ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA

USTAVNO PRAVO II
1.PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH?
-Parlamentarna skupština izražava principe narodne suverenosti ravnopravnosti tri konsutivna
naroda i složenu državnu strukturu. Odnosno činjenica da se BIH sastoji od dva
entiteta.Skupština je dvodomna i čine je Dom naroda i Predstavnički dom, Dom naroda ima
ukupno 15 delegata. Pet
delegata Bošnjaka u ovoj dom biraju delegati Bošnjaci u Domu naroda Parlamenterne
Federacije BIH.
Pet delegata Srba bira Narodna Skupština RS,Pet delegata HR u domu Parlamenta Federacije
BIH . Parlamentarnoj skupštini BIH nisu predstavljeni nacionalni interesi Srba koji žive u
Federaciji BIH niti
Bošnjaka i Hrvata koji odnosno glasaju u Republic Srpskoj, ako se ima u vidu nacionalna
struktura BIH prema popisu stanovništva iz 1991.godine. Dom naroda prema tome predstavlja
samo interese Srba iz RS i Bošnjaka i Hrvata iz Federacije BIH. U predstavničkom domu
Parlamentarne skupštine BIH predstavljeni su interesi građana. Kao i u ostalim demokratskim
zemljama u ovom donjem domu parlamenta dolazi do izražaja politička konfiguracija na
području cijele zemlje. Ovaj dm odražava speatar političkih raspoloženja,programa interesa u
zemlji u skladu sa rezultatima neposrednih izbora BIH. Parlamentarna skupština ima sljedeća
ovlaštenja i nadležnosti:- Ustvatvorna nadležnost,Zakonodavna nadležnost.Proces odlučivanja
u Parlamentarnoj skupštini BIH ubraja se u
red najkomplikovanijih parlamentarnih postupaka. U procesu odlučivanja primjenjena su tri
različita sistema glasanja: 1.odlučivanje prostornom većinom. Odlučivanje kvlafikovanom
većinom koja se uključuje u tzv entitetsko glasanje,odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog
interesa.
2.STRUKTURA I NAČIN IZBORA DOMOVINA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH ?
Ustav BIH osim utvrđivanja opštih principa nije regulisao izbore u entitetima. To je učinjeno
ustavima entiteta i izbornim zakonima, Parlament Federacije BIH se sastoji od dva doma:
Predstavničkog doma i Doma naroda. Prvi izražava suverenitet i jednakost građana a drugi
konstutivnost Bošnjaka,Srba.Hrvata odnosno punu ravnopravnost prirpadnika ostalih naroda,
Zakoni i druge važne odluke donose se uz saglasnost oba doma. Dom Naroda Parlamenta
Federacije BIH ima 58 delegata i to po
17 delegata iz svakog konstutivnog naroada i 7 delegata iz reda prirpadnika ostalih naroda. Njih
su delegirale kantonalne skupštine tj biraju se na posredan način. Poslanici u kantonalnim
skupštinama biraju delegate za vijeće naroda Parlamenta Federacije tajnim glasanjem sa liste
predloženih kandidata. Raspodjela mandata se vrši prema propoprcionalnom principu.
3.NADLEŽNOST PARLAMENTA FEDERACIJE BIH?
Predsjenik i potpredsjednici Federacije BIH su nosioci izvršne vlasti.Predsjenik Federacije koji
predstavlja i zastupa Federaciju i koji e šef izvršne vlasti ima dva potpredsjenika. Sva trojica
moraju
biti iz tri različita konstutivna naroda, U ostvarivanju najvećeg broja oni djeluju zajednički. Oni se
biraju na neposrenim izborima. Ustav Federacije je predvidio mogućnost smjene svakog od ovih
funkcionera prije mandata koji su oni izabrani. To se može desiti ako se u složnom postupku
predividi da je prekšio zakletvu ili da zbog drugih razloga nije dostojan da vrši tu funkciju
utvrđuje vlada
Federacije konzenzusom. Inače svakom od ovih funkcionera mandat može prestati zbog:smrti
ostavke i 3.trajne nemogućnosti obavljanu funkciju. Postojanje trajne nemogućnosti za
obavljanjee funkcije utvrđuje Vlada Federacije isto koncezusom,kada po bilo kojem osnovu
prestane mandat bilo kojem od ovih funkcionera provodi se opisni postupak izbora. Mandat
novoizabranih traje do isteka mandata prethodnih. Taj izbor treba da se obavi u roku od 30
dana.
4.PARLAMENTARNA PROCEDURA ZA ZAŠTITU VITALNIH NACIONALNIH INTERESA?
Ustav BiH je, kao nosioce suverene vlasti označio građane Bošnjake, Srbe i Hrvate
kaokonstitutivne narode, te pripadnike ostalih narodaInstrumentima za zaštitu vitalnih
nacionalnih interesa raspolažu
samo Ustavom određenipredstavnici triju konstitutivnih naroda, ali ne i predstavnici drugih
naroda.Prema definiciji vitalnih nacionalnih interesa, proizlazi da se oni svode na tri grupe
pitanja:Organizacija i funkcionisanje institucija vlasti Nacionalni identitet Sva ostala pitanja
5.ZAKONODAVNA TIJELA KANTONA? Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru
nadležnosti kantona je kantonalna skupština. Skupština je jednodomna i čine je poslanici koji se
biraju naneposrednim izborima na mandat od četiri godine. Skupština kantona ima slijedeće
nadležnosti: Ustavotvorna nadležnost,Zakonodavna nadležnost, Budžetska nadležnost i Ostale
nadležnosti u skladu sa kantonalnim ustavom.
6.ŠEF DRŽAVE
Šef države je jedna od najznačajnih institucija svakog ustavnog sistema. Prema karakteru i
položaju
šefa države u toeriji praksl te se karakteriše cjelokupno ustvano uređenje neke države.
Najvažnija ustvana ovlaštenja šefa države su:1. Predstavljanje države u zemlji i u inostranstvu.
U ovom svojstu šef države potpisuje međunarodne ugovore i u druge akte koji obavezuju
državu postavlja i u opoziva ambasadore i druge najvipe diplomatske predstavnike u instranstvu
prima akreditivna i opozivna
pisma . Vođenje vanjske politike je u većini sistema u nadležnosti šefa država. Izbori i
imenovanja. Imenuje predsjenika vlade au predsjenikim sistemima i druge
najodgovornijefunkcionere izvršne
vlasti predlaže kandiddat za sudije najviše sudija. Zapovijedanje oružanim snagama- u
najvećem broju zemalja šefa države ili poptupno samostalno ili u saradnji sa drugim organima
obavlja ovu funkciju. U
tom svojstvu on imenuju najviše oficire ( u nekim sistemima u potvrdu parlamenta) Raspisivanje
izbora i u nekim sistemima i referenduma. Učešće u zakonodavnoj aktivnosti-potpisuje zakone i
u
nekim zemljama raspolože pravom suspenzivnog veta. Šef države direktno ili posredno
ostvaruje zakonodavstu incijativu.Akti koji donosi šef države određeni su u svakom sistemu
njegovim
ovlaštenjima.
7.VLADA
- Vlada je državni kolegijalni organ izvršne vlasti koji čine ministri koji su po pravilu na čelu
pojedinih resora (minstrstva) U predsjeničkom sistemu vlada formalno i ne postoji. Postoji uža ili
šira grupa visokih državnih funkcionera koje postavljaju predsjenik i sa kojima se konsultuje pri
donošenju odluka. U Sistemu jednistva vlasti vlada je samo jedni od radnih tijela skupštine, U
Parlamentarnom sistemu vlada se razvila u značajno tijelo nosilac je cjelokupne izvršne vlasti.
Prema svom sastavu vladu održava političku strukturu parlamenta. Ukoliko jedna stranka ima
natpolovičnu većinu bit će izarbana jednostranačka vlada, Ukoliko to nije slučaj stvara se
koalicijakoja mora osigurati većinu u parlamentu a time i izglasavanje vlade. Prema sastavu
vlae mogu biti;poslaničke,neposlaničke
mješovite. Nadležnost vlade načelno se može odrediti kao izvršavanjezakona i drugih akata
parlamenta i odluka sudova. – U tom okviru vlada ima zakonodavnu inicijativu imogućnost da
učestvuje u parlamentarnim raspravama. – Ovlaštena je da donosi opšte propise (uredbe,
odluke
idrugo) za izvršavanje zakona, kao i pojedinačne pravneakte. – U vanrednim okolnostima vlada
dobiva veoma širokaovlaštenja za donošenje uredaba sa zakonskom snagom. – U
parlamentarnom
sistemu parlament vrši kontrolu radavlade putem slijedećih instrumenata: poslanička
pitanja,interpelacija, istražni postupak i postavljanje pitanja povjerenja vladi.
8.ORGANI DRŽAVNE UPRAVE?
Sa formalnog stanovništva upravna funkcija ima nekoliko karakterističnih obilježija Prema
ukupnom sastavu organi uprave su po pravilu inokosni. Na čelu
ministarstva je ministar u direkciji i upravi direktor na čelu sekretarijata sekretar itd. Unutar
ukupnog sistema državne uprave kao i unutar svakog organa uprave uspostavljaju se
hiijerahijski odnosi. U
svakoj ukupnoj djelatnosti i u donošenju pravnih akata organi uprave nastupaju sa autoritetom
državne vlasti i jače volje. Oni osiguravaju ostvarivanje opšetg interesa. Zato u svaremeim
državne uprave posebno insistira na njenoj političkoj neutralnosti. Zato se u savremenim
sistemima državne uprave posebno insistira na njenoj političkoj neutralnosti i visokoj stučnosti.
U primjeni prava organi
državne uprave su vezani principom ustavnosti i zakonotosti. Zaaštita ovih principa istvaruje se
u okviru ržavne uprave putem instacione kontrole po žalbenom postupku ilu putem sudske
kontrole.
9.PRAVOSUĐE U BIH?
Pravosudni sistem koji je bio u RBiH, iako je imao mnoge nedostatkeuzrokovane
jednopartijskim sistemom i socijalističkim uređenjem, je biojedinstven. Ta
jedinstvenost se ogledala u tome što je osiguravao jedinstvenuprimjenu prava na kompletnoj
teritoriji Republike. Osim što su sudovi bili kadrovski dobro popunjeni, ostvaren je i zavidan nivo.
stručnosti. Međutim, do velikih promjena je došlo tokom agresije i rata. Došlo je do velike
destrukcijepravosudnog sistema formiranjem paradržavnih tvorevina, kojima je podijeljensistem.
Sudovi i tužilaštva sus tavljena pod vlast tih novih tvorevina, i na tajnačin je razbijeno jedinstvo
pravnog poretka. Obzirom da paradržavne tvorevinenisu imale svoje zakone koje bi primjenjivali
sudovi, koristili su se propisisusjednih država, a sastav tih organa je sveden na
jednonacionalni.Uspostavlajnje legalnog pravosudnog sistema započinje
potpisivanjeVašingtonskog sporazuma i
stupanjem na snagu Ustava FBiH.
10. SISTEM KONTROLE I USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI?
1. Kontrola zakonitosti pojedinačnih
pravnihakata ostvaruje se putem instancionog nadzora od drugostepenih i, u nekim
slučajevima,trećestepenih organa.
2. Kontrola ustavnosti pojedinačnih pravnihakata ostvaruje se
putem ustavne tužbe.
3. Kontrolu ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata vrše redovni i ustavni
sudovi.
4. Kontrola ustavnosti zakona-dolazi u obzir samo u zemljama koje imaju pisani kruti ustav.
11.USTAVNO SUDSTVOPojam i značaj – U ostvarivanju kontrole ustavnosti zakona sudovi
ocjenjuju i formalnu i materijalnu ustavnost. – Kontrola ustavnosti zakona može biti:
1. naknadna-ostvaruje se
nakon objavljivanja istupanja na snagu zakona, i
2. prethodna-kontrola se ostvaruje u tokuusvajanja zakona, ali svakako prije njegovog
objavljivanja. U nadležnost ustavnih sudova spada: 1. Kontrola
ustavnosti zakona i svih drugih opštih pravnih akata; 2. Rješavanje sukoba nadležnosti; 3.
Suđenje najvišim državnim funkcionerima; 4. Rješavanje izbornih sporova; 5. Apelaciona
jurisdikcija;6.
Kontrola ustavnosti djelovanja političkihstranaka, i 7. Utvrđivanje nekih činjenica ili okolnosti
idavanje mišljenja. Kontrola ustavnosti i zakonitosti s obzirom na podzakonske akte se
ostvarujeputem
redovnih i ustavnih sudova. Kada rješavaju u krivičnim ili drugimsporovima, redovni sudovi su
prilikom primjene podzakonskog akta ovlašteni daprocjene ustavnost i zakonitost tog akta. Ako
smatraju da taj akt nije u skladu sazakonom i ustavom, mogu da odbiju da ga primjene. U tom
slučaju će se sporrješavati primjenjujući zakon direktno i to se naziva ekscepcija
ilegalnosti.Međutim, čak i taj odbijeni podzakonski akt se mora obrazložiti i na ovakvuodluku
suda se može uložiti žalba i onda njegova odluka podliježe kontroli od strane višeg suda.
12.USTAVNI SUD BIH? Ustavni sud BiH odigrao je veoma značajnu ulogu u očuvanju
kontinuiteta ilegaliteta pravnog poretka posebno u periodu stjecanja državne samostalnosti.Ova
institucija
Ustavnog suda je zadržana i Ustavom BiH, i povjerena su jojznačajna ovlaštenja u pogledu
kontrole ustavnosti i zakonitosti na prostoru cijele države. Obzirom da kod nas i entiteti imaju
svoje ustavne sudove, Ustavni sud BiH je nadležan za zaštitu ustavnosti u odnosu na Ustav
BiH, dok su
entitetskiustavni sudovi za entitetske ustave. Ustavni sud BiH je odvojen od sudske vlasti. On
ima nezavistan položaj, i ta njegova nezavisnost u odnosu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku
vlast se
ogledau sljedećem: sva pitanja u vezi sa položajem, nadležnošću, postupkom i odlukama
Ustavnog suda se uređuju Ustavom BiH i pravilima koja donosi sam sud, načinu izbora i
stabilnosti članova
Suda, finansijska nezavisnost suda, i sl. Ustavni sud BiH broji devet članova. Četiri člana bira
Predstavnički domParlamenta FBiH, dva bira Narodna skupština RS, dok su preostala
trojicastranci, koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uzkonsultacije sa
Predsjedništvom BiH. Naše sudije se biraju na period do navršenja 70 godina života. Za sudije
Ustavnog suda BiH se biraju istaknuti pravnici, visokog moralnog ugleda i da imaju pravo glasa.
Obzirom da se našesudije biraju na entitetskom nivou, taj odabir često bude pod uticajem
političkih stranaka.
13.USTAVNI SUD FEDERACIJE BIH? Sudije Ustavnog suda Federacije BiH biraju se na
osnovu konkursa
kojeg raspisuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Vijeće vrši rangiranje kandidata, a
predsjednikFederacije, u saglasnosti sa oba potpredsjednika,predlaže kandidate za sudije. Za
imenovanje sudija potrebna je potvrda većinedelegata Doma naroda Parlamenta Federacijekoji
su prisutni i koji glasaju. Nadležnost Ustavnog suda Federacije BiH:1. Rješavanje sporova
između različitih nivoa vlasti, institucija i unutar institucija vlasti; 2. Zaštita ustavnosti; 3. Zaštita
prava na lokalnu samoupravu; 4. Odlučivanje o ustavnim pitanjima; 5. Odlučivanje o vitalnom
nacionalnom interesu na nivou Federacije; 6. Odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na
nivoukantona;7. Odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu u GraduMostaru;8. Odlučivanje o
smjeni predsjednika ili potpredsjednika Federacije; 9. Odlučivanje o imunitetu, i10. Davanje
mišljenja.
14. LOKALNA SAMOUPRAVA U BIH
Ustav BIH ne reguliše lokalnu samoupravu. Međutim Vlada BIH u oktobru 1994.godine je
ratfikovala
Evropsku povelju u lokalnoj samupravi. Iako BIH tada nije bila članica Vijeća Evrope. Povelja je
postala sastvni dio pravnog sistema BIH. Time se osigurava primjena evropskih standarda u
uspostavljanju i funkcionisanju lokalne samouprave. Iapk ustavna i zakonoska rjesešnja u cijeloj
zemlji jos nisu uskaleđna sa Evropskom poveljom. Sada egzistiraju dva različita sistema lokalne
samopurave
Evropskom poveljom.