PNEUMATSKI SUSTAV

Pneumatski sustav je skup elemenata koji pretvara mehaničku energiju u energiju stlačenog
zraka i obratno radi jednostavnijeg upravljanja i prijenosa energije na veće udaljenosti. Kao
radni medij koristi se zrak tlaka 3 do 15 bara. Mehanička energija dovedena na ulaz
sustava s elektromotorom, benzinskim ili dizel-motorom se pretvara u energiju stlačenog zraka.
Na izlazu iz sustava energija stlačenog zraka opet se pretvara u mehaničku energiju koja
obavlja rad.
Osnovni elementi pneumatskog sustava:
1. Pneumatski uređaji za pretvorbu energije: - kompresori i - pneumatski motori
2. Spremnik stlačenog zraka
3. Sušila stlačenog zraka
4. Razvodna mreža stlačenog zraka
5. Pneumatski upravljački elementi: - razvodnici i ventili
6. Elementi za pripremu stlačenog zraka: - filtar, - regulator tlaka, - zauljivač
PREDNOSTI I NEDOSTACI PNEUMATSKIH SUSTAVA
Široka primjena stlačenog zraka u gotovo svim djelatnostima rada čovjeka, temelji se na dobrim
osobinama stlačenog zraka u odnosu na ostale radne medije.
Prednosti pneumatskih sustava su:
1. zraka ima svuda oko nas i na raspolaganju je u neograničenim količinama, 2. stlačeni zrak se
jednostavno prenosi do mjesta potrošnje i na veće udaljenosti, 3. stlačeni zrak može ostvariti
velike brzine kretanja radnih elemenata, 4. pneumatski radni elementi su neosjetljivi na
preopterećenje pa se mogu opteretiti do zaustavljanja, a da pri tome ne nastanu nikakva
oštećenja, 5. stlačeni zrak je gotovo neosjetljiv na promjene temperature, 6. stlačeni zrak je
neosjetljiv na radijaciju, magnetska i električna polja, 7. kod rada sa stlačenim zrakom ne postoji
opasnost od eksplozije i požara, 8. brzina kretanja pneumatskih motora može se vrlo
jednostavno podešavati, 9. zrak koji se ispušta u atmosferu nakon izvršenog rada je čist i ne
zagađuje okoliš pa je pogodan za upotrebu u prehrambenoj industriji, 10. pneumatski sustavi
nemaju povratne vodove, 11. pneumatski radni elementi su jednostavne konstrukcije i malih su
težina, 12. u sustavu se koriste standardni dijelovi koji se jednostavno zamjenjuju, 13. ručni
pneumatski alati manje su težine za istu snagu u odnosu na električne, te su prikladniji za rad i
otporniji na vibracije, 14. radni elementi su robusne građe pa su dugotrajniji u pogonskim
uvjetima, 15. jednostavno održavanje sustava.
Osnovni nedostaci pneumatskih sustava su:
1. zbog stlačivosti zraka ograničene su veličine sile koje se ostvaruju na radnim elementima (s
tlakom 6 - 7 bara dobivaju se sile od 15 kN), 2. stlačeni zrak je kao medij skuplji od električne
struje ili ulja pod tlakom, 3. zbog stlačivosti zraka nije moguće postići, male i jednolične brzine
radnih elemenata, 4. pri ekspanziji zraka u atmosferu, nakon, obavljenog rada, stvara se znatna
buka, 5. zbog vlažnosti zraka koji se usisava iz okoline u sustavu se kondenzira velika količina
vode koja štetno djeluje na komponente sustava te ju je potrebno stalno odvoditi iz sustava
PNEUMATSKI UREĐAJI ZA PRETVORBU ENERGIJE
U pneumatskom sustavu obavlja se dvostruka pretvorba energije.
U prvom dijelu sustava mehanička energija se pretvara u energiju stlačenog zraka i to obavljaju
kompresori.
Energija stlačenog zraka se prenosi kroz sustav i na kraju se pretvara u mehanički rad.
Pretvorbu obavljaju pneumatski motori pa se još nazivaju izvršni članovi pneumatskog
sustava.
Kompresori
Zadatak kompresora je da usisava zrak iz okoline normalnog atmosferskog tlaka i da ga stlači
na potrebni radni tlak (za industrijske sustave tlak je 6 – 8 bara) i tako dovedenu mehaničku
energiju pretvori u energiju stlačenog zraka.
Karakteristiku svakog kompresora čine: - količina dobave stlačenog zraka u m 3/min i - postignuti
tlak u barima (omjer kompresije)
Vrste kompresora- vidjeti vježbe
Pneumatski motori
Pneumatski motori su uređaji koji energiju stlačenog zraka pretvaraju u mehanički rad pri čemu
ostvaruju kružno ili pravocrtno kretanje.
Osnovna podjela pneumatskih motora: 1. Rotacijski pneumatski motori - daju kružno gibanje
na izlaznom vratilu; 2. Pravocrtni pneumatski motori - daju pravocrtno gibanje klipnjače
SPREMNIK STLAČENOG ZRAKA
Bez spremnika zraka pneumatski sustav ne može ispravno raditi. Spremnici mogu biti
postavljeni horizontalno ili vertikalno u stabilnoj ili mobilnoj izvedbi.
Funkcije spremnika su: regulacija rada kompresora prema, potrošnji stlačenog zraka,
ublažavanje promjena tlaka kod neravnomjerne potrošnje stlačenog zraka, smirivanje zračnih
udaraca osobito pri radu klipnog kompresora, u spremniku se iz stlačenog zraka izlučuje
kondenzirana voda i ispušta iz spremnika.
SUŠILA STLAČENOG ZRAKA
Prevelika količina vlage u zraku smanjuje trajnost pneumatskih elemenata. Da bi se sadržaj
vlage smanjio na željenu vrijednost potrebno je sušenje stlačenog zraka.
Niži troškovi održavanja sustava, manje zastoja u radu i povećana pouzdanost rada, relativno
brzo amortiziraju povećane troškove za sušilo zraka.
U pneumatskim sustavima koriste se slijedeće vrste sušila: 1. Apsorbcijsko sušilo, 2.
Adsorbcijsko sušilo,3. Rashladno sušilo.
Apsorbcijsko sušilo
Kemijski postupak pri kojem se vlaga iz zraka veže na određenu krutu tvar.
To mogu biti različite hidroskopne tvari: - magnezijev perklorat, litijev klorid, kalcijev klorid.
Stlačeni zrak se na ulazu u sušilo propušta kroz aktivni ugljen da se očisti od čestica ulja koje bi
sprečavalo kemijsku reakciju.
Karakteristike apsorbcijskog sušila su: jednostavna konstrukcija uređaja, nema pokretnih
dijelova, nema utroška energije za rad, kemikalije su jako korozivne.
Adsorpcijsko sušilo
Fizikalni postupak kod kojega se vlaga veže na površinu određenih krutih tvari. Kao sredstva
se koriste: silicijev dioksid, aluminijev dioksid u obliku sitnih perli. Sredstvo se može regenerirati
toplim zrakom pa ova sušila uvijek rade u paru. Karakteristike adsorbcijskog sušila su:
jednostavno rukovanje i održavanje, mali utrošak materijala, visoki postotak sušenja, utrošak
energije prilikom regeneracije.
Rashladno sušilo
Termički postupak hlađenja stlačenog zraka čime mu se snizi točka rošenja pri kojoj ispušta
vodenu paru u obliku kapljica vode. Za snižavanje temperature koristi se hladnjak, čije
rashladno sredstvo u izmjenjivaču topline hladi zrak. Zrak iz kompresora se prije ulaska u
rashladni agregat hladi u predizmjenjivaču topline pomoću hladnog zraka koji izlazi iz sušila
čime je manji utrošak energije. Karakteristike rashladnog sušila su: uređaj je složen, nema
utroška materijala, utrošak energije u hladnjaku.
RAZVODNA MREŽA STLAČENOG ZRAKA
Razvodna mreža dovodi stlačeni zrak do svakog potrošača. Za to služe cjevovodi ili zrakovodi.
Razlikujemo glavni razvod i od njega dovod do svakog potrošača. Uz ispravno dimenzioniranje
zrakovoda, vrlo je važan izbor materijala, način spajanja, raspored i smještaj cijevi.
Glavni vodovi su uvijek spojeni u prsten tako da je osigurana neprekidna opskrba stlačenim
zrakom kod velikog opterećenja sustava.
Pravila za postavljanje razvodne mreže: ne postavljati vodove u uske kanale jer je otežan
pregled i održavanje; ne ukopavati vodove u pod jer je skupo i ne osigurava odvajanje
kondenzata; vodove postavljati što bliže plafonu da se osigura slijevanje kondenzata prema
dolje; vodove postavljati s padom 1 do 2 % u smjeru strujanja zraka radi slijevanja kondenzata;
na kraju vertikalnih vodova postaviti posudu; za skupljanje kondenzata; izlazne priključke za
potrošače postaviti iznad kondenzacijskih posuda da kondenzat ne dođe do pneumatskih
elemenata. Za glavne vodove se koriste čelične cijevi, koje se na spojevima zavaruju. Za manje
promjere koriste se bakrene cijevi tvrdo lemljene. U novije vrijeme koriste se plastične cijevi
nepropusno spojene posebnim spojnicama. Vodovi prema strojevima su uglavnom plastični
(polietilen), jednostavna je montaža i demontaža i moguće ih je postavljati slobodno u prostoru.
Spojni elementi koji omogućavaju brzo spajanje pneumatskih elemenata međusobno, kao i na
glavni razvod, izrađuju se od aluminija, mesinga ili plastike. Koriste se spojke sa steznim
prstenom umjesto navoja pa se nazivaju brzorazdvojive spojnice.
PNEUMATSKI UPRAVLJAČKI ELEMENTI
Pneumatski upravljački elementi su uređaji za usmjeravanje i zaustavljanje protoka stlačenog
zraka te za regulaciju njegovog protoka i tlaka.
Upravljački elementi prema funkciji rada: 1. Razvodnici, 2. zaporni ventili, 3. protočni ventili, 4.
tlačni ventili, 5. cijevni zatvarači.
Razvodnici
Razvodnici propuštaju, zatvaraju i usmjeravaju tok stlačenog zraka čime omogućuju pokretanje,
zaustavljanje i promjenu smjera pneumatskog motora.
Tip razvodnika, odnosno njegovu funkciju rada određuju: - broj priključaka, - broj razvodnih
položaja, - način aktiviranja, - način vraćanja u početni položaj.
Vrste razvodnika- vidjeti vježbe
Označavanje priključaka na razvodniku
• napajanje zrakom 1
• odzračivanje 3, 5
• radni vodovi 2, 4
• upravljački priključci 12,14
Aktiviranje razvodnika
Aktiviranje razvodnika je prebacivanje razvodnika iz jednog u drugi razvodni položaj.
Načini aktiviranja: a) fizičko aktiviranje (tipkalo, ručica, ručica s uskočnikom, papuča (gazilo);
b) mehaničko aktiviranje (ticalo, ticalo s kotačićem, zglobno ticalo s kotačićem; c) pneumatsko
aktiviranje (porastom tlaka, padom tlaka); d) električno aktiviranje, elektromagnetski
Tipovi razvodnika
Tip razvodnika je određen brojem priključaka i brojem razvodnih položaja.
Označavanje tipa razvodnika:
broj priključaka / broj razvodnih položaja
Tipovi razvodnika koji se koriste u pneumatici:
a) 2/2 razvodnik u nultom položaju zatvoren, b) 2/2 razvodnik u nultom položaju otvoren,
c) 3/2 razvodnik u nultom položaju zatvoren, d) 3/2 razvodnik u nultom položaju otvoren
e) 3/3 razvodnik u nultom položaju zatvoren, f) 4/2 razvodnik u nultom položaju otvoren
g) 5/2 razvodnik u nultom položaju otvoren, h) 4/3 razvodnik u nultom položaju zatvoren
Zaporni ventili
Zaporni ventili omogućavaju signalu da prolazi kroz uređaj u jednom smjeru, a u drugom smjeru
mu onemogućavaju prolaz.
Protočni ventili
Protočni ventili ograničavaju ili prigušuju zrak u zadanom smjeru radi smanjenja protoka zraka
od potpuno otvorenog, do potpuno zatvorenog. Ako je protočni ventil postavljen s nepovratnim
ventilom, tada je funkcija upravljanja protokom jednosmjerna, s potpuno neometanim protokom
u drugom smjeru.
Tlačni ventili
Tlačni ventili imaju zadatak da utječu na tlak u cijelom pneumatskom sustavu ili samo u jednom
njegovom dijelu.
Cijevni zatvarači
To je skupni naziv za sve ostale elemente koji obavljaju funkciju zatvaranja i otvaranja protoka
zraka u cijevima ( slavine za ispust kondenzata, kuglasti ventili, iglasti ventili, zasuni).
PRIPREMA STLAČENOG ZRAKA
Stlačeni zrak koji dolazi do pneumatskih motora sadrži u sebi razne nepoželjne sastojke, pa se
bez prethodne pripreme ne može koristiti, jer bi se mogle oštetiti klizne plohe pneumatskih
motora. Najčešći nepoželjni sastojci u stlačenom zraku su: a) izlučeni kondenzat, b) ulje iz
kompresora, c) čestice prašine, d) produkti korozije. Zato se u pneumatskom sustavu prije
svakog pneumatskog motora postavlja grupa elementa koja služi za dovođenje zraka u stanje
prikladno za rad koja se naziva pripremna grupa.
Pripremnu grupu čine: a) filtar, b) regulator tlaka, c) zauljivač
Filtar
Osnovna funkcija filtra je odvajanje mehaničkih nečistoća iz struje stlačenog zraka.
Djelotvornost čišćenja zraka ostvaruje se pomoću tri efekta:
a) centrifugalni efekt, zrak koji tangencijalno ulazi u filtar dobiva rotaciju pa su teže čestice
u struji zraka zbog djelovanja centrifugalne sile potisnute prema stjenci čašice po kojoj se
spuštaju na dno gdje se talože
b) inercijski efekt, čestice nečistoće zbog nagle promjene smjera strujanja zraka pod
djelovanjem inercije nastavljaju kretanje prema dolje, gdje se talože na dnu čašice
c) filtrirajući efekt, struja zraka se usmjerava kroz uložak filtra (sinterizirana bronca ili porozna
keramika), čije vrlo fine pore (od 0,005 do 0,040 mm) sprječavaju prolaz najsitnijoj nečistoći
Regulator tlaka
Regulator tlaka ima funkciju održavanja stalnog izlaznog (sekundarnog) tlaka pa se zato naziva
regulator s korekcijom tlaka u sekundarnom vodu.
Tlak na ulaznoj (primarnoj) strani mora uvijek biti veći od onog na izlaznoj (sekundarnoj) strani.
Podešavanje izlaznog tlaka vrši se pomoću vijka koji sabija oprugu, a ona djeluje preko
membrane na razvodni element ventila koji održava konstantni tlak.
Uz regulator tlaka uvijek je ugrađen manometar na izlaznom vodu radi očitanja namještene
vrijednosti tlaka.
Zauljivač
Pokretni dijelovi pneumatskih motora podmazuju se ugradnjom zauljivača. Većina zauljivača
radi na principu Venturijeve cijevi. Zbog pada tlaka u suženom dijelu cijevi, usisava se ulje iz
čašice i raspršuje u struji zraka u obliku uljne magle. Dotok ulja može se podešavati vijkom, a
mjeri se brojem kapi na kapaljki zauljivača (obično 1 kap na 2 minute). Koriste se ulja male
viskoznosti (6 oE).
Pitanja za ponavljanje
1. Što je pneumatski sustav i koji su osnovni elementi sustava?
2. Nabroji prednosti pneumatskog sustava.
3. Što su pneumatski motori i objasni vrste pneumatskih motora?
4. Što su kompresori i nabroji osnovne vrste?
5. Zašto je potrebno sušenje zraka i objasni vrste sušila?
6. Objasni funkcije spremnika stlačenog zraka i nabroji dijelove spremnika.
7. Koju funkciju imaju razvodnici u pneumatskom sustavu i nabroji načine aktiviranja?
8. Objasni što je razvodna mreža stlačenog zraka.
9. Objasni filtar zraka u pneumatskom sustavu.
10. Objasni zauljivač zraka u pneumatskom sustavu.
11. Što je pneumatsko upravljanje i koja su dva osnovna dijela upravljačkog sklopa?