ZAKLJUAK Laseri, zbog kvalitete svjetla, koje daju danas primjenjuju u gotovo svim ljudskim djelatnostima.

Laseri s krutom jezgrom (posebno Nd:YAG) se koriste za rezanje, buenje i varenje. Zbog kolimiranosti laserske zrake, mogude je postidi veliku preciznost prilikom obrade materijala, pa se esto laseri koriste u kirurgiji; npr. mogude je laserom obraditi kapilaru u oku bez otedenja okolnog tkiva i bilo kakve operacije na oku. Laserima se moe lijeiti i kratkovidnost i dalekovidnost, obradom one lede. Laserima se je mogude i spaliti tintu na papiru, a ostaviti papir neoteden. Zbog svoje monokromatinosti, laseri su iskoriteni i za novu definiciju metra. Metar je prije bio definiran preko valne duljine spektralne linije u atomskom spektru kriptona. Pokazalo se da laseri imaju neusporedivo otrije spektralne linije od spomenute linije kriptona, koja je odabrana jer je to najotrija poznata spektralna linija u prirodi, a primjenom lasera, pokazalo se da ta linija nije simetrina, pa je nastao problem: koji dio linije uzeti kao definiciju metra. Brzina svjetlosti se mjeri pomodu lasera: laseru se odreenim metodama odredi valna duljina i frekvencija njegovog zraenja. Njihov umnoak daje brzinu svjetlosti (zapravo je dogovorno uzeto da je brzina svjetlost jednaka tono 299792458 m/s, a metar je definiran preko te vrijednosti i definicije sekunde). Laseri se upotrebljavaju za oznaavanje poloaja na nekom udaljenom mjestu, u mjeriteljstvu, a ak i prilikom predavanja predavai pokazuju na plou ili platno laserskim pokazivaima. Za tu svrhu se koriste poluvodiki laseri, jer su relativno jeftini. Za preciznije namjene koriste se plinski laseri, jer poluvodiki laseri pokazuju vede irenje zrake od ostalih lasera. Na taj nain izmjerena je udaljenost od Zemlje do Mjeseca s preciznodu od nekoliko milimetara! Astronauti iz jedne od misija Apollo su postavili jedno zrcalo na povrini Mjeseca. Znanstvenici su usmjerili laser prema tom zrcalu i mjerili vrijeme potrebno laserskoj zraci da sa povrine Zemlje doe do zrcala na povrini Mjeseca i natrag. Prilikom povratka za Zemlju, laserska zraka je imala promjer od oko 2 km, to je uglavnom uzrokovano rasipanjem zrake u Zemljinoj atmosferi. Laseri se koriste za pohranu i oitavanje podataka na razliitim medijima CD, DVD. Laseri se koriste i u laserskim printerima, za osvjetljavanje odreenih podruja na fotoosjetljivom valjku, kojim se onda tinta preslikava na papir. U tu svrhu se koriste mali poluvodiki laseri. Svi navedeni podaci dodvode nas do zakljuka da de laseri odnosno laseske tehnologije zauzeti vodedu ulogu u obradi metala, i u svim ostalim tehnologijama, odnosno ljudima poznatim naukama.