Skripta – odgovori na pitanja - Ispit - Stalni sudski vještak / Procjenitelj vrijednosti nekretnina

ver. - 01.01.2023. god.
PROGRAM PROVJERE ZNANJA IZ POZNAVANJA
USTROJSTVA SUDBENE VLASTI, DRŽAVNE UPRAVE I PRAVNOG

NAZIVLJA ZA STALNE SUDSKE VJEŠTAKE
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14
1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne Novine" broj: 85/10-pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka
Ustavnog suda RH)
Ustrojstvo državne vlasti ?

Najviše vrednote ustavnog poretka RH ?
Zakonodavna vlast ?
Izvršna vlast ?
Sudbena vlast ?
Ustrojstvo državne vlasti ?

Članak 4.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i
sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane
Ustavom i zakonom.
Najviše vrednote ustavnog poretka RH ?

Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda,
poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina
prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i
temelj za tumačenje Ustava.
Zakonodavna vlast ?
HRVATSKI SABOR
Članak 71.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Članak 72.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga
biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
Članak 73.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.
Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
Članak 74.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili
raspuštanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina
zastupnika.
Izradio: Krunoslav Sakač / mag.ing.aedif, ing.grad. ovlašteni inženjer građevinarstva / ovlašteni inženjer gradilišta str. - 1
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novčanu naknadu i imaju druga prava određena zakonom.
Članak 76.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili
glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja
Hrvatskoga sabora.
Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo
djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje
predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi
kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time
što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
Članak 77.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata ili
u slučajevima iz članka 17. i 101. Ustava.
Članak 78.
Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih
zastupnika.
Predsjednik Republike može sukladno odredbama članka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor.
Članak 79.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put,
između 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika
parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
Članak 80.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.
Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika.
Članak 81.
Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
– ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 82.
Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na
sjednici nazočna većina zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
Članak 83.
Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi
dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode,
izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i
područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
Odluku iz članka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Članak 84.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
Članak 85.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te
Vlada Republike Hrvatske.
Članak 86.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima
zastupnička pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade
Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana.
Postavljanje zastupničkih pitanja i podnošenje interpelacije pobliže se uređuju poslovnikom.
Članak 87.
Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o
drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum
o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost
i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom
ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog
referenduma.
Članak 88.
Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da
uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom
utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
način rada državnih tijela i lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana
dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.
Članak 89.
Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom
saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti
postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 90.
Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim
novinama«, službenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način
u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih
razloga zakonom drukčije određeno.
Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
Članak 91.
Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu.
Hrvatski sabor donosi državni proračun većinom glasova svih zastupnika.
U zakonu čija primjena traži financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.
Članak 92.
Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Istražna povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
Članak 93.
Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i
sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama
koje je prihvatila Republika Hrvatska.
Svatko može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili
nepravilnog rada državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s javnim
ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava.
Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Pučki pravobranitelj samostalan
je i neovisan u svom radu.
Uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i način rada uređuju
se zakonom. Zakonom se, radi zaštite temeljnih ustavnih prava, pučkom pravobranitelju mogu povjeriti
i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe.
Izvršna vlast ?
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
Članak 108.
Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili
profesionalnu dužnost.
Članak 109.
Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je
dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se
zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o
imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga
sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika
Hrvatskoga sabora.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 109.a
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, Predsjednik Republike
mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje
Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Članak 109.b
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s člankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik Republike će
imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Članak 110.
Vlada Republike Hrvatske:
– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
– predlaže državni proračun i završni račun,
– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
– donosi uredbe za izvršenje zakona,
– vodi vanjsku i unutarnju politiku,
– usmjerava i nadzire rad državne uprave,
– brine o gospodarskom razvitku zemlje,
– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,
– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.
Članak 111.
Ustrojstvo, način rada, odlučivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.
Članak 112.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni
za svoje područje rada.
Članak 113.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja
predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.
Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskom saboru.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskom saboru.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne
mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose
ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže
za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske.
Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti
odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti
drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti
ostavku.
U svim slučajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit će se u skladu sa
stavkom 7. ovoga članka.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 114.
Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja uređuju se zakonom.
Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima uređuje se status državnih službenika te radno-pravni status namještenika.
Sudbena vlast ?
SUDBENA VLAST
Članak 115.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Članak 116.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost
svih u njegovoj primjeni.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda
Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i
razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima uređuje se zakonom.
Članak 117.
Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske.
Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom
društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili
radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i
posvojenjem, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike
Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u
kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.
Članak 118.
Sudačka dužnost povjerava se osobno sucima.
U suđenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom.
Članak 119.
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje
ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je
kazneno djelo.
Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti
biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća.
Članak 120.
Sudačka dužnost je stalna.
Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti:
– ako to sam zatraži,
– ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost,
– ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,
– ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno
vijeće,
– kad navrši sedamdeset godina.
Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke,
podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu
određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
ver. - 01.01.2023. god.
Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od
dana dostave odluke, pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Ustavni sud na
način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka
žalbe. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu.
Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda
u skladu sa zakonom.
Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.
Članak 121.
Državno sudbeno vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost
sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.
Državno sudbeno vijeće, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju,
napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim
predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Odluke iz stavka 2. ovoga članka Državno sudbeno vijeće donosi na nepristran način, a na temelju
kriterija propisanih zakonom.
Državno sudbeno vijeće sudjeluje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i drugog pravosudnog
osoblja.
Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora
pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.
Članovi Državnoga sudbenog vijeća biraju predsjednika između sebe.
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća.
Članovi Državnoga sudbenog vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s tim da članom Državnoga
sudbenog vijeća nitko ne može biti više od dva puta.
Djelokrug, ustrojstvo, način izbora članova i način rada Državnoga sudbenog vijeća uređuju se
zakonom.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O SUDOVIMA
Zakon o sudovima
NN 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20 - na snazi od 01.01.2021.
2. Zakon o sudovima ("Narodne Novine" br. 28/13,33/15,82/15,67/18,126/19)
Ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova ?

Sudska i pravosudna uprava ?
Prava i dužnosti sudaca ?
Stalni sudski vještaci ?
Ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova ?
Ustrojstvo sudova ?
Ustrojstvo sudova
Članak 14. (NN 67/18)

(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud
Republike Hrvatske.
(2) Redovni sudovi su općinski sudovi i županijski sudovi.
(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,
Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud
Republike Hrvatske.
(4) Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(5) Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi
redovni i specijalizirani sudovi.
(6) Zakonom se može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za odlučivanje u pojedinoj vrsti
predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.
Članak 15. (NN 33/15, 67/18)

(1) Općinski sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela
gradskog područja.
(2) Županijski, trgovački i upravni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više županija ili dijela
županije.
(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni
sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje
Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske ima sjedište u Zagrebu.
Članak 16. (NN 33/15, 67/18)

(1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu.
(2) Općinski, županijski, trgovački i upravni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan
sjedišta suda u stalnim službama i odjelima.
(3) Stalna služba i odjel iz stavka 2. ovog članka su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na
području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih
opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda.
(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za
poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove
ustrojstvene jedinice.
(5) Sudovi iz stavka 2. ovog članka sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan
sjedišta.
(6) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar
pravosuđa.
ver. - 01.01.2023. god.
(7) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno
mišljenje predsjednika suda.
(8) Prijedlog za donošenje odluke iz stavaka 5. i 6. ovog članka mogu podnijeti predsjednik suda,
predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Djelokrug i nadležnost sudova ?
Djelokrug i nadležnost sudova
Članak 17.
Nadležnost sudova određuje se ovim Zakonom i drugim zakonima.
Članak 18. (NN 67/18)

Općinski sudovi:
1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,
2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,
4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog
tijela,
5. odlučuju o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su
donesene izjednačene sa sudskim odlukama,
6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
7. obavljaju poslove pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje
nadležnosti,
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Članak 19. (NN 67/18)

Županijski sudovi:
1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drukčije propisano,
2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim
prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova
javnih bilježnika, kad je to određeno zakonom,
5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u
postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,
7. provode izvršenje strane kaznene odluke,
Članak 20. (NN 67/18)

Vrhovni sud Republike Hrvatske:
1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,
2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici
Hrvatskoj,
4. rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih
savjetnika i sudačkih vježbenika radi podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
6. obavlja druge poslove određene zakonom.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 21. (NN 67/18)

Trgovački sudovi:
1. odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to propisano posebnim zakonom,
2. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode predstečajne i stečajne postupke,
5. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene
u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene
osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije
određeno,
6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim
sporovima,
7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
8. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
Članak 22.
Upravni sudovi:
1. odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela,
2. odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela,
3. odlučuju o tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog
tijela u zakonom propisanom roku,
4. odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora,
5. odlučuju u drugim zakonom propisanim slučajevima.
Članak 23. (NN 67/18)

Brisan.
Članak 24.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o žalbama protiv odluka koje su u prvom stupnju donijeli trgovački sudovi,
2. rješava sukob mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova te odlučuje o delegaciji nadležnosti
između trgovačkih sudova,
Članak 25.
Visoki upravni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja protiv kojih je dopuštena žalba,
2. odlučuje o zakonitosti općih akata,
3. odlučuje o sukobu nadležnosti između upravnih sudova,
4. odlučuje u drugim zakonom propisanim slučajevima.
Članak 26. (NN 67/18)

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima
i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim
zakonom,
2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to
propisano posebnim zakonom,
4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske
unije iz prekršajne nadležnosti,
5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima,
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 26.a (NN 67/18, 126/19 - odgoda primjene,

130/20 - počinje s radom 01.01.2021.)
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima,
Članak 27. (NN 33/15)

(1) Viši sud dužan je nižem sudu ukazati na nedostatke koje je uočio prigodom odlučivanja o pravnom
lijeku ili na drugi način.
(2) Viši sud može tražiti od nižeg suda podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se javljaju
u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse te druge podatke, a može izvršiti i neposredan nadzor
nad radom tog suda i pojedinih sudaca, kao i organizirati zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih
pitanja.
(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske će radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na
drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i
češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova.
Zaključci sa sastanka objavit će se na internetskoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Viši sud prigodom provedbe ovlaštenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne smije ni na koji način
utjecati na neovisnost i slobodu suda nižeg stupnja u donošenju odluke u pojedinom predmetu.
Članak 28. (NN 67/18)

(1) Predsjednik neposredno višeg suda odredit će u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad
urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci
neposredno višeg suda određeni od predsjednika tog suda.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske
određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim
predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske koje je odredio
predsjednik tog suda.
(3) Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda
koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda,
predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu
pravosuđa.
Sudska i pravosudna uprava ?
Sudska uprava ?
UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA
Sudska uprava
Članak 29. (NN 33/15, 67/18, 21/22)

(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:
1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,
2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,
3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,
4. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,
5. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,
6. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,
7. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,
8. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,
9. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,
10. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda,
11. poslove praćenja naplate sudskih pristojbi,
12. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti sudaca, službenika i namještenika u sudu,
ver. - 01.01.2023. god.
13. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i
namještenika u sudu,
14. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,
15. poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,
16. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,
17. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske
uprave iz stavka 1. točki 4., 7., 9., 10. i 15. ovoga članka.
Pravosudna uprava ?
UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA
Pravosudna uprava
Članak 71. (NN 67/18)

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obraća se
predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može ukinuti,
poništiti ili oglasiti ništavim svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske
uprave.
Članak 72. (NN 67/18, 21/22)

U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i
postupak pred sudovima,
2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i
namještenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. informatizacija sudova,
5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na
ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranki tijekom postupka ili obavljanja drugih službenih
radnji,
7. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova,
8. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu
na korištenje,
9. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,
10. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova,
11. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,
12. ustrojavanje i vođenje registara i evidencija prema posebnim propisima,
143. drugi poslovi određeni zakonom.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova
pravosudne uprave.
Prava i dužnosti sudaca ?

Obnašanje sudačke dužnosti
Članak 85.
Sudac obnaša sudačku dužnost samostalno ili sudjelujući u radu sudskog vijeća.
ver. - 01.01.2023. god.
Prava sudaca ?
Prava suca
Članak 87. (NN 67/18, 21/22)

(1) Sudac ima pravo na:
– plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,
– dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,
– naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,
– mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,
– odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,
– materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji
u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili
raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda
određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je sucu mjesto rada različito od mjesta prebivališta
odnosno boravišta,
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,
– stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni
drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.
(3) Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje pravilnikom ministar
nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 88. (NN 33/15, 67/18)

(1) Ako sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili izabran za suca
Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je
imenovan odnosno izabran.
(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa,
Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine, za koje mu vrijeme
sudačka dužnost miruje. Sudac može ponovno biti raspoređen na poslove u ovim tijelima nakon što je
obnašao sudačku dužnost razmjerno vremenu obavljanja poslova u Ministarstvu pravosuđa,
Pravosudnoj akademiji odnosno Državnom sudbenom vijeću. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo
pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi čelnik ovih tijela uz mišljenje
predsjednika suda u kojem je sudac imenovan i prethodnu suglasnost predsjednika Vrhovnog suda
Republike Hrvatske.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sudac ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Sucu koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan za suca međunarodnog suda ili na
neku drugu dužnost u međunarodnim sudovima, međunarodnim misijama ili međunarodnim
organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti u tijelima
sudbene vlasti Republike Hrvatske.
(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti miruju i sucu koji bude imenovan ili
izabran za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili
za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima za vrijeme
na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti suca donosi predsjednik suda u
kojem sudac obnaša dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda
Republike Hrvatske.
(6) Sudačka dužnost miruje i sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije,
agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i
projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju sudačke dužnosti donosi
predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja sudac
ostvaruje pravo na plaću utvrđenu za suca suda u kojem je imenovan.
(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje kao vrijeme
provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.
ver. - 01.01.2023. god.
(8) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati uvjete i postupak predlaganja, razmjene i upućivanja
sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije,
institucije, tijela, misije i projekte.
Dužnosti sudaca ?
Dužnosti suca
Članak 89.
Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju
nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.
Članak 90.
(1) Sudac ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću.
(2) Suci se slobodno udružuju u sudačke udruge radi zaštite neovisnosti i interesa sudaca.
Članak 91.
(1) Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih privatnih
interesa.
(2) Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, poslove člana upravnog ili
nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe.
(3) Sudac ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost,
nepristranost i neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke
dužnosti.
Članak 92. (NN 67/18)

Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće.
Članak 93. (NN 67/18, 21/22)

(1) Sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u
sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni.
(2) Sudac je dužan nadzirati pravodoban i potpun unos podatka o predmetu u informatički sustav koji
se primjenjuje u sudu.
(3) Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja
Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(4) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaj pravomoćnih sudskih odluka,
sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja
prava na sveučilišnom i stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i
povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa te za navedeni rad primiti naknadu.
(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja sudaca pravilnikom propisuje ministar nadležan za
poslove pravosuđa.
Stalni sudski vještaci ?

Stalni sudski vještaci
Članak 125. (NN 21/22)

Stalni sudski vještaci na temelju svoga stručnog znanja na zahtjev pravosudnih tijela ili za potrebe
postupaka pred pravosudnim tijelima izrađuju vještački nalaz i mišljenje (vještačenje) odnosno procjenu
kada je to potrebno radi utvrđivanja ili razjašnjenja činjenica koje se utvrđuju u postupku.
Članak 126.
(1) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države
potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,
ver. - 01.01.2023. god.
2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni
studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje,
3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog
i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima
u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili
preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina,
4. vlada hrvatskim jezikom,
5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,
6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,
7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,
8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno
specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje
tih djelatnosti.
(2) Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili
koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti,
osim za kaznena djela počinjena iz nehaja.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno
područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog
vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području
vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12
godina.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova
stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni
studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti
provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.
(6) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u
strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka.
Članak 127. (NN 21/22)

(1) Stalnom sudskom vještaku privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka:
– ako bez opravdanog razloga ne preuzima dodijeljene predmete,
– ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereno mu vještačenje,
– ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama,
– ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela, osim zbog kaznenog djela
počinjenog iz nehaja.
(2) Privremena zabrana izriče se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju iz stavka 1.
podstavka 4. ovoga članka kada se izriče do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
Članak 127.a (NN 21/22)

Stalni sudski vještak razriješit će se:
– ako to sam zatraži,
– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,
– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti
iz područja za koje je imenovan,
– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,
– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj
dužnosti, osim za kazneno djelo počinjeno iz nehaja,
– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja,
– ako ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova
stalnog sudskog vještaka,
– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,
– ako obavlja poslove stalnog sudskog vještaka i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani
obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 127.b (NN 21/22)

(1) Stalne sudske vještake imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje
ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja zatražit će se prethodno mišljenje
predsjednika nadležnog županijskog suda.
(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor
pred nadležnim upravnim sudom.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka te ga
objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja
stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad
Članak 128. (NN 21/22)

Brisan.
Članak 129. (NN 21/22)

Brisan.
Stalni sudski procjenitelji ?
Stalni sudski procjenitelji
Članak 128.
Stalni sudski procjenitelji obavljaju na zahtjev suda procjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
poljoprivrednih i šumskih šteta, stambenih i poslovnih zgrada i drugih nekretnina te procjenu pokretnina.
Članak 129.
(1) Za stalnog sudskog procjenitelja može se imenovati osoba koja ima završen odgovarajući stručni
studij, preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij. Iznimno, za stalnog sudskog procjenitelja može se
imenovati i fizička osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajuće struke.
(2) Stalne sudske procjenitelje imenuje i razrješava predsjednik trgovačkog ili županijskog suda. Stalni
sudski procjenitelji imenuju se na vrijeme od četiri godine i istekom toga vremena mogu biti ponovno
imenovani. Imenovani stalni sudski procjenitelji mogu pružati svoje usluge na području cijele Republike
Hrvatske.
(3) Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje stalnim sudskim procjeniteljem odbija podnositelj
ima pravo žalbe Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dostave odluke. Protiv rješenja
Ministarstva pravosuđa žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim
upravnim sudom.
(4) Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje uvjete i postupak imenovanja stalnih sudskih
procjenitelja, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.
ver. - 01.01.2023. god.
PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA

Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15.,
82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi
3. Pravilnik o stalnim sudskim vještacima ("Narodne Novine" br. 38/14, 123/15, 29/16,61/19)
Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka ?

Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka ?
Nadležnost za imenovanje stalnih sudskih vještaka ?
Prava stalnih sudskih vještačenje ?
Dužnosti stalnih sudskih vještačenje ?
Razrješenje stalnih sudskih vještaka ?
Privremena uskrata vještačenja ?
Privremena zabrana vještačenja ?
Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka ?
POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA
Područja vještačenja
Članak 3.
(1) Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena odlukom ministra nadležnog za
poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje komora i strukovnih udruga odnosno
drugih nadležnih tijela.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i :

- studiji odgovarajući za svako područje vještačenja sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 2. Zakona
o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.)
- nazivi stalnih sudskih vještaka za pojedina područja iz kojih proizlazi razlikovanje stalnih sudskih
vještaka sa završenim preddiplomskim te preddiplomskim i diplomskim studijima odnosno srednjom
stručnom spremom
- potreba postojanja valjanog odobrenja za samostalno obavljanje djelatnosti (licencija) ili položenog
stručnog odnosno specijalističkog ispita za obavljanje djelatnosti sukladno posebnim propisima za stalne
sudske vještake za pojedina područja vještačenja.
Vladanje hrvatskim jezikom
Članak 4.
Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je:
1. stekla obrazovanje na hrvatskom jeziku ili
2. ima položen ispit hrvatskog jezika razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za
jezike koji provodi ustanova koja ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj
i ispunjava uvjete propisane posebnim propisima.
Zdravstvena sposobnost
Članak 5.
(1) Smatra se da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka svaka osoba
koja je u radnom odnosu.
(2) Osobe koje nisu u radnom odnosu u trenutku podnošenja zahtjeva za imenovanje stalnim sudskim
vještakom zdravstvenu sposobnost dokazuju uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje ovih
poslova.
ver. - 01.01.2023. god.
Osiguranje od odgovornosti
Članak 6.
(1) Stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog
vještaka.
(2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je
26.500,00 eura.
(3) Dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka je važeća polica osiguranja
koja se dostavlja nakon položene provjere znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog
nazivlja te svake sljedeće godine najkasnije 15 dana prije isteka važeće police osiguranja.
Stručna obuka
Članak 7.
(1) Kandidat za stalnog sudskog vještaka dužan je prije podnošenja zahtjeva za imenovanje obaviti
stručnu obuku.
(2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina
područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje
tri stalna sudska vještaka.
(3) Program stručne obuke strukovnim udrugama stalnih sudskih vještaka odobrava ministarstvo
nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na zahtjev udruge kojem se prilaže i
program obuke.
(4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih
vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina
iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu.
(5) Popis strukovnih udruga s odobrenim programima stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake
za pojedina područja vještačenja objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.
(6) Nadzor nad provođenjem stručne obuke stalnih sudskih vještaka u odgovarajućoj strukovnoj udruzi
obavlja Ministarstvo.
(7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti specijalisti sudske medicine s odobrenjem za rad (licencijom) te
zaposlenici koji obavljaju poslove vještačenja u zavodima, ustanovama i državnim tijelima sukladno
posebnim propisima.
Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci
Članak 8.
(1) Sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća
stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj
obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i
mišljenje.
(2) Nakon obavljene stručne obuke odgovarajuća strukovna udruga na temelju izvješća mentora u roku
od mjesec dana izrađuje i kandidatu dostavlja mišljenje u pisanom obliku o uspješnosti obavljene obuke
i njegovoj osposobljenosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) U mišljenju o obavljenoj stručnoj obuci iz stavka 2. ovoga članka navodi se naziv suda i poslovni
broj svakog predmeta u kojima je kandidat sudjelovao u izradi mišljenja i nalaza, kao i ime i prezime
stalnog sudskog vještaka koji je kandidatu bio mentor.
Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka ?

Nadležnost za imenovanje stalnih sudskih vještaka ?
Podnošenje zahtjeva
Članak 9.
(1) Postupak za imenovanje stalnih sudskih vještaka pokreće se zahtjevom koji se podnosi Ministarstvu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog
1), a prilažu mu se životopis, dokazi o državljanstvu, završenom odgovarajućem studiju odnosno školi,
radu na poslovima u struci nakon završenog odgovarajućeg studija, odnosno škole u propisanom
trajanju, vladanju hrvatskim jezikom, zdravstvenoj sposobnosti, postojanju odobrenja za samostalno
obavljanje djelatnosti (licencije) ili položenog stručnog odnosno specijalističkog ispita za obavljanje
djelatnosti sukladno posebnim propisima te mišljenje o uspješnosti obavljene stručne obuke i
osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vještačenja.
(3) Isprave kojima se dokazuje ispunjenost uvjeta za imenovanje stalnih sudskih vještaka podnose se uz
zahtjev za imenovanje u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a isprave izdane u inozemstvu na stranom jeziku
u ovjerenom prijevodu stalnog sudskog tumača na hrvatski jezik.
Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja
Članak 10.
(1) Kandidati za stalne sudske vještake prije imenovanja moraju zadovoljiti na provjeri znanja o
ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja (u daljnjem tekstu: provjera).
(2) Provjeru nisu dužni polagati kandidati koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij prava te kandidati koji su već imenovani za stalnog sudskog vještaka za neko drugo područje
vještačenja.
(3) Kandidat za stalnog sudskog vještaka snosi troškove provjere u visini koju odlukom odredi ministar.
(4) Kandidat koji ne zadovolji na provjeri može joj ponovno pristupiti nakon proteka vremena od 30
dana.
Povjerenstvo za provjeru znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave te poznavanju

pravnog nazivlja
Članak 11.
(1) Provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika obavlja se pred Povjerenstvom za provjeru znanja (u daljem
tekstu: Povjerenstvo) koje se osniva pri Ministarstvu i ima tri člana.
(2) Članove i zamjenike članova iz reda službenika Ministarstva s položenim pravosudnim ispitom
odlukom imenuje ministar na vrijeme od dvije godine.
(3) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka imenuju se i tajnik Povjerenstva i njegov zamjenik koji obavljaju
stručne i administrativne poslove za potrebe Povjerenstva.
(4) Članovi i zamjenici članova te tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad
u Povjerenstvu, u visini koju odlukom odredi ministar.
ver. - 01.01.2023. god.
(5) Provjera se obavlja usmeno, prema programu kojeg odlukom utvrđuje ministar.
(6) O tijeku provjere vodi se zapisnik na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 2).
(7) Povjerenstvo vodi evidenciju kandidata koji su pristupili provjeri.
(8) Program, pravni izvori i visina troškova provjere objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.
Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje
Članak 12.
(1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se mišljenje
predsjednika županijskog suda nadležnog prema mjestu prebivališta kandidata.
(2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat se poziva na dostavu dokaza o
sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade
službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 28. ovoga Pravilnika te dostavu uvjerenja da se protiv
njega ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti.
(3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) U postupku imenovanja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći
upravni postupak.
Provjera uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka
Članak 13.
Ministarstvo je ovlašteno u svakom trenutku po službenoj dužnosti utvrđivati postojanje i ispunjenost
uvjeta za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.
Proširenje područja vještačenja
Članak 14.
(1) Imenovani stalni sudski vještak može podnijeti zahtjev za proširenje područja vještačenja na srodnu
djelatnost koja je sukladno članku 3. ovoga Pravilnika obuhvaćena već stečenom stručnom odnosno
školskom spremom i iskustvom odgovarajućima za obavljanje djelatnosti za koju se traži proširenje.
(2) Prije donošenja odluke o proširenju područja vještačenja zatražit će se mišljenje odgovarajuće
strukovne udruge stalnih sudskih vještaka o ispunjenosti uvjeta za proširenje područja vještačenja.
(3) U postupku proširenja područja vještačenja stalni sudski vještak nije dužan polagati provjeru znanja
iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ni obaviti stručnu obuku.
II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA
Članak 15.
(1) Po izvršnosti rješenja o imenovanju stalni sudski vještak upisuje se u Popis stalnih sudskih vještaka
(u daljnjem tekstu: Popis).
(2) Popis po pojedinim područjima vještačenja vodi Ministarstvo te ga radi osiguranja dostupnosti
informacija zainteresiranoj javnosti o imenovanim stalnim sudskim vještacima objavljuje na svojoj
mrežnoj stranici.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) Popis sadrži podatke utvrđene u posebnom obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 3).
Prava stalnih sudskih vještačenje ?
III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA
Područje rada
Članak 16.
Stalni sudski vještak ima pravo obavljati poslove sudskog vještačenja na području cijele Republike
Hrvatske.
Pravo na nagradu
Članak 17.
(1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu.
(2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u
iznosu od 0,33 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost.
(3) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje
se za 35 % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.
(4) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za:

− izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 4000 bodova
− posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje,
uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i
procjena, i dr.) 35 bodova po satu
− pristup na raspravu 100 bodova
− sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom satu.
(5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke.
Uvećanje i umanjenje nagrade
Članak 18.
(1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno
nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog
blagdana ili neradnog dana, iznos nagrade za rad stalnih sudskih vještaka uvećava se za 50%.
(2) Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen
ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade može se umanjiti do
najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika.
Naknada troškova
Članak 19.
(1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vezi s vještačenjem.
(2) Naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– troškove prijevoza
– dnevnice
– troškove za smještaj (noćenje)
- druge stvarne troškove nužne za obavljanje vještačenja.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije odnosno
priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju troškovi iz stavka 2. ovog članka.
Troškovi prijevoza
Članak 20.
(1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta
prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta
odnosno boravišta.
(2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih
troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeni najkraćim putem i najekonomičnijim
prijevoznim sredstvom.
(3) Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, stalni sudski vještak ima
pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u
pravosudnim tijelima.
Dnevnica
Članak 21.
(1) Stalni sudski vještak ima pravo na punu dnevnicu ako zadržavanje izvan mjesta prebivališta odnosno
boravišta traje 12 ili više od 12 sati, a pola dnevnice ako zadržavanje traje osam ili više od 8, a manje
od 12 sati.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini dnevnice koja se priznaje službenicima u
pravosudnim tijelima.
Troškovi za smještaj (noćenje)
Članak 22.
(1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu troškova za hotelski smještaj (noćenje).
(2) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka priznaju se stalnom sudskom vještaku u opsegu u kojem se priznaju
službenicima u pravosudnim tijelima.
Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka
Članak 23.
(1) Visinu nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji
je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu
dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz
sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima.
Dužnosti stalnih sudskih vještačenje ?
IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA
Opće dužnosti
Članak 24.
(1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s
propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilnima struke.
ver. - 01.01.2023. god.
(2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati
propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati dužno poštovanje.
(3) Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu te za sebe zadržati sve što je prigodom obavljanja
poslova stalnog sudskog vještaka saznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim
interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom postupka pred pravosudnim tijelima nisu bili
predmet javne rasprave, a ove se obveze mogu osloboditi pod uvjetima propisanim zakonom.
(4) Stalni sudski vještak dužan je Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni svojih osobnih podataka.
Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova
Članak 25.
(1) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti dodijeljeni posao, osim ako ga nije u mogućnosti preuzeti iz
opravdanih razloga, o čemu je dužan pisanim putem bez odgode obavijestiti pravosudno tijelo odnosno
stranku koja mu se obratila za vještačenje te naznačiti očekivano vrijeme spriječenosti.
(2) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti posao dovršiti u roku koji mu je naložen ili o kojem je
obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, a ako to nije u mogućnosti, dužan je bez odgode pisanim
putem o tome obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila radi vještačenja.
(3) U složenijim vještačenjima za koja je određen dulji rok za izradu nalaza i mišljenja vještak je dužan
jednom mjesečno podnijeti sudu izvješće o rezultatima do tada obavljenih radnji.
(4) Stalni sudski vještak dužan je izdati račun o obavljenom vještačenju.
Dnevnik vještačenja
Članak 26.
(1) Stalni sudski vještak dužan je voditi Dnevnik vještačenja kao evidenciju o svom radu.
(2) Dnevnik vještačenja vodi se u elektroničkom obliku, a njegov je sadržaj utvrđen obrascem koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 4).
(3) Dnevnik vještačenja zaključuje se na kraju kalendarske godine te u elektroničkom obliku potpisan
kvalificiranim elektroničkim potpisom stalnog sudskog vještaka dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja
iduće godine.
Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka
Članak 27.
(1) Stalni sudski vještak dužan je bez odgode nakon imenovanja o svom trošku pribaviti:
- kvalificirani elektronički potpis
- pečat.
(2) Pečat stalnog sudskog vještaka iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka je okruglog oblika, bez grba
Republike Hrvatske, promjera 38 mm. Tekst pečata u plavoj boji sadrži ime, prezime i prebivalište
stalnog sudskog vještaka te naznaku „stalni sudski vještak“ i naznaku područja za koje je imenovan.
(3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod općinskog suda
nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta.
(4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka sud dostavlja Ministarstvu.
ver. - 01.01.2023. god.
Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka
Članak 28.
(1) Stalnom sudskom vještaku izdaje se službena iskaznica.
(2) Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka je pravokutnog oblika veličine 8,5 x 5,5 cm na podlozi
bijele boje, s grbom Republike Hrvatske otisnutim na obrascu u izvornim bojama, izrađena tehnikom
zaštitnog tiska Republike Hrvatske.
(3) Obrazac službene iskaznice stalnog sudskog vještaka s odgovarajućim sadržajem sastavni je dio
ovoga Pravilnika (Prilog 5).
(4) Stalni sudski vještak snosi trošak izrade službene iskaznice u visini koju odlukom utvrđuje ministar
.
(5) Po pravomoćnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak dužan je službenu iskaznicu vratiti
Ministarstvu.
(6) Ako stalni sudski vještak izgubi službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome
odmah obavijestiti Ministarstvo te zatražiti izdavanje nove službene iskaznice.
Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka
Članak 29.
(1) Stalni sudski vještak može na uobičajenim mjestu obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka radi
obavijesti javnosti istaknuti natpisnu ploču s naznakom svog imena i prezimena te svojstva u kojem
djeluje, koja može sadržavati i njegove podatke za kontakt.
(2) Stalnom sudskom vještaku zabranjeno je reklamiranje te isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka
na javnim i privatnim površinama u svrhu reklamiranja koje predstavlja samohvalu u sredstvima
oglašavanja, napadno oglašavanje (npr. putem svjetlećih panoa i sl.), zavaravajuće i obmanjujuće
oglašavanje, kreiranje profila na društvenim mrežama na način da se omogućuje javna dvosmjerna
komunikacija između stalnog sudskog vještaka i trećih osoba (npr. komentari i objave trećih osoba i sl.),
oglašavanje ponude o visini nagrade, uspoređivanje stalnih sudskih vještaka s drugim stalnim sudskim
vještacima u pogledu kvalitete obavljanja vještačenja, pribavljanje stranaka putem reklama korištenjem
stanja nužde ili putem posrednika, nuđenje pogodnosti strankama te iznošenje podataka o svojoj
prijašnjoj službi ili radu u sredstvima oglašavanja s ciljem pribavljanja stranaka.
V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA
Članak 30.
(1) Rad stalnih sudskih vještaka dužni su pratiti pravosudni dužnosnici koji vode postupke u kojima su
stalni sudski vještaci sudionici i čelnici pravosudnih tijela za koja obavljaju vještačenja te su o svojim
zapažanjima dužni obavještavati Ministarstvo.
(2) Komore su dužne obavijestiti Ministarstvo o prestanku postojanja valjanog odobrenja za rad
(licencije) stalnih sudskih vještaka koji su njihovi članovi.
(3) Predstavke, primjedbe i pritužbe na rad i ponašanje stalnog sudskog vještaka Ministarstvu mogu
podnijeti i stranke odnosno njihovi opunomoćenici te komore i strukovne udruge.
(4) U ispitivanju osnovanosti podnesene predstavke Ministarstvo traži mišljenje osoba iz stavka 1. ovoga
članka te očitovanje stalnog sudskog vještaka i komore odnosno strukovne udruge čiji je vještak član.
ver. - 01.01.2023. god.
Razrješenje stalnih sudskih vještaka ?

Privremena uskrata vještačenja ?
Privremena zabrana vještačenja ?
V. POSTUPAK PRIVREMENE ZABRANE OBAVLJANJA POSLOVA STALNOG SUDSKOG

VJEŠTAKA TE RAZRJEŠENJA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA
Obavijest o vođenju kaznenog postupka
Članak 31.
Stalni sudski vještak protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak
pokreće po službenoj dužnosti, a koje čini zapreku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,
dužan je odmah po saznanju o tome obavijestiti Ministarstvo te pravosudno tijelo koje mu je povjerilo
vještačenje i obustaviti rad na dodijeljenim predmetima.
Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova
Članak 32.
Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje
protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u
duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo ili
moglo imati onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka.
Postupak privremene zabrane i razrješenja
Članak 33.
(1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova
te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka traži se mišljenje pravosudnog dužnosnika odnosno čelnika
pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) O privremenoj zabrani i razrješenju stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Danom izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalni sudski vještak briše se s
Popisa stalnih sudskih vještaka za vrijeme trajanja privremene zabrane.
(5) Danom izvršnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak briše se iz Popisa stalnih sudskih
vještaka.
(6) U postupku privremene zabrane i razrješenja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona
koji uređuje opći upravni postupak.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 34.
(1) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima
(„Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno
odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno
obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene nastavljaju obavljati navedene poslove do isteka
vremena na koje su imenovani odnosno na koje im je dano odobrenje te se na njih na odgovarajući način
primjenjuje Zakon o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i
ovaj Pravilnik.
ver. - 01.01.2023. god.
(2) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji iz stavka 1. ovoga članka na dan stupanja na snagu
ovoga Pravilnika po službenoj se dužnosti uvrštavaju u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka i
stalnih sudskih procjenitelja koji se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva.
(3) Postupci započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima
(„Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima
(„Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) odnosno Pravilnika o stalnim sudskim
procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.).
(4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o
sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) zahtjev za imenovanje nakon
isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka
vremena prethodnog imenovanja.
(5) Stalni sudski procjenitelji koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o
sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) nakon isteka vremena na koje
su prethodno imenovani Ministarstvu mogu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog
imenovanja podnijeti zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom za procjenu.
(6) U postupcima imenovanja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Ministarstvo ispituje postojanje uvjeta
propisanih Zakonom o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.),
a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta neće biti dužne polagati provjeru znanja
iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ni obaviti stručnu obuku.
(7) Osobe iz stavka 4. i 5. ovoga članka koje zahtjeve za imenovanje podnesu izvan propisanog roka
dužne su položiti provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog
nazivlja te obaviti stručnu obuku.
(8) Strukovne udruge stalnih sudskih vještaka koje će provoditi stručnu obuku iz članka 7. ovoga
Pravilnika dužne su Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje programa stručne obuke u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 35.
Odluke iz članka 3. stavka 1., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 2., 4. i 5. i članka 28. stavka 4.
ovoga Pravilnika ministar će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 36.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima („Narodne
novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) i Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne
novine“, br. 64/98. i 88/08.).
Članak 37.
Ovaj Pravilnik objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Zakon o državnom odvjetništvu
NN 67/18, 21/22 – na snazi od 01.03.2022.
4. Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne Novine" br. 67/18)
Ustrojstvo i nadležnost državnog odvjetništva ?

Državnoodvjetnička i pravosudna uprava ?
Prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ?
Ustrojstvo i nadležnost državnog odvjetništva ?
USTROJSTVO, NADLEŽNOST I RAD DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
USTROJSTVO
1. Opće odredbe
Članak 12.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske.
(2) U Republici Hrvatskoj ustanovljuju se:
– županijska državna odvjetništva
– općinska državna odvjetništva.
(3) Zakonom se mogu ustanoviti posebna državna odvjetništva za postupanje u određenim vrstama
predmeta.
Članak 13.
(1) Svako državno odvjetništvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako
zakonom nije drukčije određeno.
(2) Općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a županijska
državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva podređena su Državnom odvjetništvu Republike
Hrvatske.
NADLEŽNOST
1. Opće odredbe
Članak 29.
(1) Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima.
(2) Županijska državna odvjetništva postupaju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima.
(3) Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom.
(4) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava Republike
Hrvatske i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i Vrhovnim sudom Republike
Hrvatske te postupa pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, Visokim trgovačkim sudom Republike
Hrvatske, Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, Visokim kaznenim sudom Republike
Hrvatske, Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske te pred stranim sudovima i drugim tijelima,
ako zakonom nije drukčije određeno.
(5) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske daje mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih
propisa važnih za ustrojstvo i rad državnog odvjetništva i obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 30.
(1) Državno odvjetništvo koje je nadležno prema članku 29. ovoga Zakona nadležno je i u postupcima
u kojima državno odvjetništvo na temelju posebnog zakona poduzima pravne radnje i postupa u zaštiti
javnog interesa te ima položaj stranke.
ver. - 01.01.2023. god.
(2) U ovršnom postupku radi naplate troškova kaznenog postupka ili oduzimanja imovinske koristi
državni odvjetnik ima prava i dužnosti ovrhovoditelja.
(3) U postupcima za mirno rješenje spora postupa ono državno odvjetništvo koje je nadležno prema
članku 29. ovoga Zakona za postupanje u sporu.
Članak 31.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti
građanskih i upravnih predmeta iz nadležnosti općinskih i županijskih sudova odnosno javnopravnih
tijela obavlja jedno državno odvjetništvo.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti
predmeta obavlja jedno državno odvjetništvo za područje više mjesno i stvarno nadležnih trgovačkih
sudova i upravnih sudova ili da pojedine pravne radnje u zastupanju obavi ono državno odvjetništvo u
čijem se sjedištu vodi postupak.
Članak 32.
(1) Pred trgovačkim sudom koji je mjesno nadležan za područje za koje su mjesno nadležna dva ili više
županijskih državnih odvjetništava postupat će županijsko državno odvjetništvo prema registriranom
sjedištu pravne osobe odnosno registriranom sjedištu ili prebivalištu trgovca pojedinca ili obrtnika koji
je stranka u postupku odnosno nad kojim se provodi postupak stečaja ili likvidacije.
(2) Kad u postupku sudjeluje više stranaka iz stavka 1. ovoga članka s područja mjesne nadležnosti više
županijskih državnih odvjetništava te strana pravna ili fizička osoba, postupat će županijsko državno
odvjetništvo na čijem se području nalazi sjedište trgovačkog suda koji vodi postupak.
(3) Županijsko državno odvjetništvo koje je započelo zastupanje u postupku pred trgovačkim sudom
nastavit će zastupanje do kraja postupka i ako se promijene okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po
kojima je bila određena njegova nadležnost.
Članak 33.
(1) U arbitražnim postupcima i postupcima mirenja u Republici Hrvatskoj nadležno je državno
odvjetništvo koje bi bilo nadležno za postupanje pred sudom na temelju članka 34. ovoga Zakona.
(2) Za davanje mišljenja o pravnoj valjanosti pravnog posla kojim Republika Hrvatska stječe ili otuđuje
nekretnine iz svog vlasništva ili njima raspolaže na drugi način nadležno je općinsko državno
odvjetništvo na području čije nadležnosti leže nekretnine koje su predmet ugovora, ako posebnim
zakonom nije drukčije propisano.
Članak 34.
(1) Stvarna i mjesna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona kojima se
utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(2) Iz opravdanih razloga Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da će pojedine
poslove u prethodnom postupku za potrebe općinskog državnog odvjetništva obavljati županijsko
državno odvjetništvo.
2. Postupanje protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela
Članak 35.
(1) Nadležno državno odvjetništvo u kaznenim predmetima postupa protiv počinitelja kaznenih djela za
koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu te radi ostvarivanja te funkcije ima ovlasti i
dužnosti propisane zakonom.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučajevima obavljanja radnji koje u skladu sa
zakonom kojim se uređuje kazneni postupak obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će
općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.
(3) Nadležno državno odvjetništvo postupa u prekršajnom postupku sukladno ovlastima određenim
zakonom.
ver. - 01.01.2023. god.
3. Poduzimanje pravnih radnji u zaštiti imovinskih interesa Republike Hrvatske
Zastupanje Republike Hrvatske
Članak 36.
(1) Državno odvjetništvo po zakonu zastupa Republiku Hrvatsku u sudskim, arbitražnim i upravnim
postupcima, postupcima mirenja te u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i ovlašteno
je poduzimati sve pravne radnje kao stranka u postupku.
(2) Državno odvjetništvo zastupa Vladu Republike Hrvatske u upravnim sporovima.
Zastupanje na temelju punomoći
Članak 37.
(1) Iznimno, nadležna državna odvjetništva u građanskim i upravnim predmetima na temelju posebne
punomoći mogu zastupati pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i
ustanove čiji je ona osnivač ili suosnivač.
(2) Ako nadležni državni odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka odbije punomoć, izvijestit će o tome
neposredno višega državnog odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku.
(3) Nadležna državna odvjetništva mogu na temelju posebne punomoći, a uz suglasnost Glavnog
državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zastupati u sudskim predmetima jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, kada u postupku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i
Republika Hrvatska imaju položaj suparničara.
Postupanje državnog odvjetnika u predmetima izvansudskog rješavanja sporova
Državnoodvjetnička i pravosudna uprava ?
RAD
Poslovi
DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA
Članak 52.
(1) Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje
državnog odvjetništva, a posebice:
1. ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu
2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu
3. poslove u vezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva
4. stručne poslove u vezi s ostvarivanjem dužnosti i prava državnih odvjetnika, zamjenika državnih
odvjetnika te službenika i namještenika u državnom odvjetništvu
5. skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika,
vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu
6. vođenje poslova vezanih uz korištenje informacijskog sustava
7. vođenje i analizu statističkih podataka o radu državnog odvjetništva
8. financijsko-materijalno poslovanje državnog odvjetništva
9. upravljanje zgradom i nekretninama dodijeljenim državnom odvjetništvu na korištenje
10. davanje obavijesti o radu državnog odvjetništva u skladu sa zakonom i Poslovnikom državnog
odvjetništva
11. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka
12. te druge poslove propisane zakonom i Poslovnikom državnog odvjetništva.
(2) Državno odvjetništvo za potrebe obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koristi informacijski sustav
kao interaktivnu bazu podataka u realnom vremenu.
(3) Način rada i korištenja informacijskog sustava koji je u primjeni u radu državnih odvjetništava
pobliže se uređuje Poslovnikom državnog odvjetništva.
ver. - 01.01.2023. god.
PRAVOSUDNA UPRAVA
Članak 66.
(1) Poslove pravosudne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(2) U pravosudnu upravu spadaju poslovi kojima se osigurava obavljanje poslova državnoodvjetničke
uprave:
– izrada nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo
državnog odvjetništva
– sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja državnih odvjetnika,
zamjenika državnih odvjetnika, službenika i namještenika
– osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih odvjetništava
– određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim
državnom odvjetništvu na korištenje
– osiguranje osoba, imovine i objekata državnih odvjetništava
– informatizacija državnih odvjetništava
– prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju državnih odvjetništava
– ispitivanje predstavki na postupanje državnih odvjetništava koje se odnose na dugotrajnost postupanja
ili na neprimjereno ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika ili drugog zaposlenika državnog
odvjetništva prema stranki u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji
– nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava
– nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u državnom odvjetništvu
– nadzor nad provedbom Poslovnika državnog odvjetništva
– drugi poslovi određeni zakonom.
(3) U obavljanju poslova pravosudne uprave ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može
neposredno tražiti od državnih odvjetništava izvješća i podatke o onim poslovima državnoodvjetničke
uprave iz svog djelokruga koji su mu potrebni te u tom dijelu obavljati i izravan uvid u rad državnih
odvjetništava i pojedine dijelove informacijskog sustava državnog odvjetništva, tražiti izvješća o
razlozima nepostupanja u pojedinim poslovima državnoodvjetničke uprave te održati zajednički
sastanak s državnim odvjetnikom radi razmatranja pitanja u vezi s radom državnog odvjetništva i
primjenom novih propisa.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može staviti izvan
snage svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave iz
članka 52. stavka 1. točki 4., 8. i 9. ovoga Zakona ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova
državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova
pravosudne uprave.
Prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ?
OBNAŠANJE DUŽNOSTI DRŽAVNIH ODVJETNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA
Članak 93.
Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika obnašaju državnoodvjetničku dužnost u državnom
odvjetništvu u koje su imenovani.
Članak 94.
Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika moraju se ponašati tako da ne umanje svoj ugled i
ugled državnog odvjetništva i ne dovedu u sumnju svoju nepristranost te samostalnost i neovisnost
državnog odvjetništva.
Članak 95.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova zastupanja te u odnosima s
državnim tijelima i pravnim osobama dužni su pridržavati se načela zakonitosti, stručnosti i
nepristranosti, uz poštivanje rokova propisanih za pojedine postupke i pravila o prednosti u rješavanju
predmeta.
ver. - 01.01.2023. god.
(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika prilikom zastupanja na sudovima i upravnim
tijelima dužni su poštovati i čuvati dostojanstvo tijela pred kojima postupaju, svoje osobno dostojanstvo
i dostojanstvo državnog odvjetništva.
Članak 96.
Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su zadržati za sebe podatke i druga saznanja
do kojih su došli u obavljanju dužnosti i koji nisu propisom određeni kao službena tajna, a odnose se na
privatni i obiteljski život stranaka i drugih osoba, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo, te čuvati tajnost
svih podataka nedostupnih javnosti.
Članak 97.
Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti se
baviti političkom djelatnošću.
Članak 98.
Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju primiti i zadržati dar, osim protokolarnih
darova manje vrijednosti.
Članak 99.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju se koristiti svojim službenim položajem
ili ugledom državnog odvjetništva za ostvarivanje svojih privatnih interesa.
(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju obnašati sudačku dužnost, obavljati
odvjetničku ili javnobilježničku službu niti poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog
društva ili druge pravne osobe koja ostvaruje dobit.
(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju obavljati niti drugu službu ili posao koji
bi mogli utjecati na njihovu samostalnost i nepristranost ili bi umanjili njihov društveni ugled ili su inače
nespojivi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 99.a (NN 21/22)

(1) Državni odvjetnik dužan je za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za
obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na
dužnost zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne
provjere, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem
ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se Glavnom državnom odvjetniku Republike
Hrvatske.
(5) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi
povjerenstvo koje čini pet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koje imenuje
Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Postupak izbora članova i način rada ovoga
povjerenstva utvrđuju se Poslovnikom o radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(6) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske
obavještava državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog
odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(7) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje temeljne sigurnosne provjere pravilnikom propisuje
ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 100. (NN 21/22)

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su stalno se stručno usavršavati i sudjelovati
u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno
usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su sudjelovati u programu stručnog
usavršavanja Pravosudne akademije.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) Državni odvjetnik vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zamjenika državnih odvjetnika u
programima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja
i stručnog usavršavanja.
(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih
odvjetnika pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 101.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu pisati stručne ili znanstvene radove,
sudjelovati kao predavači na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnici ili suradnici u nastavi iz područja
prava na sveučilišnom ili stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova, pisati
nacrte propisa ili sudjelovati u drugim sličnim aktivnostima te za navedeni rad primiti naknadu.
(2) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika sudjeluju u obrazovnim programima unutar
državnog odvjetništva, za navedeni rad nemaju pravo primiti naknadu.
Članak 102.
(1) Državni odvjetnik je dužan prethodno u pisanom obliku izvijestiti neposredno višeg državnog
odvjetnika, a zamjenik državnog odvjetnika svog državnog odvjetnika o svakom poslu koji obavljaju,
osim poslova iz članka 100. stavaka 1. i 4. i članka 101. ovoga Zakona.
(2) Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev državnog odvjetnika ili zamjenika
državnog odvjetnika daje Državnoodvjetničko vijeće.
Članak 103. (NN 21/22)

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na:
– plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je
imenovan
– naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost
– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima
– odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u
trajanju od 30 radnih dana
– pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima
– naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji
u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno
upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove
pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog
odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti
– stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni
drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.
(3) Kada je zamjenik državnog odvjetnika iz višeg državnog odvjetništva imenovan za državnog
odvjetnika u nižem državnom odvjetništvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Uvjete za isplatu i iznos naknade za obavljanje poslova dežurstva ministar nadležan za poslove
pravosuđa propisuje pravilnikom.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE

Zakon o sustavu državne uprave
NN 66/19 - na snazi od 18.07.2019.
5. Zakon o sustavu državne uprave ("Narodne Novine" br. 66/19)
Tijela državne uprave ?

Poslovi državne uprave ?
Tijela državne uprave ?
TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 50.
(1) Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga obavljaju poslove provedbe državne politike,
neposrednu provedbu zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor, druge upravne i stručne poslove te
druge poslove koji su im zakonom izričito stavljeni u nadležnost.
(2) Za obavljanje poslova neposredne provedbe zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te druge
upravne i stručne poslove izvan sjedišta tijela državne uprave mogu se ustrojiti područne jedinice kao:
– područni uredi, za područje jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave
– ispostave, za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.
(3) Ako se radi o poslovima neposredne provedbe zakona ili provedbe inspekcijskog nadzora većeg
opsega koje u prvom stupnju obavljaju područne jedinice iz stavka 2. ovoga članka, posebnim zakonom
mogu se u sjedištu tijela državne uprave ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski
postupak.
Članak 51.
(1) Tijela državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u drugom stupnju ako je rješavanje u upravnim
stvarima u prvom stupnju povjereno jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili
pravnim osobama s javnim ovlastima.
(2) Posebnim zakonom može se isključiti pravo na žalbu u upravnim stvarima čije je rješavanje u prvom
stupnju povjereno pravnim osobama s javnim ovlastima, ako je takvo uređenje nužno za preuzimanje ili
osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije.
Članak 52.
(1) Čelnik tijela državne uprave predstavlja, upravlja i rukovodi tijelom državne uprave, brine se o
zakonitom i pravilnom izvršavanju propisa iz njegova djelokruga te obavlja i druge poslove prema
posebnom zakonu.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela državne uprave dužan je:
– provoditi utvrđenu politiku Vlade
– donositi provedbene propise i naredbe kad je za to izrijekom zakonom ovlašten.
Članak 53.
(1) Glavni tajnik tijela državne uprave rukovodi radom glavnog tajništva te, uz druge poslove koje
obavlja po ovlaštenju i nalogu čelnika tijela državne uprave, u pravilu odgovara i za upravljanje ljudskim
potencijalima, uredno i pravilno korištenje imovine i sredstava za rad te tehničku usklađenost u radu
ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave.
(2) Glavni tajnik tijela državne uprave za svoj rad odgovara čelniku tijela državne uprave i Vladi.
Članak 54.
(1) Unutarnje ustrojstvo, nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja i
okvirni broj državnih službenika i namještenika u pojedinim ustrojstvenim jedinicama, način planiranja
ver. - 01.01.2023. god.
poslova, radno i uredovno vrijeme, uredovne dane i druga pitanja od osobite važnosti za rad tijela
državne uprave uređuje Vlada uredbom.
(2) Pojedine ustrojstvene jedinice i ispostave tijela državne uprave mogu se uredbom iz stavka 1. ovoga
članka odrediti kao jedinstveno upravno mjesto.
(3) Na temelju uredbe iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela državne uprave pravilnikom o unutarnjem
redu utvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova
i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja
važna za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom.
MINISTARSTVA
Članak 55.
(1) Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u pravilu u više upravnih područja.
(2) U sastavu ministarstva ustrojavaju se najmanje dvije upravne organizacije.
(3) Upravne organizacije u sastavu ministarstava ustrojavaju se u pravilu kao:
– uprave, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavlja provedba državne politike,
neposredna provedba zakona i upravni nadzor, s određenim stupnjem samostalnosti u radu
– zavodi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju stručno-analitički poslovi
koji zahtijevaju viši stupanj samostalnosti te posebne uvjete i načine rada unutar ministarstva
– inspektorati, za inspekcijski nadzor u jednom ili više upravnih područja, s višim stupnjem
samostalnosti u radu.
(4) Posebnim zakonom mogu se u sastavu ministarstva ustrojiti ravnateljstva, uredi i druge upravne
organizacije s posebnim ustrojstvom, načinom rada i stupnjem samostalnosti, radi obavljanja poslova
zaštite pravnog poretka, života i opće sigurnosti i drugih poslova od osobitog interesa za Republiku
Hrvatsku ili poslova državne uprave i drugih poslova čije je obavljanje nužno za provedbu pravno
obvezujućih akata Europske unije.
Članak 56.
(1) Čelnik ministarstva je ministar.
(2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koji provode utvrđenu politiku Vlade u
jednom ili više upravnih područja, sukladno ovlaštenju i nalozima ministra.
(3) Ministar odlukom određuje državnog tajnika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.
(4) Državni tajnik za svoj rad odgovara ministru i Vladi.
(5) Ako ministru prestane dužnost prije isteka mandata, predsjednik Vlade određuje državnog tajnika
koji upravlja ministarstvom do stupanja na dužnost novoga ministra.
Članak 57.
(1) Upravnom organizacijom u sastavu ministarstva rukovodi:
– ravnatelj, za uprave, zavode, ravnateljstva i urede
– glavni inspektor, za inspektorate.
(2) Rukovodeći državni službenik iz stavka 1. ovoga članka za svoj rad odgovara nadležnom državnom
tajniku, ministru i Vladi.
DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
Članak 58.
(1) Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave i drugih poslova
čije obavljanje zahtijeva osobitu samostalnost u radu ili primjenu posebnih uvjeta i načina rada ili je
nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.
(2) Državne upravne organizacije ustrojavaju se u pravilu kao:
– središnji državni uredi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se obavljaju poslovi državne
uprave od posebnog značenja za učinkovitiji rad Vlade
– državne uprave, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju poslovi neposredne
provedbe zakona
ver. - 01.01.2023. god.
– državni zavodi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju stručno-analitički
poslovi koje je nužno obavljati u okviru državne uprave.
(3) Posebnim zakonom mogu se ustrojiti državni inspektorati, za inspekcijski nadzor u više upravnih
područja, te državna ravnateljstva, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju
poslovi zaštite pravnog poretka, života i opće sigurnosti i drugi poslovi od osobitog interesa za
Republiku Hrvatsku, kao i druge državne upravne organizacije s posebnim nazivima, ustrojstvom i
načinom rada.
Članak 59.
(1) Čelnik državne upravne organizacije je:
– državni tajnik središnjeg državnog ureda, za središnje državne urede
– glavni ravnatelj, za državne uprave, državne zavode i državna ravnateljstva
– glavni državni inspektor, za državne inspektorate.
(2) Čelnik državne upravne organizacije za svoj rad odgovara Vladi.
(3) Čelnik iz stavka 1. ovoga članka ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili
spriječenosti te obavlja i druge poslove po ovlaštenju čelnika.
(4) Zamjenik za svoj rad odgovara čelniku iz stavka 1. ovoga članka i Vladi.
Poslovi državne uprave ?
-Provedba državne politike

-Neposredna provedba zakona
-Inspekcijski nadzor
-Upravni nadzor
-Upravni i stručni poslovi
PROVEDBA DRŽAVNE POLITIKE
Članak 17.
Provedba državne politike obuhvaća sljedeće poslove državne uprave:
– izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade
– izradu nacrta strateških i planskih dokumenata
– praćenje učinkovitosti provedbe zakona, uredbi i drugih akata Vlade
– zastupanje Republike Hrvatske u tijelima Europske unije i međunarodnih organizacija
– europske poslove i ostvarivanje međunarodne suradnje sukladno posebnom zakonu.
NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONA
Članak 19.
Neposredna provedba zakona i drugih propisa te izravno primjenjivih propisa Europske unije obuhvaća
sljedeće poslove državne uprave:
– rješavanje u upravnim stvarima
– vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija
– izdavanje potvrda i drugih javnih isprava o činjenicama o kojima se vode propisani očevidnici i druge
službene evidencije.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 21.
(1) Inspekcijski nadzor obuhvaća nadzorne postupke kojima se provodi izravan uvid u opće i
pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba radi utvrđivanja činjenica te
poduzimanje propisanih mjera i radnji kako bi se utvrđeno stanje i poslovanje uskladilo sa zakonom i
drugim propisima.
(2) Inspekcijski nadzor neposredno provode službene osobe ovlaštene sukladno posebnom zakonu (u
daljnjem tekstu: inspektori).
ver. - 01.01.2023. god.
UPRAVNI NADZOR
Članak 28.
(1) Upravni nadzor obuhvaća nadzorne postupke, mjere i radnje kojima se osigurava zakonitost i
pravilnost u obavljanju poslova državne uprave.
(2) Provedbom upravnog nadzora osobito se nadzire:
– zakonitost općih akata
– zakonitost i pravilnost rada te postupanja prema građanima i drugim strankama
– osposobljenost službenih osoba za neposredno obavljanje poslova državne uprave.
UPRAVNI I STRUČNI POSLOVI
Članak 31.
Drugi upravni i stručni poslovi državne uprave obuhvaćaju:
– prikupljanje podataka i izradu stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju u određenom upravnom
području
– provedbu mjera za unaprjeđenje utvrđenog stanja u određenom upravnom području
– pružanje pravne i stručne pomoći
– davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobama o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa
– ostvarivanje stručne suradnje.
ver. - 01.01.2023. god.
KAZNENO I UPRAVNO PRAVO
KAZNENI ZAKON
Kazneni zakon
NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 - na snazi od 01.01.2020.
1. Kazneni zakon ("Narodne Novine" br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19)
Kazneno djelo ?
Vrste kazni ?
Kazneno djelo ?
Način počinjenja kaznenog djela
Članak 20.
(1) Kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem.
(2) Tko propusti spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat će za
nečinjenje ako je pravno obvezan spriječiti nastupanje takve posljedice i ako je propuštanje po
djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem.
(3) Počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može se blaže kazniti, osim ako se radi o
kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem.
Nužna obrana
Članak 21.
(1) Isključena je protupravnost djela počinjenog u nužnoj obrani.
(2) Nužna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno
predstojeći protupravni napad.
(3) Počinitelj koji prekorači granice nužne obrane može se blaže kazniti.
(4) Nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom.
Krajnja nužda
Članak 22.
(1) Isključena je protupravnost djela počinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna
opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.
(2) Nije kriv tko počini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu
opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako zlo koje je počinjeno nije bilo nerazmjerno teže
od zla koje je prijetilo i ako nije bio dužan izložiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila dužna izložiti
se opasnosti, može se blaže kazniti.
(3) Ako je počinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2. ovoga članka koje isključuju
krivnju, kaznit će se prema pravilima o nehaju kad zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje za
nehaj.
Sastojci krivnje
Članak 23.
Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je
postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo
djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.
ver. - 01.01.2023. god.
Neubrojivost
Članak 24.
(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne može joj se izreći kazna.
(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje svojeg
postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne
poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.
(3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit će se prema
odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
(4) Neubrojivoj osobi može se izreći sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili
djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane približavanja, udaljenje iz zajedničkog
kućanstva i zabrane pristupa Internetu.
Samoskrivljena neubrojivost
Članak 25.
Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom
doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom
voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno
njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje
kažnjivost i za taj oblik krivnje.
Bitno smanjena ubrojivost
Članak 26.
Počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz članka 24. stavka 2. ovoga
Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv može se blaže kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije došlo
samoskrivljeno sukladno članku 25. ovoga Zakona.
Kažnjivost za postupanje s namjerom i s nehajem
Članak 27.
(1) Kažnjivo je postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kažnjivo je
samo kad je to zakonom izričito propisano.
(2) Teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog djela može se izreći kad je počinitelj
glede te posljedice postupao barem s nehajem.
Namjera
Članak 28.
(1) Kazneno djelo može se počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.
(2) Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran
u njihovo ostvarenje.
(3) Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela
pa na to pristaje.
Nehaj
Članak 29.
(1) Kazneno djelo može se počiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
(2) Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela,
ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
(3) Počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela,
iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te
mogućnosti.
ver. - 01.01.2023. god.
Zabluda o biću djela
Članak 30.
(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme počinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog
obilježja.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj će se kazniti za nehaj kad zakon
za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj.
Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost
Članak 31.
(1) Neće se kazniti za namjerno počinjenje djela tko je u vrijeme njegova počinjenja pogrešno smatrao
da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj će se kazniti prema pravilima o
nehaju kad zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj.
Zabluda o protupravnosti
Članak 32.
(1) Nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja djela nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to
nije bio dužan niti je mogao znati.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj se može blaže kazniti.
Beznačajno djelo
Članak 33.
Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obilježja, ako je stupanj počiniteljeve krivnje nizak,
djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
Pokušaj
Članak 34.
(1) Tko s namjerom da počini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno
prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, kaznit će se za pokušaj ako se za kazneno djelo može izreći
kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Počinitelj pokušaja kaznenog djela može se blaže kazniti.
(3) Počinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokušao počinjenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom
ili prema neprikladnom objektu može se osloboditi kazne.
Dobrovoljni odustanak
Članak 35.
(1) Počinitelj koji je dobrovoljno prekinuo započeto počinjenje kaznenog djela, iako je bio svjestan da
je prema svim okolnostima radnju mogao dovršiti ili je nakon dovršetka radnje spriječio nastupanje
posljedice, može se osloboditi kazne.
(2) Počinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi spriječila počinjenje kaznenog djela, a ono je
ostalo nedovršeno iz razloga neovisnog od njegove radnje, može se osloboditi kazne.
(3) Supočinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno spriječio počinjenje kaznenog djela ili je dobrovoljno
poduzeo radnju koja bi spriječila počinjenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovršeno iz razloga
neovisnog od njegove radnje, može se osloboditi kazne.
ver. - 01.01.2023. god.
Počiniteljstvo
Članak 36.
(1) Počinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe počini kazneno djelo.
(2) Počini li više osoba na temelju zajedničke odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u
počinjenju radnje ili na drugi način bitno pridonese počinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit će
se kao počinitelj (supočinitelji).
(3) Nehajna odgovornost supočinitelja temelji se na zajedničkoj povredi dužne pažnje.
Poticanje
Članak 37.
(1) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela, kaznit će se kao da ga je sam
počinio.
(2) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela za koje je pokušaj kažnjiv, a djelo
ne bude niti pokušano, kaznit će se kao za pokušaj toga kaznenoga djela.
(3) U slučaju neprikladnog pokušaja poticanja, poticatelj se može osloboditi kazne.
Pomaganje
Članak 38. (144/12)

Tko drugome s namjerom pomogne u počinjenju kaznenog djela, kaznit će se kao da ga je sam počinio,
a može se i blaže kazniti.
Kažnjavanje supočinitelja i sudionika
Članak 39.
(1) Svaki supočinitelj i sudionik (poticatelj i pomagač) kažnjava se u skladu sa svojom krivnjom.
(2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje oslobođenje od kazne, ublažavanje kazne
Vrste kazni ?
Članak 40.
(1) Kazne su novčana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor.
(2) Novčana kazna može se izreći kao glavna i kao sporedna kazna.
(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izreći samo kao glavne kazne.
(4) Kad zakon za određeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud može izreći
novčanu kaznu kao glavnu.
(5) Za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije
propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora ili
novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
(6) Rad za opće dobro izriče se kao zamjena za kaznu zatvora ili novčanu kaznu.
KAZNE
Novčana kazna
Članak 42.
(1) Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima. Ona ne može biti manja od trideset niti veća od tristo
šezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela počinjena iz koristoljublja, kad se može izreći do pet
stotina dnevnih iznosa ili kad je novčana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izričito propisana ovim
Zakonom.
Kazna zatvora
Članak 44.
(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina.
ver. - 01.01.2023. god.
Kazna dugotrajnog zatvora
Članak 46.
(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne može biti kraća od dvadeset i jedne niti dulja od četrdeset godina.
(2) Iznimno, za kaznena djela počinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena
kazna dugotrajnog zatvora može se izreći u trajanju pedeset godina.
Rad za opće dobro
Članak 55. (144/12, 56/15, 101/17, 118/18)

(1) Sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu manjem od tristo šezdeset dnevnih iznosa ili kaznu
zatvora u trajanju manjem od jedne godine zamijeniti radom za opće dobro.
Uvjetna osuda
Članak 56. (NN 56/15)

(1) Uvjetnom osudom određuje se da se kazna na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti ako počinitelj u
vremenu provjeravanja ne počini novo kazneno djelo i ispuni određene mu obveze.
Djelomična uvjetna osuda
Članak 57. (NN 118/18)

(1) Sud može počinitelju koji je osuđen na novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju većem od jedne,
a manjem od tri godine, izreći uvjetnu osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj
vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.
SIGURNOSNE MJERE
Vrste sigurnosnih mjera
Članak 65. (NN 56/15)

Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od ovisnosti, obvezan
psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja
motornim vozilom, zabrana približavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenje iz zajedničkog
kućanstva, zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.
Svrha sigurnosnih mjera
Članak 66.
Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje
novog kaznenog djela.
Načelo razmjernosti
Članak 67.
Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s težinom počinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se
mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.
Početak tijeka sigurnosnih mjera
Članak 67.a (NN 56/15)

Sigurnosne mjere teku od izvršnosti presude.
ver. - 01.01.2023. god.
Obvezno psihijatrijsko liječenje
Članak 68. (NN 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo
za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili više počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti
ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno
smanjena ubrojivost mogla u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
Obvezno liječenje od ovisnosti
Članak 69. (144/12, 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo
počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji
opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
Obvezan psihosocijalni tretman
Članak 70. (NN 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud može izreći počinitelju koji je počinio
kazneno djelo s obilježjem nasilja ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo.
Zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti
Članak 71. (144/12, 56/15, 126/19)

(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelomičnog obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti sud
će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio u obavljanju dužnosti ili djelatnosti ako postoji
opasnost da će zlouporabom te dužnosti ili djelatnosti ponovno počiniti kazneno djelo.
Zabrana upravljanja motornim vozilom
Članak 72. (NN 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud će izreći počinitelju kaznenog djela
protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost
prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se određena kategorija vozila može
izuzeti kada posebne okolnosti upućuju na to da se svrha mjere neće time ugroziti.
Zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja
Članak 73. (144/12, 56/15)

(1) Sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, druge osobe ili grupe
osoba, odnosno zabrane približavanja određenom mjestu sud će izreći počinitelju kad postoji opasnost
da bi počinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovo počiniti kazneno djelo
Udaljenje iz zajedničkog kućanstva
Članak 74. (144/12, 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva sud može izreći počinitelju kaznenog djela
nasilja prema osobi s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez
provođenja ove mjere počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje prema članu zajedničkog kućanstva.
Zabrana pristupa internetu
Članak 75. (144/12, 56/15)

(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio
putem interneta ako postoji opasnost da će zlouporabom interneta ponovno počiniti kazneno djelo.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

Zakon o kaznenom postupku
NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19,
130/20 - na snazi od 01.01.2021.
2. Zakon o kaznenom postupku (NN broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13,
152/14, 70/17, 126/19)
Sudionici u kaznenom postupku ?

Vrste podnesaka ?
Provedba vještačenja, prava i dužnosti vještaka ?
Vrste odluka ?
Sudionici u kaznenom postupku ?
-Državni odvjetnik
Članak 38. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Temeljna ovlast i glavna dužnost državnog odvjetnika je progon počinitelja kaznenih djela za koja
se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti.
- Državni odvjetnik
- Žrtva
- Oštećenik
- Oštećenik kao tužitelj
- Privatni tužitelj
- Okrivljenik
- Branitelj
Članak 65. (NN 80/11, 143/12, 145/13, 70/17)
(1) Okrivljenik može imati branitelja prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o
izvanrednim pravnim lijekovima u skladu s ovim Zakonom, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera
upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim propisima.
Vrste podnesaka ?
Podnesci
Članak 78.
(1) Privatne tužbe, optužnice, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopćenja podnose
se pisano ako zakonom nije drukčije propisano.
Vještačenje
Članak 308.
Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i
mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom.
Članak 309.
(1) Vještačenje određuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak. U nalogu će se navesti u svezi s
kojim se činjenicama obavlja vještačenje i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i strankama.
(2) Ako za određenu vrstu vještačenja postoji stručna ustanova ili državno tijelo, takva vještačenja,
osobito složenija, povjeravat će se, u pravilu, takvoj ustanovi ili tijelu. Ustanova, odnosno tijelo određuje
jednog ili više stručnjaka koji će obaviti vještačenje.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) U pravilu se određuje jednog vještaka, a ako je vještačenje složeno, dva ili više vještaka.
(4) Ako za koju vrstu vještačenja postoje kod suda stalno određeni vještaci, drugi se vještaci mogu
odrediti samo ako postoji opasnost od odgode, ili ako su stalni vještaci spriječeni, ili ako to zahtijevaju
druge okolnosti.
Članak 310.
(1) Osoba koja se poziva kao vještak dužna je odazvati se pozivu i dati svoj nalaz i mišljenje.
(2) Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili ako odbije vještačiti, može se
kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, a u slučaju neopravdanog izostanka može se i prisilno
dovesti. Odluku od kažnjavanju i prisilnom dovođenju donosi sudac istrage. O žalbi protiv rješenja
kojim je izrečena novčana kazna odlučuje vijeće.
(3) Neovisno od odredbe stavka 2. ovog članka, tijelo koje vodi postupak može od vještaka zatražiti da
navede rok u kojem će podnijeti nalaz i mišljenje.
Članak 311.
(1) Za vještaka se ne može uzeti osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je
oslobođena dužnosti svjedočenja, a ni osoba prema kojoj je kazneno djelo počinjeno, a ako je uzeta,
njezin nalaz i mišljenje ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
(2) Razlog za izuzeće vještaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s tužiteljem, okrivljenikom,
žrtvom ili oštećenikom zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istoga poslodavca.
(3) Za vještaka se, u pravilu, neće uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok.
Članak 312.
(1) Prije početka vještačenja pozvat će se vještak da predmet vještačenja brižljivo prouči, da točno
navede sve što zapazi i nađe te da svoje mišljenje iznese nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i
vještine. On će se posebno upozoriti da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.
(2) Od vještaka se može tražiti da obeća da će iskazivati istinu. Obećanje glasi: »Obećavam da ću
povjerena mi vještačenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet
ću točno, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke.« Stalno prisegnuti vještak samo će se
upozoriti na prisegu.
(3) Vještaku se može dopustiti da razgleda spise. Vještak može predložiti da se pribave predmeti i podaci
koji su od važnosti za davanje nalaza i mišljenja. Ako je prisutan pri očevidu ili drugoj dokaznoj radnji,
vještak može predložiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se ispituje postave pojedina
pitanja.
(4) Tijelo koje vodi postupak može prisustvovati radnjama vještaka.
Članak 313.
Ako je za svrhe vještačenja potrebno da se obavi analiza kakve tvari, vještaku će se, ako je to moguće,
staviti na raspolaganje samo dio te tvari, a ostatak će se u potrebnoj količini osigurati za slučaj naknadnih
ispitivanja.
Članak 314.
(1) Nalaz i mišljenje vještaka unosi se odmah u zapisnik. Vještaku se može odobriti da naknadno
podnese pisani nalaz, odnosno mišljenje u roku koji mu odredi tijelo koje vodi postupak, u dovoljnom
broju primjeraka za sud i stranke.
(2) Vještak može biti ispitan putem audio-video uređaja kad je to predviđeno međunarodnim ugovorom
ili kad se obje stranke suglase o tome.
Članak 315.
(1) Ako se vještačenje povjerava ustanovi ili državnom tijelu, tijelo koje vodi postupak upozorit će da u
davanju nalaza i mišljenja ne može sudjelovati osoba iz članka 311. ovog Zakona ili osoba za koju
postoje razlozi za izuzeće od vještačenja propisani u ovom Zakonu te na posljedice davanja lažnog
nalaza i mišljenja.
(2) Ustanovi, odnosno državnom tijelu stavit će se na raspolaganje materijal potreban za vještačenje, a
ako je potrebno, postupit će se prema odredbama članka 313. ovog Zakona.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) Ustanova, odnosno državno tijelo dostavlja pisani nalaz i mišljenje potpisan od osoba koje su obavile
vještačenje.
(4) Na zahtjev stranke, čelnik državnog tijela ili ustanove, priopćit će imena stručnjaka koji će obaviti
vještačenje.
(5) Odredbe članka 312. stavka 1. do 3. ovog Zakona ne primjenjuju se kad je vještačenje povjereno
ustanovi ili državnom tijelu. Tijelo koje vodi postupak može tražiti od ustanove ili tijela objašnjenja o
danom nalazu i mišljenju.
Članak 316.
(1) U zapisniku o vještačenju ili u pisanom nalazu i mišljenju naznačit će se tko je obavio vještačenje te
zanimanje, stručna sprema i specijalnost vještaka.
(2) Nakon završenog vještačenja, kojem nisu bile prisutne, stranke će se izvijestiti da je vještačenje
obavljeno i da zapisnik o vještačenju, odnosno pisani nalaz i mišljenje mogu razgledati i preuzeti.
Članak 317.
Ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima,
a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili
drugim vještakom.
Članak 318.
Ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka ili se pojave osnove sumnje u točnost danog
mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, zatražit će se
mišljenje drugog vještaka.
Članak 319.
(1) Pregled i obdukcija tijela poduzet će se uvijek kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena
kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela. Ako je tijelo već pokopano, odredit će se
ekshumacija radi njegova pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji tijela poduzet će se potrebne mjere da se ustanovi istovjetnost tijela i u tu će se svrhu
posebno opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama tijela.
(3) Ekshumaciju može naložiti samo sud.
Članak 320.
(1) Kad se vještačenje ne obavlja u ustanovi, pregled i obdukciju tijela obavlja jedan liječnik, a prema
potrebi dva ili više liječnika, koji po mogućnosti trebaju biti sudsko-medicinske struke.
(2) Za vještaka se ne može odrediti liječnik koji je liječio umrloga. On se može ispitati kao svjedok pri
obdukciji tijela radi davanja razjašnjenja o tijeku i okolnostima bolesti.
Članak 321.
(1) U svojem mišljenju vještaci će osobito navesti koji je neposredni uzrok smrti, što je taj uzrok izazvalo
i kad je smrt nastupila.
(2) Ako je na tijelu nađena kakva ozljeda, utvrdit će se je li tu ozljedu nanio tko drugi i ako jest, onda
čime, na koji način, koliko vremena prije nego što je smrt nastupila te je li ona prouzročila smrt. Ako je
na tijelu nađeno više ozljeda, utvrdit će se koja je od njih prouzročila smrt, a ako je više ozljeda
smrtonosnih, koja je od njih ili koje su svojim skupnim djelovanjem bile uzrokom smrti.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka ima se osobito utvrditi je li smrt prouzročena samom vrstom i
općom naravi ozljede ili zbog osobnog svojstva ili osobitog stanja organizma ozlijeđenoga, ili zbog
slučajnih okolnosti pod kojima je ozljeda nanesena.
(4) Osim toga utvrdit će se bi li pravodobno pružena pomoć mogla otkloniti smrt.
Članak 322.
(1) Pri pregledu i obdukciji začetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za
izvanmaternični život i uzrok smrti.
(2) Pri pregledu i obdukciji tijela novorođenčeta utvrdit će se posebno je li rođeno živo ili mrtvo, je li
bilo sposobno za život, koliko je dugo živjelo te vrijeme i uzrok smrti.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 323.
(1) Ako postoji sumnja o trovanju, uputit će se sumnjive tvari koje su nađene u tijelu ili na drugom
mjestu, na vještačenje ustanovi koja obavlja toksikološka ispitivanja.
(2) Pri pregledu sumnjivih tvari vještak će posebno utvrditi vrstu, količinu i djelovanje nađenog otrova,
a ako je riječ o pregledu tvari uzetih iz tijela i količinu upotrijebljenog otrova.
Članak 324.
(1) Vještačenje tjelesnih ozljeda obavlja se u pravilu pregledom ozlijeđenoga, a ako to nije moguće ili
nije potrebno na temelju medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.
(2) Nakon što točno opiše ozljede, vještak će dati mišljenje, osobito o vrsti i težini svake pojedine ozljede
i njihovu ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu narav ili posebne okolnosti slučaja, kakvo
djelovanje te ozljede obično proizvode, a kakvo su u određenom slučaju proizvele, čime su ozljede
nanesene i na koji način.
Članak 325. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Ako se pojavi sumnja da je isključena ili smanjena ubrojivost okrivljenika, da je okrivljenik zbog
ovisnosti od alkohola ili opojnih droga počinio kazneno djelo ili da je raspravno nesposoban zbog
duševnih smetnji, odredit će se vještačenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika.
(2) Ako je to nužno za obavljanje vještačenja okrivljenik može rješenjem suda biti prisilno zadržan u
zdravstvenoj ustanovi. Prije potvrđivanja optužnice rješenje o prisilnom zadržavanju donosi sudac
istrage, a nakon potvrđivanja optužnice sud pred kojim se vodi rasprava. Zadržavanje može trajati
najviše mjesec dana. U slučaju potrebe za novim vještačenjem, zadržavanje se može ponoviti samo
jednom.
(3) Ako je vještačenje određeno radi ocjene okrivljenikove ubrojivosti vještak će ustanoviti je li u
vrijeme počinjenja kaznenog djela kod okrivljenika postojala kakva duševna bolest, privremena duševna
poremećenost, nedovoljni duševni razvitak ili neka druga teža duševna smetnja, te će odrediti narav,
vrstu, stupanj i trajnost duševne smetnje i dati svoje mišljenje o tome kakav je utjecaj takvo duševno
stanje imalo na okrivljenikovo shvaćanje značenja svojeg postupanja ili vladanje svojom voljom.
(4) Ako vještak ocijeni da okrivljenik u vrijeme počinjenja djela nije bio u mogućnosti shvatiti značenje
svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, dat će mišljenje o stupnju vjerojatnosti da bi ta
osoba zbog duševnih smetnji mogla počiniti teže kazneno djelo i je li za otklanjanje te opasnosti
potrebno njezino liječenje u psihijatrijskoj ustanovi ili psihijatrijsko liječenje na slobodi, a ako ocijeni
da su okrivljenikove mogućnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja ili vladanja svojom voljom bile
smanjene, dat će mišljenje postoji li opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno
djelovati za počinjenje novoga kaznenog djela (članak 75. stavak 1. Kaznenog zakona (»Narodne
novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07.,
152/08., 57/11. i 77/11.)), odnosno da bi okrivljenik zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila
njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti teže kazneno djelo (članak 68. stavak
1. Kaznenog zakona).
(5) Ako je vještačenje određeno radi ocjene okrivljenikove raspravne sposobnosti, vještak će ustanoviti
ima li okrivljenik duševne smetnje i dati svoje mišljenje je li sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog
postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i
davati mu upute.
(6) Ako se u zdravstvenu ustanovu upućuje okrivljenik koji se nalazi u istražnom zatvoru, sudac istrage
obavijestit će tu ustanovu o razlozima zbog kojih je određen istražni zatvor kako bi se poduzele mjere
potrebne za osiguranje svrhe istražnog zatvora.
(7) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uračunat će se okrivljeniku u pritvor ili istražni zatvor,
odnosno u kaznu ako bude izrečena.
Članak 326. (NN 76/09, 80/11, 145/13, 126/19)

(1) Tjelesni pregled okrivljenika poduzet će se i bez njegova pristanka ako se može poduzeti bez štete
za njegovo zdravlje i ako se dokaz ne može pribaviti na drugi način.
(2) Tjelesni pregled drugih osoba može se bez njihova pristanka poduzeti samo ako se mora utvrditi
nalazi li se određeni trag ili posljedica kaznenog djela na njihovu tijelu, a to se ne može utvrditi na drugi
način i ako se može poduzeti bez štete za njihovo zdravlje.
ver. - 01.01.2023. god.
(3) Tjelesni pregled okrivljenika tijekom kojeg se ulazi u tjelesne šupljine ili se od tijela odvajaju
nadomjesci ili pomagala organa pričvršćeni uz tijelo provodi se bez njegova pristanka ako se dokaz ne
može pribaviti na drugi način i ako se može poduzeti bez štete za njegovo zdravlje, za kaznena djela za
koja je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.
(4) Ako druga osoba ne pristane na pregled iz stavka 3. ovog članka, on se može poduzeti po nalogu
suca istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina.
(5) Operativni zahvati na okrivljeniku mogu se na temelju sudskog naloga poduzeti samo ako se u
njegovom tijelu nalaze predmeti počinjenja kaznenog djela koje na drugi način nije moguće izvaditi, a
radi se o sljedećim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona: terorizam (članak 97.), financiranje terorizma
(članak 98.), javno poticanje na terorizam (članak 99.), novačenje za terorizam (članak 100.), obuka za
terorizam (članak 101.), putovanje u svrhu terorizma (članak 101.a), terorističko udruženje (članak
102.), ropstvo (članak 105.), trgovanje ljudima (članak 106.), trgovanje dijelovima ljudskog tijela i
ljudskim zamecima (članak 107.), teško ubojstvo (članak 111.), iskorištavanje djece za pornografiju
(članak 163.), neovlaštena proizvodnja i promet drogama (članak 190. stavak 2. i 3.), teška kaznena
djela protiv opće sigurnosti (članak 222.), krivotvorenje novca (članak 274.), nedozvoljeno
posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari (članak 331. stavak 3.), odavanje tajnih
podataka (članak 347. stavak 4.) te špijunaža (članak 348.). Odluku o operativnom zahvatu sud će
donijeti vodeći računa o nužnosti vađenja tih predmeta radi sprječavanja ugrožavanja života okrivljenika
i riziku operativnog zahvata.
(6) Uzimanje krvi i urina od okrivljenika i druge osobe poduzet će se i bez njihovog pristanka ako se
može poduzeti bez štete za njihovo zdravlje, a potrebno je radi utvrđivanja činjenice važne za kazneni
postupak. Tu radnju provodi osoba medicinske struke.
(7) Tjelesni pregled iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka poduzima liječnik.
(8) Radnje iz stavka 1., 2. i 6. ovoga članka odredit će tijelo koje provodi izvide ili postupak.
(9) Vještačenja koja uključuju i tjelesni pregled u smislu odredbe stavka 3. ovoga članka nalaže sud.
(10) Ministar nadležan za unutarnje poslove u suradnji s ministrima nadležnim za pravosuđe i zdravlje
pravilnikom će propisati uvjete i način uzimanja krivi i urina od okrivljenika i drugih osoba (stavak 6.
ovog članka), kao i uvjete koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati
poslove analize krvi i urina.
Članak 327. (NN 80/11, 145/13, 126/19)

(1) Nadležno tijelo može odrediti molekularno-genetsku analizu kako bi se biološki tragovi uzeti s
mjesta počinjenja djela ili drugog mjesta na kojemu se nalaze tragovi kaznenog djela usporedili s
biološkim uzorcima uzetim od osoba iz stavka 2. ovog članka ili kako bi se utvrdila istovjetnost određene
osobe ili kako bi se ti tragovi ili uzorci sravnili s rezultatima molekularno-genetskih ispitivanja
dobivenim prema ovom Zakonu ili drugim zakonima.
(2) Za svrhu iz stavka 1. ovog članka, uzorci biološkog materijala uzet će se:
1) s mjesta počinjenja i drugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela,
2) od okrivljenika,
3) od žrtve,
4) od druge osobe.
(3) Nadležno tijelo je dužno osobu čiji se uzorci uzimaju upozoriti da će podaci biti molekularno-
genetski analizirani i pohranjeni.
(4) Tijelo koje prije početka postupka provodi pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, očevid ili
drugu dokaznu radnju može samo provesti uzimanje uzoraka biološkog materijala s mjesta počinjenja
kaznenog djela i drugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela.
(5) Uzimanje uzoraka biološkog materijala od okrivljenika te molekularno-genetsku analizu tih uzoraka
nalaže državno odvjetništvo.
(6) Uzimanje uzoraka biološkog materijala od osoba iz stavka 2. točke 3. i 4. ovoga članka uz njihovu
pisanu suglasnost može odrediti tijelo koje provodi izvide ili postupak, dok molekularno-genetsku
analizu tih uzoraka uzetih od tih osoba nalaže državni odvjetnik. Te osobe će se prije potpisivanja
suglasnosti poučiti o svrsi uzimanja uzorka te njegovu korištenju u svrhu molekularno-genetske analize.
Ako suglasnost nisu u mogućnosti dati ili je odbiju dati, uzimanje biološkog materijala od tih osoba te
molekularno-genetsku analizu tih uzoraka na prijedlog državnog odvjetnika može naložiti sud.
ver. - 01.01.2023. god.
(7) Molekularno-genetska analiza povjerava se vještaku. Njemu se predaje materijal za ispitivanje u

anonimiziranom obliku. Podaci iz molekularno-genetskih ispitivanja mogu se pridružiti nekoj određenoj
osobi samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjenje svrhe samog ispitivanja.
Članak 327.a (NN 145/13)

(1) Ispitivani materijal koji pripada osobama iz članka 327. stavka 2. ovog Zakona može se koristiti i
obrađivati samo tako dugo dok se pridruživanje tragu ili utvrđenje istovjetnosti ili podrijetla ne isključi,
a potom se uništava, osim ako nešto drugo nije propisano zakonom.
(2) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom sukladno odredbama članka 327. ovog Zakona
od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomoćno osuđen pohranjuju se i čuvaju
dvadeset godina nakon završetka kaznenog postupka. Iznimno, ako je riječ o kaznenom djelu za koje je
propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, ili ako je riječ o kaznenom djelu protiv spolne slobode
za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, navedeni podaci se mogu čuvati najdulje četrdeset
godina od završetka kaznenog postupka.
(3) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom uzoraka uzetih sukladno odredbama članka
327. ovog Zakona od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomoćno oslobođen optužbe,
ili je postupak obustavljen ili je optužba odbijena, te podaci prikupljeni molekularno-genetskom
analizom uzoraka uzetih od osoba iz članka 327. stavka 2. točke 3. ovog Zakona čuvaju se deset godina
od završetka postupka. Ako se molekularno-genetskom analizom uzoraka uzetih od osoba iz članka 327.
stavka 2. točke 4. ovog Zakona utvrdi da ne pripadaju okrivljeniku, uzorci i podaci će se uništiti odmah
po završetku postupka.
(4) Po isteku rokova iz stavaka 2. i 3. ovog članka, nadležno tijelo će po službenoj dužnosti brisati te
podatke.
(5) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom uzoraka pronađenih na mjestu događaja te
drugih uzoraka koji nisu pridruženi određenoj osobi čuvaju se trajno.
(6) Ministar nadležan za pravosuđe u suradnji s ministrima nadležnima za zdravstvo, unutarnje poslove
i obranu, pravilnikom propisuje način uzimanja uzoraka biološkog materijala iz članka 327. ovog
Zakona, uvjete pohrane te nadzora nad pohranom, obradom i čuvanjem.
Članak 328.
(1) Kad je potrebno poduzeti vještačenje poslovnih knjiga, isprava i podataka, tijelo koje vodi postupak
dužno je vještacima naznačiti u kojem pravcu i u kojem opsegu treba obavljati vještačenje te koje
činjenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za poduzimanje vještačenja poslovnih knjiga, isprava i podataka trgovačkog društva i drugih
pravnih osoba nužno da se najprije sredi njihovo knjigovodstvo ili evidencija podataka, troškovi oko
sređivanja knjigovodstva i evidencija podataka padaju na teret trgovačkog društva, odnosno druge
pravne osobe.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovog članka donosi tijelo koje vodi postupak, na temelju obrazloženog pisanog
izvješća vještaka kojima je naloženo vještačenje poslovnih knjiga, isprava i podataka. U rješenju će se
naznačiti i svota koju je trgovačko društvo ili druga pravna osoba dužna položiti sudu kao predujam za
troškove oko sređivanja njezina knjigovodstva ili evidencija podataka. Protiv tog rješenja nije dopuštena
žalba.
(4) Nakon okončanja radnji iz stavka 2. i 3. ovog članka tijelo koje vodi postupak donosi, na temelju
izvješća vještaka, rješenje kojim utvrđuje visinu troškova i određuje da taj iznos podmiri trgovačko
društvo ili druga pravna osoba. Trgovačko društvo ili druga pravna osoba mogu podnijeti žalbu protiv
odluke o naknadi troškova i visine troškova. O žalbi odlučuje vijeće.
Vrste odluka ?
Donošenje i proglašavanje odluka
Članak 163.
(1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naloga.
(2) Presudu donosi sud, a rješenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku.
ver. - 01.01.2023. god.
GRAĐANSKO PRAVO
ZAKON O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,
152/14
3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,
129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
Posjed ?
Vlasništvo ?
Založno pravo ?
Ostala stvarna prava ?
Posjed ?
Posjednik
Članak 10.
(1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
Vlasništvo ?
Vlasnikova prava
Članak 30.
(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari
i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim
pravima ni zakonskim ograničenjima.
Založno pravo ?
Pojam
Članak 297.
(1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja
(založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti
te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.
Ostala stvarna prava ?
-Posjed,
-Pravo vlasništvo,
-Založno pravo (dobrovoljno, prisilno),
-Pravo služnosti (stvarne služnosti, osobne služnosti),
-Stvarni tereti,
-Pravo građenja
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA

Zakon.hr o obveznim odnosima
NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - na snazi od 05.04.2018.
4. Zakon o obveznim odnosima (NN broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)
Sklapanje ugovora ?
Pojam i vrsta štete ?
Kamate ?
Zastara ?
Sklapanje ugovora ?
Kad je ugovor sklopljen
Članak 247.
Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Pojam i vrsta štete ?

– spada u područje pod glavom IX. - Izvanugovorni obvezni odnosi
Pretpostavke odgovornosti
Članak 1045.
(1) Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove
krivnje!
Šteta
Članak 1046.
Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i
povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
- obična šteta
- izmakla korist
- neimovinska šteta
Kamate ?
Cijena za prepuštanje kapitala na određeni rok, a obračunava se od dana dospijeća potraživanja. (cijena
novca);
- ugovorne kamate
Ugovorne kamate su one koje se određuju ugovorom

(zakonska ograničenja stopa ugovornih kamata definirano članakom 26. (NN 78/15) Zakon o obveznim
odnosima)
- zatezne kamate
Zatezne kamate su one koje se plaćaju samo ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze i
određene su zakonom
(definirao članakom 29. (NN 78/15) Zakon o obveznim odnosima)
ver. - 01.01.2023. god.
Zastara ?
Opće pravilo
Članak 214.
(1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze.
(2) Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati
ispunjenje obveze.
(3) Sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O NASLJEĐIVANJU
Zakon o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - na snazi od 15.02.2019.
5. Zakon o nasljeđivanju (NN broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19)
Pravni temelji nasljeđivanja ?

Nasljedni redovi ?
Vrste oporuka ?
Pravni temelji nasljeđivanja ?

- Nasljeđivanje na temelju zakona
- Nasljeđivanje na temelju oporuke
Nasljedni redovi ?
Prvi nasljedni red
Ostaviteljevi potomci i bračni drug
Članak 9.
(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju na jednake dijelove.
Drugi nasljedni red

Ostaviteljevi roditelji i bračni drug
Članak 11.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug.
(2) Ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu
ostavine nasljeđuje ostaviteljev bračni drug.
(3) Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.
(4) Ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake
dijelove.
(5) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio
ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj.
Treći nasljedni red

Ostaviteljevi djedovi i bake
Članak 14.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog
potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i bake.
(2) Jednu polovicu ostavine nasljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine
strane.
Četvrti nasljedni red

Pradjedovi i prabake
Članak 17.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog
druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi pradjedovi i prabake.
(2) Jednu polovicu nasljeđuju pradjedovi i prabake s očeve strane, a drugu polovicu nasljeđuju
pradjedovi i prabake s majčine strane.
ver. - 01.01.2023. god.
Ostali nasljedni redovi

Ostali predci
Članak 19.
Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi predci, redom, po pravilima po kojima
nasljeđuju njegovi pradjedovi i njegove prabake.
Vrste oporuka ?
- Privatna oporuka
- Vlastoručna oporuka,
- Pisana oporuka pred svjedocima
- Javna oporuka (sudska)

- Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj
sastavljena od:
sudac općinskog suda,
sudski savjetnik u općinskom sudu
ili javni bilježnik
- Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju u inozemstvu

sastavljena od:
konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlaštena osoba).
- Oporuka u izvanrednim okolnostima

- Usmena oporuka
- Međunarodna oporuka
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Zakon o zemljišnim knjigama
NN 63/19 - na snazi od 06.07.2019.
6. Zakon o zemljišnim knjigama (NN broj: 63/19)
Vrste i predmet upisa u zemljišne knjige ?

Sastav zemljišne knjige ?
Sadržaj zemljišnoknjižnog uloška ?
Vrste i predmet upisa u zemljišne knjige ?

Vrste?
VRSTA UPISA
Članak 34.
(1) Knjižni su upisi uknjižba, predbilježba i zabilježba.
(2) Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog
naknadnog opravdanja.
(3) Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom
naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.
(4) Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih
se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je
to predviđeno zakonom.
Predmet uknjižbe i predbilježbe?
PREDMET UKNJIŽBE I PREDBILJEŽBE
Članak 35.
(1) U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na zemljištima, zatim
pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na zemljištima za koja je to
posebnim zakonom dopušteno.
(2) Ograničenja, oročenja i uvjetovanja prava iz ovoga članka upisat će se u zemljišnoj knjizi
zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
Predmet zabilježbe?
PREDMET ZABILJEŽBE
Članak 44.
Zemljišnoknjižne zabilježbe upisuju se:
– kako bi učinile vidljivim osobne odnose, osobito ograničenja glede upravljanja imovinom (npr.
maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskoga prava, otvaranje stečaja i dr.), kao i druge odnose i
činjenice određene zakonom, s učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti
morao znati
– kako bi se ostvarili pravni učinci koje zabilježba proizvodi prema odredbama ovoga ili drugih zakona
(zabilježba prvenstvenoga reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina,
spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja
prvenstvenoga reda, zabilježbe određene prema pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).
ver. - 01.01.2023. god.
Sastav zemljišne knjige ?

Članak 13.
(1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.
(2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim
propisom.
Sadržaj zemljišnoknjižnog uloška ?
Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka.
Zemljišnoknjižni uložak sadrži

-posjedovnicu (popisni list, list A),
-vlastovnicu (vlasnički list, list B)
-teretovnicu (teretni list, list C).
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Zakon o trgovačkim društvima - na snazi od 20.04.2019.
NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13,
110/15, 40/19
7. Zakon o trgovačkim društvima (NN broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08,
137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19)
Vrste trgovačkih društava ?
JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO
Pojam javnoga trgovačkoga društva

Članak 68.
(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva
neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.
(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.
KOMANDITNO DRUŠTVO
Pojam komanditnog društva

Članak 131.
Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i
neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva
samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).
TAJNO DRUŠTVO
Pojam tajnoga društva

Članak 148. (NN 40/19)
(1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u
poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u
gubitku poduzetnika.
(2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu,
stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.
(3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka
tajnoga člana.
(4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja
tajnoga društva.
(5) Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora iz stavka 1. ovoga članka,
dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija,
Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni
bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnoj ispostavi
Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
DIONIČKO DRUŠTVO
Pojam dioničkoga društva

Članak 159.
(1) Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u
temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.
(2) Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.
(3) Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.
ver. - 01.01.2023. god.
DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Pojam društva s ograničenom odgovornošću

Članak 385.
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih
osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može
kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu
temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.
(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.
(3) Ako ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom
poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno
svojim poslovnim udjelima u društvu.
POVEZANA DRUŠTVA
Vrste povezanih društava

Članak 473.
Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:
1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,
2. ovisno i vladajuće društvo,
3. društva koncerna,
4. društva s uzajamnim udjelima i
5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.
ver. - 01.01.2023. god.
STEČAJNI ZAKON
Stečajni zakon
NN 71/15, 104/17 - na snazi od 02.11.2017.
8. Stečajni zakon (NN broj: 71/15, 104/17)
Stranke u stečajnom postupku ?

Tijela stečajnog postupka ?
Stranke u stečajnom postupku ?

Dužnik
- Predstečajni i stečajni dužnik
Dužnik može biti fizička osoba, pravna osoba, obrt, društvo s ograničenom odgovornošću, javno
trgovačko društvo ili neko drugo pravno ili fizičko tijelo.
Vjerovnik
- Predstečajni i stečajni vjerovnik
Vjerovnik je pravna ili fizička osoba koja ima potraživanje prema dužniku.
Tijela stečajnog postupka ?
TIJELA PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Članak 21.
Tijela predstečajnoga postupka su sud i povjerenik.
TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA
Članak 75.
Tijela stečajnoga postupka su sud, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU

Zakon o parničnom postupku - za postupke pokrenute nakon 01.09.2019.
SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91,
91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,
70/19
9. Zakon o parničnom postupku (NN broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19)
Stranke u parničnom postupku ?

Vrste podnesaka ?
Vrste odluka ?
Stranke u parničnom postupku ?
Tužitelj (svaka fizička i pravna osoba ali i oblici udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost ali im
se rješenjem suda priznaje svojstvo stranke)
Tuženik (svaka fizička i pravna osoba ali i oblici udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost ali im
se rješenjem suda priznaje svojstvo stranke)
Vrste podnesaka ?
Članak 106. (NN 117/03, 25/13)
Tužba, odgovor na tužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju izvan rasprave
podnose se u pisanom obliku (podnesci).
Vještaci
Članak 250.
Sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno
stručno znanje kojim sud ne raspolaže.
Članak 251. (NN 25/13)

Stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može predložiti osobu vještaka.
Sud će omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku.
Sud će odrediti predloženog vještaka ako se protivna stranka ne usprotivi predloženom vještaku.
Ako se protivna stranka usprotivi predloženom vještaku, vještaka će odrediti sud.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud može odrediti drugog vještaka ako ocijeni da složenost
vještačenja to zahtijeva, odnosno ako ocijeni da je to potrebno radi sprečavanja stranaka da raspolažu
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).
U slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga članka parnični sud može ovlastiti predsjednika vijeća ili
zamoljenog suca da oni odrede vještake ako je njima povjereno izvođenje dokaza vještačenjem.
Članak 252.
Vještačenje, u pravilu, obavlja jedan vještak, a kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti
dva ili više vještaka.
Vještaci se određuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja.
Vještačenje se može povjeriti i stručnoj ustanovi (bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.). Ako
postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja (vještačenje lažnog novca, rukopisa,
daktiloskopsko vještačenje i sl.), takva vještačenja, a osobito složenija, povjeravat će se, u prvom redu,
tim ustanovama.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 253. (NN 117/03)

Određeni vještaci dužni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje.
Sud će vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja iz razloga iz kojih svjedok može
uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud može vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja i iz drugih opravdanih razloga.
Oslobođenje od dužnosti vještačenja može tražiti i ovlaštena osoba tijela ili pravne osobe u kojoj vještak
radi.
Članak 254. (NN 117/03, 25/13)
Vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac, ali se za vještaka može uzeti i
osoba koja je već bila saslušana kao svjedok.
Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da postoji razlog za izuzeće, a
najkasnije prije početka izvođenja dokaza vještačenjem.
U zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za
izuzeće.
O zahtjevu za izuzeće odlučuje parnični sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijeća odlučuju o
izuzeću ako im je povjereno izvođenje dokaza vještačenjem.
Protiv rješenja kojim se prihvaća zahtjev za izuzeće nije dopuštena žalba, a protiv rješenja kojim se
zahtjev odbija nije dopuštena posebna žalba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije obavljenog vještačenja i prigovara vještačenju iz tog
razloga, sud će postupiti kao da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja.
Članak 255. (NN 117/03, 84/08)

Sud će kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna vještaka koji ne dođe na ročište iako je
uredno pozvan, a izostanak ne opravda, vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti te vještaka
koji svoj nalaz i mišljenje bez opravdanog razloga ne podnese u roku koji mu je odredio sud.
Rješenje o kazni sud može opozvati uz uvjete iz članka 248. stavka 6. ovog Zakona.
Na zahtjev stranke sud može rješenjem narediti vještaku da nadoknadi troškove koje je uzrokovao
svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači. O takvom zahtjevu sud je
dužan odlučiti bez odgode. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 10. ovoga
Zakona.
Članak 256.
Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, na naknadu izmakle
zarade i troškova vještačenja te pravo na nagradu za obavljeno vještačenje.
U pogledu naknade troškova i nagrade vještaka na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka
249. st. 2. i 3. ovog Zakona.
Članak 257. (NN 25/13)
Vještaci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se navodi ime i prezime pozvanoga, vrijeme i
mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vještak. U pozivu će se
vještak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (članak 255.) i na pravo na naknadu troškova
(članak 256.).
Članak 258. (NN 25/13)
Prije početka vještačenja pozvat će se vještak da predmet vještačenja brižljivo razmotri, da točno navede
sve što opazi i nađe i da svoje mišljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, a
upozorit će se i na posljedice davanja lažnog iskaza.
Nakon toga će se vještak pitati za ime i prezime, osobni identifikacijski broj, ime oca, zanimanje,
boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos sa strankom.
Članak 259.
Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i,
prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem.
Vještaku se mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vještaka
mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.
ver. - 01.01.2023. god.
Članak 260. (NN 25/13)

Sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u
pisanom obliku prije rasprave. Sud će odrediti rok za podnošenje nalaza i mišljenja koji ne može biti
duži od 60 dana u pisanom obliku.
Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje.
Sud će dostaviti strankama pismeni nalaz i mišljenje najkasnije 15 dana prije ročišta na kojem će se o
njima raspravljati.
Odredba članka 255. stavka 3. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način i kada vještak svoj
nalaz i mišljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio.
Članak 261.
Ako je određeno više vještaka, oni mogu podnijeti zajednički nalaz i mišljenje kad se u nalazu i mišljenju
slažu. Ako se u nalazu i mišljenju ne slažu, svaki vještak posebno iznosi svoj nalaz i mišljenje.
Ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan,
nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu
otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima.
Ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja
u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem
vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka.
Članak 262.
Protiv rješenja suda iz čl. 251., 252. i 261. ovog Zakona nije dopuštena žalba.
Članak 263.
Odredbe članka 251., članka 252. stavka 2., čl. 253. do 257., članka 258. stavka 2. i članka 262. ovog
zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na tumače.
Vrste odluka ?
-Presude
-Rješenja
Članak 129.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, a u
postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.
-Presuda
Članak 325.
Presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja.
Ako postoji više zahtjeva, sud će o svim tim zahtjevima, u pravilu, odlučiti jednom presudom.
Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, a za konačnu odluku sazrela je samo jedna
parnica, može se donijeti presuda samo za tu parnicu
- Djelomična presuda
- Međupresuđa
- Presuda na temelju priznanja
- Presuda na temelju odricanja
- Presuda zbog ogluhe
- Presuda zbog izostanka
- Presuda bez održavanja rasprave
ver. - 01.01.2023. god.
-Rješenje
Članak 343. (NN 117/03)

Sva rješenja koja se donose na ročištu objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća.
Rješenje koje je na ročištu objavljeno dostavit će se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je protiv
toga rješenja dopuštena posebna žalba, ili ako se na temelju rješenja može odmah tražiti ovrha, ili ako
to zahtijeva upravljanje parnicom.
Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim Zakonom nije
što drugo određeno.
Kad se rješenje ne dostavlja u pisanom obliku, ono prema strankama ima učinak čim je objavljeno.
Članak 344.
Rješenja koja sud donosi izvan ročišta saopćavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa rješenja.
Ako se rješenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog saslušanja protivne stranke, toj se
stranci rješenje neće dostaviti.
Članak 345.
Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava o
prijedlozima stranaka koji su među sobom u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad
je to potrebno.
Pisani sastav rješenja treba da sadrži uvijek uvod i izreku, a obrazloženje samo ako prema stavku 1.
ovog članka rješenje mora biti obrazloženo.
Članak 346.
Pravomoćna rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ovog Zakona izvršavaju se po službenoj
dužnosti.
Članak 347. (NN 25/13)
Odredbe čl. 328., 334. st. 2., članka 335. do 342. ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati
i na rješenja.
ver. - 01.01.2023. god.
OVRŠNI ZAKON
Ovršni zakon
NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - na snazi od 28.11.2020.
10. Ovršni zakon (NN broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17)
Stranke u ovršnom postupku ?

Predmet i sredstvo ovrhe ?
Vrste odluka ?
Stranke u ovršnom postupku ?
Članak 2. (NN 93/14)

(6) izraz »stranka« označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika
osiguranja,
Predmet i sredstvo ovrhe ?
Članak 4.
(1) Sredstva ovrhe i osiguranja su ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji
kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava.
(2) Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi
ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja.
Vrste odluka ?
Članak 10. (NN 93/14, 73/17)

(3) Odluke u ovršnom postupku i postupku osiguranja donose se u obliku rješenja ili zaključka.
(4) Zaključkom sud izdaje nalog sudskom ovršitelju ili Agenciji za provedbu pojedinih radnji te odlučuje
o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom.
Članak 11. (NN 93/14)

(1) Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(5) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

Zakon o općem upravnom postupku
NN 47/09
11. Zakon o općem upravnom postupku (NN broj: 47/09)
Upravna stvar ?
Stranke u upravnom postupku ?
Vještačenje ?
Vrste odluka ?
Upravna stvar ?
Članak 2.
(1) Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu:
stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće
upravno područje.
(2) Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.
Stranka u upravnom postupku ?
Članak 4.
(1) Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv
koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u
postupku.
(2) Stranka može biti i tijelo državne uprave te drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili područne
(regionalne) samouprave ili drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova područna
jedinica, odnosno podružnica ili skupina osoba povezanih zajedničkim interesom, ako može biti nositelj
prava, odnosno obveza o kojima se rješava.
Vještačenje ?
Članak 65.
(1) Kad je za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje upravne stvari potrebno
posebno stručno znanje kojim službena osoba ne raspolaže, dokaz se može izvesti vještačenjem.
(2) Službena osoba određuje vještačenje po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Za vještaka će
se zaključkom odrediti osoba koja je odgovarajuće struke, a ovlaštena je za davanje mišljenja o pitanjima
odgovarajuće struke ili osoba registrirana za vještačenje. Ako takvih osoba nema, za vještaka se može
odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuću stručnost potrebnu za vještačenje. Stranke će se uvijek
prethodno saslušati o osobi vještaka.
(3) Ako bi troškovi izvođenja dokaza vještačenjem bili nerazmjerni vrijednosti predmeta, o upravnoj
stvari može se riješiti i na temelju drugih dokaza, bez vještačenja.
(4) Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok.
Vrste odluka ?
-Zaključak
Članak 77.
(1) Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donošenje
rješenja.
(5) Protiv zaključka ne može se izjaviti žalba. Zaključak se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim
se rješava o upravnoj stvari.
ver. - 01.01.2023. god.
-Rješenje
Članak 96.
(1) O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem.
(2) Sukladno zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv
Članak 105.
(1) Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako
zakonom žalba nije isključena.
(2)
Članak 120.
(4) Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
ver. - 01.01.2023. god.
ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

Zakon o upravnim sporovima
NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 - na snazi od 01.04.2017.
12. Zakon o upravnim sporovima (NN broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17)
Predmet upravnog spora ?

Stranke u upravnom sporu ?
Vrste odluka ?
Predmet upravnog spora ?

Članak 3.
(1) Predmet upravnog spora jesu:
1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili
pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti
pravni lijek,
2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno
pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek,
3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom
propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke
odnosno da postupi prema propisu,
4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.
(2) Predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (u daljnjem
tekstu: opći akt).
Stranke u upravnom sporu ?
Članak 16.
Stranke u sporu su tužitelj, tuženik i zainteresirana osoba.
Vrste odluka ?
-Presuda
Članak 55.
(1) O tužbenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traženja sud odlučuje presudom.
(2) Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske.
(3) Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih
pitanja.
(4) Presuda se može temeljiti samo na činjenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogućnost
izjašnjavanja.
-Rješenje
Članak 65. (NN 152/14)

(1) O postupovnim pitanjima sud odlučuje rješenjem.
(2) Rješenja koja se odnose na upravljanje postupkom donosi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.
(3) Rješenja koja se donose na raspravi objavljuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.
(4) Rješenje objavljeno na raspravi prema strankama ima učinak od trenutka objave. Rješenje doneseno
izvan rasprave sud će strankama dostaviti pisanim ili elektroničkim putem. Rješenje u pisanom ili
elektroničkom obliku prema strankama ima učinak od trenutka uredne dostave.
(5) Pisani otpravak rješenja sadržava uvod i izreku. Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija
prijedlog stranke ili ako se njime rješava o suprotnim prijedlozima stranaka, a može biti obrazloženo
ver. - 01.01.2023. god.
kad sud to smatra potrebnim. Ako je protiv rješenja dopuštena žalba, pisani otpravak rješenja mora
sadržavati i uputu o pravnom lijeku.

Skripta – odgovori na pitanja - Ispit - Stalni sudski vještak / Procjenitelj vrijednosti nekretnina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta – odgovori na pitanja - Ispit - Stalni sudski vještak / Procjenitelj vrijednosti nekretnina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ver. - 01.01.2023. god.

PROGRAM PROVJERE ZNANJA IZ POZNAVANJA

USTROJSTVA SUDBENE VLASTI, DRŽAVNE UPRAVE I PRAVNOG

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Ustrojstvo državne vlasti ?

Ustrojstvo državne vlasti ?

Najviše vrednote ustavnog poretka RH ?

2. Zakon o sudovima ("Narodne Novine" br. 28/13,33/15,82/15,67/18,126/19)

Ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova ?

Ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova ?

Članak 14. (NN 67/18)

Članak 15. (NN 33/15, 67/18)

Članak 16. (NN 33/15, 67/18)

Djelokrug i nadležnost sudova ?

Djelokrug i nadležnost sudova

Članak 18. (NN 67/18)

Članak 19. (NN 67/18)

Članak 20. (NN 67/18)

Članak 21. (NN 67/18)

Članak 23. (NN 67/18)

Članak 26. (NN 67/18)

Članak 26.a (NN 67/18, 126/19 - odgoda primjene,

Članak 27. (NN 33/15)

Članak 28. (NN 67/18)

Sudska i pravosudna uprava ?

UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA

Članak 29. (NN 33/15, 67/18, 21/22)

Članak 71. (NN 67/18)

Članak 72. (NN 67/18, 21/22)

Prava i dužnosti sudaca ?

Članak 87. (NN 67/18, 21/22)

Članak 88. (NN 33/15, 67/18)

Članak 92. (NN 67/18)

Članak 93. (NN 67/18, 21/22)

Stalni sudski vještaci ?

Članak 125. (NN 21/22)

Članak 127. (NN 21/22)

Članak 127.a (NN 21/22)

Članak 127.b (NN 21/22)

Članak 128. (NN 21/22)

Članak 129. (NN 21/22)

Stalni sudski procjenitelji ?

Stalni sudski procjenitelji

PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA

Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka ?

Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka ?

POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i :

Vladanje hrvatskim jezikom

Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci

Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka ?

Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja

Povjerenstvo za provjeru znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave te poznavanju

(7) Povjerenstvo vodi evidenciju kandidata koji su pristupili provjeri.

Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje

Provjera uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka

Proširenje područja vještačenja

II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA

Prava stalnih sudskih vještačenje ?

III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA

(4) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za:

Uvećanje i umanjenje nagrade

(2) Naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

Troškovi za smještaj (noćenje)