVULJA(desno)

6. Što je Jordanov luk? Navedite primjer Jordanova luka i primjer krivulje koja nije Jordanov luk.

Jordanov luk je krivulja C koja ima parametrizaciju ⃗r : [a, b] → V3(O) sa sljedećim svojstvima:

1. ⃗r je regularna VFRV: za svaki t ∈ [a, b] vrijedi ⃗r′(t) ̸= ⃗0.

2. U različitim trenucima t ∈ [a, b] vrh r(t) putujućeg radijvektora ⃗r (t) je na rrazličitim mjestima
u prostoru, uz iznimku da je dopušteno da u početnom i završnom trenutku bude na istom
mjestu. Drugim riječima, za sve t1,t2 ∈ [a, b] vrijedi
 t1 ̸= t2 ⇒ ⃗r (t1) ̸= ⃗r (t2), uz iznimku da može biti ⃗r (a) = ⃗r (b).

Jordanov luk:

7 Što je orijentacija Jordanova luka? Na koliko se načina može orijentirati svaki Jordanov luk?
Objasnite sve moguće izbore orijentacija na nekom primjeru Jordanova luka.

Neka je ⃗r : [a, b] → V3(O) Jordanova parametrizacija Jordanova luka C. Orijentacije tangencijalnih

vektora ⃗r ′ (t), t ∈ I, određuju tzv. orijentaciju Jordanova luka C. Dakle, orijentacija Jordanova luka C
je smjer u kojem točka r(t) prolazi krivuljom C kad t raste.

Svaki Jordanov luk C može se orijentirati točno na dva međusobno suprotna načina. Zatvoren
Jordanov luk u xy-ravnini (npr. elipsu E iz Primjera 2) možemo orijentirati točno na dva načina:u
smjeru suprotnom od kazaljke na satu, i tada kažemo da je pozitivno orijentiran (lijeva slika) u smjeru
kazaljke na satu, i tada kažemo da je negativno orijentiran (desna slika).
8 Navedite i objasnite tri primjene krivuljnog integrala prve vrste.

1)

2) Neka je C ograničena krivulja u xy-ravnini, i neka je f nenegativna funkcija dviju varijabli definirana
na krivulji C. Tada je ∫ f ds = površina vertikalnog plašta P iznad krivulje C, a ispod grafa Γf .

3) Pretpostavimo da krivulja C predstavlja žicu čija linijska gustoća u svakoj točki (x, y, z) ∈ C iznosi
ρ(x, y, z). Tada je masa žice dana sa m(C) = ∫ 𝑐 𝜌 ds.
9 Što je vektorsko polje u ravnini odnosno prostoru? Kako vizualiziramo vektorska polja? Što su
komponentne funkcije vektorskog polja?

Neka je D podskup od R2(dakle, D je cijela ravnina R2 ili samo dio te ravnine, npr. poluravnina, krug,
trokut, krivulja u ravnini. . . ).

Svaku funkciju F⃗ : D → V 2 (O) zovemo vektorskim poljem (u ravnini).

Svaku funkciju F⃗ : D → V 3(O) zovemo vektorskim poljem (u prostoru).

Vektorsko polje F⃗ uobičajeno je vizualizirati tako da se iz svake točke (x, y) ∈ D nanese vektore
F⃗ (x,y). Ovako vizualizirano, vektorsko polje F⃗ može predstavljati npr. polje sile (električne,
gravitacijske. . . ) ili gibanje nekog fluida.

Neka je D ⊆ R2 . Svako vektorsko polje F⃗ : D → V2(O) oblika je F⃗ (x, y) = {F1(x, y), F2(x, y)} za neke
funkcije dviju varijabli F1, F2 : D → R, koje se zovu komponentne funkcije vektorskog polja F.

10. Što je krivuljni integral druge vrste (Integral kakve funkcije? Po kakvoj krivulji?)? Navedite i
objasnite jednu primjenu krivuljnog integrala druge vrste. Kako se promijeni vrijednost krivuljnog
integrala druge vrste ako promijenimo orijentaciju krivulje po kojoj integriramo? Što je cirkulacija
vektorskog polja po zatvorenoj orijentiranoj krivulji?
11 Što je dvostruki integral (Posebno, o integralu kakve se funkcije radi? Po kakvom skupu? Što
njegova vrijednost predstavlja?)? Kako možemo izračunati površinu skupa Ω ⊆ R2 pomoću
dvostrukog integrala?
12 Što su polarne koordinate točke u xy-ravnini? (Navedite oznaku i objasnite geometrijsko
značenje svake od polarnih koordinata.) Odaberite neku konkretnu točku u xy-ravnini i objasnite
koje su njene polarne koordinate. Opišite jedinični krug K u xy-ravnini sa središtem u ishodištu u
terminima polarnih koordinata (tj. navedite i grafički objasnite nejednakosti tipa a ≤ r ≤ b i/ili c ≤ φ
≤ d koje zadaju krug K.

Položaj točke T u xy-ravnini najčešć e opisujemo njenim Kartezijevim koordinatama (x, y).Ponekad je
korisnije položaj točke T opisati njenim polarnim koordinatama gdje je

r = udaljenost točke T od ishodišta,

φ = kut koji polupravac iz ishodišta kroz točku T zatvara s pozitivnim dijelom x-osi, gledano od
pozitivnog dijela x-osi u pozitivnom smjeru.

13 Navedite i objasnite dvije primjene trostrukih integrala.

14 Što su cilindrične koordinate točke u prostoru? (Navedite oznaku i objasnite geometrijsko
značenje svake od cilindričnih koordinata.)Odaberite neku konkretnu točku u prostoru i objasnite
koje su njene cilindrične koordinate. Opišite u terminima cilindričnih koordinata valjak Ω visine 2
kojemu je donja baza jedinični krug u xy-ravnini sa središtem u ishodištu (tj. navedite i grafički
objasnite nejednakosti tipa r1 ≤ r ≤ r2, ϕ1 ≤ ϕ ≤ ϕ2 i/ili z1 ≤ z ≤ z2 koje zadaju valjak Ω).

Položaj točke T u prostoru najčešće opisujemo njenim Kartezijevim koordinatama (x, y, z).Ponekad je
korisnije položaj točke T opisati njenim cilindričnim koordinatama (r, ϕ, z), gdje je:

r = udaljenost točke T od z-osi

= udaljenost ortogonalne projekcije T0 točke T na xy-ravninu od ishodišta,

ϕ = kut koji radijvektor −−→OT0 zatvara s pozi vnim dijelom x-osi, gledano od pozitivnog dijela x-osi
u pozitivnom smjeru.

15 Što su sferne koordinate točke u prostoru? (Navedite oznaku i objasnite geometrijsko značenje
svake od sfernih koordinata.) Odaberite neku konkretnu točku u prostoru i objasnite koje su njene
sferne koordinate. Opišite u terminima sfernih koordinata kuglu Ω radijusa 1 sa središtem u
ishodištu (tj. navedite i grafički objasnite nejednakosti tipa r1 ≤ r ≤ r2, ϕ1 ≤ ϕ ≤ ϕ2 i/ili θ1 ≤ θ ≤ θ2
koje zadaju kuglu Ω).
Položaj točke T u prostoru ponekad je korisno opisati njenim sfernim koordinatama (r, ϕ, θ), koje su
definirane na sljedeći način:

r = udaljenost točke T od ishodišta

= radijus sfere S sa sredi²tem u ishodištu na kojoj leži točka T.

Kutovi ϕ odnosno θ su geografska dužina, odnosno geografska širina točke T na sferi S.