Professional Documents
Culture Documents
LARA POLIĆ_DIPLOMSKI RAD_ZAŠTITA AUTONOMIJE PACIJENATA U FBIH
LARA POLIĆ_DIPLOMSKI RAD_ZAŠTITA AUTONOMIJE PACIJENATA U FBIH
LARA POLIĆ_DIPLOMSKI RAD_ZAŠTITA AUTONOMIJE PACIJENATA U FBIH
PRAVNI FAKULTET
Lara Polić
DIPLOMSKI RAD
PRAVNI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
4. Ljudska prava...........................................................................................................................6
13. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................44
POPIS LITERATURE...................................................................................................................45
POPIS SLIKA................................................................................................................................48
SAŽETAK
6
2. Objašnjenje važnosti autonomije pacijenata
Autonomija pacijenata također omogućuje bolje zdravstvene ishode. Kada pacijenti sudjeluju
u donošenju odluka o svom liječenju, povećava se njihovo zadovoljstvo zdravstvenim uslugama,
a ujedno se smanjuje rizik od medicinskih grešaka i nesporazuma. Autonomni pacijenti su
skloniji pridržavati se propisanih terapija i aktivno sudjelovati u svojem oporavku, što doprinosi
boljem zdravstvenom ishodu i kvaliteti života. 3
Dodatno, autonomija pacijenata ima važnu ulogu u etičkom i pravnom kontekstu medicinske
prakse. Priznavanje i poštivanje autonomije pacijenata pomaže u izbjegavanju paternalizma, gdje
bi medicinski stručnjaci mogli donositi odluke u ime pacijenata bez njihove aktivne uključenosti.
Paternalistički pristup može narušiti povjerenje između pacijenata i zdravstvenih radnika te
negativno utjecati na zdravstvene ishode. 4
1
Beauchamp, T.L. & Childress, J.F., 2019. Principles of Biomedical Ethics. 8th ed. New York: Oxford University
Press; str. 78.
2
Beauchamp TL, Faden RR. History of informed consent. In: Post SG (ed.) Encyclopedia of Bioethics. 3rd ed. New
York: Macmillan Reference USA, 2004; str. 7.
3
O'Neill, O., 2002. Autonomy and Trust in Bioethics. Cambridge: Cambridge University Press; str. 35-36.
4
Beauchamp, T.L. & Childress, J.F., 2019. Principles of Biomedical Ethics. 8th ed. New York: Oxford University
Press; str. 176-177.
7
Autonomija pacijenata također ima implikacije za društvenu pravdu i ravnopravnost u
pristupu zdravstvenoj zaštiti. Osiguravanje da svi pacijenti, bez obzira na njihovu
socioekonomsku pozadinu, obrazovanje, etničku pripadnost ili druge faktore, imaju pravo na
autonomiju u odlučivanju o svom zdravstvenom tretmanu doprinosi pravednijem zdravstvenom
sustavu. Ovo je posebno važno u kontekstu osjetljivih i ranjivih skupina koje često mogu biti
marginalizirane ili diskriminirane u sustavima zdravstvene zaštite. 5
U konačnici, poštivanje autonomije pacijenata nije samo pravna i etička obveza, već i
temeljna komponenta kvalitetne i humane zdravstvene skrbi. Kroz aktivno uključivanje
pacijenata u proces donošenja odluka, zdravstveni sustav može postati osjetljiviji na potrebe i
želje pacijenata, čime se poboljšava cjelokupno iskustvo zdravstvene njege i jača povjerenje u
7
zdravstvene institucije. U FBiH, kao i u mnogim drugim zemljama, kontinuirano poboljšanje
zaštite autonomije pacijenata predstavlja važan cilj za razvoj modernog i učinkovitog sustava
zdravstvene zaštite. 8
5
Gostin, L.O., 2000. Public Health Law: Power, Duty, Restraint. Berkeley: University of California Press, str.293.
6
Wear, D., 1998. On white coats and professional development: The formal and hidden curricula. Annals of Internal
Medicine, 129(9), str.734-737.
7
Charles, C., Gafni, A. & Whelan, T., 1997. Shared decision-making in the medical encounter: What does it mean?
(or it takes at least two to tango). Social Science & Medicine,44(5), str. 681-692.
8
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10
8
3. Međunarodni okvir za prava pacijenata: zaštita dostojanstva i autonomije
Međunarodni okvir za prava pacijenata predstavlja ključni dokument koji afirmira prava
pacijenata širom svijeta. Ovaj okvir temelji se na fundamentalnim načelima poštovanja
dostojanstva, autonomije, pristupa zdravstvenoj skrbi i informiranosti.
Godine 1981. Svjetska liječnička udruga počela je formulirati prvu deklaraciju o pravima
pacijenata. Deklaracija iz Lisabona promijenila je paradigmu zdravlja kao težnje u individualno
pravo svake osobe. U početku prilično kratak dokument, 1995. godine postao je detaljan i
deskriptivan, nabrajajući razna prava uključujući:
9
World Medical Association, 2013. WMA Declaration of Helsinki – Ethical Principles for Medical Research
Involving Human Subjects. Dostupno na: https://www.wma.net/policies-post/wma-declaration-of-helsinki-ethical-
principles-for-medical-research-involving-human-subjects/ [Pristupljeno 02.5.2024.]
10
World Medical Association, 2006. WMA Declaration of Geneva. Dostupno na: https://www.wma.net/policies-
post/wma-declaration-of-geneva/ [Pristupljeno 02.05.2024].
9
pravo na povjerljivost
pravo na vjersku pomoć
ograničenje liječenja protiv slobodne volje pacijenta.
U to vrijeme, brojne zemlje već su razvile slične setove prava - ne nužno nazvane "prava
pacijenata", ali su postojale. Svjetska liječnička udruga okupila ih je u međunarodnoj
deklaraciji.11
11
World Medical Association, 1995. WMA Declaration of Lisbon on the Rights of the Patient (revised). Dostupno
na: https://www.wma.net/policies-post/wma-declaration-of-lisbon-on-the-rights-of-the-patient/ [Pristupljeno
05.5.2024].
12
Council of Europe, 1997. Convention on Human Rights and Biomedicine.
Dostupno na: https://www.coe.int/en/web/bioethics/oviedo-convention [Pristupljeno 03.5.2024].
10
4. Ljudska prava
Ljudska prava služe kao temelj za izgradnju pravednijeg, humanijeg i tolerantnijeg društva.
Njihova primjena i zaštita ključne su za osiguravanje jednakih šansi i dostojanstva za sve
članove zajednice, bez obzira na rasu, spol, nacionalnu pripadnost, vjeru ili druge osobne
karakteristike.
Međutim, unatoč općeprihvaćenim načelima, mnogi ljudi diljem svijeta još uvijek suočavaju
s kršenjem njihovih osnovnih prava. Stoga je važno kontinuirano raditi na promicanju svijesti o
13
Ujedinjeni narodi, 1948. Opća deklaracija o ljudskim pravima.
Dostupno na: https://www.un.org/en/about-us/universal-declaration-of-human-rights [Pristupljeno 06.5.2024.]
11
ljudskim pravima, jačanju institucija koje ih štite te osiguravanju odgovornosti za njihovo
kršenje.14
Samo kroz zajednički angažman država, organizacija civilnog društva i pojedinaca možemo
izgraditi svijet u kojem će ljudska prava biti neupitna vrijednost, a dostojanstvo svakog čovjeka
biti apsolutno poštovano. 15
14
Human Rights Watch, 2023. Svjetski izvještaj 2023: Trendovi ljudskih prava u više od 100
zemalja. Dostupno na: https://www.hrw.org/world-report/2023 [Pristupljeno 06.5.2024.]
15
Europski sud za ljudska prava, 2022. Europska konvencija o ljudskim pravima.
Dostupno na: https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/evropska-konvencijabs_1638454861.pdf [Pristupljeno
05.5.2024].
12
5. Usporedba FBiH sa zakonodavstvom drugih zemalja
Iako FBiH ima solidan pravni okvir za zaštitu autonomije pacijenata, postoji prostor za
poboljšanje kroz usvajanje praksi i standarda iz drugih zemalja. Usklađivanje zakonodavstva s
međunarodnim i europskim standardima može značajno unaprijediti zaštitu prava pacijenata u
FBiH.
Zemlje Europske unije imaju razvijen pravni okvir koji snažno naglašava zaštitu prava
pacijenata, uključujući njihovu autonomiju. Direktive EU postavljaju standarde za informirani
pristanak, pravo na privatnost i povjerljivost medicinskih informacija, te pravo na pristup
zdravstvenoj njezi .
U većini zemalja EU, informirani pristanak je jasno definiran i strogo reguliran. Pacijenti
moraju biti potpuno informirani o prirodi, svrsi, rizicima i alternativama predloženog liječenja. 16
U FBiH, iako zakon prepoznaje pravo na informirani pristanak, provedba u praksi često nije
dosljedna.
17
Europska komisija, (2018). Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Dostupno na:
https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj [Pristupljeno 12.5.2024].
18
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, 2022. Zakon o zaštiti li čnih podataka. Dostupno na:
https://www.azlp.ba [Pristupljeno 06.5.2024.].
13
Zemlje EU imaju razrađene sustave zdravstvene zaštite koji osiguravaju visok stupanj
dostupnosti usluga.19 FBiH se suočava s izazovima u osiguravanju jednakog pristupa svim
pacijentima, posebno u ruralnim područjima.
Sjedinjene Američke Države imaju snažan pravni okvir za zaštitu autonomije pacijenata,
s naglaskom na individualna prava i slobode. Ključni zakoni uključuju Zakon o prenosivosti i
odgovornosti zdravstvenog osiguranja (HIPAA), koji štiti privatnost medicinskih informacija, te
razne državne zakone koji reguliraju informirani pristanak i medicinsku praksu.
Iako su zdravstvene usluge u SAD-u često skupe i nejednako dostupne, pravni okvir
osigurava visok stupanj autonomije pacijenata u donošenju odluka.21 U FBiH, pristup kvalitetnoj
zdravstvenoj njezi je često ograničen financijskim i logističkim faktorima.
“Sjedinjene Američke Države su otišle mnogo dalje u reformi svog sistema - 2005.
godine donijeli su Health Act kojim su u velikoj mjeri reformirali dotadašnji sustav liječničke
odgovornosti (medical malpractice liability). Zakonom je ograničena naknada nematerijalne štete
(štete za patnju i bol) na $ 250,000.00 uvedeni su posebni medicinski sudovi s obzirom da je
neophodno potrebno suce koji sude u ovakvim predmetima specijalizirati u području
zdravstvenog, odnosno medicinskog prava. Također su uvedeni alternativni načini rješavanja
sporova, arbitraža i medijacija i to samo za sporove do određene vrijednosti. Nadalje se insistira
19
European Health Management Association (EHMA), 2023. Dostupno na: https://ehma.org/commitment-of-health-
management-to-patients-rights/ [Pristupljeno 12.5.2024].
20
HHS.gov, 2023. Health Information Privacy. Dostupno na: https://www.hhs.gov/hipaa/index.html [Pristupljeno
12.5.2024.]
21
American Medical Association, 2019. Informed Consent. [online]
Dostupno na: https://www.ama-assn.org/delivering-care/ethics/informed-consent [Pristupljeno 10.5 2024].
14
se i na uvođenju prava pacijenta da mu liječnik kaže da je pretrpio povredu uslijed liječničke
greške, odnosno da ga se informira i o neočekivanim posljedicama liječničkog zahvata. 22
22
Europski univerzitet Brčko distrikt, 2019. Zaštita prava pacijenata u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na
građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Dostupno na:
https://eubd.edu.ba/02-ID/st/Zastita-prava-pacijenata-u%20BH-sa-posebnim-osvrtom-na-gradjanskopravnu
%20zastitu-i-krivicu-ljekara-za%20pocinjenu-ljekarsku-gresku.pdf [Pristupljeno 8. lipnja 2024.].
15
6. Povijesni razvoj zdravstvenog sustava u BiH
Kada gledamo kroz povijest, zaštita autonomije pacijenata se mijenjala ovisno o razdoblju.
Tako možemo podijeliti zaštitu prava pacijenata na dva razdoblja: prvo razdoblje za vrijeme
Jugoslavije, uključujući i vrijeme Drugog svjetskog rata te drugo razdoblje nakon završetka rata.
16
poslodavci financiraju sredstva doprinosa pri čemu je država jamčila sva prava. Kao kriteriji za
utvrđivanje visine i opsega prava, uzimani su u obzir trajanje osiguranja, težina rada i prosječna
plaća osiguranika.
Već 1955. godine stupila je na snagu Uredba o uređenju dodatka za djecu, a 1959. godine
donesen je Zakon o zdravstvenom osiguranju poljoprivrednika, koji je uveo zdravstveno
osiguranje za tu kategoriju. Kao posebna grana socijalnog osiguranja, 1952. godine započelo je
organiziranje i provođenje osiguranja za slučaj nezaposlenosti na temelju posebne uredbe. Nakon
donošenja tih zakona, socijalno osiguranje postaje institucija uzajamnog osiguranja svih radnika.
U razdoblju 1964. i 1965. godine doneseni su Osnovni zakon o penzijskom osiguranju te izmjene
i dopune Zakona o zdravstvenom i invalidskom osiguranju. Nakon usvajanja ustavnih
amandmana 1968. i 1971. godine, pitanja socijalnog osiguranja regulirana su općim
23
Zavod za socijalno osiguranje RS, Dostupno na: https://www.zso.gov.rs/istorijat.htm [Pristupljeno 8. lipnja
2024.].
17
zakonodavstvom. Po prvi puta se u unutarnjem pravnom uređenju ove oblasti koristi termin
"socijalna sigurnost", koji ima šire značenje od pojma "socijalno osiguranje". Više nije postojala
jedinstvena organizacija, nositelj socijalnog osiguranja niti jedinstveno određivanje prava i
obveza (Zavod za socijalno osiguranje RS).
Zbog financijskih problema cijeli zdravstveni sustav je bio u krizi što je utjecalo i na
prava pacijenata. Nakon toga je donesen Zakon o zdravstvenoj zaštiti radnika i građana.
Međutim, novi Zakon nije mogao riješiti sve veću neravnotežu između prava pacijenata i
dostupnih financijskih sredstava za financiranje postojećeg zdravstvenog sustava. To je bio
razlog za pokretanje značajnih reformskih procesa koji su prekinuti ratom koji je započeo 1992.
godine. Tijekom rata od 1992. do 1995. godine, pacijenti su ostvarivali pravo na zdravstvenu
zaštitu u BiH ovisno o financijskim mogućnostima proračuna, s obzirom na ratne uvjete i
dostupna sredstva. U tom razdoblju nije bilo moguće potpuno ostvariti i zaštititi prava
pacijenata.25
24
Zavod za socijalno osiguranje RS, Dostupno na: https://www.zso.gov.rs/istorijat.htm [Pristupljeno 8. lipnja
2024.].
25
Europski univerzitet Brčko distrikt, 2019. Zaštita prava pacijenata u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na
građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Dostupno na:
https://eubd.edu.ba/02-ID/st/Zastita-prava-pacijenata-u%20BH-sa-posebnim-osvrtom-na-gradjanskopravnu
18
6.2. Razvoj zdravstvenog sustava nakon rata
Nakon završetka rata, zakonodavna tijela entiteta i Brčko distrikta BiH su donijela prve
sistemske zakone kojima je uređeno pravo na zdravstvenu zaštitu i zaštitu prava pacijenata.
Koncept prava pacijenata u tim propisima je povezan s pravima iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja, ali ne obuhvaća širi opseg prava koji bi trebao biti dostupan pacijentima. Posebno
značajno pravo pacijenata, o kojem se raspravlja u stručnim krugovima i koji privlači pažnju
medija i javnosti, je pravo na naknadu štete zbog liječničkih grešaka..
Nakon završetka rata u FBiH, obnova zdravstvenog sustava bila je ključni prioritet kako
bi se osiguralo kvalitetno pružanje zdravstvene skrbi građanima. Povijesni razvoj zdravstvenog
osiguranja nakon rata u FBiH obilježen je nizom izazova, ali i postignuća u uspostavi stabilnog i
održivog sustava zdravstvene zaštite..
Jedan od ključnih koraka u razvoju zdravstvenog osiguranja nakon rata u FBiH bio je
donošenje zakonodavstva koje regulira ovu oblast. Uvođenjem zakona o zdravstvenom
osiguranju definirana su prava i obveze osiguranika, osiguravatelja i pružatelja zdravstvenih
usluga te su uspostavljeni mehanizmi financiranja i nadzora nad sustavom.
26
Loc.cit.
19
Nakon ratnih razaranja (Slika 3), uspostavljen je sustav zdravstvenog osiguranja koji je
postupno evoluirao kako bi odgovorio na potrebe građana i promjene u zdravstvenom sustavu.
Povećanje pristupa zdravstvenoj skrbi, poboljšanje kvalitete usluga i osiguranje održivosti
zdravstvenog sustava ostali su ključni ciljevi u povijesnom razvoju zdravstvenog osiguranja
nakon rata u FBiH. 27
27
Europski univerzitet Brčko distrikt, 2019. Zaštita prava pacijenata u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na
građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Dostupno na:
https://eubd.edu.ba/02-ID/st/Zastita-prava-pacijenata-u%20BH-sa-posebnim-osvrtom-na-gradjanskopravnu
%20zastitu-i-krivicu-ljekara-za%20pocinjenu-ljekarsku-gresku.pdf [Pristupljeno 8. lipnja 2024.].
20
7. Pregled relevantnih zakona i propisa u FBiH
U FBiH, prava pacijenata regulirana su nizom zakona i propisa koji propisuju obveze
zdravstvenih radnika i prava pacijenata. Ključni zakoni u ovoj oblasti uključuju:
"Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili
neosigurano lice, koje zatraži ili kojem se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i
unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije" 29. Svrha
ovog zakona je da se pacijentima u FBiH omogući jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i
bezbjedna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primaoca
zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili
zdravstvenog saradnika, kao davaoca zdravstvenih usluga.
na informacije,
na obaviještenost i učestvovanje u postupku liječenja,
na slobodan izbor,
28
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
29
Loc.cit.
21
na samoodlučivanje i pristanak, uključujući i zaštitu prava pacijenta koji nije
sposoban dati pristanak,
na povjerljivost informacija i privatnost,
na tajnost podataka,
na lično dostojanstvo,
na sprečavanje i olakšavanje patnji i bola,
na poštovanje pacijentovog vremena,
na uvid u medicinsku dokumentaciju,
na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove,
pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje,
na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja,
na prigovor,
na naknadu štete,
na prehranu u skladu sa svjetonazorom,
na održavanje ličnih kontakata,
na obavljanje vjerskih obreda30
30
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
22
7.1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti
"Liječniku je časna dužnost svoju struku i svoje životno usmjerenje posvetiti zdravlju
čovjeka."
"U tom smislu on će poštovati ljudski život od njegova početka do smrti, unapređivati i
čuvati zdravlje, sprječavati i liječiti bolesti."
"Postupke sa umrlim liječnik će provoditi u skladu sa važećim zakonima, poštujući
ljudsko tijelo i osobnost i nakon smrti. Ove će postupke vršiti u skladu sa etičkim i
stručnim principima svoje profesije, uvažavajući i stav dobro obaviještenih najbližih
srodnika."
"Liječničku će pomoć pružati jednako svima, bez obzira na dob, spol, rasu, narodnost,
vjersko ili političko uvjerenje, društveni položaj, a u skladu sa osnovnim načelima
ljudskih prava i sloboda, čuvajući tako dostojanstvo profesije, a poštujući ljudska prava i
dostojanstvo svake osobe."
31
Zakon o zdravstvenoj zaštiti. (2010) Službene novine Federacije BiH, broj 40/10.
23
"Svim svojim sposobnostima čuvat će plemenitu tradiciju liječničkog poziva
odražavajući visoke standarde stručnog rada i etičkog ponašanja prema bolesniku i
njegovim bližnjima kao i prema svim zdravim osobama."
"U svom djelovanju čuvat će ugled i dostojanstvo liječničkog staleža, časno se odnositi
prema kolegama, ne dovodeći u pitanje svojim ponašanjem i djelovanjem uvjerenje, da se
pridržava osnovnih etičkih načela datih Hipokratovom zakletvom po okončanju studija
medicine. Liječnik će, poštujući visoke etičke principe profesije, njegovati častan i
odgovoran odnos prema drugim profesijama u zdravstvu, imajući u vidu i poštujući
zahtjeve koje pred njih postavlja njihova profesija."32
"Ovim zakonom uređuju se: vrste, sadržaj i postupak vođenja evidencija u oblasti zdravstva;
način prikupljanja, obrada, korištenje, zaštita i čuvanje podataka iz evidencija, kao i sadržaj
osnovne medicinske dokumentacije u oblasti zdravstva koja predstavlja izvor podataka za izradu
evidencija" (Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva i tajnosti podataka, 2006).
32
Kodeks medicinske etike i deontologije. (2000.) Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 30/97.
33
Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva i tajnosti podataka. (2006) Službeni glasnik BiH, br. 49/06 i 76/11.
24
"Zagarantirana je tajnost podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se
obrađuje i dostavlja za individualne i zbirne periodične izvještaje iz stava 1. ovog člana, odnosno
koja se obrađuje za evidencije u zdravstvu".34 Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse
koji vode medicinsku dokumentaciju u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona, dužni su čuvati medicinsku dokumentaciju pacijenata od neovlaštenog
pristupa, kopiranja i zloupotrebe nezavisno od oblika u kojem su podaci iz medicinske
dokumentacije sačuvani (papir, mikrofilm, optički i laser diskovi, magnetni mediji, elektronski
zapisi i dr.) u skladu sa zakonom.
34
Loc.cit.
35
Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva i tajnosti podataka. (2006) Službeni glasnik BiH, br. 49/06 i 76/11.
25
26
8. Analiza prava pacijenata na informiranost, pristanak i slobodan izbor
Slobodan izbor je još jedan važan aspekt prava pacijenata, što znači da pacijenti imaju
pravo odbiti medicinske postupke ili terapije ako to žele. Ovo pravo osigurava autonomiju
pacijenata i poštivanje njihovih individualnih vrijednosti, preferencija i želja u procesu
donošenja odluka o njihovoj zdravstvenoj.36
Analiza ovih prava pacijenata otkriva njihovu ključnu ulogu u osiguravanju pravedne,
etičke i pacijentom usmjerene zdravstvene skrbi. Upravljanje ovim pravima zahtijeva pažljivo
balansiranje između potreba pacijenata, medicinskih standarda i zakonskih zahtjeva kako bi se
osiguralo poštovanje autonomije i dostojanstva svakog pacijenta.37
36
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
37
Kodeks medicinske etike i deontologije. (2000.) Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 30/97.
27
U konačnici, pravo pacijenata na informiranost, pristanak i slobodan izbor čini osnovu za
izgradnju povjerenja između pacijenata i zdravstvenih radnika te promiče sigurnu, kvalitetnu i
humanu zdravstvenu skrb za sve.38.
38
Zakon o zdravstvenoj zaštiti. (2010) Službene novine Federacije BiH, broj 40/10.
28
9. Pravo pacijenta na prigovor u zakonodavstvu FBiH u praksi
U FBiH, pacijenti imaju pravo podnijeti prigovor ako nisu zadovoljni pruženom
zdravstvenom uslugom ili postupanjem zdravstvenog osoblja. Ovo pravo omogućuje pacijentima
da izraze svoje nezadovoljstvo i zatraže rješenje za problem s kojim su se suočili. Proces
podnošenja i razmatranja prigovora obično je propisan zakonom i regulativom, što osigurava
transparentnost i pravedan tretman pacijenata. Pravo na prigovor ključan je mehanizam koji
podržava kvalitetu zdravstvene skrbi i osigurava da se pacijenti tretiraju s poštovanjem i
brižnošću.
Važnost prava pacijenta na prigovor nadilazi važnost drugih prava jer ima dvostruku ulogu
koja proizlazi iz njegove pravne prirode. Korištenjem ovog prava, pacijent ne samo da
konzumira svoje pravo na prigovor, već i ukazuje na moguće kršenje ili ograničenje bilo kojeg
drugog prava koje mu je možda uskraćeno. Ako je prigovor opravdan, omogućava se ponovno
ostvarivanje tog prava.39
Pravo pacijenta na prigovor regulirano je člancima 41., 42. i 43. Zakona o pravima,
obavezama i odgovornostima pacijenata. Prema ovim odredbama, pacijent kojem je uskraćeno
pravo na zdravstvenu zaštitu, ili koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili
postupanjem zdravstvenog osoblja, može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove ili
nositelju odobrenja za privatnu praksu. Pravo na podnošenje prigovora nije vremenski
ograničeno. Prigovor se može podnijeti usmeno ili pisanim putem. Nakon što pacijent podnese
prigovor, direktor zdravstvene ustanove bez odlaganja traži mišljenje komisije za prigovore
pacijenata, koja mora utvrditi sve relevantne činjenice iznesene u prigovoru najkasnije u roku od
tri dana od dana podnošenja prigovora. 40
39
E. Mujkić, A. Crnkić, 2019. Pravo pacijenta na prigovor u zakonodavstvu Federacije Bosne i
Hercegovine i u praksi. University Clinical Center Tuzla. Dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/332350294_Pravo_pacijenta_na_prigovor_u_zakon
odavstvu_Federacije_Bosne_i_Hercegovine_i_u_praksi. [Pristupljeno 21.5.2024].
40
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
29
Komisija za prigovore pacijenata stručno je tijelo koje sve zdravstvene ustanove moraju
formirati u skladu sa zakonom, radi osiguranja primjene i praćenja poštivanja prava pacijenata. 41
Ako se prigovor odnosi na odluku direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač ili suosnivač
FBiH, rješavanje prigovora je u nadležnosti federalnog ministra zdravstva. Ako se prigovor
odnosi na odluku direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač kanton, općina ili privatni sektor,
rješavanje prigovora je u nadležnosti kantonalnog ministra zdravstva.
Protiv konačne odluke nadležnog ministra zdravstva, pacijent može zatražiti zaštitu svojih
prava kod nadležnog suda. Prije ili tijekom sudskog postupka, pacijent može zaštititi svoja prava
i kroz postupak medijacije, u skladu s propisima o medijaciji.
41
E. Mujkić, A. Crnkić, 2019. Pravo pacijenta na prigovor u zakonodavstvu Federacije Bosne i
Hercegovine i u praksi. University Clinical Center Tuzla. Dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/
332350294_Pravo_pacijenta_na_prigovor_u_zakonodavstvu_Federacije_Bosne_i_Hercegovine_i_u_praksi.
[Pristupljeno 21.5.2024].
42
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
30
Zakonska odredba prema kojoj pacijent nezadovoljan odlukom direktora zdravstvene
ustanove ima pravo zatražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog ministra zdravstva osigurava
određeni oblik drugostupanjskog postupka. Međutim, pravna priroda takvog postupka je upitna.
U jedinom objavljenom komentaru Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata,
navedeno je da pacijent može podnijeti žalbu nadležnom ministru zdravstva. Ovo tumačenje je
sporno jer zakon ne koristi terminologiju koja implicira pravo na žalbu, već samo pravo na
zahtjev za zaštitu prava. 43
43
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
31
10. Kaznenopravna odgovornost za povrede autonomije pacijenata
Povrede autonomije pacijenata označavaju situacije u kojima medicinski radnici ili drugi
akteri krše ovo pravo pacijenata. U pravnom okviru FBiH, kaznenopravna odgovornost za
povrede autonomije pacijenata može se definirati kao djela koja namjerno ili nehotice
ugrožavaju pravo pacijenata na samostalne odluke u vezi s njihovim zdravljem. Ova djela mogu
uključivati zlostavljanje, zanemarivanje, kršenje medicinskih prava, neovlašteno objavljivanje
medicinskih informacija ili bilo kakvo djelovanje koje ograničava slobodu izbora pacijenata. 44
Kaznenopravne sankcije igraju ključnu ulogu u zaštiti prava pacijenata u FBiH, pružajući
mehanizme za suočavanje s povredama autonomije pacijenata. Nedostatak jasno definiranih
pravnih smjernica i informiranosti pacijenata o njihovim pravima može rezultirati situacijama u
kojima dolazi do povreda tih prava.
Zlostavljanje ili nasilje nad pacijentima, bilo fizičko, emocionalno ili seksualno, također
se tretira ozbiljno u pravnom sustavu. Osobe koje su odgovorne za takvo ponašanje mogu biti
suočene s kaznenim sankcijama u skladu s relevantnim zakonima i propisima.
44
Krivični zakon FBiH. (2003.) Službene novine Federacije BiH, br. 36/2003.
45
Krivični zakon FBiH. (2003.) Službene novine Federacije BiH, br. 36/2003.
32
Doktor medicine ili stomatologije koji primijeni očito neprikladno sredstvo ili način
liječenja, ili ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere, čime prouzrokuje pogoršanje
zdravstvenog stanja pacijenta, može biti kažnjen zatvorom do tri godine.
Drugi zdravstveni djelatnik koji pri pružanju medicinske pomoći ili njege postupi
nesavjesno, čime prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta, također može
biti kažnjen zatvorom do tri godine.
Nehatno postupanje doktora medicine ili stomatologije u ovakvim slučajevima može
rezultirati kaznom zatvora do jedne godine, dok nehatno postupanje drugih zdravstvenih
djelatnika nosi istu kaznu. 46
Liječenje bez pristanka druge osobe može rezultirati novčanom kaznom ili zatvorom do
šest mjeseci.
Doktor medicine ili stomatologije koji preduzme hirurški ili drugi medicinski zahvat bez
izričitog i valjanog pisanog pristanka pacijenta, može biti kažnjen novčanom kaznom ili
zatvorom do jedne godine.
Iznimka se primjenjuje kada je liječenje zakonom propisano kao prisilno ili kada je
pacijent bez svijesti ili nesposoban za rasuđivanje, a odgodom bi bio ugrožen život ili
zdravlje pacijenta, u slučaju da član uže porodice ili zakonski zastupnik nisu dostupni. 47
46
Krivični zakon FBiH, Službene novine Federacije BiH, broj 36/03, član 229.
47
Krivični zakon FBiH, Službene novine Federacije BiH, broj 36/03. član 230.
33
Kaznenopravne sankcije za povrede prava pacijenata su FBiH mogu varirati ovisno o
ozbiljnosti i okolnostima djela. Uobičajene kazne uključuju novčane kazne, zatvorske kazne ili
kombinaciju obaju. Međutim, sudovi često uzimaju u obzir i druge faktore, poput namjere
počinitelja, posljedica djela po pacijenta i povijesti sličnih incidenata prilikom određivanja
kazne. Osim toga, kazne mogu biti popraćene i drugim mjerama, poput gubitka licence za rad u
medicinskom sektoru ili obaveznog pohađanja edukativnih programa o medicinskoj etici i
pravima pacijenata.
48
Zakon o zdravstvenoj zaštiti. (2010) Službene novine Federacije BiH, broj 40/10.
34
U praksi, sudovi u FBiH su se suočavali s brojnim slučajevima koji su uključivali
povrede autonomije pacijenata. Jedan od takvih slučajeva je bio nedavni incident u kojem je
medicinski radnik bez pristanka pacijenta izvršio invazivan medicinski postupak. Sud je u ovom
slučaju presudio u korist pacijenta, ističući nedopustivost kršenja autonomije pacijenata.
Također, postoji nekoliko presedana koji su se bavili slučajevima neovlaštenog objavljivanja
medicinskih informacija ili kršenja povjerljivosti medicinskih podataka pacijenata. Sudske
odluke u ovim slučajevima često su pokazale strogu zaštitu prava pacijenata na privatnost i
autonomiju.49
Tako je u sudskoj praksi zabilježen slučaj u kojem je sud obavezao zdravstvenu ustanovu
primarne zdravstvene zaštite na naknadu nematerijalne štete pacijentu i trećim licima, te je
utvrdio obavezu isplate mjesečne rate na ime troškova za uzdržavanje i tuđu njegu. Općinski sud
u Zenici je donio pravosnažnu presudu u predmetu broj 43 0 P 075131 12 P. Presuda je
zasnovana na odredbama ranije važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je važio u vrijeme
štetnog događaja i to člana 26. Zakona. Član 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti je propisivao
neotuđiva prava građana u ostvarivanju zdravstvene zaštite, a stav 1. točka 5. istog člana
propisivao je pravo “na točno obavještavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegova
zdravlja”. Iako je Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH prestao s primjenom, smatramo bitnim
utvrđenje suda u predmetnoj presudi, jer je obim prava na obavještavanje pacijenta u Zakonu o
pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u FBiH šire postavljen u odnosu na raniju
definiciju u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Naime, Zakon sada propisuje obavezu obavještavanja
pacijenta na dovoljno obuhvatan način, da pacijent dobije potrebne informacije o svom
zdravstvenom stanju i druge informacije koje su mu potrebne da bi mogao donijeti odluku o
(ne)prihvaćanju predložene medicinske intervencije.
35
sposobnog, svjesnog i dobro obaviještenog bolesnika da prihvati ili odbije pojedinog
ljekara/liječnika, odnosno preporučenu ljekarsku/liječničku pomoć, uz vlastiti rizik”. Također,
članom 11. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u FBiH definirano je što
obavještenje pacijenta treba da obuhvati, te se obim obavještenja definiran tim članom može
smatrati podukom pacijenta.50
36
pregled u istoj zdravstvenoj ustanovi pacijentica je obavila osam dana poslije. Zbog sumnje na
poremećaj oligohidramiona kod pacijentice, ista je upućena u zdravstvenu ustanovu sekundarnog
nivoa zdravstvene zaštite (drugotuženi), gdje je obavila pregled sa gestacijskom dobi starosti
trudnoće od 21 sedmica i šest dana.”
53
A. Sinanović, S. Sarajlić, J. Bajramović, 2022. Povreda prava pacijenta na obavještenje kao osnov za naknadu
štete u FBIH, Institut za zdravlje i sigurnost hrane. Dostupno na: https://inz.ba/povreda-prava-pacijenta-na-
obavjestenje-kao-osnov-za-naknadustete- u-federaciji-bih/ [Pristupljeno dana: 18.5.2024.]
37
11. Izazovi i nedostaci u zaštiti autonomije pacijenata u FBiH
54
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (2022). Povreda prava pacijenta na obavještenje
kao osnov za naknadu štete u Federaciji BiH. Dostupno na: https://inz.ba [Pristupljeno dana: 18.5.2024.]
38
Slobodan izbor pacijenata također može biti ograničen zbog različitih faktora. Pacijenti se
često suočavaju s pritiscima ili preprekama koje ometaju njihovu sposobnost da donose
informirane odluke o svojoj zdravstvenoj skrbi. To može uključivati nedostatak pristupa
informacijama, kulturne ili jezične barijere, ekonomske ili socijalne uvjete ili čak pristranost
zdravstvenih radnika.
55
Paragraf.ba (2023). "Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu FBiH".
Dostupno na: https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/zakon-o-sistemu-poboljsanja-kvalitetasigurnosti-i-o-akreditaciji-
u-zdravstvu.html [Pristupljeno: 18.5.2024.].
56
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (2022). Povreda prava pacijenta na obavještenje kao osnov za
naknadu štete u Federaciji BiH. Dostupno na: https://inz.ba [Pristupljeno dana: 18.5.2024.]
39
dijagnozama, terapijama i alternativama liječenja. Ovo može biti posljedica nedostatka vremena
za komunikaciju, nedostatka obuke zdravstvenih radnika o komunikacijskim vještinama ili
kulturnih i jezičnih barijera između zdravstvenih radnika i pacijenata. 57
57
A. Spahić, 2016. Pregledni naučni članak, Izgradnja povjerenja kao ključni faktor unapređenja odnosa između
liječnika i pacijenta, Federalno ministarstvo zdravstva.
58
Rauché, zdravstveni časopis, Informirani pristanak za medicinsko dijagnostičke i terapijske procedure. Dostupno
na: https://www.rauche.net/izdanja/broj-2-3/informirani-pristanak-za-medicinskodijagnosticke-i-terapijske-
procedure/ [Pristupljeno 08.6.2024.]
59
A. Spahić, 2016. Pregledni naučni članak, Izgradnja povjerenja kao ključni faktor unapređenja odnosa između
liječnika i pacijenta, Federalno ministarstvo zdravstva.
40
11.3. Pravne rupe i nedostaci u postojećem pravnom okviru
Analiza pravnog okvira u FBiH ukazuje na niz pravnih rupa i nedostataka koji duboko utječu
na zaštitu autonomije pacijenata i integriteta zdravstvenog sustava. Ove pravne rupe nisu samo
formalni nedostaci u zakonima i propisima, već odražavaju fundamentalne izazove s kojima se
suočava zdravstveni sektor u ovoj regiji.
Osim nedostataka u samim zakonima, postojeći pravni okvir također pati od nedostatka
adekvatnih mehanizama zaštite prava pacijenata. Iako postoje regulatorna tijela koja bi trebala
nadzirati poštivanje prava pacijenata, nedostaje učinkovit sustav praćenja i sankcioniranja
povreda. Nedostatak transparentnih procedura za podnošenje pritužbi ili prigovora pacijenata
dodatno otežava situaciju, ostavljajući pacijente često osjećajem bespomoćnosti i nedostatka
pristupa pravdi.60
Dodatni izazov predstavlja nedostatak pristupa pravdi za pacijente koji su žrtve povreda
autonomije. Visoki troškovi pravnog procesa, dugotrajni sudski postupci i nedostatak pravnih
usluga dostupnih pacijentima otežavaju ostvarivanje prava i borbu protiv nepravilnosti u
zdravstvenom sustavu.
60
M.Buhovac, Kaznenopravna zaštita autonomije pacijenata u bosanskohercegovačkom kaznenom zakonodavstvu.
41
Ukupno gledano, pravne rupe i nedostaci u postojećem pravnom okviru u FBiH stvaraju
ozbiljan izazov za zaštitu prava pacijenata i integriteta zdravstvenog sustava.
Rješavanje ovih problema zahtijeva pristup koji uključuje jačanje zakonodavstva, uspostavu
učinkovitih mehanizama nadzora i sankcioniranja, edukaciju zdravstvenih radnika te osiguranje
pristupa pravdi za pacijente. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se osiguralo da prava
pacijenata budu u potpunosti poštovana i da zdravstveni sustav bude u skladu s najvišim
standardima medicinske etike i prava pacijenata.
42
12. Prijedlozi za unapređenje kaznenopravne zaštite autonomije pacijenata u FBiH
Kroz kombinaciju ovih mjera, moguće je ostvariti značajan napredak u zaštiti autonomije
pacijenata u FBiH i osigurati integritet zdravstvenog sistema koji poštuje prava i potrebe svakog
pacijenta.
61
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 2010. Službeni glasnik Federacije BiH, br. 40/10.
62
Europski univerzitet Brčko distrikt, 2019. Zaštita prava pacijenata u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na
građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Dostupno na:
https://eubd.edu.ba/02-ID/st/Zastita-prava-pacijenata-u%20BH-sa-posebnim-osvrtom-na-gradjanskopravnu
%20zastitu-i-krivicu-ljekara-za%20pocinjenu-ljekarsku-gresku.pdf [Pristupljeno 8. lipnja 2024.].
43
usklađeni s međunarodnim standardima medicinske etike i prava pacijenata kako bi se osigurala
dosljedna primjena prava pacijenata u FBiH.
Konačno, važno je osigurati pristup pravdi za pacijente koji su žrtve povreda autonomije.
To uključuje osiguranje pristupa pravnom savjetovanju, podršci i financijskim sredstvima za
podnošenje pravnih zahtjeva. Potrebno je osigurati da pravosudni sustav bude dostupan,
pristupačan i pravedan za sve pacijente, bez obzira na njihov socioekonomski status ili druge
faktore. 63
63
Europski univerzitet Brčko distrikt, 2019. Zaštita prava pacijenata u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na
građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Dostupno na:
https://eubd.edu.ba/02-ID/st/Zastita-prava-pacijenata-u%20BH-sa-posebnim-osvrtom-na-gradjanskopravnu
%20zastitu-i-krivicu-ljekara-za%20pocinjenu-ljekarsku-gresku.pdf [Pristupljeno 8. lipnja 2024.].
44
Institucionalne mjere za jačanje zaštite autonomije pacijenata igraju ključnu ulogu u
osiguravanju poštivanja prava pacijenata i unapređenju integriteta zdravstvenog sustava. Ove
mjere uključuju različite strategije i reforme usmjerene na poboljšanje regulatornog okvira,
jačanje nadzora i provođenja zakona, osnaživanje institucija nadležnih za zaštitu prava pacijenata
te promicanje transparentnosti i odgovornosti u radu zdravstvenih ustanova. 64 65
Jedna od ključnih mjera je jačanje regulatornih tijela zaduženih za nadzor nad zdravstvenim
ustanovama i radnicima. Ova tijela trebaju imati snažne ovlasti za provođenje inspekcija,
istraživanje pritužbi pacijenata te izricanje sankcija u slučaju povreda autonomije pacijenata.
Potrebno je osigurati da ova tijela budu neovisna, transparentna i odgovorna kako bi se osiguralo
dosljedno poštivanje prava pacijenata širom zemlje. Osim toga, važno je uspostaviti jasne
procedure i smjernice za postupanje s pritužbama pacijenata te osigurati pristupačne kanale
komunikacije putem kojih pacijenti mogu izraziti svoje zabrinutosti i dobiti potrebnu podršku.
Ovo uključuje osnivanje centara za podršku pacijentima, telefonskih linija za pritužbe i online
platformi za prijavu nepravilnosti. 66
45
trebale biti usmjerene na jačanje regulatornih tijela, osnaživanje pacijenata, edukaciju
zdravstvenih radnika te promicanje transparentnosti i odgovornosti u radu zdravstvenih ustanova.
Samo kroz koordinirane napore na svim razinama se mogu osigurati poštivanje prava pacijenata i
unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi u FBiH. 68
Kreiranje informativnih materijala za pacijente: Izrada informativnih brošura, letaka ili online
resursa koji pacijentima pružaju informacije o njihovim pravima, postupcima liječenja,
68
World Health Organization (2017). Patient Safety: Making Health Care Safer. Geneva: WHO. Dostupno na:
https://www.who.int [Pristupljeno 08.6.2024.]
69
Agency for Healthcare Research and Quality (2020). Patient Safety and Quality: An Evidence- Based Handbook
for Nurses. Rockville: AHRQ Publications. Dostupno na: https://www.ahrq.gov [Pristupljeno 27.5.2024.].
70
American Medical Association, 2016. Code of Medical Ethics. Chicago: AMA. Dostupno na: https://www.ama-
assn.org [Pristupljeno 08.6.2024.]
71
World Health Organization (2017). Patient Safety: Making Health Care Safer. Geneva: WHO. Dostupno na:
https://www.who.int [Pristupljeno 08.6.2024.]
46
mogućnostima prigovora i pritužbi te drugim relevantnim temama. Ovi materijali trebaju biti
jasni, pristupačni i prilagođeni različitim skupinama pacijenata. 72
72
European Patients’ Forum (2017). EPF Campaign on Patient Empowerment. Brussels: EPF. Dostupno na:
https://www.eu-patient.eu [Pristupljeno 03.6.2024.]
73
Health Consumer Powerhouse (2018). Euro Health Consumer Index 2018. Dostupno na:
http://www.healthpowerhouse.com [Pristupljeno 08.6.2024.]
47
13. ZAKLJUČAK
Sve ove mjere, zajedno s aktivnim sudjelovanjem svih relevantnih dionika, ključne su za
stvaranje zdravstvenog sustava koji poštuje i štiti autonomiju pacijenata u FBiH.
48
POPIS LITERATURE
KNJIGE I ČASOPISI:
1) A. Spahić, (2016). Pregledni naučni članak, Izgradnja povjerenja kao ključni faktor
unapređenja odnosa između liječnika i pacijenta, Federalno ministarstvo zdravstva.
2) Beauchamp, T.L. & Childress, J.F., (2019). Principles of Biomedical Ethics. 8th ed. New
York: Oxford University Press.
3) Beauchamp TL, Faden RR. (2004). History of informed consent. In: Post SG (ed.)
Encyclopedia of Bioethics. 3rd ed. New York: Macmillan Reference USA.
4) Charles, C., Gafni, A. & Whelan, T., (1997). Shared decision-making in the medical
encounter: What does it mean? (or it takes at least two to tango). Social Science & Medicine,
44(5).
5) Europski Univerzitet Brčko distrikt (2019). Zaštita prava pacijenata u BiH sa posebnim
osvrtom na građanskopravnu zaštitu i krivicu ljekara za počinjenu ljekarsku grešku. Brčko:
Europski Univerzitet Brčko distrikt.
6) Gostin, L.O., (2000). Public Health Law: Power, Duty, Restraint. Berkeley: University of
California Press.
7) M.Buhovac, Kaznenopravna zaštita autonomije pacijenata u bosanskohercegovačkom
kaznenom zakonodavstvu.
8) O'Neill, O., (2002). Autonomy and Trust in Bioethics. Cambridge: Cambridge University
Press.
9) Wear, D., (1998). On white coats and professional development: The formal and hidden
curricula. Annals of Internal Medicine.
ZAKONI
1) Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, (2022). Zakon o zaštiti ličnih podataka. Službeni
glasnik BiH broj: 49/06.
2) Kodeks medicinske etike i deontologije. (2000) Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine broj 30/97.
3) Krivični zakon FBiH. (2003.) Službene novine Federacije BiH, br. 36/2003.
4) Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu FBiH. (2023).
Sl. novine FBiH"br. 59/2005, 52/2011 i 6/2017.
5) Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva i tajnosti podataka. (2006). Službeni glasnik BiH,
br. 49/06 i 76/11.
6) Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, (2010). Službeni glasnik
Federacije BiH, br. 40/10.
7) Zakon o zdravstvenoj zaštiti. (2010) Službene novine Federacije BiH, broj 40/10.
49
LINKOVI:
1) Agency for Healthcare Research and Quality (2020). Patient Safety and Quality: An
Evidence-Based Handbook for Nurses. Rockville: AHRQ Publications.
Dostupno na: https://www.ahrq.gov [Pristupljeno 27.5.2024.].
2) A. Sinanović, S. Sarajlić, J. Bajramović, (2022). Povreda prava pacijenta na obavještenje kao
osnov za naknadu štete u FBIH, Institut za zdravlje i sigurnost hrane.
Dostupno na: https://inz.ba/povreda-prava-pacijenta-na-obavjestenje-kao-osnov-za-naknadu-
stete-u-federaciji-bih/ [Pristupljeno dana: 18.5.2024.]
3) American Medical Association, (2016). Code of Medical Ethics. Chicago: AMA.
Dostupno na: https://www.ama-assn.org [Pristupljeno 08.6.2024.]
4) American Medical Association, (2019). Informed Consent. [online]
Dostupno na: https://www.ama-assn.org/delivering-care/ethics/informed-consent
[Pristupljeno 10.5 2024].
5) Council of Europe, (1997). Convention on Human Rights and Biomedicine.
Dostupno na: https://www.coe.int/en/web/bioethics/oviedo-convention
[Pristupljeno 03.5.2024].
6) E. Mujkić, A. Crnkić, (2019). Pravo pacijenta na prigovor u zakonodavstvu Federacije Bosne
i Hercegovine i u praksi. University Clinical Center Tuzla.
Dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/332350294_Pravo_pacijenta_na_prigovor_u_zakon
odavstvu_Federacije_Bosne_i_Hercegovine_i_u_praksi.
[Pristupljeno 21.5.2024].
7) European Commission, (2016). Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi.
Dostupno na: https://ec.europa.eu/health/cross_border_care/overview_hr
[Pristupljeno 12.5.2024].
8) European Commission, (2018). Strengthening Health Systems through Nursing: Evidence
from 14 European Countries. Brussels: European Commission.
Dostupno na: https://ec.europa.eu [Pristupljeno 27.5.2024.]
9) European Health Management Association (EHMA), (2023).
Dostupno na: https://ehma.org/commitment-of-health-management-to-patients-rights/
[Pristupljeno 12.5.2024].
10) European Patients’ Forum (2017). EPF Campaign on Patient Empowerment. Brussels: EPF.
Dostupno na: https://www.eu-patient.eu [Pristupljeno 03.6.2024.]
11) Europska komisija, (2016). Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi.
Dostupno na: https://ec.europa.eu/health/cross_border_care/overview_hr
[Pristupljeno 12.5. 2024].
12) Europska komisija, (2018). Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR).
Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj [Pristupljeno 12.5.2024].
13) Europski sud za ljudska prava, (2022). Europska konvencija o ljudskim pravima.
50
Dostupno na: https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/evropska-konvencija-
bs_1638454861.pdf [Pristupljeno 05.5.2024].
14) Health Consumer Powerhouse (2018). Euro Health Consumer Index 2018.
Dostupno na: http://www.healthpowerhouse.com [Pristupljeno 08.6.2024.]
15) HHS.gov, (2023). Health Information Privacy.
Dostupno na: https://www.hhs.gov/hipaa/index.html [Pristupljeno 12.5.2024.]
16) Human Rights Watch, (2023). Svjetski izvještaj 2023: Trendovi ljudskih prava u više od 100
zemalja.
Dostupno na: https://www.hrw.org/world-report/2023 [Pristupljeno 06.5.2024.]
17) Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (2022). Povreda prava pacijenta na obavještenje
kao osnov za naknadu štete u Federaciji BiH.
Dostupno na: https://inz.ba [Pristupljeno dana: 18.5.2024.]
18) Rauché, zdravstveni časopis, Informirani pristanak za medicinsko dijagnostičke i terapijske
procedure.
Dostupno na: https://www.rauche.net/izdanja/broj-2-3/informirani-pristanak-za-medicinsko-
dijagnosticke-i-terapijske-procedure/ [Pristupljeno 08.6.2024.]
19) Ujedinjeni narodi, (1948). Opća deklaracija o ljudskim pravima.
Dostupno na: https://www.un.org/en/about-us/universal-declaration-of-human-rights
[Pristupljeno 06.5.2024.]
20) United Nations, (2006). Convention on the Rights of Persons with Disabilities.
Dostupno na: https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-
persons-with-disabilities.html [Pristupljeno 02.5.2024].
21) World Health Organization (2017). Patient Safety: Making Health Care Safer. Geneva:
WHO.
Dostupno na: https://www.who.int [Pristupljeno 08.6.2024.]
22) World Medical Association, (1995). WMA Declaration of Lisbon on the Rights of the Patient
(revised).
Dostupno na: https://www.wma.net/policies-post/wma-declaration-of-lisbon-on-the-rights-
of-the-patient/ [Pristupljeno 05.5.2024].
23) World Medical Association, (2006). WMA Declaration of Geneva.
Dostupno na: https://www.wma.net/policies-post/wma-declaration-of-geneva/
[Pristupljeno 02.05.2024].
24) World Medical Association, (2013). WMA Declaration of Helsinki – Ethical Principles for
Medical Research Involving Human Subjects. Dostupno na: https://www.wma.net/policies-
post/wma-declaration-of-helsinki-ethical-principles-for-medical-research-involving-human-
subjects/ [Pristupljeno 02.5.2024.]
25) Zavod za socijalno osiguranje RS, Dostupno na: https://www.zso.gov.rs/istorijat.htm
[Pristupljeno 8. lipnja 2024.].
8)
51
POPIS SLIKA
52