UVOD U GRAĐANSKO PRAVO ajla

UVOD U GRAĐANSKO PRAVO
1.Objasnite šta je građansko pravo, navedite nekoliko grana građanskog prava i najmanje dva
konkretna zakona koji su pozitivni izvori građanskog prava u FBiH, obrazložite načelo
dispozitivnosti i načelo imovinske sankcije u građanskom pravu?
Građansko pravo je sistematizovan skup pravnih pravila koja uređuju pravne odnose između
subjekata prava povodom stvari,činidaba,nematerijalnih tvorevina i prava tj. povodom imovine. Taj
sistematizovan skup pravnih pravila ima svoju internu logiku,internu harmoniju da uređuju pravne
odnose. Vrlo je bitno razlikovati pravne odnose od društvenih. Društveni odnos je skup koji sadrži
daleko veći broj potencijalnih odnosa (prijateljstvo,ljubav). Svaki pravni odnos je društveni odnos. Ali,
svaki društveni odnos nije pravni odnos. Postoje dvije vrste subjekata prava:pravna i fizička lica.
Pravno lice je društvena tvorevina ! A fizičko lice je ljudsko biće. Stvar je ograničeni dio materijalne
prirode.
Činidba je djelovanje određenih lica;postoje 4 vrste:činjenje,nečinjenje,davanje i propuštanje.
Imovina je skup subjekata prava objedinjenih zajedničkim počiniteljem.
NAČELO DISPOZITIVNOSTI- u građanskom pravu znači da građanskopravni odnos nastaje,prestaje i

mijenja se voljom pravnih subjekata. Drugačije se može nazvati autonomija pravno relevantne volje.
Pravni poredak daje pravni značaj pravno-relevantnoj volji subjekata prava; tj pravni poredak daje
veći nivo autonomije nosiocu prava,subjektu prava te dozvoljava tom licu da uredi svoje pravne
odnose na način koji se razlikuje od načina kojim su uređeni pravni odnosi od samog zakonodavca.
IMOVINSKA SANKCIJA-
Sankcija- ono što će se dogoditi ako dođe do povrede pravne norme dispozicije. U građanskom pravu
se sprovodi samo imovinska sankcija !!!! tj jedno građansko lice ne može natjerati drugo da nešto
uradi,nego će ultimativno biti sprovedena na imovinu.
GRANE: trgovačko pravo (podgrana građanskog prava) , porodično pravo,radno pravo (grana javnog
prava, upravno pravo,obligaciono (opći i posebni dio), bračno, međunarodno privatno pravo, stvarno
pravo...
KONKRETNI ZAKONI: Zakon o obligacionim odnosima,Zakon o notarima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon

o eksproporijaciji itd.
IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA:
a)ustav , b) zakon , c) podzakonski akti, d) međunarodni izvor građanskog orava, e)sudske presude , f)
ugovor, g)običaj, h)pravna nauka.
2. Objasnite šta je građansko pravo, navedite nekoliko grana građanskog prava i najmanje dva
konkretna zakona koji su pozitivni izvori građanskog prava u FBiH, obrazložite načela
ravnopravnosti stranaka i prometnosti subjektivnih prava u građanskom pravu?
Građansko pravo je sistematizovan skup pravnih pravila koja uređuju pravne odnose između
subjekata prava povodom stvari,činidaba,nematerijalnih tvorevina i prava tj. povodom imovine. Taj
sistematizovan skup pravnih pravila ima svoju internu logiku,internu harmoniju da uređuju pravne
odnose. Vrlo je bitno razlikovati pravne odnose od društvenih. Društveni odnos je skup koji sadrži
daleko veći broj potencijalnih odnosa (prijateljstvo,ljubav). Svaki pravni odnos je društveni odnos.
Postoje dvije vrste subjekata prava:pravna i fizička lica. Pravno lice je društvena tvorevina ! A fizičko
lice je ljudsko biće. Stvar je ograničeni dio materijalne prirode.
Činidba je djelovanje određenih lica;postoje 4 vrste:činjenje,nečinjenje,davanje i propuštanje.

Imovina je skup subjekata prava objedinjenih zajedničkim imeniteljem.
GRANE: trgovačko pravo (podgrana građanskog prava) , porodično pravo,radno pravo (grana javnog
prava, upravno pravo,obligaciono (opći i posebni dio), bračno, međunarodno privatno pravo, stvarno
pravo...
KONKRETNI ZAKONI: Zakon o obligacionim odnosima,Zakon o notarima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon

o eksproporijaciji itd.
IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA: a) ustav, b)zakon ,c)podzakonski akti, d)međunarodni izvor građanskog
prava,
e)sudske presude, f)ugovor, g)običaj, h)pravna nauka.
-NAČELO RAVNOPRAVNOSTI STRANAKA-
Možemo porediti sa javnim pravom. U javnom pravu jedan od subjekata prava je uvijek država i
država je u povlaštenom položaju u odnosu na drugi subjekat prava koji je u podređenom položaju.
Načelo ravnopravnosti stranaka u građanskom pravu je takvo načelo koje faktički garantuje licu da ne
mora uraditi nešto što ne želi tj. drugo lice mu ne može nametnuti pravnu relevantnu volju pravnom
licu,ako to lice samo ne pristane.
-NAČELO PROMETNOSTI SUBJEKTVINIH PRAVA-
Možemo porediti sa javnim pravom,u javnom pravu ne postoji prometnost subjektivnih prava. U
građanskom pravu jedno lice može prenijeti na drugo lice svoja ovlaštenja tj svoje subjektivno pravo i
u tom trenutku,što se tiče prava,to lice je u istom položaju kao i lice koje je prenijelo pravo.
3. Navedite i detaljno objasnite sva načela karakteristična za građansko pravo?
Načelo dispozitivnost – To se načelo naziva i „načelom slobodne inicijative“ ili „načelo

autonomije“. To je načelo koje u građanskom pravu znači da građanskopravni odnos nastaje,
prestaje i mijenja se voljom subjekata. Ljudi stupaju u određene građanskopravne odnose da bi
zadovoljlilli svoje potrebe. O zadovoljavanju potreba ljudi jasno odlučuju, tako da postaje jasno da
se pri zasnivanju,promjeni i prestanku građanskopravnih odnosa mora uvažavati njihova volja.
Načelo dispozitivnosti kao opće načelo građanslog prava dolazi do ozražaja u svim njegovim
dijelovima. Na područji obveznog prava , načelo dispozitivnosti izražava se kso sloboda ugovoranja,
odnosno slobods uređivanja obveznih odnosa. U stvarnom pravu, djelovanje načela dislozitivnosti
očituje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U
nasljednom pravu se izražava kao sloboda oporučnog raspolaganja
- Ravnopravnost subjekata – 3. ZOO „ Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su.“ Položaj
stranaka u odnosu je koordiniran. To znači da u građanskom pravu nema podređivanja jedne
strane drugoj. Ovo načelo je u vezi sa naĉelom dispozitivnosti, budući da građanskopravni odnosi
nastaju voljom njegovih sudionika, logično je da te volje budu međusobno ravnopravne. U
građanskopravnom odnosu nema jedna strana vlast nad drugom. Njihov je međusobni odnos
nužno ravnopravan.
- Imovinska sankcija – Sankcija je štetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne drži
zapovijedi ili zabrane izražene u pravnoj normi. Isto tako sankcija je štetna posljedica dolazi onome
koji nije ispunio obavezu kojom se obavezao ulazeći u građanskopravni odnos. U građanskom
pravu sankcija je imovinska a ne osobna sto znaci da dolazi do zaplijene dobara za neispunjene
dužne obaveze. Nekada su sankcije bile osobne, dužnik bi u slučaju neispunjenja obaveze postojao
vjerovnikov rob. Kasnije je morao ići u dužnički zatvor.Danas se vjerovnik može namiriti jedino iz
dužnikove imovine, osobna sankcija ne postoji.
- Prometnost prava- Kada de govori o prenosivosti prava treba se imati na umu da se tu govori o
prometu građanskog prava u objektivnom smislu. KADA SE GOVORI o prometnosti prava ima se na
umu promet subjektivnig građanskih prava. Prometnost subjektivnih građanskih prava posljedica
je razmjene robe putem tržišta. Kolanje stvari u prometu odražava se kao prijenos prava. Budući da
se u načelu ne može prenijeti pravo, a da se stvarno ne prenese i stvar kao objekt toga prava, to
sam prijenos prava omogućuje kolanje stvari u prometu.
4. Navedite što više formalnih i materijalnih izvora građanskog prava poredanih po njihovom
hijerarhijskom značaju, objasnite kako je zakon izvor građanskog prava te objasnite običaj, sudsku
praksu i pravnu nauku kao izvore građanskog prava?
Ako Se kod pravnih izvora postavlja teziste na onu materijalnu drustvenu snagu koja daje sadrzaj
pravnom pravilu govori se o unutarnnim ili materijalnim izvorima. Izvori prava u tom smislu nisu
predmet izufcavanja gradjanskog prava. Medjutim, ako se stavlja teziste na nacin na koji se odredjeni
sadrzaj pravno izrazava onda se govori o formalnim izvorima prava. Izvori gradjanskog prava
su:propisi,pravni obicaji,sudska praksa i pravna znanost.
Najviši izvor prava je USTAV. U istoj ravni su međunarodni izvori građanskog prava. Zatim ide
zakon,ispod zakona su podzakonski akti,zatim ugovor , običaj i pravna norma.
ZAKON-
Pravni akt koji u hijerarhiji dolazi odmah poslije ustava;akt kojeg po određenoj propisanoj proceduri
donosi organ nadležan za njegovo donošenje i mora biti usaglašen sa ustavom. Najbitniji je ZAKON O
OBLIGACIONIM ODNOSIMA jer BIH nema kodifikaciju ; najbliže kodifikaciji građansko-pravnog
zakonodavstva u BIH. Svaki zakon mora imati svoje ime i prezime.
PRIMJER: ZAKON O STVARNIM PRAVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE prethodna stavka je ime
zakona.(Sl. novine FBIH,ovo predstavlja prezime zakona) 66/13-(godina u kojoj je zakon objavljen )
100/13- a ovaj posljednji broj znači da je zakon izmijenjen i dopunjen.
2. ZAKON O NASLJEĐIVANJU
3.ZAKON O GRAĐENSKIOM ZEMLJIŠTU

4.ZAKON O NOTARIMA
-OBIČAJ- Nije formalni izvor prava! To je društveno pravilo ponašanja koje nastaje dugim
ponavljanjem jednog istog načina ponašanja nekih subjekata , iz čega u toj društvenoj grupi nastaje
mišljenje,kako je takvo ponašanje obavezno za sve naredne situacije. Vrlo je bitno spomenuti
UZANSE = kada se pravila uobičajna da se primjenjuju pri sklapanju pravnh poslova,tj. običaji ,u
trgovini,bankarstvu, i drugim oblastima kodifikuju , onda se takva kodifikovana pravila (običaji) zovz
UZANSE (one imaju sankciju) Ima svoje nedostatke: konzervativnost (teško se mijenja) tromost ( da bi
došlo do promjene običaja,moraju biti zadovoljeni objektivni i subjektivni elementi širok spektar
sankcija.
SUDSKA PRAKSA – Neformalni izvor građanskog prava,ne možemo se pozivati na nju. Bitan izvor
prava ,zbog toga što ona predstavlja presude suda koje su zasnovane na normi iz zakona,ali sud vrši
tumačenje tih normi i primjenu prava preko sudske funkcije.
PRAVNA NAUKA- Neformalni izvor prava,ali vrši bitan uticaj na pravno shvatanje subjekata prava od
kojih se očekiva primjena pranih nrmi. Pomaže nam da odgovorimo na neka pitanja iz sudske prakse.
5. Objasnite šta je i koji je značaj dispozitivnih pravnih normi u građanskom pravu, izmislite primjer
dispozitivne građanskopravne norme, hijerarhijski ispravno navedite sve izvore građanskog prava?
Dispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normi po tome što strankama u građanskopravnom

odnosu daju ovlaštenja da umjesto dispozicije sadržane u dispozitivnoj normi same stranke donesu
drugu normu i da se po njoj ponašaju. • To znači da primjena neke dispozitivne norme nije
obavezujuća već zavisi od volje stranaka na taj način dispozitivnim normama se strankama daje velika
sloboda da same stranke regulišu odnose u koje ulaze na način kako to stranke žele. Tek u slučaju ako
stranke ne žele drugačije rješenje nekog odnosa biće primjenjena dispozitivna norma.
Najviši izvor prava je USTAV. U istoj ravni su međunarodni izvori građanskog prava. Zatim ide
zakon,ispod zakona su podzakonski akti,zatim ugovor , običaj i pravna norma.
Član 732. st. 2 ZOO Kad postoji dužnost osiguranja (2) Ako ugovorom nije određeno koje rizike treba
da obuhvati osiguranje, skladištar je dužan osigurati robu od uobičajenih rizika. Član 518. st. 1 ZOO
(1) U slučaju uzastopnih isporuka kupac je dužan isplatiti cijenu za svaku isporuku u času njezina
preuzimanja, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili proizilazi iz okolnosti posla.
6. Objasnite šta je građanskopravni odnos, navedite i detaljno objasnite elemente

građanskopravnog odnosa, te uporedite građanskopravni odnos sa drugim vrstama pravnih odnosa
i sa društvenim odnosom koristeći primjere?
Odnos- neka vrsta interakcije,komunikacije.
Građanskopravni odnos= pravni odnos između subjekata prava povodom stvari,nematerijalnih

tvorevina,činidaba i prava,odnosno imovine, uređen građanskopravnim normama. Da bi nastao
građanskopravni odnos,moramo imati dva elementa tj. činjenice povodom kojih pravni poredak veže
učinak nastanka,za jedan pravni subjekt subjektivnih građanskih prava, a za drugi pravni subjekt
obaveze tog subjektivnog građanskog prava. Drugim riječima, građanskopravni odnos nastaje,mijenja
se i nestaje kada se u stvarnom životu dogode određene činjenice za koje norme građanskog prava
vežu učinke nastanka za jednu stranu građanskog subjektivnog prava,a za drugu stranu
korsepondirajuće obaveze povodom tog subjektivnog građanskog prava. Uvijek moraju biti dvije
strane,prvo subjekt građanskog prava,kao nosioc građanskog subjektiviteta prava,koje ima
ovlaštenje,zahtjev upućen prema trećem licu povodom nekog činjenja,nečinjenja,djelovanja i
trpljenja. Na drugoj strani subjekt građanskog prava kao nosioc obaveze povodom građanskog
subjektiviteta prava,koji ima korespondirajuću obavezu da postupa na taj način. Jedan pravni posao
se sastoji od dva građanskopravna odnosa,koja su kordinirana,a sastoje se od iste autonomije.
Građanskopravni odnos nastaje na osnovu činjenica,kojima građanskopravne norme priznaju
relevantnost. Pravni odnos= društveni odnos subjekata prava povodom objekta prava,uređen
pravnim normama. Pr: vožnja 60 km/h , po ograničenju Društveni odnos= takvi odnosi povodom kojih
ne postoji pravna norna tj sankcija u slučaju nepoštivanja tog odnosa. Pr: prijateljstvo,prijatelj nas je
pozvao na zabavu, i mi smo mu obećali da ćemo doći, ali zbog nekog razloga mi se ne pojavimo na toj
zabavi. Kao rezultat toga,prijatelj će se na nas naljutiti,pričati možda loše o nama,ali osim toga on ne
može ništa više da uradi,npr. ne može da nas tuži niti bilo šta slično.
7. Objasnite šta su pravne činjenice, šta će činiti neku činjenicu pravno relevantnom, navedite i
objasnite koje vrste pravnih činjenica postoje te obrazložite pravne presumpcije?
Pravno relevantne činjenice su sve one činjenice za koji pravni poredak veže određeni pravni učinak.
Međutim, ne mogu sve činjenice biti pravno relevantne,zavisi od konetksta,a pravni izvori daju
odgovor na pitanje koja je činjenica pravno relevantna, Postoje dvije vrste pravno relevantnih
činjenica s obzirom na nastanak: a) Prirodni događaji b) Ljudske radnje
-Prirodni događaji (sui generis ili vis maior)- sva događanja u stvarnom svijetu na koje ljudska bića
nemaju izravan uticaj,a za koje pravo veže i izvjesne pravne učinke su prirodni događaji:rođenje
(carski rez),smrt,protok vremena,polplava.
-Ljudske radnje- svako djelovanje ljudskih bića koje predstavljaju manifestaciju pravno relevantne
volje ljudskih bića kao subjekata prava, a za koje pravni poredak veže izvjesne pravne učinke
predstavljaju ljudsku radnju kao pravnu relevantnu činjenicu.
Ljudske radnje dijelimo na:
a) pravno dozvoljene ljudske radnje-takva djelovanja koja su dozvoljena odredbama pravne norme,te
koje ne povlače za sobom primjenu građansko pravne norme ili druge sankcije. -ove radnje imaju
podjelu na pravne poslove i radnje saglasne sa pravom
b) pravno nedozvoljene ljudske radnje-takva djelovanja ljudskih bića za koje pravnu poredak veže
izvjesne sankcije. -dijeli se na krivični i građanski delikt. -razlika između krivičnog i građanskog delikta
vezana za koje norme materijalnog prava će predviđati sankciju -za takvo djelovanje;ako su norme
pozitivnog krivičnog prava,onda je u pitanju krivični delikt,a ako su norme pozitivnog građanskog
prava,onda je u pitanju građanski delikt.
Građanski delikt-takvo protivpravno djelovanje ljudskog bića kao subjekata građanskog prava za koju
norme građanskog prava vežu postanak građansko-pravnog odnosa koji se sastoji sa jedne strane od
prava na naknadu štete za onoga prema kome je usmjereno protivpravno djelovanje koje je
rezultiralo nastankom štete,a sa druge strane od obaveze povodom tog prava,odnosno obaveze za
naknadu štete čiji nosilac je izvršioc protivpravnog djelovanja,bez obzira i čak protiv volje lica koje je
vršilo štetno djelovanje.
-VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU
GRAĐANSKO-PRAVNOG ODNOSA: 1.Pretpostavka 2.Fikcija -Skup svih činjenica koje su potrebne za

nestanak gr-pr odnosa se zove činjenično stanje. Pretpostavka=vrsta pravne činjenice koja je i zaista
nastala u stvarnosti,a koja je USLOV da bi došlo do nastanka,promjene ili prestanka gr.pr odnosa.
-Pravna osnova je pravno pravilo koje sadrži ovlaštenje,dužnost,odgovornost, ili zabranu određenog
ponašanja,oko nje se grupiraju sve druge pravno relevantne činjenice.
ČINJENIČNA OSNOVA-PRAVNA OSNOVA =SUBJEKTIVNO PRAVO
PRAVNE PRESUMPCIJE- Poznate kao i pravne pretpostavke su pravne činjenice koje ne moraju biti
dokazane odnosno koje se kao takve pretpostavljaju. U građanskom pravu su za svaki pravni odnos
tačno određene pravne činjenice koje su potrebne da bi određeni pravni odnos nastao. Možemo ih
poznati po izradz SMATRA SE. Pravne presumpcije dijelimo na:
1.Presumptio iuris tantum (oborive pravne pretpostavke)-takve pretpostavke povodom kojih je

dozvoljeno dokazivati suprotno,takve pravne činjenice za koje pravni poredak određuje da se imaju
smatrati dokazanim. Primjer: -ocem dijeteta se smatra muž oženjene žene,ako se ne dokaže suprotno
-autorom se ima smatrati lice čije je ime naznačeno na autorovom djelu,ako se ne dokaže suprotno.
2.Presumptio iuris et de iure (neoborive pravne pretopostavke) takve pravne činjenica za koje pravni
poredak određuje da se imaju smatrati dokazanim ,nije dozvoljeno dokazivati suprotno. Primjer:
roditelj je odgovoran za štetu koju dijete nanese Res iudicata-pravosnažna presuđena
stvar,parnica,neoboriva pretpostavka !
8. Objasnite šta su pravne činjenice, šta će činiti neku činjenicu pravno relevantnom, navedite i
objasnite koje vrste pravnih činjenica postoje te obrazložite fikcije?
Pravno relevantne činjenice su sve one činjenice za koji pravni poredak veže određeni pravni učinak.
Međutim, ne mogu sve činjenice biti pravno relevantne,zavisi od konetksta,a pravni izvori daju
odgovor na pitanje koja je činjenica pravno relevantna.
Postoje dvije vrste pravno relevantnih činjenica s obzirom na nastanak: a) Prirodni događaji b)
Ljudske radnje
-Prirodni događaji (sui generis ili vis maior)- sva događanja u stvarnom svijetu na koje ljudska bića
nemaju izravan uticaj,a za koje pravo veže i izvjesne pravne učinke su prirodni događaji: -rođenje
(carski rez) -smrt -protok vremena -poplava
-Ljudske radnje- svako djelovanje ljudskih bića koje predstavljaju manifestaciju pravno relevantne
volje ljudskih bića kao subjekata prava, a za koje pravni poredak veže izvjesne pravne učinke
predstavljaju ljudsku radnju kao pravnu relevantnu činjenicu. Ljudske radnje dijelimo na: a) pravno
dozvoljene ljudske radnje-takva djelovanja koja su dozvoljena odredbama pravne norme,te koje ne
povlače za sobom primjenu građansko pravne norme ili druge sankcije. -ove radnje imaju podjelu na
pravne poslove i radnje saglasne sa pravom b) pravno nedozvoljene ljudske radnje-takva djelovanja
ljudskih bića za koje pravnu poredak veže izvjesne sankcije. -dijeli se na krivični i građanski delikt. -
razlika između krivičnog i građanskog delikta vezana za koje norme materijalnog prava će predviđati
sankciju -za takvo djelovanje;ako su norme pozitivnog krivičnog prava,onda je u pitanju krivični
delikt,a ako su norme pozitivnog građanskog prava,onda je u pitanju građanski delikt. Građanski
delikt-takvo protivpravno djelovanje ljudskog bića kao subjekata građanskog prava za koju norme
građanskog prava vežu postanak građansko-pravnog odnosa koji se sastoji sa jedne strane od prava
na naknadu štete za onoga prema kome je usmjereno protivpravno djelovanje koje je rezultiralo
nastankom štete,a sa druge strane od obaveze povodom tog prava,odnosno obaveze za naknadu
štete čiji nosilac je izvršioc protivpravnog djelovanja,bez obzira i čak protiv volje lica koje je vršilo
štetno djelovanje.
-VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU GRAĐANSKO-

PRAVNOG ODNOSA: 1.Pretpostavka 2.Fikcija
-Skup svih činjenica koje su potrebne za nestanak gr-pr odnosa se zove činjenično stanje.
Pretpostavka=vrsta pravne činjenice koja je i zaista nastala u stvarnosti,a koja je USLOV da bi došlo do
nastanka,promjene ili prestanka gr.pr odnosa. -Pravna osnova je pravno pravilo koje sadrži
ovlaštenje,dužnost,odgovornost, ili zabranu određenog ponašanja,oko nje se grupiraju sve druge
pravno relevantne činjenice.
ČINJENIČNA OSNOVA-PRAVNA OSNOVA =SUBJEKTIVNO PRAVO
-PRAVNA FIKCIJA-
Takva pravna činjenica za koju se ili zna da se uopšte nije dogodila odnosno da se nikada neće
dogoditi,ali se uzima kao da se dogodila kako bi građansko-pravni odnos mogao nastati,promijeniti se
ili nestati. U pravnim izvorima se koristi izraz UZIMA SE. Nactiturus je klasični primjer pravne fikcije:
začeto,a još nerođeno dijete,se uzima da je živo rođeno zbog nasljedstva.
9. Objasnite šta je građansko pravo u subjektivnom smilsu, navedite i kratko objasnite što više
vrsta subjektivnih građanskih prava te detaljno obrazložite jednu vrstu subjektivnih građanskih
prava po vlastitom nahođenju?
Subjektivno građansko pravo= skup ovlaštenja koja jednom pravnom subjektu prema jednom ili više
drugih subjekata prava povodom konkrektnog grpr. odnosa priznaju norme građanskog prava.
VRSTE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA:
1.Apsolutna i relativna
Apsolutna = ona subjektivna građanska prava koja djeluju prema svim drugim subjektima prava (erga
omnes=prema svima) Relativna= ona subjektivna građanska prava koja djeluju između tačno
određenih subjekataa prava (inter partes)
2. Prenosiva i neprenosiva
Prenosiva =takva prava kod kojih je moguće mijenjati nosioca prava Pr: pravo vlasništva ili
reproduciranje autorskog djela Neprenosiva= takva subjektivna građanska prava kod kojih je
nemoguće mijenjati nosioca prava,vezana za ličnost subjekta prava,nazivaju se još lična građanska
prava.
3.Glavna i sporedna
Glavna =takva subjektivna građanska prava čiji postanak,prijenos ili prestanak ovisi od postojanja
nekg drugog subjekta građanskog prava (pravo vlasništva) Sporedna = takva subjektivna građanska
prava čiji nastanak,prijenos ili nestnak ovisi od postojanja drugog,glavnog subjekta prava
(akcesornim) građanskim pravima.
4. Preobražajna
Takva subjektivna građanska prava gdje ovlaštenje subjekta prava da jednotstranom izjavom svoje
pravno relevantne volje zasnuje,promijeni ili okonča građansko-pravni odnos sa drugim subjektima
prava bez pristanka. Postoje 3 podjele ovih prava: a)preobražajna prava nastanka građansko-pravnog
odnosa -prihvat ponude -pravo preče kupovine -okupacija b)preobražajna prava promjene
građanskog prava -izbor kod alternativnih obaveza -izbor između raskida ugovora c) preobražjna
prava prestanka građansko-pravnog odnosa -otkaz ugovora -poziv punomoći -pravo pobijanja
ugovora
10. Objasnite ko su subjekti građanskog prava, navedite i ukratko obrazložite sva građanskopravno
relevantna svojstva subjekata prava te detaljno objasnite poslovnu sposobnost subjekata prava i
njen značaj u građanskom pravu?
Subjekt prava= svaka osoba,svako lice koje može biti nositelj prava i obaveza. Subjekti prava se dijele
na 3 vrste: 1.Fizičko lice (kao subjekat prava jeste svako živo ljudsko biće) 2.Pravno lice ( društvena
tvorevina) 3.Društvena tvorevina kojima je dat pravni subjektivitet (organ starateljstva) pravni
poredak mu daje određeni pravni subjektivitet da bi mogao učestvovati u parničnom procesu.
-SVOJSTVA SUBJEKATA GRAĐANSKOG PRAVA: 1. PRAVNA SPOSOBNOST –svojstvo subjekta prava da

bude nositeljem prava i obaveza . Dijeli se na:opštu (imaju je samo fizička lica), dok posebnu imaju
pravna lica) 2.POSLOVNA SPOSOBNOST Svojstvo subjekta prava da očitovanjem svoje pravno
relevantne volje utiču na svoje obaveze. 3.DELIKTNA SPOSOBNOST Svojstvo subjekta prava da
odgovara za svoja protivpravna djelovanja. Dijeli se na:potpunu deliktnu sposobnost, djelimičnu
deliktnu sposobnost i potupunu deliktnu nesposobnost. 4. RADNA SPOSOBNOST= navršava se sa
punih 15 godina za fizičko lice,ono tada može da uđe u radni odnos,pri tom,to lice stiče pravo na
remuneraciju povodom radnog djelovanja. POSLOVNA SPOSOBNOST- Svojstvo subjekta prava da
očitovanjem pravno relevantne volje utiču na svoja prava i obaveza. Kroz manifestaciju svoje pravno
relevantne volje subjekt prava koji ima punu poslovnu sposobnost može da stiče mova prava,da
konkretno raspolaže sa obavezama tj da proizvodi odrđene učinke na svoja prava. Vrlo je važno
spomenuti pravno relevantnu volju. Ova volja je samo ona volja za koju pravni poredak veže
određene učinke. Pravni poredak zahtijeva da se ispune određeni uslovi (protok vremena od rođenja)
da bi volja subjekta prava mogla da proizvodi pravno relevantne učinke. Svaki pravni subjekt mora
imati pravnu sposobnost,ali ne mora imati poslovnu sposobnost,niti puni obim poslovne sposobnosti.
Poslovna sposobnost može biti: a) potpuna poslovna sposobnost-stiče se sa navršenih 18 godina za
fizičko lice,dok za pravno lice upisom u sudski registar. Postoje izuzeci kada fizičko lice može steći
punu poslovnu sposobnost i prije 18 godina: -ako zaključi brak -ako rodi tijete -ako bude
emancipovano (lice prestaje da bude dijetetom roditelja) Poslovna sposovnost može biti oduzeta (to
će se desiti ukoliko su zadovoljeni za to propisani pravni uslovi samo kao rezultt odluke nadležnog
suda povodom provedenog relevatnog postupka)
11. Objasnite ko su fizička a ko pravna lica kao subjekti građanskog prava, navedite i obrazložite
sve građanskopravno relevantne karakteristike subjekata građanskog prava?
Fizičko lice kao subjekt prava jeste svako živo ljudsko biće je subjekt prava i ne može biti drugačije.
Fizičko lice stiče pravnu sposobnost i postaje subjekt prava trenutkom rođenja. To rođenje određuje
medicinska nauka. Pretpostavlja se da je dijete živo,ali se može drugačije dokazivati. Vrlo je važno
spomenuti pojam NASCITURUS (začeto,a još nerođeno dijete se smatra da je živo za potrebe
nasljedsvta) Pravni subjektivitet prestaje smrću tog fizičkog lica (to isto određuje medicinska nauka) U
izvjesnim pravnim sistemima postoji i fingirana smrt (samo u onim slučajevima kada pravni sistem
oduzima pravnu sposobnost fizičkim licima zbog izvjesnog događaja kao što je osuda na smrt) Punu
poslovnu sposovnost fizička lica stiču kada napune 18 godina. Puna poslovna sposobnost se može
umanjiti ili oduzeti isključivo u vanparničnom postupku . Puna poslovna sposobnost može se steći
prije 18 godina ako: fizičko lice zaključi brak, ili rodi dijete ili se emancipuje (emancipacija je odvajanje
od roditelja) Deliktnu sposobnost fizička lica stiču sa napunjenih 14 godina. Djeca od 7 do 14 godina
nisu deliktno sposobna , ali mogu odgovarati za protivpravna djelovanja,ukoliko se dokaže da su bili
sposobni za rasuđivanje u tom trenutku. Djeca do 7 godina ne odgovaraju za svoja protivpravna
djelovanja,već njihovi skrbnici. Pravno lice – Pravno lice je družtvena tvorevina članova koji mogu biti
fizička lica,druga pravna lica,koji ima za cilj postojanja koji detrminira obim pravne i poslovne
sposovnosti iste,koji ima stalnu organizovanu strukturu kroz koju pravno lice manifestuje svoju
pravno relevantnu volju,koje ima različitu imovinu i odvojenu od imovine svojih članova , te kojoj
pravni poredak daje pravni subjektivitet koj je različit i odvojen od pravne subjektivnosti članova.
Članovi pravnog lica su najčešće fizička lica koja su se udružila radi ostvarenja određenog cilja. Članovi
mogu biti i kombinacija fizičkih i pravnih lica. Oni stvaraju društvenu tvorevinu da bi postigli određen
cilj koji kao individue mogu da se iskoriste. Pravno lice manifestuje svoju pravo relevantnu volju
preko svog zastupnika (koji je uvijek fizičko lice) Pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan
način određuje način ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravno relevantne volje. Organizacija treba
urediti i druga pitanja,može se utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice. Pravno lice mora
da ima imovinu koja je različita od imovine svojih članova. Ono može da raspolaže sa svojom
imovinom preko svog zakonskog zastupnika. Ipak, članovi ne mogu da raspolažu sa imovinom
pravnim lica kao sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove članova i članovi nisu
odgovorni za dugove pravnog lica (ako zakonom nije drugačije određeno) . Bitno je naglasiti da pravni
poredak mora da pravnom licu da subjektivitet ( na jasan i nedvosmislen način da prizna društvenoj
tvorevini pravnu sposovnost) izvršava se putem postupka registracije pravnog lica ili sistemom
prijave,odobrenja i zakonskog nastanka. Pravni subjektivitet je različit i u cjelosti odvojen od pravnog
subjektiviteta članova tog pravnog lica,pa i zakonskog zastupnika tog lica. Vrste pravnih lica: a) država
kao pravno lice-država je subjekt prava,u građanskom pravu po načelu ravnopravnosti
stranka,ravnopravna svim drugim subjektima prava. Država može biti tužena i može tužiti,te može da
manifestuje svoju pravno relevantnu volju putem svojih organa. b) pravna lica javnog prava: -kantoni-
opštine-javne ustanve-javna preduzeća-univerziteti c) privredna družtva-društvo jednog lica-dioničko
društvo d) nekomercijalna pravna lica;-fondacije-zaklade ili zarudžbine PRAVNA SPOSOBNOST
PRAVNIH LICA Nije ista kao kod fizičkog lica,ograničena ciljem zbog kog je osnovano pravno lice.
POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICA Stiče se u trenutku registra u nadležni sud,članovi pravnih
lica ne mogu manifestovati pravno relevantnu volju pravnih lica osim ako izričito nisu ovlašteni u ime
i za račun pravnog lica. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICA Pravna lica su potpuno deliktno
sposobna,deliktno sposoban organ tj. zakonski zastupnik pravnog lica (oblik kompenzacijske
odgovornosti)
12. Obrazložite pravno lice kao subjekta građanskog prava u što više detalja?
Pravno lice – Pravno lice je družtvena tvorevina članova koji mogu biti fizička lica,druga pravna
lica,koji ima za cilj postojanja koji detrminira obim pravne i poslovne sposovnosti iste,koji ima stalnu
organizovanu strukturu kroz koju pravno lice manifestuje svoju pravno relevantnu volju,koje ima
različitu imovinu i odvojenu od imovine svojih članova , te kojoj pravni poredak daje pravni
subjektivitet koj je različit i odvojen od pravne subjektivnosti članova. Članovi pravnog lica su
najčešće fizička lica koja su se udružila radi ostvarenja određenog cilja. Članovi mogu biti i
kombinacija fizičkih i pravnih lica. Oni stvaraju društvenu tvorevinu da bi postigli određen cilj koji kao
individue mogu da se iskoriste. Pravno lice manifestuje svoju pravo relevantnu volju preko svog
zastupnika (koji je uvijek fizičko lice) Pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan način
određuje način ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravno relevantne volje. Organizacija treba urediti i
druga pitanja,može se utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice. Pravno lice mora da ima
imovinu koja je različita od imovine svojih članova. Ono može da raspolaže sa svojom imovinom
preko svog zakonskog zastupnika. Ipak, članovi ne mogu da raspolažu sa imovinom pravnim lica kao
sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove članova i članovi nisu odgovorni za
dugove pravnog lica (ako zakonom nije drugačije određeno) . Bitno je naglasiti da pravni poredak
mora da pravnom licu da subjektivitet ( na jasan i nedvosmislen način da prizna društvenoj tvorevini
pravnu sposovnost) izvršava se putem postupka registracije pravnog lica ili sistemom
odgovornosti)
13. Obrazložite sastavne elemente pojma pravnog lica kao subjekta građanskog prava, sposobnosti
pravnog lica, te obrazložite vrste pravnih lica?
Pravno lice – Pravno lice je družtvena tvorevina članova koji mogu biti fizička lica,druga pravna
lica,koji ima za cilj postojanja koji detrminira obim pravne i poslovne sposovnosti iste,koji ima stalnu
organizovanu strukturu kroz koju pravno lice manifestuje svoju pravno relevantnu volju,koje ima
različitu imovinu i odvojenu od imovine svojih članova , te kojoj pravni poredak daje pravni
subjektivitet koj je različit i odvojen od pravne subjektivnosti članova. Članovi pravnog lica su
najčešće fizička lica koja su se udružila radi ostvarenja određenog cilja. Članovi mogu biti i
kombinacija fizičkih i pravnih lica. Oni stvaraju društvenu tvorevinu da bi postigli određen cilj koji kao
individue mogu da se iskoriste. Pravno lice manifestuje svoju pravo relevantnu volju preko svog
zastupnika (koji je uvijek fizičko lice) Pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan način
određuje način ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravno relevantne volje. Organizacija treba urediti i
druga pitanja,može se utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice. Pravno lice mora da ima
imovinu koja je različita od imovine svojih članova. Ono može da raspolaže sa svojom imovinom
preko svog zakonskog zastupnika. Ipak, članovi ne mogu da raspolažu sa imovinom pravnim lica kao
sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove članova i članovi nisu odgovorni za
dugove pravnog lica (ako zakonom nije drugačije određeno) . Bitno je naglasiti da pravni poredak
mora da pravnom licu da subjektivitet ( na jasan i nedvosmislen način da prizna društvenoj tvorevini
pravnu sposovnost) izvršava se putem postupka registracije pravnog lica ili sistemom
odgovornosti)
14. U što više detalja obrazložite građanskopravni odnos?
Građansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojim se uređuju oni imovinski odnosi
u koje ljudi ulaze povodom stvari (kupiti neku stvar) činidaba (sklopiti neki ugovor) ili imovine.
Faktični odnos postaje pravni onog treunutka kad mu objektivno pravo priznaje svojstvo pravnog
odnosa stvarajući na taj način građansko pravni odnos.
Građanskopravni odnos jeste pravni odnos između subjekata prava povodom stvari, nematerijalnih
tvorevina, činidaba i prava, odnosno imovine, uređen građanskopravnim normama
Građanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se u stvarnom životu dogode određene
činjenice za koje norme građanskog prava vežu učinke nastanka za jednu stranu građanskih
subjektivnih prava a za drugu stranu korespondirajuće obaveze povodom tog subjektivnog
građanskog prava
Građanskopravne norme po pravilu ne stvaraju same građanskopravne odnose. Postoje izuzetci, kao
na primjer nastanak štete. Građanskopravni odnosi nastaju NA OSNOVU činjenica kojima
građanskopravne norme priznaju relevantnost.
Za građanskopravni odnos mora postojati subjekt prava, pravno relevantna cinjenica, subjektivno
građansko pravo i korespondirajuća obaveza.
15. Navedite i što detaljnije obrazložite subjektivna građanska prava?

Subjektivno građansko pravo je skup ovlaštenja koja jednom pravno subjektu prema jednom ili više
drugih subjektata prava povodom konkretnog građanskopravnog odnosa priznaju norme građanskog
prava. Vrste subjektivnih građanskih prava • Apsolutna i relativna • Prenosiva i nepresnovsiva •
Glavna i sporedna prava • Preobražajna prava
Apsolutna subjektivna građanska prava su ona subjektivna gradanska prava koja djeluju prema svim
drugim subjektima prava, odnosno erga omnes Kod apsolutnih prava svi subjekti prava suu pasivnom
pravnom odnosu prema nosiocu prava, a oni koji povrijede pravo predu u aktivni pravn odnos
naknade štete Apsolutna prava su npr. stvarna prava, prava Intelektualnog vlasništva, pravačnosti
Relativna subjektivna građanska prava Relativna subjektivna građanska prava su takva subjektivna
građanska prava koja djeluju između tačno određenih subjekata prava, adnosno djeluju inter partes
U aktivnom pravnom odnosu su samo nosioci konkretnih relativnih subjektivnih građanskih prava Ne
postoji pasivni pravni odnos Primjer su obligaciono pravni odnasi. Prenosiva subjektivna građanska
prava Prenosiva subjektivna građanska prava su subjektivna gradanska prava kod kojih je moguće
mijenjati nosioca prava Večina građanskih prava su subjektivna građanska prava (načelo prometnosti
subjektivnih građanskih prava) Primjer je pravo vlasništva illi pravo reproduciranja autorskog djela
Neprenosiva subjektivna gradanska prava Neprenosiva subjektivna građanska prava su takva

subjektivna građanska prava kod kojih nije moguće mijenjati nosioce prava. Vezana za ličnost
subjekta prava Nazivaju se lična gradanska prava Primjer je autorska moralna prava, lične služnosti
Glavna subjektivna građanska prava Glavna subjektivna građanska prava su takva Subjektivna
građanska prava čije postanak, prijenos ili prestanak ne ovisi od postojanju nekog drugog
subjektivnog gradanskog prava. • Primjer pravo vlasništva. Sporedno subjektivno građansko pravo
Sporedna subjektivno građansko pravo je takvo subjektivno građansko pravo čiji nastanak, prijenos ili
prestanak ovise od postojanja dugoe glavnog, subjektivnog građanskog prava Takva prav se nazivaju i
akcesonim građanskim pravima Oni uglavnom prate pravnu sudbiju glavnog gradanskog prava
Primjer kamata, kapara, plodovi Preobražajna subjektivna građanska prava • Preobražajna
subjektivna građanska prava su takva subjektivna građanska ovlaštenja subjekta prava da
jednostranom izjavnom svoje pravno relevantne volje zasnuje, promjeni ili okonča građanskopravni
odnos sa drugim subjektom prava bez njegovog pristanka.
16. Navedite i što detaljnije obrazložite subjekte građanskog prava?
Fizičko lice kao subjekt prava jeste svako živo ljudsko biće je subjekt prava i ne može biti drugačije.
Fizičko lice stiče pravnu sposobnost i postaje subjekt prava trenutkom rođenja. To rođenje određuje
medicinska nauka. Pretpostavlja se da je dijete živo,ali se može drugačije dokazivati. Vrlo je važno
spomenuti pojam NASCITURUS (začeto,a još nerođeno dijete se smatra da je živo za potrebe
nasljedsvta) Pravni subjektivitet prestaje smrću tog fizičkog lica (to isto određuje medicinska nauka) U
izvjesnim pravnim sistemima postoji i fingirana smrt (samo u onim slučajevima kada pravni sistem
oduzima pravnu sposobnost fizičkim licima zbog izvjesnog događaja kao što je osuda na smrt) Punu
poslovnu sposovnost fizička lica stiču kada napune 18 godina. Puna poslovna sposobnost se može
umanjiti ili oduzeti isključivo u vanparničnom postupku . Puna poslovna sposobnost može se steći
prije 18 godina ako: fizičko lice zaključi brak, ili rodi dijete ili se emancipuje (emancipacija je odvajanje
od roditelja) Deliktnu sposobnost fizička lica stiču sa napunjenih 14 godina. Djeca od 7 do 14 godina
nisu deliktno sposobna , ali mogu odgovarati za protivpravna djelovanja,ukoliko se dokaže da su bili
sposobni za rasuđivanje u tom trenutku. Djeca do 7 godina ne odgovaraju za svoja protivpravna
djelovanja,već njihovi skrbnici. Pravno lice – Pravno lice je družtvena tvorevina članova koji mogu biti
fizička lica,druga pravna lica,koji ima za cilj postojanja koji detrminira obim pravne i poslovne
sposovnosti iste,koji ima stalnu organizovanu strukturu kroz koju pravno lice manifestuje svoju
pravno relevantnu volju,koje ima različitu imovinu i odvojenu od imovine svojih članova , te kojoj
pravni poredak daje pravni subjektivitet koj je različit i odvojen od pravne subjektivnosti članova.
Članovi pravnog lica su najčešće fizička lica koja su se udružila radi ostvarenja određenog cilja. Članovi
mogu biti i kombinacija fizičkih i pravnih lica. Oni stvaraju društvenu tvorevinu da bi postigli određen
cilj koji kao individue mogu da se iskoriste. Pravno lice manifestuje svoju pravo relevantnu volju
preko svog zastupnika (koji je uvijek fizičko lice) Pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan
način određuje način ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravnorelevantne volje. Organizacija treba
urediti i druga pitanja,može se utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice. Pravno lice mora
da ima imovinu koja je različita od imovine svojih članova. Ono može da raspolaže sa svojom
imovinom preko svog zakonskog zastupnika. Ipak, članovi ne mogu da raspolažu sa imovinom
pravnim lica kao sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove članova i članovi nisu
odgovorni za dugove pravnog lica (ako zakonom nije drugačije određeno) . Bitno je naglasiti da pravni
poredak mora da pravnom licu da subjektivitet (na jasan i nedvosmislen način da prizna društvenoj
tvorevini pravnu sposovnost) izvršava se putem postupka registracije pravnog lica ili sistemom
subjektiviteta članova tog pravnog lica,pa i zakonskog zastupnika tog lica.Vrste pravnih lica: a) država
odgovornosti)
17. Navedite i što detaljnije obrazložite objekte građanskog prava?
Objekti građanskog prava su sve ono povodom čega subjekti prava (pravna ili fizička lica) se ulazi u
građanskopravni odnos,objekat je ono što definira granu građanskog prava (primjer stvarno
pravo),povodom činidbi-obligacije itd. To su sve one instance postojanja povodom kojih subjekti
građanskog prava ulaze u građanskopravni odnos tj.objekti gr.prava je sve ono zbog čega subjekt
prava može ući u pravni i to građanskopravni odnos. Građanskopravni odnos ne može postojati bez
objekta prava. Bitno je naglasiti da ne može postojati građanskopravni odnos između subjekata i
objekata prava. Ali svaki građanskopravniodnos između subjekata prava će biti povodom objekata
građanskog prava. VRSTE OBJEKATA GRAĐANSKOG PRAVA: 1. Čovjek –ličnost ( izuzeta iz pravnog
prometa) -izvjesne druge ličnosti 2. Materijalne tvorevine; –u prometu i van prometa -pokretne i
nepokretne -individualno određene i generičk - potrošne i nepotrošne-djeljive i nedjeljive -proste i
složene -glavne i sporedne -plodovi Materijalne tvorevine su stvari,onaj građanskopravni odnos
povodom kojeg subjekti prava koji ulaze u građanskopravni odnos,njihov će odnos biti uređen
normama stvarnog prava. Stvar i dobro nisu sinonimi! Dobro je bilo kakav entittet,materijalni ili
idealni koji je pravno relevantan. Stvar je materijalni dio prirode,trebamo je razlikovati od imovine i
od pojma pravnog prometa. Pravni predmet = širi pojam koji obuhvata sve objekte prava,dok stvar
ne. Definiciju stvari nalazimo u članu 5 Zakona o stvarnim pravima FbiH (SL. novine FbiH
66/13,100,13) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode,koji mogu biti u vlasti fizičke
ili pravne osobe,osim ako zbog svojih prirodnih svojstava na osnovu posebnog zakona nisu podobne
da budu objekti prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Stvar je cjelovit,samostalni materijalni dio
oprirode koji je prostorno ograničen,potčinjen faktičkoj moći ljudskih bića te kojoj pravni poredak
nije oduzeo ili označio svojstvo stvari. Materijalni dio prirode u smislu da mora postojati u stvarnosti i
da zauzima prostor bez obzira kako malen on bio u stvarnosti. Pojam stvar je fluidam,mijenja se
(bakterija,struja,WIFI) Stvari se dijele na: -stvari u prometu -stvari ograničene u prometu-stvari izvan
prometa Stvari u prometu-(res in commercio)-takve stvari kao objekata prava povodom kojih subjekti
prava mogu neograničeno sticati subjektivvna prava,i u njihovom punom obimu. Stvari ograničene u
prometu-takve stvari povodom kojih je na neki način ograničeno sticanje subjektivnih građanskih
prava iz društveno pravnih razloga (oružje,droga,lijekovi) Stvari izvan pravnog prometa (res extra
commercium) takve vrste stvari koje uopšte nisu objekti građanskog prava,budući da su,svojom
prirodom ili posebnom pravnom osobinom,izuzete iz pravnog prometa. Opća i javna dobra- Opća
dobra nisu sposobni biti objektom prava vlasništva,po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti
jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno. Javna dobra su stvari koje su po zakonu namjenjene da
služe svima pod jednakim uvjetima. Dobra od općeg interesa-stvari za koje je posebnim zakonom
određeno da su dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu. POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI
Pokretna stvar (pokretnina) takva vrsta stvari kao objekta građanskog prava koja može mijenjati svoj
položaj u prostoru,a da pri tom ne dolazi do uništenja ili mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju.
Nepokretna stvar (nekretnina) takva vrsta stvari kao objekta g.p koja ne može da mijenja svoj položaj
u prostoru a da pri tom ne dođe do uništenja ili bitnog smanjenja bitnih svojstava stvari (kuća,zgrada)
INDIVIDUALNO ODREĐENE I GENERIČKE STVARI Generičke stvari-takva vrsta stvari kao objekata
građanskog prava koja je određena po svojoj vrsti,rodu,broju mjeri ili nekom drugom kriteriju,a ne po
karakteru (litar coca cole,10 banana) Individualno određene-takva vrsta stvari kao objekata
građanskog prava koje su u pravnom prometu strogo određene i identifikovane po svojim
identifikacionim karakteristikama (pr:automobi, ford focus 2014,reg tabl. E45- o-....) ZAMNJENJIVE I
NEZAMJENJIVE STVARI One vrste stvari kao objekata g.p umjesto kojih se može ispuniti određena
građanskopravna obaveza davanjem druge stvari iste vrste,približno istih svojstava i vrijednosti,sve
druge stvari su nezamjenjive stvari. Značaj u ovoj podjeli je u rečenici GENUS NON PEREAT (VRSTA NE
PROPADA) Ako pravni posao glasi za generičku stvar,pa da građanskopravan stvar propadne kod
dužnika koji je nosioc obaveze,dužnik se ne oslobađa obaveze,mora da nabavi drugu stvar tog roda,te
vrste i daa onda preda ,i tek tada će se osloboditi te obaveze- Ako pravni posao glasi za individualnu
stvar,onda ta ind.stvar propadne,u tom slučaju prestaje građanskopravni odnos POTROŠNE I
NEPOTROŠNE STVARI Takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava kod kojih prilikom
jednokratne upotrebe dolazi do konzuzacije njihovih bitnih svojstava (šećer,benzin,ulje..) Nepotrošne
– takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava kod kojih prilikom svake individualne redovne
upotrebe ne dolazi do uništenja (automobil,kompjuter) DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARI Takve vrste
stvari kao obj.grpr. koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova na način koji kod rezultirajućeg
svakog individualnog djela se nalazi bitno svojstvo stvari i pri čemu se ne umanjuje upotrbna stvar i
njena vrijednost nesrazmjerno. (čokolada,lego kockice) Nedjeljive stvari-su ona vrsta stvari kao obj
grpr. kod kojih dioba stvari neophodno uništava bitna svojstva stvari te nesrazmjerno umanjuje
vrijednost stvari u odnosu na istu kada je stvar cjelovita. (živa životinja) JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE
STVARI Jednostavne –takva vrsta stvari kao obj prava koje po ustaljenom shvatanju i u pravnom
prometu čine jedinstvo. Sastavljene stvari-su ona vrsta stvari kao objekata građanskog prava koje
nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu cjelinu,tako da upotrebljeni dijelovi ne gube
svoje fizičko postojanje. 3. NEMATERIJALNE TVOREVINE- potencijalno kvalifikovane -intelektualne
tvorevine -tvorevine autorskog prava -tvorevine industrijskog vlasništva -druge nematerijalne
tvorevine 4.. ČINIDBA – davanj -činjenje -trpljenje -propuštanje 5.PRAVA –subjektivno građansko
pravo imovinske prirode može biti objekt prava. 6. IMOVINA KAO CJELINA Cjelokupnost postojanja
pravnog lica,nije predmet građanskog prava,ali element jeste. 7.IZVJESNA LIČNA PRAVA
18. Objasnite stvar kao objekat građanskog prava u što više detalja?
Pojam stvar je fluidam,mijenja se (bakterija,struja,WIFI) Stvari se dijele na: -stvari u prometu -stvari
ograničene u prometu-stvari izvan prometa Stvari u prometu-(res in commercio)-takve stvari kao
objekata prava povodom kojih subjekti prava mogu neograničeno sticati subjektivvna prava,i u
njihovom punom obimu. Stvari ograničene u prometu-takve stvari povodom kojih je na neki način
ograničeno sticanje subjektivnih građanskih prava iz društveno pravnih razloga (oružje,droga,lijekovi)
Stvari izvan pravnog prometa (res extra commercium) takve vrste stvari koje uopšte nisu objekti
građanskog prava,budući da su,svojom prirodom ili posebnom pravnom osobinom,izuzete iz pravnog
prometa. Opća i javna dobra- Opća dobra nisu sposobni biti objektom prava vlasništva,po svojim
osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno. Javna dobra su stvari
koje su po zakonu namjenjene da služe svima pod jednakim uvjetima. Dobra od općeg interesa-stvari
za koje je posebnim zakonom određeno da su dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu.
POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI Pokretna stvar (pokretnina) takva vrsta stvari kao objekta
građanskog prava koja može mijenjati svoj položaj u prostoru,a da pri tom ne dolazi do uništenja ili
mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju. Nepokretna stvar (nekretnina) takva vrsta stvari kao
objekta g.p koja ne može da mijenja svoj položaj u prostoru a da pri tom ne dođe do uništenja ili
bitnog smanjenja bitnih svojstava stvari (kuća,zgrada) INDIVIDUALNO ODREĐENE I GENERIČKE
STVARI Generičke stvari-takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava koja je određena po svojoj
vrsti,rodu,broju mjeri ili nekom drugom kriteriju,a ne po karakteru (litar coca cole,10 banana)
Individualno određene-takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava koje su u pravnom prometu
strogo određene i identifikovane po svojim identifikacionim karakteristikama (pr:automobi, ford
focus 2014,reg tabl. E45- o-....) ZAMNJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARI One vrste stvari kao objekata
g.p umjesto kojih se može ispuniti određena građanskopravna obaveza davanjem druge stvari iste
vrste,približno istih svojstava i vrijednosti,sve druge stvari su nezamjenjive stvari. Značaj u ovoj
podjeli je u rečenici GENUS NON PEREAT (VRSTA NE PROPADA) Ako pravni posao glasi za generičku
stvar,pa da građanskopravan stvar propadne kod dužnika koji je nosioc obaveze,dužnik se ne
oslobađa obaveze,mora da nabavi drugu stvar tog roda,te vrste i daa onda preda ,i tek tada će se
osloboditi te obaveze- Ako pravni posao glasi za individualnu stvar,onda ta ind.stvar propadne,u tom
slučaju prestaje građanskopravni odnos POTROŠNE I NEPOTROŠNE STVARI Takva vrsta stvari kao
objekata građanskog prava kod kojih prilikom jednokratne upotrebe dolazi do konzuzacije njihovih
bitnih svojstava (šećer,benzin,ulje..) Nepotrošne – takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava
kod kojih prilikom svake individualne redovne upotrebe ne dolazi do uništenja (automobil,kompjuter)
DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARI Takve vrste stvari kao obj.grpr. koje se mogu rastaviti na više istovrsnih
dijelova na način koji kod rezultirajućeg svakog individualnog djela se nalazi bitno svojstvo stvari i pri
čemu se ne umanjuje upotrbna stvar i njena vrijednost nesrazmjerno. (čokolada,lego kockice)
Nedjeljive stvari-su ona vrsta stvari kao obj grpr. kod kojih dioba stvari neophodno uništava bitna
svojstva stvari te nesrazmjerno umanjuje vrijednost stvari u odnosu na istu kada je stvar cjelovita.
(živa životinja) JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE STVARI Jednostavne –takva vrsta stvari kao obj prava
koje po ustaljenom shvatanju i u pravnom prometu čine jedinstvo. Sastavljene stvari-su ona vrsta
stvari kao objekata građanskog prava koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu
cjelinu,tako da upotrebljeni dijelovi ne gube svoje fizičko postojanje. 3. NEMATERIJALNE TVOREVINE-
potencijalno kvalifikovane -intelektualne tvorevine -tvorevine autorskog prava -tvorevine
industrijskog vlasništva -druge nematerijalne tvorevine 4.. ČINIDBA – davanj -činjenje -trpljenje -
propuštanje 5.PRAVA –subjektivno građansko pravo imovinske prirode može biti objekt prava. 6.
IMOVINA KAO CJELINA Cjelokupnost postojanja pravnog lica,nije predmet građanskog prava,ali
element jeste. 7.IZVJESNA LIČNA PRAVA
19. Detaljno objasnite pojam stvari kao objekta građanskog prava, navedite i objasnite moguće
diobe stvari i značaj istih u građanskom pravu?
Pojam stvar je fluidam,mijenja se (bakterija,struja,WIFI) Stvari se dijele na: -stvari u prometu -stvari
ograničene u prometu-stvari izvan prometa Stvari u prometu-(res in commercio)-takve stvari kao
objekata prava povodom kojih subjekti prava mogu neograničeno sticati subjektivvna prava,i u
njihovom punom obimu. Stvari ograničene u prometu-takve stvari povodom kojih je na neki način
ograničeno sticanje subjektivnih građanskih prava iz društveno pravnih razloga (oružje,droga,lijekovi)
Stvari izvan pravnog prometa (res extra commercium) takve vrste stvari koje uopšte nisu objekti
građanskog prava,budući da su,svojom prirodom ili posebnom pravnom osobinom,izuzete iz pravnog
prometa. Opća i javna dobra- Opća dobra nisu sposobni biti objektom prava vlasništva,po svojim
osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno. Javna dobra su stvari
koje su po zakonu namjenjene da služe svima pod jednakim uvjetima. Dobra od općeg interesa-stvari
za koje je posebnim zakonom određeno da su dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu.
POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI Pokretna stvar (pokretnina) takva vrsta stvari kao objekta
građanskog prava koja može mijenjati svoj položaj u prostoru,a da pri tom ne dolazi do uništenja ili
mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju. Nepokretna stvar (nekretnina) takva vrsta stvari kao
objekta g.p koja ne može da mijenja svoj položaj u prostoru a da pri tom ne dođe do uništenja ili
bitnog smanjenja bitnih svojstava stvari (kuća,zgrada) INDIVIDUALNO ODREĐENE I GENERIČKE
STVARI Generičke stvari-takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava koja je određena po svojoj
vrsti,rodu,broju mjeri ili nekom drugom kriteriju,a ne po karakteru (litar coca cole,10 banana)
Individualno određene-takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava koje su u pravnom prometu
strogo određene i identifikovane po svojim identifikacionim karakteristikama (pr:automobi, ford
focus 2014,reg tabl. E45- o-....) ZAMNJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARI One vrste stvari kao objekata
g.p umjesto kojih se može ispuniti određena građanskopravna obaveza davanjem druge stvari iste
vrste,približno istih svojstava i vrijednosti,sve druge stvari su nezamjenjive stvari. Značaj u ovoj
podjeli je u rečenici GENUS NON PEREAT (VRSTA NE PROPADA) Ako pravni posao glasi za generičku
stvar,pa da građanskopravan stvar propadne kod dužnika koji je nosioc obaveze,dužnik se ne
oslobađa obaveze,mora da nabavi drugu stvar tog roda,te vrste i daa onda preda ,i tek tada će se
osloboditi te obaveze- Ako pravni posao glasi za individualnu stvar,onda ta ind.stvar propadne,u tom
slučaju prestaje građanskopravni odnos POTROŠNE I NEPOTROŠNE STVARI Takva vrsta stvari kao
objekata građanskog prava kod kojih prilikom jednokratne upotrebe dolazi do konzuzacije njihovih
bitnih svojstava (šećer,benzin,ulje..) Nepotrošne – takva vrsta stvari kao objekata građanskog prava
kod kojih prilikom svake individualne redovne upotrebe ne dolazi do uništenja (automobil,kompjuter)
DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARI Takve vrste stvari kao obj.grpr. koje se mogu rastaviti na više istovrsnih
dijelova na način koji kod rezultirajućeg svakog individualnog djela se nalazi bitno svojstvo stvari i pri
čemu se ne umanjuje upotrbna stvar i njena vrijednost nesrazmjerno. (čokolada,lego kockice)
Nedjeljive stvari-su ona vrsta stvari kao obj grpr. kod kojih dioba stvari neophodno uništava bitna
svojstva stvari te nesrazmjerno umanjuje vrijednost stvari u odnosu na istu kada je stvar cjelovita.
(živa životinja) JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE STVARI Jednostavne –takva vrsta stvari kao obj prava
koje po ustaljenom shvatanju i u pravnom prometu čine jedinstvo. Sastavljene stvari-su ona vrsta
stvari kao objekata građanskog prava koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu
cjelinu,tako da upotrebljeni dijelovi ne gube svoje fizičko postojanje. 3. NEMATERIJALNE TVOREVINE-
potencijalno kvalifikovane -intelektualne tvorevine -tvorevine autorskog prava -tvorevine
industrijskog vlasništva -druge nematerijalne tvorevine 4.. ČINIDBA – davanj -činjenje -trpljenje -
propuštanje 5.PRAVA –subjektivno građansko pravo imovinske prirode može biti objekt prava. 6.
IMOVINA KAO CJELINA Cjelokupnost postojanja pravnog lica,nije predmet građanskog prava,ali
element jeste. 7.IZVJESNA LIČNA PRAVA Postoje 4 načina diobe : -fizička dioba -geometrijska dioba
(zemljište) -civlina (po vrijednosti) -idealna Ova je podjela relevantna posebno kod pitanja
suvlasništva. Plodovi stvari-prinosi koji neporedno nastaju od izvjesne stvari odnosno prava Postoje 3
vrste:prirodni plodovi,industrijski i civilni. Prirodni plodovi: -viseći -odvojen -ubran -potrošeni
nepotrošeni-zanemareniCivilni plodovi(podjela koja se vrši putem novca)
20. Obrazložite šta je i zašto je bitno u građanskom pravu: pripadak stvari, plod stvari i ukupnost
stvari?
(1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno
služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da
omogućava ispunjenje te namjene. (2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije
drugačije određeno. (3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima
pripatku to svojstvo. (4) Mašine ili slični uređaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj
djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugrađene,
smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne
postoje prava trećih osoba koje su upisane u odgovarajući javni registar. Član 11 ZSP - nast FA (3)
Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. • (4)
Mašine ili slični uređaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno
namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugrađene, smatraju se pripatkom ako
trajno služe namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava trećih osoba
koje su upisane u odgovarajući javni registar.
• Plodovi su prinosi (ili proizvodi) koji neposredno ili posredno nastaju od izvjesne stvari odnosno
prava. Vrste plodova Prirodni plodovi Industrijski plodovi Civilni plodovi
Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom nečijega rada, kao i sve drugo što ona
daje s obzirom na svoju namjenu. (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodično i
bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog
pravnog odnosa (civilni plodovi). Član 12 ZSP - nast. • (3) Plodovi pripadaju onome kome pripada
stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugačije određeno. (4) Ko je
dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja
plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domaćin. Visina naknade ne može premašiti vrijednost
plodova koje je dužan predati
Pod ukupnošću stvari razumijeva se zbroj fizički samostalnih i međusobno koordiniranih stvari koje su
ujedinjene zajedničkom gospodarskom svrhom, a u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom. •
Naziva se i skupna stvar • Primjer: stado ovaca, biblioteka, skladište robe
21. Detaljno objasnite činidbu kao objekt građanskog prava, navedite i objasnite građanskopravno
bitne karakteristike činidbe?
Ljudska radnja – takva vrsta gp. Koji predstavlja obavezno postupanje od strane subjekta prava (bilo
ono negativno ili pozitivno) gdje je subjekt prava obavezan na takvo postupanje u skladu sa
postojecom voljanom pravnom osnovom kao rezultat ili zakonske odredbe ili druge manifestacije
pravno relevantne volje BITNO - STVAR - OBJEKT STVARNOG PRAVA CINIDBA - OBJEK OBLIGACIONOG
PRAVA KARAKTERISTIKE :a) mora biti ljudska radnja b) mora imati imovinski karakter c) mora biti
moguca d) pravno dopustena e) odredjena ili odrediva SADRZAJ : moze bti pozitivno i negativno.
1.POZITIVNO DEFINISANJE LJUDSKE RADNJE : a) DAVANJE (dare) – takva vrsta ljudskog djelovanja kao
objekta gradjanskog prava koji podrazumjevaju predaju jedne stvari iz posjeda duznika ili drugog
subjekta u posjed povjerioca. b) CINJENJE – takva vrsta ljudskoh djelovanja kao objeka gradjanskog
prava koji podrazumjeva odredjeno konkretno djelovanje trosenjem snage i primjenom
konkretnogutlitarnog pokreta ljudskog bica, sa ili bez pomoci men. Sredstava, postize se ucinak koji
druga strana zeli. 2. NEGATIVNO DEFINISANJE LJUDSKE RADNJE : a)PROPISTANJE (non fecere) - sastoji
se od neizvrsenja odredjenog djelovanja na koje subjekt prava koji je obavezan inaci bi imao pravo na
izvrsenje, ali povodom obligacionih odnosa nije u stanju da je izvrsi u pravnom smislu. b) TRPLJENJE
(pati) – sastoji se od nesprjecivanja izvjesnog ljudskog djelovanja drugog subjekta prava, koje bi prvi
subjekt imao mogucnost da sprijeci zbog postojeceg obligacionog odnosa kojem je duznik na
trpljenju.
22. Detaljno objasnite činidbu kao objekt građanskog prava, navedite i objasnite sadržaj činidbe?
Ljudska radnja – takva vrsta gp. Koji predstavlja obavezno postupanje od strane subjekta prava (bilo
ono negativno ili pozitivno) gdje je subjekt prava obavezan na takvo postupanje u skladu sa
postojecom voljanom pravnom osnovom kao rezultat ili zakonske odredbe ili druge manifestacije
pravno relevantne volje BITNO - STVAR - OBJEKT STVARNOG PRAVA CINIDBA - OBJEK OBLIGACIONOG
PRAVA KARAKTERISTIKE :a) mora biti ljudska radnja b) mora imati imovinski karakter c) mora biti
moguca d) pravno dopustena e) odredjena ili odrediva SADRZAJ : moze bti pozitivno i negativno.
1.POZITIVNO DEFINISANJE LJUDSKE RADNJE : a) DAVANJE (dare) – takva vrsta ljudskog djelovanja kao
objekta gradjanskog prava koji podrazumjevaju predaju jedne stvari iz posjeda duznika ili drugog
subjekta u posjed povjerioca. b) CINJENJE – takva vrsta ljudskoh djelovanja kao objeka gradjanskog
prava koji podrazumjeva odredjeno konkretno djelovanje trosenjem snage i primjenom
konkretnogutlitarnog pokreta ljudskog bica, sa ili bez pomoci men. Sredstava, postize se ucinak koji
druga strana zeli. 2. NEGATIVNO DEFINISANJE LJUDSKE RADNJE : a)PROPISTANJE (non fecere) - sastoji
se od neizvrsenja odredjenog djelovanja na koje subjekt prava koji je obavezan inaci bi imao pravo na
izvrsenje, ali povodom obligacionih odnosa nije u stanju da je izvrsi u pravnom smislu. b) TRPLJENJE
(pati) – sastoji se od nesprjecivanja izvjesnog ljudskog djelovanja drugog subjekta prava, koje bi prvi
subjekt imao mogucnost da sprijeci zbog postojeceg obligacionog odnosa kojem je duznik na
trpljenju.
23. Navedite i ukratko objasnite vrste objekata građanskog prava, objasnite nematerijalna dobra i
subjektivna prava kao objekte građanskog prava u više detalja te novac kao poseban objekt
građanskog prava?
Vrste građanskopravnih objekata
Čovjek •Ličnost čovjeka, Izvjesne druge ličnosti, Materijalne tvorevine: u prometu i van prometa,
pokretne i nepokretne, individualno određene i genericke, potrosne i nepotrosne, djeljive i nedjeljive,
proste i slozene, glavne i sporedne, plodovi, Kvalifikovana nematerijalna dobra: intelektualne
tvorevine, tvorevine autorskog prava, tvorevine industrijskog vlasnistva, druge nematerijalne
tvorevine, Ljudska radnja – cinidba: davanje, cinjenje, propustanje, trpljenje, PRAVA, Imovina kao
cjelina: cjelokupnost postojanja pravnog lica
Intelektualna tvorevina jeste rezultat stvaralačkog i misaonog djelovanja fizičkog lica. Intelektualna
tvorevina je plod umnog rada ljudskog bića i može biti objektom graĎanskopravnog odnosa kao bilo
koja stvar, sa odreĎenim individualnim karakteristikama koje su rezultat sui generis prirode
intelektualne tvorevine kao objekta graĎanskog prava. Kvalifikovane namterijalne tvorevine se mogu
podijeliti u dvije veće skupine: nematerijalne tvorevine autorskog prava i nematerijalne tvorevine
industrijskog prava. Predmet zaštite intelektualnog vlasništva nisu sva nematerijalna dobra, već samo
odreĎena, strogo i isključivo definisana, kvalifikovana, nematerijalna dobra. Uslovi pod kojima su
odreĎene vrste nematerijalnih dobara predmet zaštite, propisani su zakonom i vrlo restriktivni.
Zaštita ima raznovrsna ograničenja bilo da su ona vremenska, sadržinska, predmetna, a čiji je cilj da
se i trećim licima omogući korištenje zaštićenog nematerijlnog dobra, ukoliko je to u opštem interesu.
Novac je instrument pravnog prometa. Novac omogućava da se drugi objekti graĎanskopravnog
odnosa izraze u njihovom novčanom ekvivalentu. Vrijednost stvari izražena u novčanom obliku naziva
se cijenom. Postoje tri vrste cijene: redovna, vanredne i afekcijska cijena.
24. Obrazložite pravni posao u kontekstu građanskih prava u što više detalja?
PRAVNI POSAO JE OSNOVNI INSTRUMENT GRAĐANSKOPRAVNOG PROMETA IZMEĐU OSTALOG,

GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS NASTAJE, MJENJA SE I PRESTAJE PRAVNIM POSLOM.
Pravni posao je građanskopravni odnos koji nastaje manifestacijom jedne ili dvije pravno relevantnih
volja usmjerenih na postizanje pravnog učinka koji je dozvoljen pravnim normama • U pravnim
sistemima koji poznaju realne pravne poslove za nastanak pravnog posla pored manifestacije pravno
relevantne volje može biti potrebno prisustvo ili odsustvo dodatnih pravno relevantnih činjenica •
PRAVNI POSAO U GRAĐANSKO-PRAVNOM SMISLU JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH PRAVNIH ČINJENICA
KOJOM SUBJEKTI U GRAĐANSKOM PRAVU ZASNIVAJU,MIJENJAJU ILI PREKIDAJU MEĐUSOBNE
PRAVNE ODNOSE ILI SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA. • PRAVNI POSAO JE PRIJE SVEGA LJUDSKA
RADNJA, ALI NE SVAKA LJUDSKA RADNJA. - Vitalan aspekt, oblik građansko – pravnog odnosa. -
Očitovanje pravno relevantne volje subjekta prava koje je usmjereno na postizanje dopuštenih
pravnih učinaka. - To je građansko -pravni odnos koji nastaje manifestacijom 1 ili 2 pravno relevantne
volje usmjerenih na postizanje pravnih učinaka koji je dozvoljen pravnim normama.- Vrste pravnih
poslova: 1. IMENOVANI I NEIMENOVANI - takvi pravni poslovi koji uslijed svoje važnosti su u pravnom
prometu zakonom posebno predviđeni. Neimenovani : iz bilo kojeg razloga nisu posebnim propisom
uređeni. 2. REALNI – za nastanak ovih pravnih poslova pored saglasne volje potrebno je i postojanje
drugih pravno relevantnih činjenica i KONZENZUALNI - pravni poslovi koji nastaju kada su 2 ili vise
osoba saglasno očitovali pravno relevantnu volju. 3. JEDNOSTRANI - za njihov nastanak i valjanost
potrebno je dovoljan izjava volje jedne strane nakon čega će isti proizvesti pravne učinke i
DVOSTRANI - za njihov nastanak potreban je konsenzus dvije strane koje stoje nasuprot drugoj,
saglasne i kompatibilne. 4. INTER VIVOS – kod kojih učinak pravnog posla nastupa za život stranaka i
MORTIS CAUSA – kojim jedno lice raspolaže elemente svoje imovine sa pravnim dejstvom od časa
smrti. 5. NAPLATNI – takav pravni posao kod kog se za činidbu traži i dobija izvjesna prava činidba i
BESPLATNI – karakterizirani time sto osoba koja takvim poslom nešto dobiva nije dužna za to dati
naknadu. 6. KOMUTATIVNI – u vrijeme njihovog sklapanja i ALEOTTORNI (alea -kocka) postoje
elementi 7. KAUZALNI – kauza -bitan sadržinski element i APSTRAKNI – olakšavaju pravni promet jer
se ne mora paziti na kauzu. 8. FORMALNI – zaključuje se u tacno posebnoj formi koja može biti
propisana zakonom i NEFORMALNI – forma nije bitna, čime se olakšava pravni promet.
25. Uporedite stvar, činidbu i nematerijalna dobra kao objekte građanskog prava?
Pod stvarima u gradjanskopravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode, koji se

mogu osjetilima primijetiti, koji su prostrono ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih
postoje prrtpostavke ds će doista nastati u budućnosti. Pored ove def lostoji i zakonska: „stvari su
tjelesni dijelovi prirode, razliciti od ljudi, koji služe ljudima za upotrebu“ Ali je dodano da su stvari i
sve drugo sto je zakonom njima izjednaceno.
Cinidba je svaka pozitivina ili negativna ljudska radnja koju je duznik na temelju obveznog
odnosanduzan izvrsiti vjerovniku. Stvar je objekt stvarnopravnih odnoss, a cinidba objekt
obveznopravnih odnoss. Da bi se neka radnja smatrala cinidbom ili popustanjem mora imati slj
karakteristike: a) mora biti ljudska radnja b) mora imati imovinski karakter c) mora biti moguca d)
mora biti pravno dopuštena e) mors biti odredjena ili bar odrediva
Sadrzaj cinidbe moze biti vrlo razlicit ali se svodi na 4 osnovna tipa: 1. Davanje(dare) 2. Činjenje
(facere) c) popuštanje-non facere nečinjenje 4. Trpljenje(pati)
Nematerijalna dobra obuhvataju različite vrste prava koja se ne mogu fizički dodirnuti, ali imaju
veliku ekonomsku i pravnu važnost. Evo nekoliko primjera i pojašnjenja:
Autorsko pravo: Štiti originalne autorske radove poput knjiga, glazbe, filmova, i drugih umjetničkih
djela. Autor ima ekskluzivno pravo reprodukcije, distribucije i javnog prikazivanja svog djela.
Patentna prava: Omogućavaju izumiteljima ekskluzivno pravo na korištenje, prodaju ili licenciranje
svojih izuma. Patenti se dodjeljuju za nove i inventivne tehničke rješenja.
Žigovi: Prava na zaštitu brenda ili logotipa. Žigovi se koriste kako bi se razlikovali proizvodi ili
usluge jednog poduzeća od drugih.
Intelektualno vlasništvo: Ovo područje uključuje razne vrste prava, uključujući industrijski dizajn,
trgovinske tajne i slično. Cilj je potaknuti inovacije i zaštititi intelektualne napore pojedinaca ili
tvrtki.
Softversko pravo: Štiti autorska prava softvera i ograničava neovlašteno kopiranje ili distribuciju
softverskih programa.
Nematerijalna dobra imaju ključnu ulogu u modernom društvu, potiču inovacije, potiču
kreativnost, te često predstavljaju važan dio imovine i ekonomske vrijednosti. Zakoni o
intelektualnom vlasništvu pružaju okvir zaštite tih prava, čime se potiče ulaganje u istraživanje,
razvoj i kreativne napore.
26. Objasnite šta je pravni posao, navedite i ukratko objasnite vrste pravnih poslova a jednu vrstu
pravnih poslova, izabranu po vlastitom nahođenju, detaljno obrazložite koristeći što više primjera?
- Pravni posao je osnovni instrument građansko – pravnog prometa. - Vitalan aspekt, oblik građansko
– pravnog odnosa. - Očitovanje pravno relevantne volje subjekta prava koje je usmjereno na
postizanje dopuštenih pravnih učinaka. - To je građansko -pravni odnos koji nastaje manifestacijom 1
ili 2 pravno relevantne volje usmjerenih na postizanje pravnih učinaka koji je dozvoljen pravnim
normama. - Vrste pravnih poslova: 1. IMENOVANI I NEIMENOVANI - takvi pravni poslovi koji uslijed
svoje važnosti su u pravnom prometu zakonom posebno predviđeni. Neimenovani : iz bilo kojeg
razloga nisu posebnim propisom uređeni. 2. REALNI – za nastanak ovih pravnih poslova pored
saglasne volje potrebno je i postojanje drugih pravno relevantnih činjenica i KONZENZUALNI - pravni
poslovi koji nastaju kada su 2 ili vise osoba saglasno očitovali pravno relevantnu volju. 3.
JEDNOSTRANI - za njihov nastanak i valjanost potrebno je dovoljan izjava volje jedne strane nakon
čega će isti proizvesti pravne učinke i DVOSTRANI - za njihov nastanak potreban je konsenzus dvije
strane koje stoje nasuprot drugoj, saglasne i kompatibilne. 4. INTER VIVOS – kod kojih učinak pravnog
posla nastupa za život stranaka i MORTIS CAUSA – kojim jedno lice raspolaže elemente svoje imovine
sa pravnim dejstvom od časa smrti. 5. NAPLATNI – takav pravni posao kod kog se za činidbu traži i
dobija izvjesna prava činidba i BESPLATNI – karakterizirani time sto osoba koja takvim poslom nešto
dobiva nije dužna za to dati naknadu. 6. KOMUTATIVNI – u vrijeme njihovog sklapanja i ALEOTTORNI
(alea -kocka) postoje elementi 7. KAUZALNI – kauza -bitan sadržinski element i APSTRAKNI –
olakšavaju pravni promet jer se ne mora paziti na kauzu. 8. FORMALNI – zaključuje se u tacno
posebnoj formi koja može biti propisana zakonom i NEFORMALNI – forma nije bitna, čime se olakšava
pravni promet. PRIMJER : DVOSTRANI PRAVNI POSAO Za ocu vrstu pravnih poslova potreban je
konsenzus, dvije strane koje stoje jedna naspram druge, saglasne. a) obligacio pravni ugovori b)
poslovi za gotovo c) poslovi raspolaganja
27. Objasnite šta je pravni posao te u što više detalja obrazložite imenovane, konsenzualne i
dvostrane inter vivos pravne poslove?
relevantne volje može biti potrebno prisustvo ili odsustvo dodatnih pravno relevantnih činjenica
• PRAVNI POSAO U GRAĐANSKO-PRAVNOM SMISLU JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH PRAVNIH ČINJENICA

KOJOM SUBJEKTI U GRAĐANSKOM PRAVU ZASNIVAJU,MIJENJAJU ILI PREKIDAJU MEĐUSOBNE
PRAVNE ODNOSE ILI SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA. • PRAVNI POSAO JE PRIJE SVEGA LJUDSKA
RADNJA, ALI NE SVAKA LJUDSKA RADNJA. 1. IMENOVANI - takvi pravni poslovi koji uslijed svoje
važnosti su u pravnom prometu zakonom posebno predviđeni. KONZENZUALNI - pravni poslovi koji
nastaju kada su 2 ili vise osoba saglasno očitovali pravno relevantnu volju. DVOSTRANI - za njihov
nastanak potreban je konsenzus dvije strane koje stoje nasuprot drugoj, saglasne i kompatibilne. 4.
INTER VIVOS – kod kojih učinak pravnog posla nastupa za život stranaka
28. Objasnite šta je pravni posao te u što više detalja obrazložite aleatorne, naplatne, kauzalne i
formalne pravne poslove?
relevantne volje može biti potrebno prisustvo ili odsustvo dodatnih pravno relevantnih činjenica
NAPLATNI – takav pravni posao kod kog se za činidbu traži i dobija izvjesna prava činidba, KAUZALNI –
kauza -bitan sadržinski element, FORMALNI – zaključuje se u tacno posebnoj formi koja može biti
propisana zakonom, Aleatorni ugovori su vrsta ugovora kod kojih u momentu njihovog zaključenja
nije poznata visina i uzajamni odnos prestacija, to jest ne zna se tačno ko šta prima i šta ko duguje
29. Objasnite šta je pravni posao, kako nastaje pravni posao te navedite i detaljno obrazložite
moguće sastojke odnosno elemente sadržaja pravnih poslova koristeći što više primjera?
- Pravni posao je osnovni instrument građansko – pravnog prometa. - Vitalan aspekt, oblik građansko
– pravnog odnosa. - Očitovanje pravno relevantne volje subjekta prava koje je usmjereno na
postizanje dopuštenih pravnih učinaka. - To je građansko -pravni odnos koji nastaje manifestacijom 1
ili 2 pravno relevantne volje usmjerenih na postizanje pravnih učinaka koji je dozvoljen pravnim
normama. - Za nastanak pravnog posla potrebno je da se ispune svi uvjeti za nastanak i valjanost : a)
pravna i poslovna sposobnost b) valjano i saglasno očitovanje pravno relevantne volje c) moguća,
dopuštenje određene činidbe d) dopuštena causa e)ponekad forma - PRAVNI POSAO NASTAJE
MJENJA SE I PRESTAJE OCITOVANJEM, IZJAVOM ODNOSNO MANIFESTOVANJEM PRAVNO
RELEVANTE VOLJE. Pravno relevantna volja – neophodan element za pravni posao, takve vrste volje
koja je očitovana od strane subjekta prava koje ima dovoljan obim poslovne sposobnosti da bi pravni
poredak tom očitovanju dao karakteristiku pravne relevantnosti. - Samo subjekt sklapa pravni posao,
objekt ne ! - Konsenzus – izjava volje 2 strane, saglasno. - Da bi pravni posao proizveo učinke koje
njegove strane žele, on mora zadovoljiti opšte uslove punovažnosti pravnog posla.
30. Objasnite značaj subjekata i objekata građanskog prava te subjektivnih građanskih prava za
pravni posao i zašto je pravni posao građanskopravni odnos?
Značaj subjekata i objekata građanskog prava:

*Subjekti građanskog prava:* To su pravne ili fizičke osobe koje imaju pravnu sposobnost. Pravna
sposobnost omogućava subjektu da bude nositelj prava i obveza te da sudjeluje u pravnim
odnosima. Pravne osobe uključuju državu, tvrtke, udruge, dok fizičke osobe obuhvaćaju pojedince.
**Objekti građanskog prava:** To su stvari, prava ili interesi na koje se odnose pravne norme.
Objekti su predmeti pravnih odnosa, a mogu obuhvaćati materijalna dobra, novac, pravne odnose i
slično.
*Subjektivna građanska prava:**
**Pravna sposobnost:** Omogućuje subjektima stjecanje i vršenje prava te preuzimanje pravnih

obveza. Bez pravne sposobnosti, subjekt ne bi mogao sudjelovati u pravnim odnosima.
**Značaj pravnih prava:** Pružaju subjektima određene ovlasti i slobode. Primjerice, vlasničko
pravo daje vlasniku pravo upravljanja i raspolaganja svojom imovinom.
*Pravni posao kao građanskopravni odnos:**
**Definicija pravnog posla:** Pravni posao je radnja ili događaj kojim subjekt želi stvoriti, izmijeniti
ili ukinuti pravni položaj. To uključuje sklapanje ugovora, darovanje, nasljeđivanje itd.
**Građanskopravni odnos:** Pravni posao uspostavlja odnos između subjekata, gdje svaki ima
određena prava i obveze. Odnos se temelji na poštivanju zakonskih normi i dogovora stranaka.
**Važnost subjekata i objekata:** Subjekti, objekti i subjektivna prava igraju ključnu ulogu u
pravnom poslu jer definiraju tko sudjeluje, o čemu se radi i koje su pravne posljedice.
Ukupno gledano, pravni posao je građanskopravni odnos jer se temelji na međusobnim pravima i
obvezama subjekata, a objekti predstavljaju temeljni aspekt tih odnosa. Važnost subjekata i
objekata ogleda se u stvaranju pravnih odnosa koji su ključni za pravni sustav i društvene
interakcije.
31. Obrazložite i uporedite bitne, prirode i nuzgredne sastojke pravnog posla koristeći što više
primjera?
BITNI – OBEJKTIVNO BITNI ( ovaj pravni posao će biti zaključen kada se stranke usaglase) i
SUBJEKTIVNO BITNI ( def. Ih stranke koje smatraju da taj element tog pravnog posla je od značaja da
egzistencija pravnog posla zavisi od tog elementa. PRIRODNI – elementi koji se nalaze u pravnom
poslu po njegovoj prirodi koji su na snazi, i proizvode pravne učinke – SAMO IMENOVANI PRAVNI
POSLOVI IH IMAJU. SLUČAJNI – pravni posao može egzistirati bez njih. U pravnom poslu se pojavljuju
voljom stranaka . Lice koje traži da pravni posao im acidentialnih to mora dokazati. Oni sadržinski
elemnti pravnog posla koje se podrazumijevaju jer proizilaze iz pravne prirode i karakteristične su tog
pravnog posla. Naturalia negoti – definisani su dispozitivnim pravnim propisima. PRIMJER :
kupoprodaja kuce : KAPARA – iznos novca koje jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja
ugovora. KAMATA - naknada koju jedna strana daje drugoj za koristenje zamjenjivih stvari ZAKLJUČAK
: BITNI U PREDNOSI, BEZ NJIH SE NE MOZE, SLUCAJNI NISU BITNI AKO IH STRANKE NE ODREDE.
32. U što više detalja objasnite uslov kao element pravnog posla i uporedite sa rokom, ukratko
objasnite namet kao nuzgredni element pravnog posla?
- Pravni posao se ograničava uslovom, rokom i nametom. - USLOV – CONDICIO - neizvjestan budući
događaj od čijeg nastupanja po iskazanoj relativnoj volji zavisi početak ili prestanak pravnog posla.
Uslov je dodan accidentalia negotti kojom je pravni posao ovisan o nekoj budućeg okolnosti. - Ako se
ostvari okolnost = USLOV ISPUNJEN; dok ne nastupi = USLOV VISI ; ništa ne donosi = USLOVI OTPAO. -
Uslovni događaj mora nastupiti u budučnosti i biti neizvjestan, a kao uvjet može biti postavljena samo
okolnost koja je objektivno neovisna. - Osnovna podjela uslova je : ODLOŽNI (takav slučajni sadržinski
element koji dejstvo tog pravnog posla odlaze dok se uvjetni događaj ne dogodi) i RASKIDNI ( ukoliko
nastupi uslovna okolnost ukida se učinak ). - ROK – može biti propisan zakonom, bitan element, te je
bitan sadržinski element kojim se dejstvo pravnog posla ograničava vremenom tj. Pravni posao traje
do određenog vremena. Takav element koji se ograničava vremenskim momentom trajanje pravnog
posla - od njega zavisi nastupanje pravnog dejstva pravnog posla. Postoje pocetni zavrsni, jednostrani
i slozeni rokovi. Računanje početka ili kraja roka vrši se KOMPUTACIJOM. - Upoređivanjem roka i
uslova vidimo da su oba elementi occidentialie nogotti. Oba su budući događaji, ali razlika je ta sto je
rok izvjestan, znamo tačno kada će pravni posao početi ili završiti, dok kod uslova ne znamo tj. uslov
je neizvjestan. Namet je slučajni sadržinski element pravnog posla koji sadrži naređenje ili teret koji
se postavlja samo kod dobročinih (besplatnih - lukrativnih) pravnih poslova onome licu koje povodom
tog pravnog posla dobija izvjesnu imovinsku korist.. • Kod naloga dejstvo pravnog posla nastaje
odmah, lice koje je opterećeno nalogom ima obavezu ispunjenja djelovanja koje čini nalog. • Nalog
kao sadržinski element pravnog posla je postojao u prošlosti u BiH te postoji u uporednom pravu.
33. U što više detalja objasnite rok kao element pravnog posla i uporedite sa uslovom, ukratko
objasnite namet kao nuzgredni element pravnog posla?
34. Objasnite šta je volja, koji je značaj volje u pravnim poslovima te detaljno objasnite kako se
može očitovati volja u pravnim poslovima?
- VOLJA – karakteristika svakog subjekta prava. Unutrašnja, psihička kategorija koja obuhvata svijest o
određenom ponašanju i namjeru da se tim ponašanjem ostvari određen pravno relevantan i
dozvoljen cilj. - USLOVI ZA RELEVANTNOST : da subjekt ima poslovnu sposobnost, da je volja
usmjerena na ravno dozvoljen ucinak, da je kvalifikovana, da je očitovana i da se za to očitovanje
pravne norme veže relevantno pravni učinak. - Samo subjekt prava može imati volju, samo ako u isto
vrijeme ima poslovnu sposobnost koja nije ograničena. - Ona mora biti usmjerena na nešto,
determinirana je prirodom svoje usmjerenosti nečemu.. Volja će biti kvalifikovana kada zadovolje
određene norme materijalnog prava. - Volja mora biti očitovana prema van, i dobiti prepoznatljiv
oblik, da bi e mogla manifestovati. - Može se očitovati : USMENO( putem izgovorene rijeci koja se
nekad zove živa i ugovorena riječ, i to je najustaljeniji način), PISANO ( očitovanje koje je neka osoba
napisala gdje je način teksta nebitan, ali sadržaj mora biti manifestovanje volje. Ima vise vrsta: potpis,
faksimil, rukoznak..), ZNACIMA ( znak mora imati određeno značenje, konsenzus se može postići
znakom ali ne inicirati), KONKLUDENTNIM RADNJAMA ( držanje subjekta prava koje nije izričito
usmeno na podizanje izvjeno pravno dozvoljenog učinak, ali se može razumno zaključiti da lice
očituje volju.) i ŠUTNJOM- ODBIJANJEM ( samo kao izuzetak, očitovanjem i pasivnim ponašanjem).
35. Objasnite šta je volja, navedite šta je potrebno da bi volja bila pravno relevantna činjenica te
detaljno objasnite kako se može očitovati volja u pravnim poslovima?
- VOLJA – karakteristika svakog subjekta prava. Unutrašnja, psihička kategorija koja obuhvata svijest o
određenom ponašanju i namjeru da se tim ponašanjem ostvari određen pravno relevantan i
dozvoljen cilj. - USLOVI ZA RELEVANTNOST : da subjekt ima poslovnu sposobnost, da je volja
usmjerena na ravno dozvoljen ucinak, da je kvalifikovana, da je očitovana i da se za to očitovanje
pravne norme veže relevantno pravni učinak. - Samo subjekt prava može imati volju, samo ako u isto
vrijeme ima poslovnu sposobnost koja nije ograničena. - Ona mora biti usmjerena na nešto,
determinirana je prirodom svoje usmjerenosti nečemu.. Volja će biti kvalifikovana kada zadovolje
određene norme materijalnog prava. - Volja mora biti očitovana prema van, i dobiti prepoznatljiv
oblik, da bi e mogla manifestovati. - Može se očitovati : USMENO( putem izgovorene rijeci koja se
nekad zove živa i ugovorena riječ, i to je najustaljeniji način), PISANO ( očitovanje koje je neka osoba
napisala gdje je način teksta nebitan, ali sadržaj mora biti manifestovanje volje. Ima vise vrsta: potpis,
faksimil, rukoznak..), ZNACIMA ( znak mora imati određeno značenje, konsenzus se može postići
znakom ali ne inicirati), KONKLUDENTNIM RADNJAMA ( držanje subjekta prava koje nije izričito
usmeno na podizanje izvjeno pravno dozvoljenog učinak, ali se može razumno zaključiti da lice
očituje volju.) i ŠUTNJOM- ODBIJANJEM ( samo kao izuzetak, očitovanjem i pasivnim ponašanjem).
36. Objasnite šta je i zašto je bitan oblik pravnih poslova, navedite i ukratko objasnite sve moguće
oblike pravnih poslova a posebno objasnite pisani oblik pravnih poslova?
- Oblik pravnih poslova je skup očitovanja volje i drugih elemenata na osnovu kojih se može iskazati i
poznati sadržaj pravnog posla, svaki ga pravni posao ima. VRSTE OBLIKA : USMENI ( potpuno validan,
prednost je brzina, ubrzan promet robe i usluga , te kada su pravno relevantne volje subjekta prava
date živom rijeci ili kombinacijom izgovorenih rijeci, znakova i /ili konkludnih radnji, ali ima i svoje
nedostatke: lakomislenost stranaka, nezabilježenost, relevantna težina dokazivanja elementa i drugih
aspekata sadržaja tog pravnog posla), PISANI ( oblik posla sklopljen pomoću pisanih riječ i razmjenom
pisama kojim se sa sigurnosću moje utvrditi sadržaj pravnog posla) PRED SVJEDOCIMA ( oblik gdje je
pravni posao sklopljen tek kada očitovanju pravno relevantne volje budu prisutna i dodatna fizička
lica.) UZ JAVNA TIJELA (pored saglasne izjave volje potrebo je prisustvo nadležnih tijela. NAČINI ( pred
nadležnim tijelom koji moze biti pred notarom ili dudom, potvrđivanjem isprava i ovjeravanje
potpisa)) LICITACIJOM ( predmet prethodno poznat, ali vise lica očituje pravno relevantnu volju ).
PISANI ( oblik posla sklopljen pomoću pisanih riječi razmjenom pisama kojim se sa sigurnosću moje
utvrditi sadržaj pravnog posla) - pravni posao je sklopljen u pisanom obliku onda kada ga strane
vlatorucno potpisu, odnosno kada stave svoj rukoznak koji je ovjeren od strane nadležnog organa. -
Dovoljno je da obje strane potpisu po jednu pisanu interakciju oblika pravnog posla u pitanju; kod
ovog oblika se napravi onoliko primjera pisanog oblika pravnog posla koliko ima strana.
37. Navedite i što detaljnije objasnite oblike pravnih poslova?
Oblik pravnih poslova je skup očitovanja volje i drugih elemenata na osnovu kojih se može iskazati i
oblike pravnih poslova a posebno objasnite usmeni oblik pravnih poslova?
Oblik pravnih poslova je skup očitovanja volje i drugih elemenata na osnovu kojih se može iskazati i
Pravni posao je sklopljen u usmenom obliku kada su pravno relevantne volje subjekata prava date
živom riječi ili kombinacijom izgovorenih riječi, znakova i/ili konkludentnih radnji. Usmeni pravni
posao je potpuno validan i obvezujući pravni posao (osim ako nije za valjanost pravnog posla
propisana posebna forma). Usmeni oblik pravnog posla može biti propisan od strane stranaka ili
zakona kao potreban za valjanost pravnog posla u kom taj formalan pravni posao će biti valjan samo
u usmenom obliku. Prednosti usmenog oblika pravnog posla Najveća prednost jeste brzina sklapanja
pravnih poslova. To omogućuje ubrzani promet roba i usluga u današnjem, ubrzanom svijetu.
Relativno odsustvo pravnog znanja potrebnog za sklapanje posla te motivacija stranaka na
zaključenje pravnih poslova (iako nisu svjesne svih pravnorelevantnih učinaka tih pravnih poslova). U
nekim slučajevima to je idealna forma zbog posebnih razloga u kojima se sklapaju ili nastaju ti pravni
poslovi. Nedostatci usmenog oblika pravnog posla Nezabilježenost (u relativno trajnom obliku)
sadržaja pravnog posla te shodna težina u nadziranju sadržaja i adherencije sa tim pravnim poslom.
Relativna težina dokazivanja elemenata i drugih aspekata sadržaja pravnog posla. Lakomislenost
stranaka prilikom zaključenja pravnog posla.
oblike pravnih poslova a posebno objasnite pisani oblik pravnih poslova?
- Oblik pravnih poslova je skup očitovanja volje i drugih elemenata na osnovu kojih se može iskazati i
PISANI ( oblik posla sklopljen pomoću pisanih riječi razmjenom pisama kojim se sa sigurnosću moje
utvrditi sadržaj pravnog posla) - pravni posao je sklopljen u pisanom obliku onda kada ga strane
vlatorucno potpisu, odnosno kada stave svoj rukoznak koji je ovjeren od strane nadležnog organa. -
Dovoljno je da obje strane potpisu po jednu pisanu interakciju oblika pravnog posla u pitanju; kod
ovog oblika se napravi onoliko primjera pisanog oblika pravnog posla koliko ima strana.
40. Navedite i detaljno obrazložite pretpostavke valjanosti pravnih poslova?

PRETPOSTAVLJE VALJANOSTI : PRAVNI SUBJEKTIVITET ( lica koja su stranke tog posla moraju ga imati)
OBIM PRAVNE SPOSOBNOSTI PRAVNOG LICA ( lica koja ulaze u pravni posao moraju ga imati koji je
potreban za ulazak ) POSLOVNA SPOSOBNOST SUBJEKTA PRAVA ( pravno lice mora imati obim koji je
izdat na osnovu iz kojeg je osnovan pravni posao.) KVALIFIKOVANO OCITOVANJE PRAVNE VOLJE
( zavisi od toga od koga daje da je : valjanost očitovanja volje, saglasnost očitovanja volje, valjanosti
očitovanja volje i drugi nedostatci volje) KVALIFIKOVAN PREDMET PRAVNOG POSLA ( može biti
moguć, dopušten i određen) KVALIFIKOVANA CAUSA ( učinak mora biti kvalifikovan a kvalifikacija će
biti utvrđena kroz analizu) KOD FORMALNIH – tražena forma - Da bi pravni posao bio valjan, može
biti svaku od ovih pretpostavki.
41. Navedite i detaljno obrazložite razloge nevaljalosti pravnih poslova?
- Razlozi predstavljaju bilo koje pretpostavke valjanosti pravnog posla, ostvarene singularno u
negativnom značenju. a) PRAVNA NESPOSOBNOST KAO RAZLOG ( samo subjekti između sebe mogu
sklopiti pravni posao i pravna sposobnost samo jedne , bilo koje strane je razlog ništavnosti) b)
POSLOVNA SPOSOBNOST ( pravni posao koje zaključci poslano nesposobno lice je nevaljao, od
okolnosti će zavisiti da li je apsolutna ili relativna ništavost. Da bi pravni posao bio valjan sve strane
moraju pravno relevantno da djeluju u granicama svoje poslovne sposobnosti, determinirana je
ciljem osnivanja pravnog lica. c) POSLOVI SKLOPLJENI MIMO SAGLASNOSTI TIJELA PRAVNE OSOBE
( pravni posao sklopljen bez saglasnosti određenog tijela će biti ništav. Saglasnost se može dati
prethodno, istodobno i naknadno) d) MANE VOLJE ( svaki pravni posao nastao voljom sa manom će
biti ništav. To je svaki slučaj u kom se javi nesklad između unutarnje, realne volje subjekta prava tj.
očitovanje te volje tog subjekta. Svaki pravni posao će biti nevaljan koje je nastao očitovanje volje
subjekta prava koje očitovanje : nije učinjeno slobodno, nije učinjeno ozbiljno i u nesuglasici sa
internom voljom bilo kog subjekta prava na drugi način. VRSTE NESKLADA IZMEDJU INTERNE I
UCITOVANJE VOLJE- SVJESNI (u onim slučajevima kada subjekt prava namjerno očituje ono sto uistinu
neće– šala, simulacija i prijetnja) i NESVJENI ( nesvjesno očituje ono sto ne želi – zabluda neznanje i
prevara ) - Institutom ništavosti se štite temeljne vrijednosti načela i postupaka društvenog uređenja,
a sto su izraženi u pravnim i moralnim normama društva, težiste je na zaštiti javnih interesa kao i
interasa stranaka. - Ništavost nastaje i traje od samog trenutka sklapanja pravnog posla – ex tunc,
ona nastupa po sili i na osnovu zakona. - Sud odlukom konstatacije da je pravni posao ništav, a ako se
sistemskim zakonom preuređeni uslovi odluka ima deklarativno značenje- kons. Da je ništav a ne
odluka. - Mana volje razlog ništavosti (šala,sila i nesporazum(razlog ništavosti).

UVOD U GRAĐANSKO PRAVO ajla

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

UVOD U GRAĐANSKO PRAVO ajla

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

UVOD U GRAĐANSKO PRAVO ajla

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVOD U GRAĐANSKO PRAVO

Činidba je djelovanje određenih lica;postoje 4 vrste:činjenje,nečinjenje,davanje i propuštanje.

Imovina je skup subjekata prava objedinjenih zajedničkim počiniteljem.

NAČELO DISPOZITIVNOSTI- u građanskom pravu znači da građanskopravni odnos nastaje,prestaje i

KONKRETNI ZAKONI: Zakon o obligacionim odnosima,Zakon o notarima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon

IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA:

Činidba je djelovanje određenih lica;postoje 4 vrste:činjenje,nečinjenje,davanje i propuštanje.

KONKRETNI ZAKONI: Zakon o obligacionim odnosima,Zakon o notarima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon

e)sudske presude, f)ugovor, g)običaj, h)pravna nauka.

-NAČELO RAVNOPRAVNOSTI STRANAKA-

-NAČELO PROMETNOSTI SUBJEKTVINIH PRAVA-

3. Navedite i detaljno objasnite sva načela karakteristična za građansko pravo?

Načelo dispozitivnost – To se načelo naziva i „načelom slobodne inicijative“ ili „načelo

3.ZAKON O GRAĐENSKIOM ZEMLJIŠTU

Dispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normi po tome što strankama u građanskopravnom

6. Objasnite šta je građanskopravni odnos, navedite i detaljno objasnite elemente

Građanskopravni odnos= pravni odnos između subjekata prava povodom stvari,nematerijalnih

Ljudske radnje dijelimo na:

-VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU

GRAĐANSKO-PRAVNOG ODNOSA: 1.Pretpostavka 2.Fikcija -Skup svih činjenica koje su potrebne za

ČINJENIČNA OSNOVA-PRAVNA OSNOVA =SUBJEKTIVNO PRAVO

1.Presumptio iuris tantum (oborive pravne pretpostavke)-takve pretpostavke povodom kojih je

-VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU GRAĐANSKO-

ČINJENIČNA OSNOVA-PRAVNA OSNOVA =SUBJEKTIVNO PRAVO

VRSTE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA:

-SVOJSTVA SUBJEKATA GRAĐANSKOG PRAVA: 1. PRAVNA SPOSOBNOST –svojstvo subjekta prava da

14. U što više detalja obrazložite građanskopravni odnos?

15. Navedite i što detaljnije obrazložite subjektivna građanska prava?

Neprenosiva subjektivna gradanska prava Neprenosiva subjektivna građanska prava su takva

16. Navedite i što detaljnije obrazložite subjekte građanskog prava?

17. Navedite i što detaljnije obrazložite objekte građanskog prava?

Vrste građanskopravnih objekata

PRAVNI POSAO JE OSNOVNI INSTRUMENT GRAĐANSKOPRAVNOG PROMETA IZMEĐU OSTALOG,

Pod stvarima u gradjanskopravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode, koji se

• PRAVNI POSAO U GRAĐANSKO-PRAVNOM SMISLU JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH PRAVNIH ČINJENICA

Značaj subjekata i objekata građanskog prava:

*Subjektivna građanska prava:**

**Pravna sposobnost:** Omogućuje subjektima stjecanje i vršenje prava te preuzimanje pravnih

*Pravni posao kao građanskopravni odnos:**

37. Navedite i što detaljnije objasnite oblike pravnih poslova?

40. Navedite i detaljno obrazložite pretpostavke valjanosti pravnih poslova?

41. Navedite i detaljno obrazložite razloge nevaljalosti pravnih poslova?

You might also like

Pravna sposobnost: Omogućuje subjektima stjecanje i vršenje prava te preuzimanje pravnih